Evropska unija (EU) je od nedjelje (12. oktobra) uvela Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni alat koji će biometrijskim podacima - otiscima prstiju i fotografijama lica - zamijeniti pečate u pasošima. Cilj sistema, kažu u Briselu, jeste efikasnija kontrola granica, borba protiv ilegalnih migracija i praćenje boravka stranaca u šengenskom prostoru. 
EES se odnosi na sve državljane trećih zemalja koji u EU borave do 90 dana, uključujući i građane Zapadnog Balkana. Na prvim prelascima biće im uzeti biometrijski podaci, a potom će se provjera vršiti putem baze podataka.
<h2>Hrvatska spremna za aktiviranje EES-a</h2>
Sistem će se postepeno uvoditi do aprila 2026. godine. Veće članice, poput Njemačke i Francuske, u početku će raditi sa smanjenim brojem provjera kako bi se izbjegle gužve, dok će manje zemlje, poput Estonije i Luksemburga, odmah primijeniti punu verziju sistema. 
Na graničnim prelazima Hrvatske već su postavljeni digitalni kiosci i biometrijske kamere, a prema informacijama N1 televizije, uvođenje sistema odvijaće se postepeno. Od nedjelje će se EES koristiti četiri sata dnevno, u novembru osam, u decembru 12, a od aprila naredne godine sistem će raditi 24 sata na svim prelazima, uključujući aerodrome i luke.
EES je, kako tvrde evropski zvaničnici, digitalni sistem koji će ojačati bezbjednost i spriječiti zloupotrebu viza. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da sistem ima i političke i društvene posljedice - posebno za zemlje koje još čekaju članstvo u Uniji.
<h2>„Kontrola umjesto povjerenja"</h2>
Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić smatra da uvođenje EES-a ne treba posmatrati izolovano, već u kontekstu globalnih trendova i „sve šire kontrole i ograničavanja sloboda“.
- Svaki propis valja kontekstualizovati. Na strateškom nivou smo već godinama svjedoci jačanja desnice i populista, koji kroz politiku bezbjednosti zapravo grade mehanizme kontrole građana. To vodi apsolutizaciji nadzora i sužavanju sloboda - ocijenio je Prohić.
Prema njegovim riječima, nova granična pravila samo su jedan od alata tog procesa. 
- Ideološki cilj takvog pristupa jeste da se ljudi naviknu na to da su stalno praćeni. Kada živite u strahu, lakše vas je kontrolisati. Gubite samopouzdanje, snižavate nivo aspiracija, zadovoljni ste s manje - kaže Prohić.
<h2>„Mentalni" Berlinski zid</h2>
On podsjeća da se kroz različite politike - od digitalnog nadzora do kontrole novčanih tokova - stvaraju nove forme zavisnosti i podložnosti. 
- Novi sistem granica uklapa se u istu logiku: potpuna vidljivost, ali i potpuna ranjivost građana - ističe Prohić.
Upozorava i na simboličku dimenziju uvođenja EES-a za zemlje poput Bosne i Hercegovine (BiH).
- Prva implicitna poruka je da su građani ovog regiona građani drugog reda. Kolokvijalno rečeno - treba da se izuju kad ulaze u EU. Podaci koje će davati o sebi "dobrovoljno", ako žele ući u to "carstvo", mogu se zloupotrijebiti, a to je i atak na privatnost - smatra Prohić.
U analizi za Dojče vele naglašava da novi sistem nije samo tehničko pitanje bezbjednosti, već i psihološka granica koja učvršćuje postojeće nejednakosti. 
- Ovo je neka vrsta mentalnog Berlinskog zida. Diskriminacija je postala sofistikovanija, ali suštinski ostaje ista - ograničava pristup, povjerenje i dostojanstvo onih koji su "izvan" - ističe Prohić.
<h2>Reakcije građana: između razumijevanja i otpora</h2>
D. R. (Mostar) vjeruje da će u početku biti gužvi na granicama, ali da bi novi sistem dugoročno mogao smanjiti čekanja.
- To će sigurno olakšati ljudima koji svakodnevno zbog posla putuju u Hrvatsku, na primjer na relaciji Trebinje-Dubrovnik. EU na ovaj način štiti svoje spoljne granice i pokušava da kontroliše ulaske. Ne vidim to kao poruku nama, jer niti mi radimo na EU putu, niti EU trči da nas primi - naveo je.
Drugačije misli D. D. (Istočno Sarajevo), koja strahuje da će EES stvoriti nove barijere.
- Ovo je dodatna administrativna prepreka koja će pogoršati kretanje ljudi i roba. Kao da nam se poručuje da nismo poželjni. Jasno je da su mjere bezbjednosti potrebne, ali Evropa bi trebala tražiti načine za povezivanje, a ne produbljivanje podjela - ocijenio je.
Sličan ton ima i M. M. (Sarajevo), koji naglašava simboličku težinu novih procedura.
- EES ima snažnu poruku - da nismo dio tog kluba. EU se sve više zatvara, a dodatne kontrole i procedure samo naglašavaju tu granicu. To može usporiti i poslovanje, posebno firmama iz regiona koje već rade u otežanim uslovima - ističe.
<h2>Tehnologija, bezbjednost i povjerenje</h2>
Ipak, dio građana u EES-u vidi i poticaj za domaće reforme. 
M. D. (Sarajevo) smatra da nove procedure ne treba tumačiti kao poruku isključenosti.
- Ne mislim da nam EU ovim poručuje da nismo dobrodošli. Više je to podsjetnik da moramo sami raditi na približavanju. Ako želimo da budemo dio Unije, na izborima trebamo da biramo ljude koji će stvarno sprovoditi reforme - naveo je.
EES, zajedno s planiranim ETIAS sistemom za elektronsko odobrenje putovanja koji stupa na snagu naredne godine, dio je šire strategije digitalizacije evropskih granica. Državljani zemalja van EU tada će morati da popune onlajn formular, da plate 20 eura i da sačekaju elektronsku dozvolu za ulazak u šengenski prostor.
Evropska komisija tvrdi da je riječ o „neinvazivnim“ mjerama koje povećavaju sigurnost i ubrzavaju prelazak granica. Međutim, kritičari ističu da digitalizacija granica ne rješava suštinske političke probleme - nepovjerenje i neravnopravnost.
Naposljetku, kako tvrde ispitanici Dojče velea u BiH, EES predstavlja mnogo više od tehničkog rješenja. On otvara i pitanja granica između bezbjednosti i slobode, između povjerenja i kontrole.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi sistem ulaska u EU: Digitalne granice i mentalni zidovi

Svečano otvaranje Evropskog prvenstva u boksu za takmičare do 15 godina biće održano u petak, ispred zidina budvanskog Starog grada, najavili su organizatori manifestacije.
Navodi se da je to događaj koji okuplja mlade bokserske nade Evrope i promoviše sport, zajedništvo i fer-plej.
Svečana ceremonija otvaranja, zakazana za 20 sati, kada je planirana parada reprezentacija učesnika, dok će sat ranije krenuti muzički program i označiti početak jednog od najznačajnijih sportskih događaja ove godine u Crnoj Gori.
EP biće održano u organizaciji novoformirane Svjetske bokserske federacije - World Boxing, priznate u februaru ove godine od Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Saopšteno je da Budva i Bokserski savez potvrđuju svoj ugled pouzdanih domaćina velikih međunarodnih takmičenja, pošto su već bili organizatori brojnih evropskih i svjetskih bokserskih događaja.&nbsp;
Najavljeno je da će na ceremoniji svečanog otvaranja prisustvovati i pozdraviti prisutne predsjednik World Boxing-a Boris van der Vorst, predsjednik Evropske bokserske federacije Lars Brovil, sportski direktor Evropskog olimpijskog komiteta Peter Brul.
Planirano je i da se prisutnima obrate i ministar sporta i mladih Crne Gore Dragoslav Šćekić, predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović i predsjednik Bokserskog saveza Aleksander Klemenko.
Klemenko je kazao da im je velika čast što Budva i Crna Gora imaju priliku da ugoste mlade talente koji predstavljaju budućnost evropskog boksa.
- Ovo prvenstvo je posebno jer se održava pod okriljem novoformirane organizacije World Boxing, koja donosi novi duh, transparentnost i jedinstvo u boksersku porodicu. Ponosni smo što će upravo iz Budve krenuti nova stranica evropskog boksa, u duhu sportskog nadmetanja i prijateljstva među narodima. Evropsko prvenstvo u boksu do 15 godina predstavlja spoj tradicije, mladosti i sportske energije – simbol kontinuiteta uspješne organizacije bokserskih događaja u Crnoj Gori i značajan korak u afirmaciji nove svjetske bokserske federacije - rekao je &nbsp;Klemenko.
On je istakao da zahvalnost za pomoć u organizaciji Opštini Budva i Turističkoj organizciji tog grada, Ministartsvu sporta i mladih i Kompanijama Dukley, Dream Play i Sting.&nbsp;
Najavljeno je da će uz defile reprezentacija, umjetnički program i svečani vatromet iznad zidina Starog grada, Budva na jedinstven način poželjeti dobrodošlicu mladim sportistima iz cijele Evrope.

Budva domaćin EP u boksu, svečano otvaranje u petak ispred zidina Starog grada

Agencija za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) odobrila je izdavanje sertifikata o akreditaciji doktorskog akademskog studijskog programa &nbsp;"Arhitektura i urbanizam" na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici Univerziteta Crne Gore, navodi se u saopštenju Univerziteta Crne Gore (UCG).&nbsp;
Kako se dodaje, studijskim &nbsp;programom, u trajanju od tri godine (šest semestara), obima 180 ECTS kredita, omogućen i najviši stepen obrazovanja iz oblasti arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta crne Gore.
- Otvaranje doktorskih studija predstavlja snažan podsticaj unapređenju istraživačke izvrsnosti u oblastima arhitekture i urbanizma u Crnoj Gori. Razvijen je na platformi dostizanja prepoznatljivosti u okviru Evropskog prostora &nbsp;visokog obrazovanja i Evropskog istraživačkog prostora - zaključujuju iz UCG-a.&nbsp;

Akreditovan akademski doktorski studijski program Arhitektura i urbanizam

Ministarstvo kulture i medija (MKM) je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti MKM, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI)
DRI je izvršila reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu.
Kako se navodi, nadležni Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i g. Siniša Čađenović (član Kolegijuma) izrazio je pozitivno mišljenje, uz skretanje pažnje, na Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima.
- Na osnovu sprovedene finansijske revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu, nadležni Kolegijum DRI stekao je razumno uvjerenje da je isti u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu utvrđene su neusklađenosti u odnosu na Zakon o kulturi i Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Prema njihovom izvještaju, MKM je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti Ministarstva kulture i medija, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave.
- Ministarstvo kulture i medija je u toku 2024. godine objavilo konkurse za sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi za dodjelu sredstava za 2024. godinu, što nije u skladu sa čl. 70 Zakona o kulturi koji propisuje da se sufinansiranje projekata vrši na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje za određenu oblast kulture, u novembru tekuće godine za narednu godinu - ističe se u saopštenju. 
Revizijom je, kako dodaju iz DRI, utvrđeno da sredstva za finansiranje projekata i programa nijesu u svim slučajevima korišćena u skladu sa uslovima iz konkursa i potpisanih ugovora, odnosno da je dio dobijenih sredstava utrošen za namjene koje nijesu odobrene. 
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije u ovim slučajevima postupalo u skladu sa čl. 82 Zakona o kulturi koji propisuje da Ministarstvo može tražiti povraćaj uplaćenih sredstava sa pripadajućom kamatom, ako odobrena sredstva nijesu korišćena za odobrene namjene - ističu iz DRI. 
Prema njihovo saopštenju, Državna revizorska institucija izdala je četiri preporuke Ministarstvu kulture i medija koje treba da, do 14. novembra 2025. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 14. aprila 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

DRI: MKM zaključivalo ugovore o djelu suprotno Zakonu o državnim službenicima

Potpuno zasijenjena pompeznom i bombastičnom transakcionom diplomatijom američkog predsjednika Donalda Trampa, kojom je nakon dvije godine okončano izraelsko sistematsko razaranje Gaze i eliminacija njenog stanovništva, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uputila se na još jednu zapadnobalkansku turneju - drugu od početka svog drugog mandata - nudeći transakcionu ponudu: Reforme za novac, a u perspektivi i za članstvo u Uniji, piše hrvatski Večernji list. 
Njena ponuda, koja se suštinski nije promijenila od početka Putinove invazije na Ukrajinu, nailazi na različit prijem kod lidera zemalja Zapadnog Balkana, koje su sve formalno izrazile interesovanje za članstvo u Uniji.
<h2>Najnaprednije kandidatkinje</h2>
Na jednoj strani su Albanija i Crna Gora, koje, kako se trenutno čini, imaju realne šanse da uđu u Evropsku uniju krajem ove decenije. 
Na drugoj strani nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo - zemlje koje uglavnom ne pokazuju posebnu želju za pridruživanjem Uniji i malo šta čine da se to dogodi, izuzev Sjeverne Makedonije koja je na početku svog evropskog puta bila perspektivna kandidatkinja, ali se zatim suočila sa nemilosrdnom i apsurdnom blokadom Grčke, a potom i Bugarske.
Čini se da čak i plan putovanja predsjednice Komisije odražava pomenute razlike u evropskoj perspektivi između kandidatkinja. 
Fon der Lajen je tako najprije posjetila najnaprednije zemlje, dok su ostale ostavljene za kraj turneje. 
Evropska liderka se u ponedjeljak najprije uputila u Tiranu, što ne iznenađuje s obzirom na to da je Albanija nova zvijezda u Briselu i uzdanica politike proširenja EU. U Tiranu je stigla s darovima, obećavši ukidanje rominga između Albanije i EU naredne godine i 100 miliona eura iz Plana rasta. 
Albanija je od kraja prošle godine otvorila čak četiri pregovaračka klastera, a planira da otvori i posljednji do kraja godine, što je nužno ako zaista želi da zaključi pregovore i na vrijeme potpiše pristupni ugovor za ulazak u Uniju 2030. godine, s obzirom na to da su za ratifikaciju tog ugovora potrebne dodatne dvije godine. 
To pokazuje da je albanski premijer Edi Rama ozbiljan kada kaže da je EU jedino „carstvo“ kojem Albanija želi pripadati. Tirani je Trampova administracija prije nekoliko mjeseci neformalno nudila investicije ukoliko bi Albanija odustala od ulaska u EU - da, Trampova Amerika, u skladu sa svojom antievropskom agendom, ne podržava proširenje Unije - a albansko insistiranje na punopravnom članstvu dokazuje da je albansko rukovodstvo, uprkos bliskim vezama s Vašingtonom, odbilo američku ponudu.
Iz Albanije je predsjednica Komisije otputovala u Crnu Goru - nominalno najnapredniju kandidatkinju i jedinu koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali koja posljednjih godina stagnira, zahvaljujući zastoju u sprovođenju proevropske agende u crnogorskom parlamentu, na čijem je čelu Andrija Mandić, vodeći prosrpski i proruski političar u Crnoj Gori.
<h2>Spoljno-politički diletantizam</h2>
Fon der Lajen je juče boravila u Bosni i Hercegovini, nakon što je Savjet ministara, uprkos brojnim blokadama, nedavno ipak usvojio Reformski program - ključni dokument čije je usvajanje i implementacija preduslov za povlačenje evropskih sredstava, ali i za nastavak pristupanja Uniji. Iako je to dobar znak, BiH na tom putu, zbog očekivanih opstrukcija iz Republike Srpske, očekuju brojna iskušenja.
Ursula fon der Lajen danas stiže u Srbiju, čiji predsjednik Aleksandar Vučić povremeno govori o ulasku u Uniju, ali je svojim diletantskim spoljno-političkim potezima u posljednjim mjesecima - neslavni „sastanak s Trampom“ u Mar-a-Lagu na Floridi, odlazak na vojne parade u Moskvi i Pekingu... - kao i činjenicom da Srbija već duže nije ispunila nijedan uslov za članstvo, dokazao da Srbija više nije ozbiljna kandidatkinja za ulazak u Uniju.
Turneja se završava posjetama Kosovu i Sjevernoj Makedoniji - zemljama koje, poput Srbije, zbog subjektivnih i objektivnih razloga, više ne mogu da uskoče u naredni talas proširenja EU do kraja ove decenije.

Albanija juriša prema EU, Srbija više nije ozbiljna kandidatkinja za ulazak u Uniju

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: pasoska-kontrola

Novi sistem ulaska u EU: Digitalne granice i mentalni zidovi

Budva domaćin EP u boksu, svečano otvaranje u petak ispred zidina Starog grada

Akreditovan akademski doktorski studijski program Arhitektura i urbanizam

DRI: MKM zaključivalo ugovore o djelu suprotno Zakonu o državnim službenicima

Albanija juriša prema EU, Srbija više nije ozbiljna kandidatkinja za ulazak u Uniju

PRATITE TVe UŽIVO