Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.
- Cilj inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) jeste, ističu, unapređenje transparentnosti i odgovornosti državnih institucija, jačanje participacije građana u donošenju odluka i poboljšanje javnih usluga kroz saradnju države, civilnog društva i drugih zainteresovanih strana- navodi se u pozivu MJU.
Kako iz MJU ističu, nacionalni akcioni plan predstavlja ključni dokument za sprovođenje ovih principa u narednom periodu, definišući konkretne aktivnosti, ciljeve i mehanizme praćenja.&nbsp;
- Javna rasprava traje 30 dana od dana objavljivanja poziva na internet stranici Ministarstva javne uprave i portalu e-uprave, navodi se u saopštenju- podsjećaju iz ovog ministarstva.
Primjedbe, predlozi i sugestije na Nacrt mogu se dostaviti: 
• putem e-maila: drasko.loncar@mju.gov.me i redzep.kolar@mju.gov.me 
• putem portala eParticipacije: https://euprava.gov.me/eparticipacija 
• u pisanom obliku, lično ili poštom, na adresu: Ministarstvo javne uprave, Rimski trg 45, 81000 Podgorica (sa naznakom „Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029“)
Tokom javne rasprave biće organizovane i tri regionalne radionice: 
• Budva, Hotel Splendid – 23. septembar 2025. 
• Kolašin, Hotel Bianca – 26. septembar 2025. 
• Podgorica, Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) – 29. septembar 2025.
Nakon završetka javne rasprave, Ministarstvo javne uprave će razmotriti sve pristigle primjedbe i predloge, i u roku od 15 dana objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi na svojoj internet stranici i portalu e-uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MJU pokreće javnu raspravu o Nacrtu akcionog plana za sprovođenje inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“

Ministarstvo javne uprave pozvalo je sve zainteresovane strane – državne organe, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu, poslovni sektor i građane – da učestvuju u konsultacijama o izradi novog Nacionalnog akcionog plana (NAP) za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori.
Kako je pojašnjeno iz tog resora, cilj je da se kroz međusektorsku saradnju dostigne novi nivo otvorenosti javne uprave.
- Partnerstvo za otvorenu upravu je dobrovoljna međunarodna inicijativa, pokrenuta 2011. godine, koja promoviše multilateralnu saradnju, podržava i pomaže razvoj otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti uprave kroz otvorenu saradnju predstavnika državne i lokalne uprave, a prvenstveno sa civilnim društvom, ali i drugim segmentima društva s ciljem promocije i povećanja transparentnosti, borbe protiv korupcije i aktivnog uključivanja i osnaživanja učešća građana i civilnog sektora u kreiranje javnih politika - saopšteno je iz MJU.
Crna Gora se ovoj globalnoj inicijativi pridružila 13. februara 2012. godine i kao zemlja učesnica potpisala je Deklaraciju o otvorenoj Vladi.
Ključne teme kojima se bave članice inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu su antikorupcija, kreiranje politika u saradnji sa potrebama građana, digitalna uprava, otvoreno pravosuđe, građanski aktivizam i širenje građanskog prostora, rodna ravnopravnost i inkluzivnost i cilj je da se kroz međusektorsku saradnju dostigne novi nivo otvorenosti javne uprave.
- Nakon isteka prethodnog NAP-a (2023–2024), priprema novog plana donosi priliku da se identifikuju ključne oblasti i aktivnosti koje će unaprijediti otvorenost i efikasnost javne uprave, sa posebnim fokusom na digitalizaciju, inovacije, borbu protiv korupcije i participativnu demokratiju - kažu u MJU.
Svi zainteresovani mogu dostaviti svoje inicijative, prijedloge, sugestije i komentare putem e-maila: drasko.loncar@mju.gov.me ili poštom na adresu: Rimski trg br. 45, 81000 Podgorica, uz napomenu: Učešće u javnim konsultacijama u pripremi NAP-a. Rok za dostavu komentara je 20. mart do 15 sati.
Po završetku konsultacija, Ministarstvo će objaviti izvještaj sa pregledom pristiglih predloga na svojoj internet stranici i portalu e-Uprave.

500x500

1250x600

1084x550

Poziv za konsultacije o Nacionalnom akcionom planu za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu

Američke snage izvele su vazdušni udar u kojem je ubijen vođa Al Kaide u sjeverozapadnoj Siriji, za kojeg američki zvaničnici tvrde da je imao direktne veze s pripadnikom Islamske države odgovornim za zasjedu u kojoj su u decembru ubijena tri američka vojnika, prenose Nezavisne.
Komandant Američke centralne komande, admiral Bred Kuper, izjavio je da ovaj napad pokazuje odlučnost SAD da progone teroriste koji napadaju njihove snage, poručivši da ne postoji sigurno utočište za one koji planiraju, izvode ili inspirišu napade na američke građane i vojnike.
Nakon napada kod Palmire 13. decembra 2025. godine, u kojem su poginula tri američka vojnika, SAD su pokrenule opsežnu vojnu operaciju protiv ciljeva Islamske države u Siriji, poznatu pod nazivom Operacija "Hawkeye Strike". Prema podacima CENTCOM-a, do sada je pogođeno više od 100 infrastrukturnih i oružanih ciljeva, uz upotrebu oko 200 precizno navođenih ubojnih sredstava.
Iako je Islamska država u Siriji znatno oslabljena, i dalje ostaje aktivna, prvenstveno izvodeći napade na kurdske snage na sjeveroistoku zemlje. 
Situacija u Siriji i dalje je nestabilna nakon pada režima Bašara al-Asada u decembru 2024. godine, čime je okončan trinaestogodišnji građanski rat. Zemlju trenutno vodi Ahmed al-Šaraa, poznat i kao Abu Mohamed al-Džolani, nakon što su njegove pobunjeničke snage preuzele kontrolu nad državom, prenosi BBC.

Američki napadi u Siriji: Ubijen jedan od vođa Islamske države

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pozvalo je zainteresovanu javnost da se 29. januara uključi u početnu fazu pripreme Nacrta strategije zapošljavanja Crne Gore do 2030. godine, sa akcionim planom za 2026-2027.
Ministarstvo je pozvalo organe, organizacije, udruženja i pojedince da dostave svoje inicijative, prijedloge, sugestije i komentare u pisanom i elektronskom obliku na adresu tog resora i mejl armin.fetahovic@mrzs.gov.me.
Konsultacijama se obezbjeđuje informisanje najšire javnosti o planiranim aktivnostima na pripremi strategije.
Radna grupa će sve prispjele inicijative razmotriti prilikom izrade tog dokumenta.

Ministarstvo pozvalo na javne konsultacije o Nacrtu strategije zapošljavanja

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.
Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.
Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.
- U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima - rekla je Ponomarenkova.
Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.
- Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima - naglasila je Ponomarenkova.
Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.&nbsp;
Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.&nbsp;
- U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija - kazala je Ponomarenkova.
Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.&nbsp;
- Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan - kazala je Ponomarenkova.
Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.&nbsp;
- To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.&nbsp;
- U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata - kazala je Ponomarenkova.
Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.&nbsp;
- Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan - naglasila je Ponomarenkova.
Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom
- Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama - kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.
Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.
- Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom - rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.&nbsp;
Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.&nbsp;
- Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.&nbsp;
- Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.&nbsp;
- Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave - kazala je Ponomarenkova.&nbsp;
To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.
Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.
To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.
Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima
Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.&nbsp;
- Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava - navela je Ponomarenkova.
Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.&nbsp;
Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.&nbsp;
- Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi - zaključila je Ponomarenkova.

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

Službenici podgoričke saobraćajne policije procesuirali su dva vozača sa snimka objavljenog na društvenim mrežama, koji su se 13. januara ove godine, oko 15 sati, kretali Bulevarom Luča u Podgorici suprotnim smjerom, na dijelu puta gdje su saobraćajne trake fizički odvojene. Time su ugrozili ostale učesnike u saobraćaju.
Utvrđeno je da je vozilom marke „VW Passat“, podgoričkih registarskih oznaka, upravljao M.P. (54) iz Podgorice, protiv kojeg su službenici saobraćajne policije Sudu za prekršaje u Podgorici podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz člana 318 stav 1 tačka 3 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Takođe, identifikovan je i procesuiran i I.J. (60) iz Budve, koji je upravljao vozilom marke „VW Passat“, nikšićkih registarskih oznaka. I protiv njega je, po istom osnovu, Sudu za prekršaje u Podgorici podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Tag: partnerstvo-za-otvorenu-upravu

MJU pokreće javnu raspravu o Nacrtu akcionog plana za sprovođenje inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“

Poziv za konsultacije o Nacionalnom akcionom planu za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu

Američki napadi u Siriji: Ubijen jedan od vođa Islamske države

Ministarstvo pozvalo na javne konsultacije o Nacrtu strategije zapošljavanja

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

Procesuirani Budvanin i Podgoričanin zbog vožnje suprotnom trakom na Bulevaru Luča

PRATITE TVe UŽIVO