<p>Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>ministru odbrane <b>Draganu Krapoviću, </b>komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. </p>
<p>Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. </p>
<p>- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. </p>
<p>Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.</p>
<p>- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. </p>
<p>On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?</p>
<p>- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.</p>
<p>On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.</p>
<p>- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. </p>
<p>Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.</p>
<p>Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.</p>
<p>- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić. </p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

<p>Ministar odbrane Dragan Krapović, na poziv ministra odbrane Republike Francuske Sebastijena Lekornija, učestvuje na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“, od 4. do 7. novembra u Parizu, a kako je saopšteno iz njegovog resora, upriličena je i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.&nbsp;</p>
<p>- Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane - kazali su u njegovom resoru.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta sajmu bila je prilika za susret sa francuskim kolegom, Sebastijenom Lekornijem, sa kojim je ministar Krapovic razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i R. Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.</p>
<p>Krapović i Lekorni razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.</p>
<p>- Ministri odbrane Crne Gore i Francuske su izrazili zadovoljstvo susretom i zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima, što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava - poručuju iz Ministarstva.</p>
<p>„EURONAVAL“ je, kako navode, jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.</p>
<p>Tokom posjete Sajmu, Krapović se upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.</p>

Potpisan Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda

<p>Posao sa kupovinom dva patrolna broda od francuskog brodogradilišta Keršip odrađen je na „neobjašnjiv i poludivlji“ način, poručio je admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>u emsiji „Drugačija radio veza“ podgoričke Antene M.&nbsp;</p>
<p>Glasovima 43 poslanika juče je u Skupštini usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske, o nabavci dva patrolna broda u vrijednosti od 120 miliona eura.</p>
<p>Samardžić poručuje da je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b> juče priznao ono što admiral danima tvrdi, da je ugovor komercijalni&nbsp;</p>
<p>- A kako možemo komercijalni ugovor sklopiti po proceduri za G2G ugovor (između dvije Vlade), to nikome nije jasno - ukazuje Samardžić.&nbsp;</p>
<p>Samardžić potvrđuje da je ovakvo usvajanje u parlamentu bilo potrebno da bi se stvorio pravni osnov da se izbjegne tender za kupovinu brodova.&nbsp;</p>
<p>- Formalno pravno je stvoren samo pravni osnov znate za šta - samo za oslobađanje od 25 miliona eura poreza - objašnjava Samardžić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da je na osnovu prijedloga o saradnji u oblasti odbrane potpisan tehnički aranžman koji se tiče samo ministra odbrane i koji neće razmatrati francuska Vlada ni parlament.&nbsp;</p>
<p>- Juče je ministar pročitao jedan član zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, ali nije drugi, jer drugi govori o tehničkim dokumentima u koje spada i ovaj. Takođe je dodao da ima informaciju da će sporazum biti ratifikovan u francuskom parlamentu. Sporazum hoće, ali tehnički aranžman neće, jer taj tehnički aranžman je samo dogovor o implementaciji da agencija Ministarstva odbrane Francuske pomaže nama u implementaciji komercijalnog ugovora - naglašava admiral u penziji.&nbsp;</p>
<p>Samardžić je govorio i o polemici koju je vodio sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem putem medija, naglašavajući da nijednog trenutka nije optužio MO ni ministra Krapovića za bilo kakvi vid korupcije već je, kako kaže, potencirao sporne pravne aspekte prilikom sklapanja ugovora za francuskom firmom.</p>
<p>On kaže da su finansijski aspekt tehničkog aranžmana ugovarali predstavnici Ministarstva finansija.</p>
<p>Na pitanje zašto je Ministarstvu odbrane bilo bitno da se u parlamentu usvoji pomenuti Zakon, Samardžić odgovara:</p>
<p>- Postoje dva načina za kupovinu vojne opreme. Jedan je po međunarodnom ugovoru, to je tzv. G2G sporazum između dvije vlade, takav sporazum je oslobođen tendera. Međutim, kada država sklopi takav ugovor, neophodno je da o tome obavijesti i Evropsku komisiju - kaže Samardžić.</p>
<p>On je dodao da postoji i drugi način,odnosno komercijalni ugovor za što mora da postoji tender prema zakonu o javnim nabavkama u kome postoji nekoliko postupaka, koji su tačno definisani.&nbsp;</p>
<p>- Mi nijesmo izabrali nijedan postupak, nije bilo tendera, predstavili smo da je to međunarodni sporazum a sad na kraju vidimo da nije nego komercijalni što je ministar Krapović juče u parlamentu decidno priznao. Usvajanjem zakona ništa se nije dobilo po pitanju toga da imamo pravni osnov za zaključivanje komercijalnog ugovora. Imamo samo pravni osnov za oslobađanje čitavog posla od PDV - akcentuje sagovornik Antene M.</p>
<p><b>Ministar kompromitovan čitav sistem komandovanja&nbsp;</b></p>
<p>Samardžić je komentarisao i odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da okonča aktivnu službu načelnika Generalštaba, generala <b>Zorana Lazarevića</b>, dok je on još na čelu VCG.&nbsp;</p>
<p>Samardžić navodi da je ministar Krapović donošenjem odluke o razrješenju Lazarevića, doveo u nezgodnu situaciju i samog predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Poručuje da Krapović nije sačuvao ni svoje, ni dostojanstvo generala Lazarevića, te da je kompromitovan čitav sistem komandovanja.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da je neprihvatljiv način na koji ministar Krapović govori o generalu Lazareviću.</p>
<p>- Vi kao ministar svako aktuelno vojno lice morate da štitite, posebno prvog saradnika - kazao je Samardžić.&nbsp;</p>
<p>On navodi kako ga je strah od zalaganja <b>Andrije Mandića</b> da se odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost više ne donose konsenzusom nego preglasavanjem i podsjeća na situaciju iz 2020. godine kada je <b>Aleksa Bečić</b>, tadašnji predsjednik Skupštine, zaprijetio da će u parlamentu biti izmijenjen zakon baš u tom dijelu, ukoliko ostali članovi Savjeta ne prihvate njegov ultimatum da na čelo GŠ dođe novi čovjek.&nbsp;</p>
<p>Admiral Samardžić bio je tada na službi u Briselu i otkriva da su ga tadašnji čelnici izvršne vlasti pitali za mišljenje o najboljem rješenju za čelo Vojske CG. Kaže da je i tada isticao da je general Lazarević „najbolji vojnik“ i najspremniji kojeg Crna Gora ima za načelnika Generalštaba.&nbsp;</p>
<p>- Imali smo tada sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tada je predsjednik <b>Milo Đukanović</b> izašao sa prijedlogom da načelnik Generalštaba bude Lazarević. Međutim, Demokrate su izašle sa drugim prijedlogom, postavile su uslov, da njihov kandidat general Đurović mora biti izabran za načelnika Generalštaba i znate čime su prijetili? Pa neka me demantuju. Da će ići na donošenje zakona o Savjetu za odbranu i bezbjednost i da će zakonom precizirati da se glasa u Savjetu većinom! Sada se ponovo inicira da se to zakonski riješi, da se eliminiše predsjednik – navodi Samardžić</p>
<p><b>Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema</b></p>
<p>Samardžić, uprkos posljednjim dešavanjima, smatra da je Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema. Ukazuje, međutim, i da neki od najsposobnijih ljudi nijesu angažovani.&nbsp;</p>
<p>- Proći će dugo godina da ponovo izaberemo sistem vrijednosti koji smo mi izgradili za vrijeme nekadašnje ministarke odbrane <b>Milice Pejanović Đurišić</b>. Niko u školu nije otišao ko nije zaslužio, niko u misiju nije otišao ko nije zaslužio. Danas imamo da Ministarstvom odbrane upravlja jedna stranka, da se saopštenja šalju na odobrenje u centralu stranke, pa se onda puštaju u javnost. Ugled vojske i Ministarstva je srozan u očima javnosti - upozorava nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.</p>

Samardžić: Zakon je samo pravni osnov da se ne plati PDV

<p>Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman, o nabavci patrolnih brodoba, ali napominje da je ambasadorka Francuske An Mari Maske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je Ugovor između Ministarstva odbrane Crne Gore i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni.</p>
<p>Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske je za TVCG kazala da joj je žao što je ovaj projekat saradnje, kako je rekla, predmet instrumentalizacije zarad unutrašnje politike.&nbsp;</p>
<p>- Čini se, nažalost, da partijske svađe imaju prevagu nad opštim interesom u trenutku kada evro-atlanske integracije Crne Gore predstavljaju strateški cilj zemlje, za koji se istovremeno zalažu i članovi vladajuće koalicije (što je navedeno u kolacionom sporazumu) i predstavnici opozicije. U osnovi, čitav proces koji se odnosi na ovaj projekat je u skladu sa francuskim i crnogorskim pravnim okvirima. Za Francusku, svi elementi sporazuma su transparentni i opravdani i u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u ovakvim predmetima. U ovom sporazumu nema mjesta improvizaciji ili odsustvu profesionalnosti, niti prostora za manevrisanje čime bi se opravdale optužbe koje se čuju poslednjih dana (pa čak i sedmica) - navela je ona, između ostalog.</p>
<p>Samardžić je kazao da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman.</p>
<p>- Ambasadorka R.Francuske je izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje , da li je Ugovor između MO CG i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni - naveo je Samardžić na mreži X.</p>

Samardžić: Ambasadorka Francuske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je ugovor za brodove međudržavni ili komercijalni?

<p>Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.</p>
<p>Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.</p>
<p>- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.</p>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.</p>
<p>Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.</p>

Tamara Klikovac

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

<p>U slučaju dvostrukog ubistva brata i sestre <b>Madžgalj</b> u Bijelom Polju ne vidim da postoje elementi vjerskog fanatizma, kazao je u razgovoru za Antenu M novosadski advokat i analitičar <b>Aleksandar Olenik</b>.</p>
<p>Komentarišući navode predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, koji je u emisiji "Ćirilica" na TV Happy, kazao da je<b> Balijagić </b>radikalni islamista kao i da postoji mogućnost da se ubistvo desilo zbog ikona na zidu u kući Madžgalja, Olenik poručuje da su poruke sa protesta kod Slijepač mosta pravi primjer kako upravo ta propaganda iz Srbije utiče na dešavanja u Crnoj Gori.</p>
<p>- Vidimo koliko je to u stvari opasno, da ljudi koji nijesu formalno mnogo obrazovani, koji nemaju mnogo informacija i koji ne mogu da dođu do pravih informacija, su podložni onima što prevashodno u najvećem slučaju dobijaju sa TV-a, a to je jedna zloćudna propaganda iz Beograda koja na svaki način pokušava da dovede i da održava ljude u zabludi i uvijek mora da ima nekog neprijatelja, jer ne mogu da postoje ako nema i nekog neprijatelja i ovaj put, iz nekog meni nepoznatog razloga, Vučić i njegova ekipa iz Crne Gore su riješili da to bude izmišljeni muslimanski ekstremizam koji ne postoji - smatra Olenik.</p>
<p>Podsjetimo, jedan od protestanata na Slijepač mostu u Bijelom Polju <b>Petar Kljajević</b> je čin ubistva dvoje ljudi od strane Alije Balijagića doveo u vezu sa, kako se izrazio “islamskim fundamentalizmom” i tako, sudeći prema dijelu javnosti, javno pozvao na nasilje i mržnju protiv Bošnjačkog – muslimanskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori.</p>
<p>Na pitanje da li je Vučiću bio cilj da ubistvo dovede u vezu sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću ubice, Olenik smatra da predsjednik Srbije ne radi ništa slučajno i bez cilja čim je, kako kaže, dao takvu izjavu.</p>
<p>- Zadnje dvije nedjelje, odnosno od stravične smrti prouzrokovane korupcijom Srpske napredne stranke u Novom Sadu i pada nadstrešnice na željezničkoj stanici, Vučić i SNS pokušavaju da otvore što više novih pitanja u javnosti, bilo kojih, ne bi li na taj način preusmjerili pažnju javnosti i proteste na drugu stranu. Ne bih se iznenadio da je i ova izjava ima za cilj da se piše o tome, da se komentariše, a da ne pričamo o političkoj odgovornosti, Vučića lično kao i Vučeviće i cijele vlade, da ne pričamo o krivičnoj odgovornosti koje nema, da ne pričamo o tužilaštvu u Novom Sadu koje ne radi. Sada u Srbiji imamo i neke druge teme koje se naprasno sada otvaraju i mislim da je možda i u većoj mjeri i to jedan od ciljeva ovakve izjava predsjednika Srbije - kazao je Olenik za Antenu M.</p>

Olenik: Ne vidim elemente islamskog ekstremizma u slučaju ubistva u Bijelom Polju, Vučić i SNS skreću pažnju javnosti

<p>Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš</b>, prenosi Dan.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo, volja građana Pljevalja prikazana kroz odluku direktno izabranih predstavnika - odbornika lokalnog parlamenta je ignorisana, da proslavljaju 27. oktobar, kako navodi, dan oslobođenja od Turske 1912. godine i od Austrougarske 1918. godine.</p>
<p>- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.</p>

Vranešu smeta herojska antifašistička borba partizana: Pljevljacima nametnuto da slave danas Dan Opštine

<p>Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Kijevu saopštila je da je dobila "konkretne informacije" o potencijalno značajnom vazdušnom napadu 20. novembra.</p>
<p>Ambasada je u saopštenju pozvala svoje zaposlene i građane SAD u Kijevu da se odmah sklone u slučaju napada, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu diplomatskog predstavništva.</p>
<p>- Iz obilja opreza, ambasada će biti zatvorena, a zaposlenima ambasade se daju uputstva da se sklone - kaže se u saopštenju, ne navodeći detalje o mogućem napadu.</p>
<p>Upozorenje za vazdušni napad je izdato za nekoliko ukrajinskih regiona, uključujući Kijev, rano 20. novembra zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.</p>
<p>Trenutno je u nekim regijama Ukrajine, posebno u Kijevu, na snazi uzbuna zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.</p>
<p>Saopštenje ambasade uslijedilo je nakon što je ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> ažurirao rusku nuklearnu doktrinu 19. novembra, na 1000. dan ruskog rata protiv Ukrajine.</p>
<p>Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.</p>
<p>Konkretno, izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.</p>
<p>Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.</p>
<p>Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.</p>
<p>Pentagon je saopštio da ne vidi znakove da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.</p>
<p>Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja - napadnim bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima.</p>
<p>Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.</p>
<p>Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.</p>
<p>Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, do kraja oktobra su potvrđeni podaci o smrti 12.162 civila u Ukrajini i ranjavanju 26.919 od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Organizacija je naglasila da bi stvarni podaci mogli biti puno veći.</p>

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> čestitao je Dan opštine Pljevlja, stanovnicima tog grada, rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima.</p>
<p>- Sjećanje na slavni 20. novembar 1944. godine, kada su herojske partizanske jedinice oslobodile Pljevlja od fašističkog okupatora, prilika je da sa pijetetom odamo počast svim borcima i stanovnicima ovog kraja, koji su žrtvom i svojim životima tokom narodonooslobodilačkog rata utkali put ka konačnom oslobođenju naše države. Pronijeti ideali antifašizma, kao najvažniji vrijednosni pravac crnogorskog društva i danas su ključna osnova za izgradnju sigurne i prosperitetne budućnosti svih građanki i građana Pljevalja i Crne Gore - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da multietnički i multikonfesionalni sklad i suživot koji se brižno njeguju u ovom gradu, u kojem različitosti dobijaju svoj najljepši oblik, od izuzetnog su značaja za unaprjeđenje demokratskih vrijednosti otvorenog i tolerantnog društva, kojem smo kao društvo dužni da težimo.</p>
<p>- Zato je na donosiocima odluka na lokalnom i državnom niovu je da stvore ambijent u kojem će Pljevlja koračati putem ekonomskog razvoja, koji će biti praćen intenziviranjem investicione aktivnosti i otvaranjem novih radnih mjesta, kako bi mladi u ovom gradu ostajali i doprinosili sveukupnom napretku crnogorskog sjevera - dodao je crnogorski predsjednik.</p>
<p>Neophodno je, kako kaže, da, uz pravilno i odgovorno upravljanje, sve predstojeće aktivnosti budu sprovedene uz poštovanje najviših ekoloških standarda, kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi i životna sredina, kao osnovni uslov svakog promišljanja o budućem razvoju ovog grada.</p>
<p>- U to ime, uz najbolje želje i uvjerenje da će Pljevlja biti mjesto u kojem će se ostajati, živjeti i raditi, vama i svim građankama i građanima Pljevalja najiskrenije čestitam Dan opštine - stoji u čestitki predsjednika Milatovića.</p>

Milatović: Ideali antifašizma i danas ključna osnova za izgradnju sigurne budućnosti Pljevalja

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: patrolni-brodovi