U današnjoj emisiji Drugačija radio veza, gost je bio potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i profesor UCG-a govorio je o privođenju u Beogradu, u subotu, kada je sproveden u prostorije BIA-e na informativni razgovor.
Vuković je dan ranije na mreži X objavio video sa dočeka studenata u Beogradu u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente”.
Vuković navodi da je u Beogradu boravio iz privatnih razloga, konkretno zbog hirurške intervencije njemu bliske osobe, zakazano prije više od mjesec, kada se nije znao datum protesta. Njegov boravak u Beogradu slučajno se poklopio sa danom velikog studentskog protesta.
- Boravili smo u hotelu i u blizini je bio doček studenata. Nijesam mogao da ostanem imun na te scene jer su oni većinom ista generacija kao i moji studenti u Podgorici. Dan nakon objavljenog snimka dobio sam poruke kako me u srpskim režimskih medijima i tablodima pominju ljudi poput Vojislava Šešelja, Jovane Jeremić i njima slični - priča poslanik DPS-a.
Vuković kaže da se u subotu osjećala napetost u vazduhu i da su zato odlučili da se istu noć vrate za Podgoricu.
- Kada smo se spustili liftom iz sobe, a tri su lifta i, zanimljivo, tačno ispred onoga u kojem smo mi sačekali su nas pripadnici BIA-e i policije i tražili su da im kažem povod boravka u Beogradu. Priveden sam u prostorije srpske policije u centru grada, u prostoriju koja je odvojena za potrebe BIA-e. Tamo smo razgovarali oko dva sata i odmah im je bilo jasno da su ozbiljno pogriješili, da neko nije odradio posao kako treba. Razgovor na temu svrhe boravka u Beogradu nije trajao ni pet minuta jer sam pokazao otpusnu listu i sve dokaze - priča Vuković.
<h2>Reakcije Filipa Ivanovića i premijera Spajića na moje privođenje su kompromitantne po njih, Čarapić je naš "Ćaci"</h2>
Svjesni greške ali da ne bi došli u situaciju da se izvinjavaju, pripadnici BIA-e pokušali su na razne načine da opravdaju privođenje, nastavlja Vuković i ističe da je odnos pripadnika BIA-e bio profesionalan i da su ga oni, kasnije, sproveli do aerodroma “Nikola Tesla”.
Na pitanje da li je bilo promišljeno objaviti taj video na mreži X, s obzirom na to da je poslanik Skupštine i da je morao pretpostaviti da bi se to moglo staviti u istu ravan kao kontinuirano, brutalno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, Vuković odgovara da je pažljivo vodio računa o sadržaju objave.&nbsp;
- Oni treba da štite interese Srbije, a ne Vućića. Pitao sam ih da li su postupili isto kada su moji politički neistomišljenici boravili u Srbiju i direktno se miješali u unutrašnje poslove Srbije, govorima na mitiznima i u tv. emisijama. Odgovora nije bilo. Kada sam napisao tvit vodio sam računa da ne isprovociram tu vrstu reakcije. Prije će biti da je to posljedica opšte paranoje koja vlada u tom društvu i medijskog mraka koja se tamo godinama servira - objašnjava on.&nbsp;
Komentarišući reakaciju crnogorskih organa, Vuković kaže da je napustio prostorije nešto prije 16sati i da je objava potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića bila kompromitacija s obzirom na to da je Ivanović obavijestio javnost da je na slobodi barem sat prije nego što je zaista bio.
- Ja sam u vrijeme kada je Ivanović objavio da sam na slobodi, bio uveliko u prostorijama BIA-e - poručio je poslanik DPS-a.
Vuković je kratko odgovorio da uzimajući u obzir način na koji se oglasio premijer Milojko Spajić bolje da uopšte nije ni reagovao.
- To je na njegovu sramotu. Pokušaji relativizacije i stavljanja mene u isti koš sa onim što radi Milan Knežević, što bi rekli Podgoričani - hvala na priganice - kazao je Vuković.
Vuković kaže da ljudi sa kojima je razgovarao u bezbjednosno informativnoj agenciji poznaju društveno političke prilike u Crnoj Gori do detalja.
- Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA. Pomislio sam da bi možda bilo dobro da ANB vlada situacijom u mjeri u kojoj &nbsp;to čine njihove srpske kolege. Kažem to na osnovu nekih detalja koje sam tamo čuo. A zašto sam ih čuo to je pravo pitanje. Vjerovatno da me impresioniraju ili uplaše. Ali to nije urodilo plodom.
On je dodao i da su to ljudi koji se vrlo ozbiljno bave poslom u tom dijelu.&nbsp;
- Tu su pominjani lokalani izbori, nosioci lista, istraživanje javnog mnjenja... imaju sve podatke. Jedan on njih je porijeklom iz Crne Gore i poručio mi je da oni vode računa o interesima svih Srba u regionu. Rekao sam im da što manje budu vodili brige o Srbima u regionu, to će tim Srbima biti bolje. Tamo gdje ih je Srbija štitila tamo njih više nema - kazao je Vuković.
Komentarišući objavu šefa poslaničkog kluba PES-a Vasilija Čarapića koji je poručio da je hapšenje poslanika Skupštine i univerzitetskog profesora, providna partija “ping – ponga” između Đukanovića i Zvaničnog Beograda, potpredsjednik DPS-a kaže da je Čarapić “naš Ćaci”.
- Znamo u šta se izrodila politička karijera tog mladog čovjeka. Takve ću u narednom periodu označiti kao crnogorske Ćacije - kazao je gost DRV.
<h2>Dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiće pritisak na Spajića ili će pokušati da sruši politički sporazum vlasti i opozicije</h2>
Sa Vukovićem su u DRV govorili i o dogovoru vlasti i opozicije o zajedničkom obraćanju Venecijanskoj komisiji povodom spornog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.&nbsp;
Podsjećamo na sastanku je postignuta i saglasnost da se, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, ne otvaraju pitanja koja dijele javnost, poput dvojnog državljanstva i službenog jezika, na kojima insistira NSD i DNP.
Govoreći o tome da dio parlamentarne većine nameće interpretira sporazum kao dogovor PES-a sa DPS-om kao i da to nije sporazum vlasti i opozicije, Vuković kaže će taj dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiti pritisak na Spajića ili će pokušavati da sruši taj politički sporazum.
- Pobjeda ideje evropske Crne Gore je poraz Mandića, Kneževića i Vučića. Oni su svjesni da je najvažniji politički prilog upravo naš EU put. Očekujte razne destruktivne manevre - poručuje Vuković.
I iz URE su reagovali stavom da ih sporazum postignut u subotu veče, uz posredovanje ambasadora EU Satlera ne obavezuje. Lider URE Dritan Abazović je ranije kazao da se "nešto iza brda valja" u pregovorima PES i DPS.
Na pitanje kakvu igru igra Dritan Abazović, s obizorm na to da URA nije učestvovala u razgovorima Vuković odgovara:
- On se u ovom dijelu samo isključio. Pouzdano znam da je Danijel Živković pokušavao da stupi u kontakt sa njim. Vjerovatno je Abazović procijenio da mu je to način da se predstavi kao jedina prava opozicija u Crnoj Gori. Sklon sam da mislim da tu postoje i drugi politički motivi. Znam ljude iz URE koji misle identično kao i mi ali je očigledno da Abazović ima neke druge motive koji dolaze do izražaja kada dođu situacije stani-pani - poručio je Vuković, aludirajući na ranije pominjane kontakte lidera GP URA sa Markom Parezanovićem, visokopozicioniranim službenikom BIA-e, zaduženim za djelovanje u Crnoj Gori.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman kazao je u intervjuu Vijestima da bi bi Skupština Crna Gore trebalo rezolucijom o Dubrovniku da osudi taj zločin i da bi to bio dobar gest prema Hrvatskoj.&nbsp;
Vuković navodi da razumije zašto to Grlić Radman sugeriše ali misli da je takvih i sličnih rezolucija, sa izuzetkom rezolucije o Srebrenici, bilo previše kao i da se koriste za dnevno političe svrhe.
- Uskopartijski posmatrano, nama bi to išlo u korist budući da mi nemamo problem sa tim a da bi se vjerovatno otvorile nove pukotine u vladajućoj koaliciji odmah bih vam kazao da je to sjajna ideja. Ne znam da li kolege iz PES-a imaju toliko političke snage a koliko imaju vidjećemo na postupanju premijera Spajića u odnosu na političke pritiske kojima će biti izložen u narednom periodu - kazao je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković: Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA, Abazović nije učestvovao u razgovorima vlasti i opozicije jer ima druge motive

Na sastanku predstavnika parlamentarne većine postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori, saopštio je šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.&nbsp;
Cilj parlamentarne istrage je, kako je dodao, da se nastavi rasvjetljavanje dubokih i višedecenijskih problema povezanih s krijumčarenjem cigareta, utvrdi odgovornost i predlože konkretne mjere za efikasnu borbu protiv ovog oblika organizovanog kriminala.
- U skladu sa Zakonom, Anketni odbor neće vršiti istragu u vezi sa slučajevima za koje se već vodi krivični postupak ili koji su direktno povezani sa postojećim predmetima u nadležnim pravosudnim organima - ističe se u saopštenju Bogdanovića. 
 
Posebno naglašava da, ukoliko tokom rada Anketnog odbora za istragu šverca cigareta budu identifikovani slučajevi povezani sa politički motivisanim ubistvima, takvi predmeti će biti odmah proslijeđeni već formiranom Anketnom odboru nadležnom za istraživanje tih slučajeva. 
 
- Politička odluka da se formira Anketni odbor potvrđuje odlučnost države Crne Gore da raskrsti s nasljeđem organizovanog kriminala, ojača vladavinu prava i uspostavi jasnu odgovornost - zaključuje Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora u vezi sa švercom cigareta

U Budilniku na Televiziji E analiziramo odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije i što je potrebno promijeniti kako bi etnička distanca bila manja.
Donosimo detalje o poslu zaštitara koji su počeli sa radom u školama širom Crne Gore. Razgovaramo i o najavljenim pooštrenim kontrolama na maturskom ispitu. Analiziraćemo i kvalitet meda, koliko je na našem tržištu zastupljen "lažni" med.
Bliži se proljeće, a to je uvijek najbolji period za osvježavanje enterijera, kako da to postignete uz minimalna ulaganja u Srećnom danu savjetuje Marija Radonjić.
Od devet do 11 sati možete saznati i koliko predrasude i stereotipi utiču na naše živote i kako nas oblikuju još od djetinjstva.
O tome, ali i o rodnim stereotipima govorimo sa psihološkinjom Stelom Burzanović. Gošća Srećnog dana je &nbsp;Armisa Kuč - članica turskog Fomgeta, a tri puta &nbsp;izabrana je i za najbolju igračicu Crne Gore.
Još jedna tema Srećnog dana je &nbsp;kako muzika utiče na naše raspolozenje i ponašanje. &nbsp;Nova pjesma i spot "Pjesma za tebe" povod je za druženje sa članovima 4 Seasons benda.

Budilnik na TV E: Odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije, najavljene pooštrene kontrole na maturskim ispitima...

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se danas ogolila suština manipulacije većine oko budžeta koja, kako je rekao, traje od 18. novembra prošle godine od kada je Prijedlog zakona u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
Mugoša je stava da je parlamentarna većina, da je htjela, mogla do kraja prošle godineda usvoji budžet, "ali je prvo pred lokalne izbore trebalo predavati amandmane na budžet za koje su znali da neće biti usvojeni, ali im je trebalo da obmanjuju građane pred izbore.&nbsp;
- Onda se nakon lokalnih izbora krenulo u priču da opozicija koči budžet, a u stvari su “iza vrata” trgovali zbog uskopartijskih interesa oko kapitalnog budžeta i neki koalicioni partneri prijetili da neće glasati za budžet - istakao je Mugoša na mreži X.
On dodaje da je do danas trajala trgovina koalicionih partija i tzv. "pijačna demokratija" oko budžeta, dok su “crtali metu” opoziciji.&nbsp;
- Danas je stigao kompromis u vidu povlačenja svih amandmana većine i zajednički populistički prijedlog većine skupštinskog zaključka kojim se mijenja obrazloženje budžeta koje ne obavezuje Vladu. Naravno, nabrojano je mnogo lokalnih projekata kako bi opet građanima manipulisali sa njihovom realizacijom - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1887883216083726651&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Stigao kompromis u vidu povlačenja svih amandmana većine i prijedloga za izmjenu obrazloženja budžeta koje ne obavezuje Vladu

Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru iz grupe Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Vladimir Prebilič crnogorskom vlastima predložio je medijaciju kako bi se prevazišao zastoj u funkcionisanju institucija.
- Ja sam imao na umu, ako je moguće, da se napravi neka medijacija. Znači da se formira neka manja komisija koja bi posjetila Crnu Goru, da sjednemo za sto, da se dogovorimo šta može, a šta ne može. Jer kada se stavi ovo u veći kontekst, ja znam da svako traži svoj dio i to mi je jasno u političkoj borbi, ali mislim da još uvijek treba da se napominje više i više da nije sada ovaj slučaj tako bitan, zbog kojeg bi stala čitava Crna Gora na putu prema Evropskoj Uniji - ističe Prebilič.
Poslanik iz Slovenije napominje da postupci pred Venecijanskom komisijom mogu trajati do pola godine, kao i da Crna Gora nema vremena za gubljenje. O situaciji u zemlji Prebilič je razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Filipom Ivanovićem koji je ove sedmice boravio u Briselu.
- Želio bih da se ne zaboravi da je primarni cilj još uvijek ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Znači da se ne poentiraju neki bodovi na tim stvarima samo za političke namjene, nego da se ostavi ona šira slika još uvijek ispred nas svih. I moram da kažem, ako potreba postoji, ovdje je Evropski parlament, ovdje smo neki poslanici koji smo spremni da pomognemo ka ovom dijalogu. Čuo sam da je neki dogovor koji ide u smjeru sa Venecijanskom komisijom, ali to će uzeti neko vrijeme. Znači, ako postoje neke mogućnosti, ako osjećaju da im možemo u tom pogledu pomoći, ovdje smo jer nekako ne bismo željeli da ovaj impetus koji sad imamo, ovaj pokret koji sad postoji u Crnoj Gori, da bi zastao u bilo kojem smislu - naglasio je poslanik Evropskog parlamenta.
Prebilič kaže i da su u EP zadovoljni napretkom Crne Gore ka EU.
- Mislim da se stvarno dobro radi. Zatvoreno je i otvoreno je mnogo poglavlja. Mislim da ide sve u pravom smjeru. Ali treba napomenuti jednu stvar. Put prema Evropskoj uniji je zajednički put. To nije put samo političke elite ili samo vlade, nego je put nacije, naroda. I svi koji vode narod, to važi za opoziciju i poziciju, treba da imaju ovo na umu, znači da ne zaborave da je to suština i da se treba sarađivati i samo na ovakav način može da se uđe u EU - zaključio je Prebilič. 
&nbsp;

Prebilič: Evropski parlament da posreduje u sporu između vlasti i opozicije

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na zahtjev poslanika parlamentarne većine, sazvao je za 20. februar vanrednu sjednicu Skupštine povodom formiranja Anketnog odbora.
Zahtjev su, kako je navedeno u Sazivu, podnijela 43 poslanika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.4194%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvecina-trazi-vanrednu-sjednicu-skupstine-povodom-formiranja-anketnog-odbora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Na dnevnom redu biće predlog odluke o otvaranju parlamentarske istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučejevima molitički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao “Crne trojke”, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti - piše u obrazloženju.&nbsp;

Mandić prihvatio zahtjev poslanika većine, sazvao vanrednu sjednicu povodom formiranja Anketnog odbora za 20. februar

Predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću poslanici parlamentarne većine podnijeli su zahtjev za vanredno zasijedanje Skupštine 20. februara. U zahtjevu se navodi predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
- Kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugh slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavijivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomisjenika tadašnje vlasti - navodi se u zahtjevu.
Podsjetimo, Mandić je ranije saopštio da će odbor voditi Vladimir Dobričanin.
Iz opozciije su mu poručivali da neće on određivati ko će biti članovi anketnog odbora, te da, ako se opozicija ne usaglasi, tog odbora neće ni biti.

Većina traži vanrednu sjednicu Skupštine povodom formiranja Anketnog odbora

Sjednica Skupštine Crne Gore, koju je predsjednik zakonodavnog doma Andrija Mandić nastavio nakon što je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja u narednih 15 sjednica, i danas će početi u 13 sati.&nbsp;
Na dnevnom redu je, između ostalog, predlog budžeta za 2025. godinu i odluka o zaduživanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6183%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnakon-udaljena-opozicije-mandic-nastavio-sjednicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skupština danas nastavlja sjednicu

Za sedmoro poslanika opozicije predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije izrekao mjeru udaljenja sa zasijedanja Skupštine narednih 15 dana - saznaje Portal ETV.
Prema našim saznanjima ove mjere nijesu izrečene Borisu Mugoši, Nikoli Janoviću, Nikoli Miloviću, Nikoli Rakočeviću, Radinki Ćinćur, Jevrosimi Pejović i Driti Loli.
Oni nijesu prisustvovali posljednjoj sjednici čije održavanje opozicija nije dozvolila 21. januara - a nakon čega im je Mandić danas i izrekao mjeru udaljenja sa sjednica.
- Zbog svega navedenog, teška srca, u skladu sa članom 109 i 110a Poslovnika Skupštine Crne Gore, zbog narušavanja reda na sjednici Skupštine Crne Gore dana 21. januara 2025. godine i kontinuirane blokade rada zakonodavnog doma, izričem Vam mjeru udaljenja sa sjednice, koja se primenjuje narednih 15 dana zasijedanja (rada) Skupštine od dana izricanja ove mjere - naveo je Mandić u današnjem dokumentu dostavljenom dijelu opozicije.
Na ulazu u plenarnu salu je primijećeno pojačano obezbjeđenje koje ranije nije dozvolilo Borisu Mugoši da tuda prođe - iako mu mjera nije izrečena. Pomenuti poslanici bi trebalo da mogu da prisustvuju današnjoj sjednici koja počinje u 15.30 sati.

1250x600

Za sedmoro poslanika opozicije nije izrečena mjera udaljenja sa sjednica Skupštine

Američka vojska saopštila je večeras da je u bombardovanju "uništila" naftnu luku Ras Isa pod kontrolom jemenskih pobunjenika Hutija, na čije položaje Vašington posljednjih mjesec dana gotovo svakodnevno pojačava napade.
- Cilj ovih napada bio je da se gađaju ekonomski izvori moći Hutija - navodi se u saopštenju bliskoistočne komande američke vojske (CENTCOM).
SAD su preduzele ove korake uništavanje luke kako bi eliminisale taj izvor ilegalnog prihoda „terorista Huti koje podržava Iran“, dodaje se u saopštenju.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, sproveli su desetine raketnih napada na Izrael i na Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali su da će ih ponovo intenzivirati, sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.

Vojska SAD tvrdi da je uništila naftnu luku jemenskih pobunjenika Huti

Palestinska protagonistkinja dokumentarnog filma, koji će premijerno biti prikazan u paralelnoj sekciji na Filmskom festivalu u Kanu, stradala je u izraelskom vazdušnom napadu na Pojas Gaze.
Fatma Hasona i devetoro njenih rođaka poginuli su kada je njihova porodična kuća pogođena u sjevernom obalnom području u ranim jutarnjim satima u srijedu, saopštili su danas medicinski izvori u Pojasu Gaze.
Izraelska vojska je, odgovarajući na upit, navela da je cilj napada bio pripadnik lokalne brigade Hamasa. Vojska je istakla da je preduzela mjere kako bi zaštitila civile i koristila precizno oružje.
Izraelska vojska isprva nije komentarisala žrtve napada na grad Gazu, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Hasuna je bila junakinja dokumentarnog filma "Stavi dušu na ruku i kreni" (Put Your Soul on Your Hand and Walk), koji će biti prikazan u maju u programu "ACID", paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Kanu.
Film iranske rediteljke Sepideh Farsi temelji se na video razgovorima između nje i Fatme Hasone. Cilj filma je prikazati život i patnju ljudi u Pojasu Gaze tokom rata. Hasona, koja je radila kao fotoreporterka, ubijena je dan nakon što je objavljeno koji će se dokumentarci prikazati u Kanu.

U Gazi poginula junakinja filma koji će biti prikazan na Kanskom festivalu

U toku je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravlja o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati ove sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
<h2>Nimanbegu: Ministarka čita što joj odgovara</h2>
Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da je Opština Ulcinj ranije zvaničnim dopisima predlagala određene lokalitete za investitore iz UAE, između ostalih, Veliku plažu i Adu Bojanu.&nbsp;
Sa druge strane, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ministarka čita ono što joj odgovara.
- Mi ne možemo da nudimo ništo. Mi smo predlagali. Nuditi i predlagati nije isto. Mi ne možemo da nudimo. Mi se pozivamo na čuvanje resursa, na zakone i konvencije u skladu sa planskom dokumentacijom - poručio je Nimanbegu.&nbsp;
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je Nimanbegua da li će izaći iz Vlade ako se u Skupštini usvoje sporazumi sa UAE.
Premijeru Milojku Spajiću je kazao da je trebalo pravovremeno organizovati ovu raspravu.
<h2>Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća</h2>
Spajić je ponovio da su ogromni benefiti najavljenih projekata, te da sporazumi omogućavaju da privučemo investicije od preko 35 milijardi eura.
- 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije - naglasio je on.
On je istakao da u potpunosti stoji iza sporazuma sa UAE, tvrdeći da je sve transparentno. Očekuje, kako kaže, da će se naredne sedmice obrađivati nove teme koje Vlada priprema.
- Svi treba da se naviknemo na drugačiju dinamiku, brži tempo. Dokument je javan od kada je usvojen, ja volim konstruktivnu kritiku, danas sam tražio jedan savjet koji bi mogao da uvažim, ali ga nisam našao - kazao je Spajić.
<h2>Milović: Posrijedi politički dogovor</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je rekao da ne bi imao problem da podrži sporazum da je bilo rasprave i da je stručna javnost mogla da vidi efekte koje će predstaviti Spajić i da je sa tim bila saglasna lokalna samouprava.
- Da su građani dobili sve detalje koji ne bi bacali sjenku i stavljali hipoteku na investiciju koja može potencijalno biti značajna za državu - naveo je Milović.
On je rekao da Spajić kreće od kraja, a ne početka. Posrijedi je, kako ističe, politička platforma i dogovor koji je uspostavio prethodna dva dana.
- Razumijem da želite brza rješenja za nagomilane ekonomske probleme, ali ne možemo suspendovati sve što su Ustav, zakoni, procedure, institucije i moramo da znamo na koji način će sporazumi štititi interese Crne Gore. Brzina je nekad dobra, ali nekada i ne. Kada uđete u pogrešan voz svaka stanica na tom putu je pogrešna - poručio je Milović.
<h2>Nurković: Greška sve što bi se realizovalo bez saglasja Ulcinjana</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković da nije spreman da da ni svoju, ni bilo čiju imovinu, a ponajmanje državnu.
- Možda bih prije bio spreman da dam svoju, nego državnu imovinu. Ne možda, nego sigurno. Osnovno je pitanje da li hoćemo da se išta radi u Crnoj Gori, ili smo za to da se ništa ne radi. Čini mi se da smo se ovdje manje-više svi izjasnili da se nešto radi u Crnoj Gori, ne na način da se donose odluke mimo Skupštine ili da se bilo što dešava na bilo kojoj teritoriji ukoliko nema saglasnosti lokalne zajednice i institucija - rekao je Nurković.
Duboko vjeruje, kako je kazao, da će od Ulcinjana zavisiti hoće li se tamo realizovati projekat.&nbsp;
- Sve što ne bi bilo u saglasju sa vama, bila bi greška. Mislim da i investitor ne bi radio ništa ako nema saglasnosti lokalne zajednice - stava je Nurković.
Prema njegovim riječima, neusvajanjem sporazuma sa UAE sječe se mogućnost ponude gotovih projekata za razvoj sjevera.
- Ja se nadam da možemo ubijediti investitora da oni mogu biti jednako, ili prilično profitabilni kao projekti na jugu - kazao je Nurković.
<h2>Nimanbegu: Pogrešna procjena da manjine moraju biti u vlasti</h2>
Nimanbegu je rekao da je pogrešna procjena manjina da moraju biti u vlasti.&nbsp;
- Mislim da je to pogrešno, to je moje odgovorno mišljenje kao predsjednika Force. Jer nema dobrog koalicionog dogovora, jer sve ide na paf-paf sistem koji ne prihvatam - istakao je Nimanbegu.
On je objasnio da je danas u Skupštini jer je neko iz Vlade dao Alabaru njegov broj telefona.&nbsp;
- Zašto mislite da je to neko uradio? Mi smo odgovorni ljudi, poznajete me svi kao političara koji teško izgovara teške riječi. Uvijek sam tolerantan za protivnika, u ovom slučaju netransparentnost je tolika da zaslužuje da smo svi na nogama - istakao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, Spajićeve greške su kolosalne i ugroziće sve. Smatra da ćemo doći u situaciju da će neki entiteti država uzimati zemlju građanima opštine bilo gdje.
- Da li je to dozvoljeno? Pokušavao sam dogovor sa premijerom, ali toga nema - konstatuje Nimanbegu.
<h2>Mugoša: Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja</h2>
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) kazao je da se od 28. marta, otkad je Spajić potpisao sporazum, jedan zarez ne može promijeniti.
- Jedno slovo se ne može promijeniti. Ne znam kako Vi tumačite transparentnost? Transparentnost je da razgovaramo prije nego se nešto potpiše. Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja - parlamenta, građana i građanski Ulcinja. Treba da smo srećni što razgovaramo o nečemu što ne možemo da promijenimo - saopštio je Mugoša.
On je pitao Spajića da objasni zašto je ovo prvi sporazum o ekonomskoj saradnji koji sadrži kao predmet razvoj nekretnina.
- Objasnite mi kako je razvoj nekretnina ekonomska saradnja. Ja Vam pitam zašto su vam predmet ekonomske saradnje stanovi - naveo je Mugoša.
Uskoro opširnije...

Nimanbegu: Spajićeve greške kolosalne - ugroziće sve; Milović: Premijer kreće od kraja, posrijedi politički dogovor; Mugoša: Ovo je ponižavanje

Moldavski poslanici odlučili su da sljedeći parlamentarni izbori budu održani 28. septembra, što je test za krhku demokratiju podijeljenu između proevropskih i proruskih snaga, javlja servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Na sjednici održavnoj 17. aprila odluku o održavanju izbora podržalo je 57 poslanika, dok su 32 bila uzdržana.
Očekuje se da će se prozapadna partija PAS predsjednice države Maje Sandu suočiti sa snažnim izazovom višepartijske koalicije koju predvodi njen rival Aleksandr Stojanoglo.
Bivša zvaničnica Svjetske banke, obrazovana na Univerzitetu Harvard, ostvarila je tijesnu pobjedu nad Stojanoglom na predsjedničkim izborima krajem prošle godine.
Nekadašnji glavni tužilac Stojanoglo predvodiće koaliciju koja kaže da želi da poboljša veze sa Rusijom istovremeno zadržavajući zapadnu orijentaciju.
Uoči odluke parlamenta, Sandu je poručila da je zemlja posvećena održavanju fer izbora, dodajući da Moldavci moraju "odlučiti o budućnosti zemlje" i da pravosudni sistem mora "kažnjavati one koji se bave kupovinom glasova ili prisilom".
Moldavija - jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja - obezbijedila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine i otvorila pregovore o pridruživanju prošle godine nakon što je stala uz svog susjeda Ukrajinu nakon ruske invazije i i pridružila se evropskim sankcija protiv Moskve.

Moldavija ide na izbore 28. septembra: Borba između pro-EU i proruskog tabora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: parlamentarna-vecina