Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša zamolio je parlamentarnu većinu da dosljedno primjenjuje izglasanje zakone i da povede računa o tome što su obaveze iz EU agende.
- Čuli ste da imamo apel iz Delegacije Evropske unije oko izbora članova Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, vezano za izbor članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge i za izbor članova Savjeta RTCG-a. Dobro obratite pažnju jer su vam samo rekli ono na šta vam mi ukazujemo - da je dosljedna primjena zakona ključna u najkompleksnijoj fazi evropskih integracija - naglasio je Mugoša na početku današnje sjednice Skupštine.
On je istakao da su posebno važni IBAR zakoni, ali napominje da se dan nakon izglasavanja zaboravilo na njih.
- Sad vidimo da se ti zakoni primjenjuju na način koji ne odgovara njihovom meritumu. Svi smo retorički za proces EU integracija, svi smo za to da zatvorimo sva poglavlja do kraja sljedeće godine, ali način na koji vi radite će dovesti sve to. Molim vas, vodite računa da primjenjujete zakone koje smo donijeli, da ne fingirate obaveze u najkompleksnijoj fazi evropskih integracija - poručio je Mugoša.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša poslanicima vlasti: Ne fingirajte obaveze prema EU i primjenjujete zakone koje smo donijeli

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Nažalost sam očekivala ovakav epilog. To je logična posljedica dosadašnjeg ponašanja parlamentarne većine - poručila je politikološkinja Nikoleta Đukanović osvrnuvši se na usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) prije dva dana.
Dobro je, kako je podvukla, da je civilni sektor bio uključen, glasan i eksplicitan po pitanju odbrane argumenata: da je ovo protivno interesima države, lokalne zajednice i stanovništva uopšte, činjenica da je ovo urađeno na nedopustiv način za jednu demokratsku državu koja realizuje proces evropskih integracija.
Nije očekivala drugačije, kaže, jer imamo Vladu koja, pod uticajem parlamentarne većine, pokazuje lice, kako je rekla, ne samo karakteristika koje imaju autokratski ili polu-autokratski režimi: nego prosto nečega što je u 2025. godini nedopustivo.
- Visok stepen netransparentnosti, o zadovoljavanju sve više ličnih partijskih interesa ili možda političkih interesa iz regiona... Da ne govorimo o tome da ova Vlada pokazuje lice koje je apsolutno netrpeljivo prema kritici, kritičarima, aktivistima, koji pokazuju jednu vrstu gušenja slobodne i kritičke misli - što smo vidjeli i na primjeru studentske organizacije „Kamo śutra“ - rekla je Đukanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<h2>TREND NEPOŠTOVANJA PRAVNOG PORETKA</h2>
U prethodnom periodu smo, ukazuje ona, vidjeli trend nepoštovanja zakona institucija, pravnog poretka, zaobilažnje zakonskih ili drugih procedura koji mogu da otežaju intenciju premijera (Milojka Spajića) u ovom ili bilo kom drugom slučaju.&nbsp;
- Vidim da postoji samo isključivo interes koji podrazumijeva da se taj sporazum mora sklopiti. Od početka se vidjelo da postoji veliko interesovanje premijera da se taj sporazum potpiše na brzinu. Ovo mi je bila logična posljedica njegovog ponašanja u prethodnom periodu gdje uvijek zaobilazi konsultacije sa stručnom javnošću, donosi odluke na telefonskim sjednicama, bez kvalitetne javne rasprave, odnosno bez rasprave među članovima Vlade... Da ne govorimo o nekoj vrsti javnih konsultacija sa stručnim organizacijama, nevladinim sektorom itd - istakla je Đukanović.
Koliko god to bolno ili pesimistički zvučalo, Đukanović je, kaže, to logična posljedica ponašanja vladinih struktura iz prethodnog perioda.
- I iskreno bi me iznenadilo da su, bez obzira što su tako dobro argumentovani razlozi zašto ovo ne smije biti učinjenio i na ovaj način izglasano, nijesu prosto preispitali odluke premijera - navela je ona.
Čudi i zabrinjavajuće je, kako je rekla, da i dalje imamo vrste poslanika kod kojih ne postoji zdravorazumna slobodna misao.
- Koji mogu lično donositi odluke shodno zdravom razumu. prosto vidimo partijske poslušnike koji su glasali za ovo rješenje ne preispitujući način na koji je usvojen - dodala je Đukanović.
<h2>SPAJIĆ SHVATA DA GUBI PODRŠKU</h2>
Da nije bilo reakcija nevladinog sektora, ona smatra da bi ovi sporazumi bili usvojeni preko noći.
- Ulazimo u zonu iracionalnog. Teško se može objasniti takvo ponašanje vladinih struktura jer ipak upravljaju državom i sudbinom građana, dakle nije riječ o privatnoj kompaniji pa je nebtino kakav će epilog biti, a čini mi se da se ljudi koji Vladom upravljaju upravo tako i ponašaju. Pitanje je koji su to sve interesi - rekla je Đukanović.
Ocijenila je da premijer shvata da on gubi podršku.
- Njegova partija je postala izuzetno irelevantan igrač na političkoj sceni bez obzira što predstavljaju ključnu okosnicu Vlade. Lokalni izbori su pokazali da gube apsolutno veliki broj glasača. Vjerujem da je on, uključujući i njegovu partiju, u određenoj panici kako ojačati ekonomiju - da bi mu to možda bila slamka spasa u političkom životu. Ili su svjesni da sada imaju te funkcije i da ih više neće imati, pa da žele iskoristiti tu priliku kako bi izvukli maksimum iz mandata u odnosu na lične interese - ocijenila je Đukanović.
Ovaj sporazum, kako je rekla, više aludira da je riječ o ličnim poslovima.
- Da li premijera ili njegovog šefa: a vjerujem da takav postoji - čini mi se da sjedi u parlamentu.. Ko zna ko je tu sve uključen. Način na koji je ovaj sporazum napisan, definisan, predstavljen javnosti, gotovo neodbranjen u parlamentu, ali ipak izglasan - govori da, koliko god da su investicije važne, na ovaj način i sa ovom dozom netransparentnosti - uraditi sve protiv državnih interesa, u kontekstu toga koliki broj zakona je stavljen van snage, koliko je evropski proces doveden u pitanje, jer na ovaj način rukovoditi državnom imovinom je apsolutno sve protiv onoga što EU traži od jedne države kandidatkinje - rekla je Đukanović.
Misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
<h2>MILATOVIĆ IZGUBIO KREDIBILITET</h2>
Na pitanje novinara Žarka Krivokapića očekuje li da će predsjednik Jakov Milatović vratiti Skupštini sporazum na ponovno usvajanje, ona je rekla da misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
- Oni su imali priliku, ne samo da glasaju - nego da oponiraju stavovima NVO i strukovnih udruženja, a nijesam čula apsolutno nijedan argument. Mislim da argumentacija koja je plasirana u javnost partija koje rukovode ovom Vladom prosto vrijeđa dostojanstvo i zdrav razum građanima - jasna je Đukanović.
Predsjednik Jakov Milatović se, kaže, poslije dugo vremena ponovo aktivirao i reagovao kritički prema ovom sporazumu.
- To je pohvalno. Međutim, on je čini mi se gotovo izgubio sav kredibilitet jer, ne bih rekla da ovaj sporazum nije krucijalno važan za Crnu Goru, ali su se u januaru desile i važnije stvari oko kojih je trebalo dati komentar. On to nije uradio. Sva dešavanja na Cetinju i bunt građana su prošli neopaženo, a istovremeno je, čini mi se, tvitovao oko nepogoda u SAD. Da ne govorimo kako se sklopio dogovor o formiranju vlasti u Podgorici i njegovom navodnom neuključivanju - dok je u kampanji bio itekako aktivan i kritikovao svaku aktivnost Vlade i premijera - navela je Đukanović.
To je, kaže, itekako ugrozilo njegov kredibilitet i da je izgubio snagu da bude neka vrsta kritičkog oponenta vladinih dešavanja.
<h2>BOŠNJAČKA STRANKA SE PRILAGOĐAVA VEĆINI</h2>
Bošnjačka stranka, kako je istakla, se već duže vrijeme nekako prilagođava parlamentarnoj većini.
- Ne bih rekla da ova Vlada ima samo negativne karakteristike. Sigurna sam da u njoj ima jako značajna prodemokratska struja, ali je ona definitivno u manjini - dodala je ona.
Bošnjačka stranke je, od kad je ušla u Vladu, prema njenom mišljenju, pokazala indiferentnost prema svim konkretnim potezima i u spoljnoj i unutrašnjoj politici.
- Čak i one partije koje nekad kritikuju aktivnosti Vlade, da ne govorimo o tome koliko PES pravi trule političke kompromise da bi zadovoljio bivše članice Demokratskog fronta (DF), na čelu sa Mandićem - nikada nijesmo čuli preispitivanje njihovog opstanka u takvoj Vladi - decidna je Đukanović.
<h2>VLADA - PRIMJER POLITIČKE TRGOVINE</h2>
Ova Vlada je, kaže, primjer tipične političke trgovine.
- Koja nema način i viziju ispunjenja predizbornih obećanja građanima. Imamo eksplicitne primjere da smo obmanuti X puta. Od nijednog obećanja, na osnovu kojeg je došlo do velikih političkih promjena, nema ništa - istakla je Đukanović.
Umjesto da govorimo o meritokratiji, kaže da danas vidimo samo još koruptivniji sistem zasnovan isključivo na partijskom zapošljavanju.
- Nekako su se Bošnjačka partija, i gotovo svi politički konstituenti u ovoj Vladi, prilagodili ovoj retorici - smatra Đukanović.
Ona pita je li moguće da smo došli do toga da ne postoji nijedan princip u politici.
- Ovdje mislim i na vladajuće i opozicione partije - koje su u stanju da grade koaliciju sa njima na lokalnom nivou u Budvi - dodala je Đukanović.
<h2>I PES I DEMOKRATE BI PRISTALI NA USTAVNE IZMJENE</h2>
Ona vjeruje da predsjednik Skupštine Andrija Mandić živi najbolje političke dane - jer misli da je uspio da istrguje ono što je politički program njegove partije.
- Jako je nezahvalno predviđati što su njihove trgovine po strani, to može vrijeme da nam pokaže, ali mislim da je situacija u Nikšiću jako slična, da bi se ovaj sporazum mjerio sa trgovinom u Nikšiću. Mislim da je Nikšić neupitna stvar: da reagovanje, u izbornoj noći, nosioca liste PES-a je bio istup određenog poštenog predstavnika te partije koji je zdravorazumski preispitivao svoj loš rezultat - za razliku od predsjednika te partije koji je rekao da su takve izjave preuranjene - navela je politikološkinja.
Mandić je, takođe, kako je konstatovala, pred cijelom crnogorskom javnošću ponižavajući dao jasnu poruku ko jedino može biti predsjednik te opštine.
- Čisto sumnjam da je u pitanju vlast u Nikšiću, jer će ta vlast biti formirana - jer ako ne bude: mislim da bi to dovelo u pitanje postojanje ove Vlade - dodala je ona.
Misli, kaže, da su njihove trgovine mnogo veće.
- Da li su to izmjene zakona o državljanstvu, jezika, ustavne promjene ili druge koje Mandić i DF ne kriju da im je ključni prioritet... - navela je ona.
Na pitanje misli li da bi PES i Demokrate na to pristale, odgovorila je potvrdno.
- PES definitivno, Demokrate još više. Oni su se pokazali kao partija koja apsolutno nema principa i da ni na što nijesu imuni - to smo vidjeli kad su se borili protiv studenata. Možda je upitno kako bi manjinske partije glasale - ali što se tiče PES-a, sigurna sam da je to pitanje o trgovini - ocijenila je Đukanović.
<h2>DO KRAJA MANDATA KLIMANJEM GLAVOM</h2>
U PES-u su, smatra ona, svjesni kolika je njihova politička snaga.
- Nijesam sigurna da imamo političke elite koje razmišljaju što se dešava Crnoj Gori. Da imamo ovaj sporazum se ovako ne usvajao. Meni više liči da te političke elite samo grabe momenat koliko su u poziciji da donose odluke. Vjerujem da će prije ili kasnije odgovarati za ovakve odluke - iako možda vjeruju da neće - poručila je politikološkinja.
Koriste, kaže, momenat da se pozicioniraju najviše što mogu i izvuku lične ili partijske interese.
- Ne vidim da neko vodi računa o državnom interesu - dodala je Đukanović.
Na pitanje očekuje li da će ova većina izgurati mandat do kraja, ocijenila je da hoće.
- Očekujem klimanje glavom, odnosno dizanje ruke poslanika mnogih partija u parlamentu - čak i one ekstremne za Crnu Goru i nedobronamjerne zakone ili konkretne promjene zakona: posebno kada govorimo o jeziku. Takvih namjera će makar biti i sigurna sam da PES i Demokrate neće imati ništa protiv toga ukoliko će to da im donese stabilnost Vlade, odnosno okončanje četvorogodišnjeg mandata - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8a7jWoO6boA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Đukanović: Vjerujem da će poslanici postupiti identično ako dođe do drugog glasanja o sporazumu sa UAE, ovo je protiv svega što EU traži od kandidata

Pod okriljem noći - kako su izabrali Vladu, tako su poslanici većine u Skupštini izglasali i sporne sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kojima se otvaraju vrata za rasprodaju najvrjednijih prirodnih resursa Crne Gore bez planske dokumentacije i bez očuvanja ugroženih i zaštićenih prirodnih područja - poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Simbolika, kaže, dovoljno govori i o Vladi i o poslanicima koji je podržavaju.
- Način na koji su izglasali sporazume sa UAE jasno ukazuje da ovo nije dobro ni za građane, ni za državu Crnu Goru. Ali, ne lezi vraže - tek je počela borba. Ni zrno pijeska. Ni centimetar - podvukao je Konatar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilosKonatar%2Fstatus%2F1914927794242441447%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1914927797061013781%7Ctwgr%5Eac4071186874fa3323e6fe71a16405935a96aa01%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Konatar: Borba je tek počela, sporazume sa UAE izglasali su pod okriljem noći - isto kako su izabrali Vladu

U današnjoj emisiji Drugačija radio veza, gost je bio potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i profesor UCG-a govorio je o privođenju u Beogradu, u subotu, kada je sproveden u prostorije BIA-e na informativni razgovor.
Vuković je dan ranije na mreži X objavio video sa dočeka studenata u Beogradu u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente”.
Vuković navodi da je u Beogradu boravio iz privatnih razloga, konkretno zbog hirurške intervencije njemu bliske osobe, zakazano prije više od mjesec, kada se nije znao datum protesta. Njegov boravak u Beogradu slučajno se poklopio sa danom velikog studentskog protesta.
- Boravili smo u hotelu i u blizini je bio doček studenata. Nijesam mogao da ostanem imun na te scene jer su oni većinom ista generacija kao i moji studenti u Podgorici. Dan nakon objavljenog snimka dobio sam poruke kako me u srpskim režimskih medijima i tablodima pominju ljudi poput Vojislava Šešelja, Jovane Jeremić i njima slični - priča poslanik DPS-a.
Vuković kaže da se u subotu osjećala napetost u vazduhu i da su zato odlučili da se istu noć vrate za Podgoricu.
- Kada smo se spustili liftom iz sobe, a tri su lifta i, zanimljivo, tačno ispred onoga u kojem smo mi sačekali su nas pripadnici BIA-e i policije i tražili su da im kažem povod boravka u Beogradu. Priveden sam u prostorije srpske policije u centru grada, u prostoriju koja je odvojena za potrebe BIA-e. Tamo smo razgovarali oko dva sata i odmah im je bilo jasno da su ozbiljno pogriješili, da neko nije odradio posao kako treba. Razgovor na temu svrhe boravka u Beogradu nije trajao ni pet minuta jer sam pokazao otpusnu listu i sve dokaze - priča Vuković.
<h2>Reakcije Filipa Ivanovića i premijera Spajića na moje privođenje su kompromitantne po njih, Čarapić je naš "Ćaci"</h2>
Svjesni greške ali da ne bi došli u situaciju da se izvinjavaju, pripadnici BIA-e pokušali su na razne načine da opravdaju privođenje, nastavlja Vuković i ističe da je odnos pripadnika BIA-e bio profesionalan i da su ga oni, kasnije, sproveli do aerodroma “Nikola Tesla”.
Na pitanje da li je bilo promišljeno objaviti taj video na mreži X, s obzirom na to da je poslanik Skupštine i da je morao pretpostaviti da bi se to moglo staviti u istu ravan kao kontinuirano, brutalno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, Vuković odgovara da je pažljivo vodio računa o sadržaju objave.&nbsp;
- Oni treba da štite interese Srbije, a ne Vućića. Pitao sam ih da li su postupili isto kada su moji politički neistomišljenici boravili u Srbiju i direktno se miješali u unutrašnje poslove Srbije, govorima na mitiznima i u tv. emisijama. Odgovora nije bilo. Kada sam napisao tvit vodio sam računa da ne isprovociram tu vrstu reakcije. Prije će biti da je to posljedica opšte paranoje koja vlada u tom društvu i medijskog mraka koja se tamo godinama servira - objašnjava on.&nbsp;
Komentarišući reakaciju crnogorskih organa, Vuković kaže da je napustio prostorije nešto prije 16sati i da je objava potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića bila kompromitacija s obzirom na to da je Ivanović obavijestio javnost da je na slobodi barem sat prije nego što je zaista bio.
- Ja sam u vrijeme kada je Ivanović objavio da sam na slobodi, bio uveliko u prostorijama BIA-e - poručio je poslanik DPS-a.
Vuković je kratko odgovorio da uzimajući u obzir način na koji se oglasio premijer Milojko Spajić bolje da uopšte nije ni reagovao.
- To je na njegovu sramotu. Pokušaji relativizacije i stavljanja mene u isti koš sa onim što radi Milan Knežević, što bi rekli Podgoričani - hvala na priganice - kazao je Vuković.
Vuković kaže da ljudi sa kojima je razgovarao u bezbjednosno informativnoj agenciji poznaju društveno političke prilike u Crnoj Gori do detalja.
- Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA. Pomislio sam da bi možda bilo dobro da ANB vlada situacijom u mjeri u kojoj &nbsp;to čine njihove srpske kolege. Kažem to na osnovu nekih detalja koje sam tamo čuo. A zašto sam ih čuo to je pravo pitanje. Vjerovatno da me impresioniraju ili uplaše. Ali to nije urodilo plodom.
On je dodao i da su to ljudi koji se vrlo ozbiljno bave poslom u tom dijelu.&nbsp;
- Tu su pominjani lokalani izbori, nosioci lista, istraživanje javnog mnjenja... imaju sve podatke. Jedan on njih je porijeklom iz Crne Gore i poručio mi je da oni vode računa o interesima svih Srba u regionu. Rekao sam im da što manje budu vodili brige o Srbima u regionu, to će tim Srbima biti bolje. Tamo gdje ih je Srbija štitila tamo njih više nema - kazao je Vuković.
Komentarišući objavu šefa poslaničkog kluba PES-a Vasilija Čarapića koji je poručio da je hapšenje poslanika Skupštine i univerzitetskog profesora, providna partija “ping – ponga” između Đukanovića i Zvaničnog Beograda, potpredsjednik DPS-a kaže da je Čarapić “naš Ćaci”.
- Znamo u šta se izrodila politička karijera tog mladog čovjeka. Takve ću u narednom periodu označiti kao crnogorske Ćacije - kazao je gost DRV.
<h2>Dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiće pritisak na Spajića ili će pokušati da sruši politički sporazum vlasti i opozicije</h2>
Sa Vukovićem su u DRV govorili i o dogovoru vlasti i opozicije o zajedničkom obraćanju Venecijanskoj komisiji povodom spornog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.&nbsp;
Podsjećamo na sastanku je postignuta i saglasnost da se, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, ne otvaraju pitanja koja dijele javnost, poput dvojnog državljanstva i službenog jezika, na kojima insistira NSD i DNP.
Govoreći o tome da dio parlamentarne većine nameće interpretira sporazum kao dogovor PES-a sa DPS-om kao i da to nije sporazum vlasti i opozicije, Vuković kaže će taj dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiti pritisak na Spajića ili će pokušavati da sruši taj politički sporazum.
- Pobjeda ideje evropske Crne Gore je poraz Mandića, Kneževića i Vučića. Oni su svjesni da je najvažniji politički prilog upravo naš EU put. Očekujte razne destruktivne manevre - poručuje Vuković.
I iz URE su reagovali stavom da ih sporazum postignut u subotu veče, uz posredovanje ambasadora EU Satlera ne obavezuje. Lider URE Dritan Abazović je ranije kazao da se "nešto iza brda valja" u pregovorima PES i DPS.
Na pitanje kakvu igru igra Dritan Abazović, s obizorm na to da URA nije učestvovala u razgovorima Vuković odgovara:
- On se u ovom dijelu samo isključio. Pouzdano znam da je Danijel Živković pokušavao da stupi u kontakt sa njim. Vjerovatno je Abazović procijenio da mu je to način da se predstavi kao jedina prava opozicija u Crnoj Gori. Sklon sam da mislim da tu postoje i drugi politički motivi. Znam ljude iz URE koji misle identično kao i mi ali je očigledno da Abazović ima neke druge motive koji dolaze do izražaja kada dođu situacije stani-pani - poručio je Vuković, aludirajući na ranije pominjane kontakte lidera GP URA sa Markom Parezanovićem, visokopozicioniranim službenikom BIA-e, zaduženim za djelovanje u Crnoj Gori.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman kazao je u intervjuu Vijestima da bi bi Skupština Crna Gore trebalo rezolucijom o Dubrovniku da osudi taj zločin i da bi to bio dobar gest prema Hrvatskoj.&nbsp;
Vuković navodi da razumije zašto to Grlić Radman sugeriše ali misli da je takvih i sličnih rezolucija, sa izuzetkom rezolucije o Srebrenici, bilo previše kao i da se koriste za dnevno političe svrhe.
- Uskopartijski posmatrano, nama bi to išlo u korist budući da mi nemamo problem sa tim a da bi se vjerovatno otvorile nove pukotine u vladajućoj koaliciji odmah bih vam kazao da je to sjajna ideja. Ne znam da li kolege iz PES-a imaju toliko političke snage a koliko imaju vidjećemo na postupanju premijera Spajića u odnosu na političke pritiske kojima će biti izložen u narednom periodu - kazao je Vuković.

Vuković: Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA, Abazović nije učestvovao u razgovorima vlasti i opozicije jer ima druge motive

Na sastanku predstavnika parlamentarne većine postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori, saopštio je šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.&nbsp;
Cilj parlamentarne istrage je, kako je dodao, da se nastavi rasvjetljavanje dubokih i višedecenijskih problema povezanih s krijumčarenjem cigareta, utvrdi odgovornost i predlože konkretne mjere za efikasnu borbu protiv ovog oblika organizovanog kriminala.
- U skladu sa Zakonom, Anketni odbor neće vršiti istragu u vezi sa slučajevima za koje se već vodi krivični postupak ili koji su direktno povezani sa postojećim predmetima u nadležnim pravosudnim organima - ističe se u saopštenju Bogdanovića. 
 
Posebno naglašava da, ukoliko tokom rada Anketnog odbora za istragu šverca cigareta budu identifikovani slučajevi povezani sa politički motivisanim ubistvima, takvi predmeti će biti odmah proslijeđeni već formiranom Anketnom odboru nadležnom za istraživanje tih slučajeva. 
 
- Politička odluka da se formira Anketni odbor potvrđuje odlučnost države Crne Gore da raskrsti s nasljeđem organizovanog kriminala, ojača vladavinu prava i uspostavi jasnu odgovornost - zaključuje Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora u vezi sa švercom cigareta

U Budilniku na Televiziji E analiziramo odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije i što je potrebno promijeniti kako bi etnička distanca bila manja.
Donosimo detalje o poslu zaštitara koji su počeli sa radom u školama širom Crne Gore. Razgovaramo i o najavljenim pooštrenim kontrolama na maturskom ispitu. Analiziraćemo i kvalitet meda, koliko je na našem tržištu zastupljen "lažni" med.
Bliži se proljeće, a to je uvijek najbolji period za osvježavanje enterijera, kako da to postignete uz minimalna ulaganja u Srećnom danu savjetuje Marija Radonjić.
Od devet do 11 sati možete saznati i koliko predrasude i stereotipi utiču na naše živote i kako nas oblikuju još od djetinjstva.
O tome, ali i o rodnim stereotipima govorimo sa psihološkinjom Stelom Burzanović. Gošća Srećnog dana je &nbsp;Armisa Kuč - članica turskog Fomgeta, a tri puta &nbsp;izabrana je i za najbolju igračicu Crne Gore.
Još jedna tema Srećnog dana je &nbsp;kako muzika utiče na naše raspolozenje i ponašanje. &nbsp;Nova pjesma i spot "Pjesma za tebe" povod je za druženje sa članovima 4 Seasons benda.

Budilnik na TV E: Odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije, najavljene pooštrene kontrole na maturskim ispitima...

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se danas ogolila suština manipulacije većine oko budžeta koja, kako je rekao, traje od 18. novembra prošle godine od kada je Prijedlog zakona u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
Mugoša je stava da je parlamentarna većina, da je htjela, mogla do kraja prošle godineda usvoji budžet, "ali je prvo pred lokalne izbore trebalo predavati amandmane na budžet za koje su znali da neće biti usvojeni, ali im je trebalo da obmanjuju građane pred izbore.&nbsp;
- Onda se nakon lokalnih izbora krenulo u priču da opozicija koči budžet, a u stvari su “iza vrata” trgovali zbog uskopartijskih interesa oko kapitalnog budžeta i neki koalicioni partneri prijetili da neće glasati za budžet - istakao je Mugoša na mreži X.
On dodaje da je do danas trajala trgovina koalicionih partija i tzv. "pijačna demokratija" oko budžeta, dok su “crtali metu” opoziciji.&nbsp;
- Danas je stigao kompromis u vidu povlačenja svih amandmana većine i zajednički populistički prijedlog većine skupštinskog zaključka kojim se mijenja obrazloženje budžeta koje ne obavezuje Vladu. Naravno, nabrojano je mnogo lokalnih projekata kako bi opet građanima manipulisali sa njihovom realizacijom - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1887883216083726651&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Stigao kompromis u vidu povlačenja svih amandmana većine i prijedloga za izmjenu obrazloženja budžeta koje ne obavezuje Vladu

Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru iz grupe Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Vladimir Prebilič crnogorskom vlastima predložio je medijaciju kako bi se prevazišao zastoj u funkcionisanju institucija.
- Ja sam imao na umu, ako je moguće, da se napravi neka medijacija. Znači da se formira neka manja komisija koja bi posjetila Crnu Goru, da sjednemo za sto, da se dogovorimo šta može, a šta ne može. Jer kada se stavi ovo u veći kontekst, ja znam da svako traži svoj dio i to mi je jasno u političkoj borbi, ali mislim da još uvijek treba da se napominje više i više da nije sada ovaj slučaj tako bitan, zbog kojeg bi stala čitava Crna Gora na putu prema Evropskoj Uniji - ističe Prebilič.
Poslanik iz Slovenije napominje da postupci pred Venecijanskom komisijom mogu trajati do pola godine, kao i da Crna Gora nema vremena za gubljenje. O situaciji u zemlji Prebilič je razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Filipom Ivanovićem koji je ove sedmice boravio u Briselu.
- Želio bih da se ne zaboravi da je primarni cilj još uvijek ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Znači da se ne poentiraju neki bodovi na tim stvarima samo za političke namjene, nego da se ostavi ona šira slika još uvijek ispred nas svih. I moram da kažem, ako potreba postoji, ovdje je Evropski parlament, ovdje smo neki poslanici koji smo spremni da pomognemo ka ovom dijalogu. Čuo sam da je neki dogovor koji ide u smjeru sa Venecijanskom komisijom, ali to će uzeti neko vrijeme. Znači, ako postoje neke mogućnosti, ako osjećaju da im možemo u tom pogledu pomoći, ovdje smo jer nekako ne bismo željeli da ovaj impetus koji sad imamo, ovaj pokret koji sad postoji u Crnoj Gori, da bi zastao u bilo kojem smislu - naglasio je poslanik Evropskog parlamenta.
Prebilič kaže i da su u EP zadovoljni napretkom Crne Gore ka EU.
- Mislim da se stvarno dobro radi. Zatvoreno je i otvoreno je mnogo poglavlja. Mislim da ide sve u pravom smjeru. Ali treba napomenuti jednu stvar. Put prema Evropskoj uniji je zajednički put. To nije put samo političke elite ili samo vlade, nego je put nacije, naroda. I svi koji vode narod, to važi za opoziciju i poziciju, treba da imaju ovo na umu, znači da ne zaborave da je to suština i da se treba sarađivati i samo na ovakav način može da se uđe u EU - zaključio je Prebilič. 
&nbsp;

Prebilič: Evropski parlament da posreduje u sporu između vlasti i opozicije

Beogradska policija uhapsila je noćas Miloša Nilovića, zvanog Runjo, potvrđeno je Insajderu iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Njemu je, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, određeno zadržavanje do 48 sati, u kom roku će biti priveden na saslušanje.
Pripadnici grupe "Vračarci“ su, prema navodima iz optužnice, planirali da ubiju Nilovića u kafiću na Vračaru.
Iako se Nikšićanin Nilović u bezbednosnim krugovima pominje kao pripadnik škaljarskog klana, on to javno demantuje.
Nilovićevo ime spominjalo se u srpskoj javnosti jer je bio jedan od desetorice uhapšenih pripadnika klana u restoranu "Durmitor", njegovo ime se tada našlo na optužnici zbog nedozvoljenog nošenja oružja.

Beograd: Uhapšen Nikšićanin Miloš Nilović

Gosti ovoneđeljne emisije "Život na note" su Ivana Janković i Nebojša Đukanović iz grupe Grimm. 
 
Emisiju možete pratiti na našoj televiziji subotom od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fhUVuxlY9M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gosti emisije "Život na note" Ivana Janković i Nebojša Đukanović iz grupe Grimm

I komunisti su činili zločine, bez osnova često, tokom rata 1941/45. Svaka čast antifasizmu i NOB-u, ali ne mogu se bez pravičnog i poštenog suđenja i bez neoborivih dokaza, bez suđenja s pravom na odbranu, ubijati ljudi samo radi drugačijeg mišljenja i bez dokazane krivice.
Ubili su oni i Jovana S. Plamenca jula 1944. na pravdi Boga i bacili u jamu, da mu se ni danas ne zna đe su mu kosti u nepoznatoj jami - Riječkoj ili Crmničkoj nahiji.&nbsp;
I to bez ikakve krivice, ubili su Jovana S. Plamenca, profesora, diplomca sa Jenskog Univeriteteta u Njemačkoj, ministra Crne Gore, u doba kralja Nikole, politickog vođu i organizatora Božicnog ustanka 1919, predsjednika crnogorske vlade u egzilu 1919-1921. Vrsnog crnogogorskog rodoljuba Jovana S. &nbsp;Plamenca.&nbsp;
Sa svim greškama koje je imao, kao što svaki javni djelatnik ih je imao, manje ili više. Nesumnjivo, počinjen je ratni zločin njegovim bespravnim ubijanjem 1944, a još veći je, po meni, od toga zločina - zločin što on nema groba, što, makar ja, evo bar više od 30 godina pokušavam da mu kosti nađem, ali za sad zalud, jer ne mogu još dokučiti u koju jamu je bačen i đe nakon zločina njegovog ubistva.

Treba biti objektivan, ubistvo Jovana S. Plamenca 1944. bio je klasičan ratni zločin

Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog "moguć" je isključivo ako Moskva i Kijev prethodno postignu neke "sporazume", rekao je danas portparol Kremlja dan poslije prvih direktnih mirovnih pregovora između dvije strane od proljeća 2022. godine.
- Takav susret, kao plod rada dvije strane, i zaključenje sporazuma je moguće, ali isključivo poslije sporazuma dvije strane - rekao je Dmitrij Peskov.
Na sastanku u Istanbulu juče ukrajinska delegacija predložila je Rusima sastank dvojice predsjednika da bi se našlo rješenje rata, a Moskva je samo saopštila da je to "primila k znanju".
Peskov je rekao da nastavak pregovora sa Ukrajinom neće biti moguć dok se ne sprovede razmjena zarobljenika dogovorena juče na pregovorima u Istanbulu.
- Ostaje da se uradi ono što su se dvije delegacije dogovorile juče. Radi se naravno prije svega sprovođenje razmjene po 1.000 zarobljenika - rekao je Peskov.
Peskov je rekao i da dvije strane treba da razmjene prijedloge uslova za primirje što je isto dogovoreno juče na razgovorima u Istanbulu.
Kako stoje stvari stavovi Moskve i Kijeva su i dalje nepomirljivi.
Pored zahtjeva da Ukrajina ne uđe u NATO, Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i da Rusija zadrži ukrajinske teritorije pripojene 2022. godne, plus Krim pripojen 2014.
Još šire, ruski predsjednik traži i opšte preoblikovanje "evropske bezbjednosne arhitekture", smatrajući približavanje NATO ruskim granicama egzistencijalnom prijetnjom za svoju zemlju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici čvrsto odbacuju te zahtjeve tvrdeći da ruska vojska koja i dalje okupira gotovo 20 odsto ukrajinske teritorije vodi imperijalistički tip rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Na razgovorima juče u Istanbulu, prvim dvije države od proljeća 2022. godine, nije dogovoreno primirje kao što su tražili Kijev i njegovi saveznici, već samo objava o velikoj razmjeni zarobljenika, te jaz i dalje dijeli dvije strane.

Kremlj: Susret Putina i Zelenskog moguć ako dvije države postignu prethodne sporazume

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: parlamentarna-vecina