Hrvatski poslanik Evrospkog parlamenta Tomislav Sokol saopštio je da su iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića tražili sastanak sa njim, a da je Ivanović to kasnije nemušto demantovao.
- Vjerovatno mu je zabranio (predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije) Andrija Mandić - dodao je Sokol.
On je ovo poručio odgovarajući na navode Ivanovića da su se uvjerili u njegovu eminentnost, te da njegove riječi <a href="https://etv.me/politika/sokol-sa-proruskim-i-prosrpskim-elementima-i-figom-u-dzepu-ne-moze-biti-napretka-na-evropskom-putu">da sa proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu ne može biti napretka na evropskom putu</a>, shvataju krajnje ozbiljno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1887461142852747686%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- O mojoj eminentnosti u EP dovoljno govori to da su iz ureda gospodina Ivanović tražili sastanak tijekom njegovog posjeta Brusselu (za što postoji pisani trag). Poslije je on to nemušto demantirao (vjerojatno mu zabranio Mandić) - naveo je hrvatski poslanik EP.
Sokol će večeras biti gost emisije 24 sata na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: Ivanoviću vjerovatno Mandić zabranio sastanak sa mnom

Da nijesu već davnog decembra 2023. godine, tadašnjem ministru vanjskih poslova, Filipu Ivanoviću, prilikom posjete Zagrebu, u ušima odzvanjali bubnjevi Andrije Mandića, možda bi uspio da čuje jasne poruke zvaničnog Zagreba, koje su mu oni za svaki slučaj napisali u dokumentu poznatom kao non-paper - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon jučerašnje izjave Ivanovića da Hrvatska nije blokirala nego pauzirala zatvaranje poglavlja Crnoj Gori za pristup EU.
Da je bilo sreće, kaže Đuričković, danas bi potpredsjednik Vlade mogao biti malo manje filozof.
- A malo više Vladin službenik za međunarodne i evropske poslove - dodao je on.
Javnost bi onda, poručuje on, bila pošteđena izjave Ivanovića da nam Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fivanovic-hrvatska-nam-nije-blokirala-zatvaranje-poglavlja-nego-pauzirala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ipak, tadašnji ministar Ivanović odlučio je da poruke Zagreba zalutaju u arhivi Ministarstva vanjskih poslova, gdje su skupljale prašinu sedam mjeseci, dok šef Mandić nije završio posao oko Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore. To je bio najveći doprinos Ivanovića (anti)evropskim integracijama Crne Gore - podvukao je Đuričković.
Danas potpredsjednik Vlade Ivanović, kaže on, odlučuje da se sa terena diplomatije vrati na teren filozofije.
- Te pokušava uvesti novu kategorizaciju odnosa - blokada postaje pauza. U plasiranju nove kategorizacije Ivanović računa na površnu zainteresovanost javnosti i kratko pamćenje. Nakon što smo se podsjetili kako je “pauza” sa Zagrebom počela, red je da se podsjetimo kako je “pauza” tekla i šta da očekujemo tokom “pauze” - naveo je on.
Uoči usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, stav Zagreba bio je, kaže Đuričković, da “pauza” treba da se odnosi na sva četiri pregovaračka poglavlja.
- Procjena Zagreba bila je da bi takva odluka ipak poslužila kao ulje na vatru za Ivanovićeve ideološke blizance u raspirivanju antihrvatske histerije u Crnoj Gori. Stav je revidiran i odlučeno je da se ipak “pauziraju” dva do tri poglavlja. Potom je uslijedila velika diplomatska ofanziva nekih ključnih EU članica, ne zvanične Podgorice, da se dodatno ublaži reakcija. Zagreb je uvažio molbe, ne zbog zvanične Podgorice, već da bi opstala ideja Evropske unije u Crnoj Gori - istakao je on.
Dosadašnji učinak Ivanovića i kolega može se mjeriti, cijeni Đuričković, jedino time koliko su štete napravili poklonjenom rezultatu.&nbsp;
- Pravo je pitanje šta očekivati u nastavku “pauze”. Očekivanja zvaničnog Zagreba su da se poništi Rezolucija o Jasenovcu i da se pokrenu dijalog i/ili mehanizmi koji bi, u susret članstvu u EU, zatvorili sva otvorena pitanja. A kakav je odgovor Vlade Crne Gore, vidimo i sami. Nudi se nova kategorizacija odnosa, prilagođena lokalnom auditorijumu. Računa se na popustljivost. Vlada nudi trošne zgrade u Grblju. Ministar Ibrahimović organizuje kruzing ture na brodu Jadran. I to je to - naveo je on.
To su, cijeni Đuričković, dometi i kapaciteti Vlade Crne Gore.
- Na kraju, sve i da su kapaciteti veći (a nijesu), nikad neće biti ni blizu destruktivnih kapaciteta njihovih koalicionih partnera - zaključio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fivanovic-hrvatska-nam-nije-blokirala-zatvaranje-poglavlja-nego-pauzirala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1250x600

1084x550

Đuričković: Da Ivanoviću nijesu u ušima odzvanjali bubnjevi Mandića možda bi uspio da čuje jasne poruke zvaničnog Zagreba

Tražimo ljude koji vjeruju u sebe, ljude koji žele i mogu da naprave razliku, poručuje Ministarstvo unutrašnjih poslova u javnom pozivu za zapošljavanje više od 500 policajaca.
- U cilju nastavka reformi i dodatnog osnaživanja policijske službe, Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je 31.12.2025. godine novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara 2026.godine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Javni poziv namijenjen je, kako navodem svima onima koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi, a za uzvrat mogu očekivati siguran i stabilan posao, dinamično radno okruženje uz mogućnost napredovanja i specijalizacije kroz nacionalne i međunarodne obuke, ističu u saopštenju.
Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, kako dodaju, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore.
Na javni poziv mogu se prijaviti:
•kandidati do 30 godina starosti,
•kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije obuhvata:
•provjeru psihofizičkih sposobnosti,
•detaljne bezbjednosne provjere,
•procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue,
•provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se - poručuje MUP.
Sve detaljne informacije su na <a href="https://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese <a href="mailto:javnipoziv.policija@mup.gov.me">javnipoziv.policija@mup.gov.me</a>, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od 07.00 do 15.00 časova.

MUP zapošljava 500 policajaca: Poziv namijenjen onima koji žele da budu dio suštinskih promjena

Najmanje 40 ljudi, uključujući civile i vojnike, ubijeno je tokom američke vojne operacije usmjerene na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
To je u izvještaju naveo New York Times, pozivajući se na visokog venecuelanskog zvaničnika, koji je govorio anonimno.
Američki zvaničnici rekli su New York Timesu da je napad uključivao veliku vazdušnu operaciju s ciljem onesposobljavanja venecuelanske protivvazdušne odbrane prije nego što su raspoređene kopnene snage, prenosi Anadolija.
Oni su naveli da je više od 150 američkih aviona poslato da onesposobe protivvazdušnu odbranu, kako bi vojni helikopteri mogli dostaviti vojnike koji su napali položaj Madura.
Nije bilo neposredne javne potvrde Bijele kuće ili Pentagona u vezi s brojem žrtava ili obimom operacije.
Kako je objavio američki predsjednik Donald Tramp, američke snage su zarobile i prevezle Madura i njegovu suprugu u subotu u dramatičnoj noćnoj operaciji, navodeći da će Sjedinjene Američke Države (SAD) upravljati Venecuelom dok se ne osigura "sigurna, pravilna i razumna tranzicija".
Madurovi su optuženi za krijumčarenje "tona kokaina" u SAD, zajedno s drugim zločinima.
Kritičari upozoravaju da operacija krši međunarodno pravo, zaobilazi Kongres i riskira dalju nestabilnost širom Venecuele i regije.

U američkoj operaciji u Venecueli poginulo najmanje 40 ljudi

Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu &nbsp;oni bilježe činjenice.
Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja &nbsp;administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.
Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.
Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.
Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope &nbsp;položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.
Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.
Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva &nbsp;stvaraju se legende. Kada nema dokaza &nbsp;&nbsp;proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.
Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Najmanje 16 osoba poginulo je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su danas organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje i doveli do nasilnih sukoba između demonstranata i snaga bezbjednosti.
Smrtni slučajevi i hapšenja bilježeni su tokom cijele sedmice, kako u državnim medijima, tako i u izvještajima organizacija za ljudska prava, iako se brojke razlikuju.
Ovo su najveći protesti u posljednje tri godine i, iako su manjeg obima od nekih ranijih talasa nemira koji su potresali Islamsku Republiku, dolaze u trenutku posebne ranjivosti, kada je ekonomija u rasulu, a međunarodni pritisak raste.

Organizacije za ljudska prava: Najmanje 16 mrtvih u Iranu tokom sedmice protesta

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Ko je Nikolas Maduro?

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro do početka suđenja dane će provoditi u strogo obezbijeđenom objektu u Bruklinu, u Njujorku. Budući da optužbe protiv njega potiču iz Njujorka, to je omogućilo organima reda da ga smjeste u taj objekat. Metropolitan Detention Center, u kojem je bio smješten i ozloglašeni vođa kartela Hoakin „El Čapo“ Gusman prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu, bio je privremeni dom i za Šona „Didija“ Kombsa, Gislejn Maksvel, R. Kelija i Sema Bankman-Frida .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Iako je ovaj pritvorski objekat posebno opremljen za smještaj visokorizičnih pritvorenika, on je ujedno i jedini savezni pritvorski centar za najveći grad u SAD, nakon što je Zavod za zatvore zatvorio kompleks na Menhetnu poslije samoubistva Džefrija Epstina u tom zatvoru — događaja koji je skrenuo pažnju javnosti na brojne probleme u toj ustanovi. Prije nekoliko godina, u tom objektu uvedene su posebne mjere kako bi se smjestio El Čapo, koji je ranije uspijevao da pobjegne iz zatvora u Meksiku. Suosnivač njegovog kartela Sinaloa, Ismael „El Maho“ Sambada Garsija, takođe je bio držan u tom pritvoru prije nego što je priznao krivicu po povezanim optužbama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed" data-rendition-name="original" width="8589" height="5726" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ipak, kako piše CNN, SAD rizikuju time što predsjednika druge države drže u tako gusto naseljenom metropolitanskom području, što nosi niz bezbjednosnih pitanja koja prevazilaze samu bezbjednost zatvorenika i osoblja pritvora.