Grđanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović uputiće sjutra Opštini i odborničkim klubovima inicijativu za izmjene odluke o subvencionisanju grijanja s prijedlogom da se uvede zabrana loženja uglja i da svako domaćinstvo dobije subvencije do 200 eura, a ne samo domaćinstva koja lože pelet.
- Skupština opštine Pljevlja na prvoj narednoj sjednici donijeće odluku o subvencionisanju peleta za oko 1.500 bogatih domaćinstava ili samo trećinu građana, a za 3.500 ostalih domaćinstava ništa. Apelujem prevashodno na mlade ljude u politici, predsjednicu Skupštine opštine Pljevlja Jovanu Tošić i predsjednika kluba odbornika opozicije Marka Tošića, a i na sve ostale odbornike, posebno na predsjednika opštine Daria Vraneša, koji je po struci ljekar, da poboljšaju odluku o subvencionisanju računa za - pelet, ogrijevno drvo, struju – ističe Čolović.
Kategoričan je i da treba „da se uvede zabrana loženja uglja, a da svako domaćinstvo dobije subvencije do 200 eura, a ne samo domaćinstva koja lože pelet.
Objašnjava da su razlozi za donošenje ovakve odluke: zdravlje građana Pljevalja, a prevashodno naše đece, Ustav garantuje jednakost, tako da svi imaju pravo na subvencije za ekološko gorivo za loženje, ne može svako da priušti kupovinu peći na pelet, nekome je i „smederevac“ misaona imenica.
Dalje ističe da su Pljevlja grad koji ubrzano stari, te da je prosječna starost 45 godina i da postoji veliki broj starih ljudi koji zbog starosti ili narušenog zdravlja ne mogu da nose džakove peleta ili kante drva, već su primorani da se griju na struju.
Zatim naglašava da pravo da koriste subvencije imaju samo građani koji uredno izmiruju poreze i dugovanja prema Opštini, te da bi na ovaj način bila veća naplata postojećih poreza i dugova od Opštine Pljevlja.
Ovakvom odlukom, smatra on, smanjila bi se krađa ogrijevnog drveta za 100%, sačuvale bi se šume, otvoriće se pogon za siječenje, cijepanje i prodaju drveta, a time i nova radna mjesta.
Zaključuje da će Opština Pljevlja imati prihod od pdv-a od prodaje ogrijevnog drveta, što nije bio slučaj do sada i dio novca će se vratiti u kasu Opštine.
- Ako išta mislimo dobro sebi i svojoj đeci uvešćemo subvencije za sve, zabranićemo loženje uglja, Pljevlja će prodisati. Hoćemo čistu vodu zdrav vazduh i slobodu. Hoćemo subvencije za sve i svakome, a ne samo za bogate – zaključuje Čolović.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čolović: Stop uglju

Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova u Pljevljima upućena je neobična inicijativa - da se ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, predsjednika SAD-a.
Tu inicijativu, uputio je predsjedniku i članovima Savjeta građanin Pljevalja Pavle Čolović koji je stava da bi Pljevlja, kao mala ekonomija, mogla imati koristi od jačanja veza sa Trampovom administracijom, te da bi promjena glavne ulice „unijelo iskru slobode i demokratije i demokratskih procesa u tom gradu, Crnoj Gori i na čitavom Balkanu“.
- Obraćam se Savjetu sa molbom da se dosadašnje ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, da nova ulica počinje od Pošte Crne Gore - filijala Pljevlja, kroz centar grada, na Jaliju, Lovćenskom ulicom, na kraju do bivše fabrike 1. decembar (Vojna fabrika). Po ugledu na zemlje Rusiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Tursku koje su dale imena ulicama i trgovima po američkim predsjednicima Bilu Klintonu i Donaldu Trampu – naveo je u dopisu Čolović u koji je Portal ETV imao uvid.
Obrazložio je razloge zbog kojih misli da je ovaj njegov prijedlog opravdan i da baš u tom gradu treba da bude usvojen, a kao prvi izdvaja to što je Crna Gora tokom Trampovog prethodnog mandata postala članica NATO-a i važan saveznik SAD-a.
- Nakon što je Crna Gora postala članica NATO saveza 2017. godine, Trampova administracija je jasno podržala ulazak zemlje u ovaj vojni savez, što je važan korak u njenoj stabilnosti i sigurnosti. Ova strateška odluka pomogla je jačanju odnosa između SAD-a i Crne Gore, što bi moglo biti razlog za odavanje priznanja ovom političaru. Ovaj korak u integraciji Crne Gore u međunarodne vojne strukture bio je istorijski, a Trampova podrška ovom procesu zaslužuje priznanje – naveo je Čolović u prijedlogu.
Drugi razlog zbog kojeg bi Tramp mogao zaslužiti naziv ulice u Crnoj Gori je, po mišljenju Čolovića, njegova uloga u promociji ekonomskih interesa.&nbsp;
- Tokom njegove administracije, SAD su bile fokusirane na povećanje ekonomskih veza s brojnim zemljama, uključujući Balkan. Njegov pristup trgovinskoj politici, iako kontroverzan, podstakao je mnoge zemlje da razmotre nove poslovne mogućnosti. Iako efekti njegovih politika nisu bili isti u svim regijama, ne može se zanemariti njegov uticaj na globalno tržište. Takođe, Donald Tramp je bio prepoznatljiv po svom specifičnom stilu vođenja politike, koji je izazvao globalne reakcije. Iako se mnogi nisu slagali s njegovim stavovima, neki su ga smatrali liderom koji se borio za interese svoje zemlje i koji je bio spreman da se suprotstavi tradicionalnim političkim normama. U Crnoj Gori, koja je istorijski bila pod uticajem velikih svjetskih sila, prisustvo njegove figure moglo bi biti simbol nade za nezavisnost i snalažljivost u globalnim odnosima – ocijenio je Čolović.
Kao posebno zanimljiv izdvaja se segment koji se odnosi na Rudnik uglja AD Pljevlja. Čolović tvrdi da je, van očiju javnosti, bivši izvršni direktor te kompanije u Americi potpisao nepovoljan Vašingtonski memorandum o gašenju Rudnika uglja i Termoelektrane.&nbsp;
Podsjeća da je predsjednik SAD Donald Tramp izašao iz Pariskog sporazuma (zelene agende) što, ocjenjuje Čolović u sarkastičnom maniru, daje nadu za dalji privredni opstanak Pljevalja, egzistencije građana, očuvanje radnih mjesta i prosperitet te opštine.
- Aktuelni globalni koncept zelene agende trenutno je na aparatima. I to baš u državama u kojima je prvobitno i osmišljen! Gašenjem Termoelektrane Pljevlja došlo bi do gašenja samih Pljevalja, jer pravedna tranzicija nije postavljena da bude pravedna prema građanima. Donald Tramp jednostavno hoće da podigne na noge američku i svjetsku ekonomiju, on najavljuje zlatno doba i hoće da iskoristi gas, ugalj i naftu koju Amerika i svijet imaju kako bi ojačao američku i svjetsku privredu. U tom kontekstu je njegova izjava i u tom inauguracionom govoru kada je rekao: “Kopaćemo, sigurno ćemo kopati!” Što su mnogi shvatili nekako malo i prijeteće. Pa, jeste u suštini jer Amerika i svijet će nastaviti sa tom eksploatacijom uglja, gasa i škriljaca koji ekolozi veoma kritikuju, ali to daje priliku, da kažemo tako, mnogim američkim i svjetskim kompanijama da se razviju, da zaposle nove ljude", kaže on dodajući da "jedno radno mjesto u energetskom sektoru povlači niz drugih radnih mjesta u drugim sektorima" Tako daje priliku da se i Pljevlja razvijaju i napreduju i da bude novih radnih mjesta – obrazlaže dalje Čolović.
On je stava da će predsjednik Tramp ostati upamćen kao vođa američke administracije koja je jednoglasno odbacila hegemonističku politiku prema Zapadnom Balkanu, čovjek koji je istrajao na mirovnim rješenjima u svijetu i koji snažno podržava evroatlantski put ZB.
- Prema tome, glavna ulica u Pljevljima nazvana po Donaldu Trampu, 45. i 47. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, osim zahvalnosti građana Pljevalja, prijatelju naše domovine, ostaće i kao trajni simbol prijateljstva balkanskih naroda i američkog naroda te kao spomenik prijateljskim i partnerskim odnosima Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država – poručio je Čolović.
Pljevljak je stava da će ovaj prijedlog podržati skoro svaki svaki njegov sugrađanin, jer, kako ističe, treba podsticati teme „koje nas zbližavaju i koje doprinose napretku opštine Pljevlja i opštem dobru naših sugrađana“.&nbsp;
- Situacija u Pljevljima je katastrofalna i jedino nas Donald Tramp može spasiti – zaključio je Čolović u dopisu upućenom Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova.

Tamara Klikovac

Pljevljak traži da glavna ulica u njegovom gradu nosi ime Donalda Trampa: "Samo nas on može spasiti"

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

Slika obično govori više od hiljadu riječi. Ponekad, ipak, jedna rečenica može da otkrije mnogo toga što slika nikad neće. Kad ima ko da je sroči, onako da se baš razotkrije.&nbsp; ,,Srećan Ti dan nezavisnosti Crna Goro“, tako je zapisao na društvenim mrežama 19. maja - dva dana uoči Dana nezavisnosti, a odmah nakon prijema koji je organizovao - crnogorski premijer Milojko Spajić, zvani Mickej ili Spajki ili tako nešto. Sve je bilo praćeno i slikom. Očito pažljivo odabranom: on i supruga, onako fensi nasmiješeni, ona u streč crnoj haljini, on u crnom odijelu, malo predugih rukava, ali zato crvene kravate, boje crnogorske zastave. Uglavnom, djeluje OK, slika je reprezentativna; još i pozadina crvena, što daje svečani ton... Trebalo je to da podigne rejting premijera. Ne kod koalicionih partnera, Andrije Mandića ili Milana Kneževića, koji su glatko bojkotovali prijem u čast nezavisnosti Crne Gore, iako su u vrhu vlasti te iste države protiv čije su se nezavisnosti borili. Ne, nije Spajić o njima mislio, njima želio da se dopadne, već je htio da se uzdigne u očima onih ,,običnih građana“ koji iskreno slave 21. maj, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. &nbsp; Ali, baš ta jedna rečenica, baš ta slavljenička sentenca, upropastila je napore Milojka Spajića. Ne samo zato što je japanski đak pokazao da ne poznaje crnogorski jezik, pa je, obraćajući se državi kao ličnosti kojoj iskazuje poštovanje, nepismeno upisao veliko slovo ispisujući ličnu zamjenicu ,,Ti“.&nbsp; To je trivijalna greška, Mickej se, uostalom, i do sada nije se snalazio u gramatici, pa nije iznenadio ni ovog puta.&nbsp; Veći problem po crnogorskog premijera predstavlja činjenica koje možda i sam nije svjestan, a koju otkriva prosto pitanje: zašto je Milojko Spajić čestitao Crnoj Gori Dan nezavisnosti, a sebe ,,poštedio“ zajedničkog osjećaja radosti? Da premijer zaista doživljava 21. maj kao jedan od najvećih istorijskih datuma, valjda bi ga prigrabio kao svoj pa onda i svima čestitao. Nije mnogo komplikovano, dovoljno je bilo da kaže, napiše, saopšti: ,,Srećan nam Dan nezavisnosti, Crna Goro“. Tako bi Milojko Spajić sebe predstavio kao dio te priče, kao čovjeka koji istinski baštini ideju nezavisne Crne Gore, koji joj se raduje i koji se radovao u referendumskoj noći... &nbsp; Ali, ništa se slučajno ne dešava, čak ni greške. Jer, hoće jezik pravo!&nbsp; Te 2006. godine svršeni srednjoškolac Milojko Spajić nije bio baš zabavljen razmišljanjima o nezavisnosti Crne Gore. Ma, ne, tada je intenzivno gledao u pravcu Japana, gdje je trebalo da se, kao stipendista japanske vlade, upiše na petogodišnje studije. I neđe u to doba, ili koju godinu kasnije, po priznanju samog Spajkija, dok je bio u Japanu, njegova je majka (?) urgirala da dobije – srpski pasoš. Koji je dobio 2009. godine, sve sa prebivalištem u Topalovićevoj broj 4. Ne, nijesu to oni šaljivo-morbidni Topalovići iz ,,Maratonaca“, mada Spajki sa svojom, hm, spretnošću da zaobiđe istinu ponekad liči na Đenku iz filma Slobodana Šijana. Zato ga i ne treba pitati da li je uopšte glasao 21. maja i je li zaokružio ,,Da“ ili ,,Ne“. Jasno je da će Spajić dati odgovor koji mu sada odgovara, baš kao ono kada je lagao o svom srpskom državljanstvu.&nbsp; E, u ovoj objavi povodom Dana nezavisnosti, Milojko Spajić je bio nesvjesno iskren: on je zaista privržen nezavisnoj Crnoj Gori - samo dok je na vlasti u toj državi.&nbsp; I, mada nije ni slutio koliko će jednom rečenicom razotkriti, Milojka Spajića ne treba izdvajati, ili samo njega stavljati na ,,stub srama“. Današnja elita na vlasti ponaša se jednako kao prevrtljivi premijer, koji je upriličio državni prijem u čast Dana nezavisnosti kojem on nije doprinio.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41" data-rendition-name="original" width="799" height="539" loading="lazy" alt=',,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu '> <figcaption>,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Spajić je, ipak, ispunio svoju državničku obavezu. Za razliku od - Andrije Mandića. Predsjednik Skupštine Crne Gore, najvišeg zakonodavnog tijela, bez imalo stida je ignorisao 21. maj, nije se ni pojavio na prijemu, ni kasnije glasnuo objavom, kao da je neki šugavi dan kojeg se i ne vrijedi prisjećati.&nbsp; Nekadašnjem osuđeniku za ,,državni udar“ 2016. godine nije smetalo, nije ga nešto ,,žuljala državna fotelja“ da, kao jedan od državnih čelnika nezavisne Crne Gore - protiv koje se nekad borio srcem i dušom. prijeteći i otkopavanjem oružja - sada putuje svijetom i predstavlja tu istu državu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea" data-rendition-name="original" width="1440" height="957" loading="lazy" alt=',,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja'> <figcaption>,,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ne, zaista, ne treba izdvajati u neprincipijelnosti samo Milojka Spajića. I njegov doskorašnji partijski drug, aktuelni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije baš, kao mlad momak, ,,izgorio“ za crnogorskom nezavisnošću. Uostalom, ako je Momir Bulatović, nekadašnji vjerni saveznik Slobodana Miloševića u satiranju Crne Gore, bio neka vrsta moralnog idola Jakovu Milatoviću, a SNP najmilija partija - teško je pretpostaviti da je devetnaestogodišnji momčić bio pretjerano radostan u večernjim satima 21. maja 2006. godine.&nbsp; I to je slika sadašnje Crne Gore: trojica čelnih državnika prije deventaest godina bili su protivnici - ili su u najboljem slučaju bili nezainteresovani - crnogorskog puta u nezavisnost. A danas bi trebalo da nezavisnu Crnu Goru uvedu u Evropsku uniju. Sjajno, zar ne?&nbsp; Ili, da malo ,,obradimo“ Spajkijevu svečarsku rečenicu: Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto... &nbsp; &nbsp;

Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto...

Fudbaleri Totenhema pobjednici su Lige Evrope.
Totenhem je večeras u Bilbau, u finalnom meču, savladao Mančester junajted 1:0.
Odlučujući pogodak na stadionu San Mames postigao je Brenan Džonson u 42. minutu.
Londonski tim nakon 41 godine domogao se evropskog trofeja.
U klupskoj istoriji ima dva Kupa Uefa osvojena 1972. i 1984. i Kup pobjednika kupova 1963. godine.

Totenhem pobjednik Lige Evrope

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael vjerovatno u Pojasu Gaze ubio Mohameda Sinvara, de fakto lidera palestinske militantne organizacije Hamas. Inače, za Sinvara se misli da je neuhvatljiv.
- Eliminisali smo desetine hiljada terorista. Eliminisali smo vođe ubica Deifa, Hanijeha, Jahju Sinvara i vjerovatno Mohameda Sinvara - rekao je večeras na konferenciji za medije, prvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Upravo je Mohamed Sinvar bio meta tokom izraelskog prošlosedmičnog napada na bolnicu Khan Younis. Tom prilikom ubijeno je 28, a ranjeno 50 Palestinaca, podaci su Ministarstva zdravstva Palestine.
Ako se potvrdi da je Sinvar ubijen, to će biti jedan u nizu izraelskih ubistava osoba iz Hamasovog rukovodstva. Netanjahu je ukazao na to da Izrael neće zaustaviti posljednju vojnu operaciju u Gazi.
- Naše snage zauzimaju sve više teritorija Gaze. Na kraju operacije, svo područje oko Pojasa Gaze biće pod izraelskom sigurnosnom kontrolom - naglasio je on.
Ipak, istakao je da postoji mogućnost pristanka Izraela na privremeni prekid vatre u cilju oslobađanja taoca. Naveo je da su uslovi za kraj rata ostali isti, a to je, kako je kazao, demilitarizacija Gaze, svrgavanje Hamasa i američki plan za dobrovoljnu emigraciju iz opkoljene enklave.
Netanjahu tvrdi da postoji potpuna koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu. CNN je juče, pozivajući se na američke obavještajne izvore, objavio da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja.

Netanjahu izjavio da je Izrael vjerovatno ubio Hamasovog lidera: Zauzimamo sve više teritorija Gaze

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. 
- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: pavle-colovic