Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

Aktuelna većina očito smatra da je politička moć koju imaju iznad svakog Ustava - ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju povodom sve češćih zahtjeva da se srpski uvede u Ustav kao službeni jezik.
Oni cijene da bi većina potezom klika da u aktuelni Ustav unesu jezik druge države.
- Baš kao što su nedavno, na obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, “upodobili” Ustav iz 1905. godine tako što su izbrisali član 40 koji definiše autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve - dodali su oni.
Budući da rezultati popisa stanovništva iz 2023. godine govore da je razlika između onih koji govore srpskim i onih drugih, koji govore crnogorskim jezikom nepunih devet odsto, u Crnogorskoj stranci ističu da je ista tolika razlika između onih koji su se izjasnili kao Crnogorci, u odnosu na one koji su Srbi.
- Dakle, sa istim argumentom - da ih je više - nacionalni Crnogorci mogu tražiti da se Crna Gora u Ustavu definiše kao “država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive” - naveli su oni.
Decidni su da takav potez ne bi samo ukazao na apsurdnost projekta “građanske države”, nego i potvrdio ono što su zaboravili autori Ustava iz 2007. godine.
- Podsjetimo da prethodni Ustav, onaj iz 1992. godine, iako su ga pisali lideri stranaka velikosrpske orijentacije, još u preambuli govori da se donosi “na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečenog u vjekovnim borbama za slobodu”. Bez namjere da sada otvaramo pitanje regularnosti popisa i činjenice da bi bez stranih državljana i “gostiju” iz Srbije i BiH, Crnogorci bili apsolutna većina, poručujemo da crnogorski Ustav zaista treba upodobiti vremenu u kome živimo. Stoga, neka u budućem Ustavu stoji da je: “Crna Gora država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive”. U tom slučaju, nemamo ništa protiv da se srpski jezik, uz crnogorski, definiše kao službeni. Ali, samo u tom slučaju - zaključili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.

Portal ETV

Crnogorska stranka: Aktuelna većina smatra da je politička moć iznad svakog Ustava

Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Za izbor sudija Ustavnog suda do kraja godine neophodan je širi politički konsenzus, poručio je lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković, navodeći da je dobro što je vlast shvatila da je za to potreban dogovor sa opozicijom.
Živković je to rekao novinarima, nakon konsultacija predstavnika političkih partija sa premijerom Milojkom Spajić o izboru sudija Ustavnog suda.
On je kazao da su dobili informaciju da bi do sjutra trebalo da stignu sve prijave i da ima više kandidata.
- Razgovarali smo o tome da je neophodno napraviti širi politički konsenzus, ukoliko želimo da dvotrećinskom većinom izaberemo sudije Ustavnog suda do kraja mjeseca - rekao je Živković.
Kako je naveo, dobro je što je vlast shvatila da je opozicija nesporno društveno-politički akter društva i da je neophodno sa opozicijom napraviti konsenzus kako bi došlo do izbora sudija Ustavnog suda.
- Vjerujem da je loše što se to nije desilo prethodni put, a da se desilo, pretpostavljam da danas o ovoj temi ne bi razgovarali na ovaj način - dodao je Živković.
On je naglasio da je izbor sudija Ustavnog suda veoma važno državno pitanje, ne zbog evropskih integracija, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa.
- Kao što smo i kazali i više puta, ne biramo sudije Ustavnog suda zato što je to neophodno bilo kome u Evropskoj komisiji (EK) ili Evropskom parlamentu, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa i onoga što je definisano Ustavom - naveo je Živković.
On je istakao da se nada da će kroz razgovore uspjeti da dođu do konsenzusa i da opozicija i vlast podrže predložene kandidate za sudije.
Živković je rekao da pretpostavlja da će i predsjednik države Jakov Milatović na osnovu posljednjeg javnog poziva završiti ono što je dio procedura.&nbsp;
Kako je kazao, primijetio je da postoji i kod svih predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na tu temu.
- Kako će se taj razgovor završiti vidjećemo, nadam se do kraja ove ili početka naredne sedmice, a to zavisi od dinamike na Ustavnom odboru i nakon toga upućivanja predloga jednog kandidata - naveo je Živković.
Upitan da li je danas bilo govora o nekim konkretnim imenima, on je odgovorio da nije.
Živković je kazao da je bilo razgovora i na temu evropskih integracija, navodeći da je jasno da postoji širi društveni konsenzus oko toga da Crna Gora postane sljedeća članica Evropske unije (EU) i da je jasno šta su poruke EK.&nbsp;
- Te poruke podrazumijevaju da se popuni sve one što su nedostajuća kadrovska rješenja, ne samo kad se govori o Ustavnom sudu, nego je to i Agencija za audiovizuelne medijske usluge i Savjet Centralne banke. To je neophodno kompletirati u Skupštini - dodao je Živković.
Kako je rekao, parlament će imati veoma intenzivnu i dinamičnu narednu godinu.
Živković je kazao da i u narednih sedam ili osam dana imaju vrlo zgusnutu dinamiku, gdje je neophodno usvojiti 70-ak zakonskih rješenja koja podrazumijevaju plavu zastavicu.
- Iz opozicije kucaju na otvorena vrata kada govorimo o evropskim integracijama, a sve drugo će biti predmet razgovora i političkih ocjena sa različitih adresa - rekao je Živković..
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da su danas imali konstruktivan dijalog predstavnika vlasti i opozicije.&nbsp;
On je kazao da je dijalog otvoren prije predloga Ustavnog odbora i da nijesu govori o imenima kandidata.
Rovčanin je najavio da će sjutra imati sjednicu Ustavnog odbora, gdje će, kako je rekao, učiniti sve da proceduru sprovedu efikasno.
- Sjutra ćemo formirati komisiju koja će ocjenjivati formalne uslove kandidatura, a nakon toga ćemo zakazati sastanak, napraviti listu i pozvati na saslušanje pred Odborom - kazao je Rovčanin i dodao da će nakon saslušanja biti održana nova sjednica gdje će se glasati o kandidatima i uputiti predlog plenumu na odlučivanje.&nbsp;
Rovčanin je rekao da su na sastanku svi izrazili želju da, zbog veoma važnog momenta u procesu evropskih integracija i poglavljima 23 i 24, pokušaju da dvotrećinskom većinom do kraja godine izaberu sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
On je dodao da očekuju i da Milatović pripremi kandidaturu još jednog kandidata.
- Želja i maksimalan cilj je da izaberemo sva tri kandidata. Ono što je veoma važno sa aspekta parlamenta, i ono što je nadležnost Ustavnog odbora i parlamenta, jeste jedan kandidat i mi ćemo učiniti sve da tu proceduru sprovedemo - rekao je Rovčanin.
On je istakao da kandidat za sudiju Ustavnog suda mora da bude kandidat koji ima puni profesionalni integritet, koji nije povezan ni sa jednom partijom i da Ustavni sud bude zaista objektivan u punom kapacitetu.
Upitan da li se govorilo o konsultacijama sa Milatovićem u vezi njegovih kandidata, Rovčanin je rekao da je Milatović prethodni put zakazao konsultacije nakon što je predložio kandidata i da su zbog toga smatrali da to ipak nijesu konsultacije.
- Očekujem razumijevanje sa svih adresa, pa i predsjednika države, da proprati procese i da njegov predlog bude takav da ima prohodnost u parlamentu, ako je iskrena želja da do kraja godine imamo kompletiran Ustavni sud - naveo je Rovčanin.&nbsp;
Kako je rekao, tu ostaje mehanizam koji je ranije saopšten iz Ustavno suda - da se sutkinji kojoj ističe mandat, on može produžiti još godinu.&nbsp;
- I sa izborom dvoje sudija mi imamo mogućnost da sud bude apsolutno kompletan u narednom periodu - istakao je Rovčanin.
On je istakao da je dvotrećinska većina važna, jer se, ukoliko do kraja godine tom većinom ne bude izabran sudija Ustavnog suda, postupak ponavlja tropetinskom većinom, ali mora da prođe rok od 30 dana.&nbsp;
Prema riječima Rovčanina, to bi značilo da bi tek u februaru postojala mogućnost ponovnog glasanja.
- Smatram da postoji visok stepen zrelosti i mogućnosti da se dođe do kompromisa i da ipak dvotrećinska većina prevlada do 30. decembra - poručio je Rovčanin.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da su danas razgovarali o tome da li će se u Crnoj Gori voditi dijalog, ili će se fingirati, ili ga uopšte nema.&nbsp;
- Nažalost, u prethodnom periodu na sceni je bilo fingiranje dijaloga ili situacija gdje je taj dijalog potpuno izostao. Primijetio sam kod određenih konstituenata parlamentarne većine da su uvidjeli greške iz procesa koje su se dešavale ranije - kazao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da će vrijeme pokazati da li će doći do dijaloga.
- Volja na nivou narativa postoji, ali vrijeme treba to da pokaže - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da opozicija neće prihvatiti da se većina dogovori oko kandidata za sudiju Ustavnog suda i da se onda opoziciji nameće pritisak da moraju da glasaju.&nbsp;
- Mi ne popunjavamo institucije jer to neko insistira sa strane, nego bi trebalo da imamo odgovornost i ozbiljnost i zbog građana, i da to budu kvalitetni ljudi, jer ti ljudi treba da odlučuju o brojnim pravima građana - rekao je Mugoša.
On je kazao da je na sastanku otvorio i pitanje meritokrarije.
- Mislim da ovo društvo ne možemo da guramo naprijed ako meritokratiju shvatamo na način kako se to dešava u Crnoj Gori, jer treba da na odgovorne pozicije biramo ljude koji svojim profesionalnim i ličnim referencama odgovaraju tim pozicijama - istakao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da u Skupštini, nažalost, imaju predloge koji ne odgovaraju principu meritokratije.
- VVidimo brojna imenovanja i to bi trebalo da promijenimo ukoliko želimo da u EU uđemo kao zemlja koja ima elementarne standarde o tim važnim pitanjima. Za mene je važno i kad i kako ćemo da uđemo u EU - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da će se do kraja mjeseca znati da li je sastanak imao smisla.
- Vrlo brzo ćete se svi uvjeriti da li je ovo što je bila tema sastanka imalo smisla. Hoću da vjerujem da ima smisla, hoću da vjerujem da će se u Crnoj Gori voditi istinski dijalog - rekao je Mugoša.&nbsp;

Živković: Za izbor sudija Ustavnog suda potreban širi politički konsenzus do kraja godine"

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.
Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu ''Pobjedi'', Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjanjima u Evropi tog vremena.
- Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve- kaže Stanić.
Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?
STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine, koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.
Kojih, na primjer?
STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite 'slučaj' Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine.
Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.
Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?
STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatcijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.
Koje reakcije?
STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.
&nbsp;Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?
STANIĆ: Vladajuće stranke su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.
Kako na prevaran način?
STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.
Vide li?
STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na nergularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega!
&nbsp;Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.
STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice.
Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.
Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.
STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament.
Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.
&nbsp;Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?
STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, &nbsp;građani i Stara garda liberala.
&nbsp;Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.
STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno.
Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.
&nbsp;I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.
STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?
Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.
STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.&nbsp;

Stanić: Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić, nego Mandić

Sve što je rađeno u procesu biranja kandidata za sudije Ustavnog suda, a onda i neizglasavanje poslanika na sjednici Skupštine Crne Gore, pokazuje da aktuelna vlast po ko zna koji put u prvi plan stavlja potpuno nepoznavanje elementarnih demokratskih procesa, poručio je za RTNK predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako kaže, parlamentarna većina je mogla da podrži kandidata kojeg je predložio predsjednik države Jakov Milatović, kao što je to učinila opozicija.
- Ova vlast po ko zna koji put pokazuje diletantizam. Sve što je rađeno u ovom procesu je rađeno potpuno naopako. Da li će biti izbora za mjesec dana, vidjećemo. Sada treba tro-petinska većina, manji broj poslanika, vidjećemo da li će se parlamentarna većina u tom smislu dozvati pameti. Ali je prosto zabrinjavajuće, da oni na ovaj način, po ko zna koji put, sprovode postupke koji bi trebalo da budu demokratičniji, inkluzivniji, da bi na kraju bili uspješni. Ali da li je nekome cilj da to bude tako, sasvim sam siguran da jednom dijelu poslanika jeste, jedan dio ipak pokazuje da oni ne umiju da vode zemlju ka Evropskoj uniji, koliko god nam ona bila otvorena i naklonjena i koliko god nam otvorila vrata za ulazak - istakao je Vujović.
Podsjetio je na preporuke Venecijanske komisije u dijelu izglasavanja sudija Ustavnog suda, te dodao da u procesu nije bilo parlamentarnog dijaloga sa opozicijom.
- Mi imamo mišljenje Venecijanske komisije pola godine, mi nijesmo slova od tog mišljenja implementirali. Dogovor smo imali, i predstavnici DPS-a, Evropskog saveza, HGI, u prisustvu gdina Satlera-šefa delegacije EU sa potpisom premijera Milojka Spajića, da će se povodom mišljenja VK, država postupiti na određeni način, u smislu njegove implementacije. Da ne pominjem zašto smo došli do mišljenja VK, zato što je vlast brutalno pogazila Ustav, što je VK potvrdila u svom mišljenju. Mi smo godinu dana izgubili zbog antiustavne operacije parlamentarne većine, potpuno nepotrebne - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na poruke predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen koja je poručila da crnogorske vlasti treba hitno da se odrede po pitanju nekompletiranog Ustavnog suda.
- Ne biramo mi sudije Ustavnog suda zbog Ursule Fon der Lajen. Pa da sad moramo to baš na dan njenog dolaska da radimo. Ali hoću da kažem sa kakvim političkim, mogu slobodno reći diletantima, ili jednog dijela većine koja po mom uvjerenju ima i lošu namjeru prema evropskom putu Crne Gore, mi imamo posla - kazao je Vujović.
Osvrnuo se i na nedavna hapšenja i akcije Specijalnog državnog tužilaštva, a kako kaže, ugrožena je sloboda medija, a pominjanje određenih urednika u spisima tužilaštva, je prema njegovom mišljenju, najdestruktivniji dio akcije.

Vujović: Većina neizglasavanjem sudija Ustavnog suda poslala lošu poruku evropskim partnerima

Djelovi optužbe u kojima se pojedinim nezavisnim medijima na teret stavlja da su dio organizovane kriminalne grupe moraju izazvati sumnju - ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Naredba za istragu, kako je ustvrdio, uključuje isključivo medije koji nijesu bili medijska poluga litijaške revolucije i koji nijesu na linijama podrške politikama vlada od 2020, na način kako „avgustovci“ to žele.
- I uvaženi pravnici tvrde da je SDT ovim ušao na veoma klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije crnogorskog društva, obezbjeđivanja slobode i nezavisnosti medija, slobode govora i ukupno ljudskih prava - naglasio je Belan.
Ustvrdio je da se privode takozvani mimeri samo sa opozicionog pola političke scene i podsjetio da su „mim grupe“ bile takođe jedna od važnih poluga litijaške revolucije i promjena 2020.&nbsp;
- Da SDT želi zaista da se obračuna sa kriminalnim uticajem na medije u Crnoj Gori, ako ga je identifikovao, kako to da se taj uticaj nalazi isključivo kod medija koji se kritički odnose prema „avgustovskim“ vladama, a ne i kod medija koji kontinuirano promovišu govor mržnje, šovinizam, fašizam, targetiraju građane i funkcionere građanske, proevropske i suverenističke orijentacije - naveo je Belan gostujući u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG).
Ako uzmemo matricu koju je SDT postavio, Belan je za primjer uzeo slučaj sa Belvedera iz 2022. godine kada je Javni servis objavio da je pucano na policiju.&nbsp;
- Zašto je već prošlo četiri godine da osoba ili grupa koja je pucala nije uhapšena, a ako takvih nema onda je vijest bila lažna i opravdano je da se pitamo ko iza takve vijesti stoji i da li je tu postojala određena grupa koja je informaciju izmislila, organizovano plasirala u etar na Javnom servisu i sa kojim ciljem - naveo je Belan.
<h2>Parlamentanoj većini voda došla do nosa</h2>
Vladajuća parlamentarna većina je, cijeni on, svjesno i sa namjerom dovela Ustavni sud u stanje nefunkcionalnosti.
- Sada im je pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen „voda došla do nosa“ i po ko zna koji put moraju se „prodati“ kao proevropski političari“ - rekao je Belan.
On je naglasio da kao „čisti politički bezobrazluk“ vidi optužbe da opozicija opstruira izvršenje obaveza iz EU agende time što ne želi glasati za kandidate za sudije Ustavnog suda koje nameće parlamentarna većina.
- Aktuelni momenat sa predlaganjem dva kandidata ne može posmatrati izolovano, već kao dio ukupne destrukcije koju proizvodi parlamentarna većina, a čiji su elementi i protiv ustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, odugovlačenje izbora sudije nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, izbjegavanje da na dnevni red Skupštine uopšte i dođe glasanje o kandidatkinji koju je predložio predsjednik Milatović - rekao je Belan.
&nbsp;Opozicija je, podvlači on, upravo zarad EU agende u svemu tome bila i suviše konstruktivna i strpljiva.

Belan: SDT ušlo na klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije, slobode govora, nezavisnosti medija i ljudskih prava

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, najkasnije do preksjutra, raspiše novi javni poziv za zapošljavanje 514 viskoškolaca u zvanju policijskog službenika, saopštio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
On je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi sa radom, što zajedno sa svršenim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih ljudi.
- Očekujemo efikasno sprovođenje novog javnog poziva, kao i dalja zakonska unapređenja koja će omogućiti, početkom naredne godine, raspisivanje novih javnih poziva i širenje kadrovske baze - naveo je Bečić u saopštenju.
Kako je rekao, nastavljaju se kadrovske reforme otvaranjem vrata za veliki broj mladih ljudi, čuvanjem i motivisanjem istinskih profesionalaca u sistemu, kao i, saglasno zakonskim mehanizmima, čišćenjem sistema od svih nedozvoljenih uticaja.
- Kadrovska obnova, istorijske investicije u opremu, proces modernizacije i digitalizacije rada, uz normativna unapredjenja čine temelje daljeg ozdravljenja i stvaranja čistog, čvrstog i otpornog sektora bezbjednosti - kazao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima u centru grada obilježen je 29. decembar, kada je prije 81 godinu oslobođen Kolašin.
Delegaciju Opštine Kolašin predvodili su Petko Bakić, predsjednik Opštine, i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin.
Ispred UBNOR-a i antifašista Kolašina bio prisutan predsjednik Nikola Lakićević, koji je ponovo podsjetio da polaganju vijenca nije prisustvovala delegacija Vojske Crne Gore.
Podsjetimo, prije 81 godinu Kolašin je konačno oslobođen od okupatora, a tokom Drugog svjetskog rata 23 puta je prelazio iz ruku oslobodilaca u ruke okupatora i domaćih izdajnika.
Kolašin je bio ratna prijestonica Crne Gore, gdje su održana istorijska zasijedanja ZAVNO-a, čijim je odlukama počelo vraćanje državnosti Crne Gore.
Decenijama je 29. decembar bio Dan opštine Kolašin, da bi nakon toga bilo promijenjeno da Dan opštine bude 20. jul, kao datum prvog oslobođenja. Trenutno je Dan opštine 28. avgust i vezan je za gradnju Manastira Morače.

Dan kada je oslobođen Kolašin

U sutrašnjem izdanju „Budilnika“ na Televiziji E donosi vam se niz važnih i aktuelnih tema.
Saznaćete sve o novom smjeru Studije roda na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i provjeriti kakvo je stvarno stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Bavićemo se i alarmantnim podacima prema kojima je oko 1.000 učenika napustilo školovanje tokom školske 2024/2025. godine, kao i potencijalnim novim ovlašćenjima inspektora koji bi, uz sudsku naredbu, mogli da ulaze u stanove.
Donosimo i upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije da je jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa konzumacijom alkohola.
Budite uz nas od sedam do devet sati!

U „Budilniku“ sjutra: Nova ovlašćenja inspektora, alarm SZO o alkoholu i podaci o napuštanju školovanja

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: parlamentarna-vecina