Na ulazu u mjesno groblje u Pavinom Polju od prošle godine do danas stoji tabla s nazivom „Srpsko pravoslavno groblje“, a Portalu ETV nijesu odgovorili iz Opštine Bijelo Polje na pitanja koja sam im uputili prije duže od dvije sedmice. Pitanja smo dostavili predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, a pitali smo ga zašto, nakon što je Mjesna zajednica odbila da ukloni tablu on nije naložio da ona bude uklonjena, te da li i on smatra, kako su se pravdali iz Mjesne zajednice, da bi taj čin značio „narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl“? Pitali smo i da li je u ovom slučaju postupala Komunalna inspekcija. Nepoznati „topografi“ u septembru prošle godine postavili su u Pavinom Polju table sa izmišljenim nazivima lokalnih sela, pa su Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, a mjesno groblje je dobilo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Table su bile ispisane na ćirilici. Informaciju je objavio Portal Antena M 12. septembra, a bjelopoljske vlasti odmah su reagovale. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tada je Portalu ETV da su uklonjene sve table, osim ispred groblja, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju"> <figcaption>Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ispostavlja se da do danas nijedna institucija u gradu i Državi Crnoj Gori nema ingerencije da ukloni spornu tablu?! Smolović je tada rekao da su uputili dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, te da će se obratiti i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv toga groblja ne nosi ni vjerska, ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je on tada. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju nijesu formirali predmet - ocijenili su da nema ništa sporno što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice.&nbsp; - Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta - ocijenio je prošlog septembra za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. Potreba da i groblje bude „srpsko“, istakao je on, je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti. Mr Veselin Konjević, profesor istorije, rekao je da nema dileme da je postavljanje tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Naši sagovornici su tada ukazali na činjenicu da je ovo još jedan pokušaj prekrajanja istorije i „ubijanja“ svakog dokaza postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju i pokušaj brisanja jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom masakru pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su tada upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od toga masovnog zločina, koji mnogi istoričari tretiraju kao genocid. Muslimani su na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – podsjetio je Rastoder. Na groblju u Pavinom Polju sahranjen je i Ramo Hasanbegović Sejdović koji je poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja, ipak odlučio da se vrati i do smrti je živio u selu Mahala.&nbsp; Crnogorske institucije zarobljene pojedincima i pojedinkama koji predano rade na velikodržavnom projektu Srbije – „srpski svijet“, nažalost ne žele da odlučnom akcijom stave tačku na reviziju istorije i poruke ekstremista da ni mrtvim nesrbima nema mjesta na grobljima kojima gazduje Crkva Srbije.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ duže od godine šalje poruke mržnje nesrbima

Ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, saopšteno je Anteni M iz te institucije.&nbsp;
Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, i brojnih reakcija na tekstove koje je tim povodom objavio portal Antena M, a u kojima građani negoduju zbog činjenice da su tamo sahranjeni članovi njihovih porodica, nacionalni Crnogorci, kao i zbog fakta da na groblju počivaju i dvojica muslimana i jedan Hrvat, od Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore zatražili su odgovor na više pitanja.
Pitali su da li je tabla sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" necivilizacijski, neustavni i nezakoniti vid kršenja prava mrtvih i živih građana na nacionalni i vjerski identitet, ima li Crkva Srbije/SPC u Crnoj Gori pravo na postavljanje ovakvih obilježja na bilo kom groblju i šta institucija Ombudsmana može/planira da preduzme ovim povodom.
- Povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje", na ulazu u groblje u Pavinom Polju, opština Bijelo Polje, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore primio je pritužbu građanina i tim povodom formirao predmet. Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja. Zahvaljujemo na interesovanju i razumijevanju - saopšteno je iz Institucije zaštitnika na čijem je čelu Siniša Bjeković.&nbsp;
Ranije danas objavili su da je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zatražio od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice u tom mjesnom centru Slobodana Lekovića da se tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u Pavinom Polju ukloni.

Portal ETV

1084x550

Ombudsman formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje"

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Postavljanje transparent ploče sa natpisom Srpsko pravoslavno groblje na ulazu u groblje u Pavinom Polju predstavlja nemoralan i necivilizovan čin i raspirivanje nacionalne mržnje - poručio je za Antenu M generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Istakao je da posljednjih godina u Crnoj Gori ništa ne čudi jer je, kako je ocijenio, Crna Gora postala zemlja čuda.
- Vezano za postavljanje natpisa na groblju u Pavinom Polju, valja se prisjetiti da je prije 43 godine na popisu u tom mjestu bilo 455 stanovnika od kojih se 55 izjasnilo kao Srbi, a 370 kao Crnogorci. Pa se postavlja pitanje odakle za samo tako kratko vrijeme, za četiri decenije, da sve odjednom postane srpsko. Poznata je istorija da su tamo i Crnogorci i Srbi i muslimani i to je jedan nemoralan i necivilizovan način rada - kazao je Đurović.
<h2>Vjerski fanatizam</h2>
To je, kako smatra Đurović, rezultat vjerskog fanatizma koji je zahvatio region i Balkan, a sada u velikom valu i talasu naročito zadnje dvije-tri decenije hara i Crnom Gorom.
Odgovorni u ovoj zemlji, kaže Đurović, ukoliko ih ima, moraju se ponašati odgovorno i zaštititi autoritet i osjećanja građana.
- Još jedan važan podatak. U dalekoj Pensilvaniji postoje groblja kao i u drugim američkim zemljama i na njima piše crnogorsko-srpsko ako je sahranjeno više Crnogoraca ili srpsko-crnogorsko ako je sahranjeno više Srba. To je bilo vrijeme 1910. godine kada su naši tamo radili. Znači, u civilizovanoj i demokratskoj Americi zna se da su jedni Srbi, drugi su Crnogorci i obrnuto - rekao je Đurović.
Svakome ko iole poznaje i pravo i državu i Ustav - to je, kako je ocijenio, prevashodno necivilizovan i nemoralan postupak i raspirivanje nacionalne mrznje.
- Jer proglašavati groblje za jedno nacionalno groblje to mogu samo ljudi koji ne misle dobro ni svojoj porodici, ni svom kraju, ni Crnoj Gori - zaključio je Đurović.

Proglašavati groblje za nacionalno mogu samo ljudi koji ne misle dobro svom kraju i Crnoj Gori

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Nedović zakasnila sa prijavom stana?

Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uručilo je zahvalnicu direktoru Osnovne škole „Radomir Mitrović“ Aleksandru Vujoviću, za posvećenost, profesionalan pristup i kontinuiranu podršku unapređenju obrazovanja djece iz romske i egipćanske zajednice.
Kako je saopšteno iz Udruženja, kroz dosadašnju saradnju sa ovom obrazovnom ustanovom ostvaren je značajan iskorak ka stvaranju inkluzivnog školskog okruženja u kojem se uvažavaju potrebe djece iz RE populacije. Posebno je istaknuta otvorenost rukovodstva škole za saradnju, razumijevanje izazova sa kojima se učenici i njihove porodice suočavaju, kao i spremnost da se zajednički radi na prevenciji ranog napuštanja školovanja.
Direktor Vujović je, kako navode, u više navrata pružio podršku inicijativama usmjerenim na redovno pohađanje nastave, jačanje komunikacije sa roditeljima i stvaranje podsticajne, nediskriminatorne školske klime, što je u skladu sa ciljevima koje Udruženje promoviše kroz svoje projekte i javne aktivnosti.
Udruženje je istaklo i važnu ulogu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateški i normativni okvir, kao i obrazovne politike, doprinosi unapređenju položaja i obrazovanja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Kako navode, zvanični izvještaji o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, kao i sektorski izvještaji iz oblasti obrazovanja, potvrđuju napredak u povećanju obuhvata djece u osnovnom obrazovanju, jačanju mehanizama podrške i razvoju inkluzivnih praksi u školama.
Posebno je naglašeno da podrška Ministarstva omogućava jačanje saradnje između obrazovnih institucija i civilnog sektora, čime se stvaraju uslovi za održive i konkretne rezultate na terenu.
– Samo zajedničkim djelovanjem škola, državnih institucija i civilnog društva mogu se ostvariti trajne promjene. Zahvalnost direktoru Vujoviću i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović i njenim saradnicima, predstavlja priznanje za dosadašnji rad i poziv da se započeta saradnja nastavi i dodatno unaprijedi, na dobrobit djece, porodica i cijele zajednice u Beranama i Crnoj Gori – poručio je izvršni direktor Udruženja Sultan Beća.

Tag: pavino-polje