Iako je večeras oko 21 sat ekipa CEDIS-a dolazila u Master 88 kvart da navodno uključi struju, susjedno gradilište i Dnevni centar NVO-a „Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica“ do &nbsp;daljnjeg će ostati bez napajanja koje je isključeno ranije danas oko podneva. Ekipa CEDIS-a je večeras imala namjeru da na trafostanici koja se nalazi u dvorištu zgrade Master inženjeringa uključi samo 15 potrošača, ali ne i preko 400 stanova u toj zgradi. Zbog toga predstavnici kompanije nijesu dozvolili pristup tarfo stanici. Ekipa CEDIS-a koja je večeras boravila na lokaciji navela je drugi razlog u odnosu na informacije kojima su baratale njihove kolege ranije danas kada je bez ikakvog naloga isključena struja. Ekipa CEDIS-a je navela da je razlog isključenja nepotpisivanje ugovora sa FC Snabdijevanje (ugovor sa CEDIS-om je potpisan) o čemu su tek večeras informisali predstavnike investitora. Predstavnici CEDIS-a su tek večeras informisali investitore i da je ugovor u FC Snabdijevanje spreman. Interesantno je da niko iz te funkcionalne cjeline o tome nije obavijestio investitore&nbsp; Ranije danas Televiziji E je Vlado Bogićević iz Master inženjeringa rekao da je ekipa CEDIS-a došla oko 13 sati i isključila struju jer stanovi u tom kvartu nemaju PD brojeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Međutim, prema saznanjima TV E, PD broj je u proceduri – i to ne bi trebalo da bude razlog za isključenje električne energije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Služba obezbjeđenja gradilišta zbog toga ni večeras neće imati struje, ni nikakve radove neće biti moguće izvoditi u tom dijelu grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Ovo nije jedini problem stanara Master 88 kvarta. Tako će sjutra organizovati protest ispred zgrade Vlade jer država i Glavni grad prebacuju jedni drugima čija je odgovornost priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu - zbog čega na useljenje čekaju već mjesecima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Master 88 kvart od podneva u mraku jer je PD broj stanova u proceduri, stanari sjutra organizuju protest i zbog priključka na vodovod i kanalizaciju

S obzirom na to da je vladina Komisija za koncesije donijela rješenje kojim je odbijen jedan od prigovora ponuđača, stekli su se uslovi da Vlada tokom ove godine donese konačnu odluku u vezi sa koncesijom za aerodrome, kazala je u razgovoru za Dan ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
– Ministarstvo saobraćaja će u zakonom predviđenom roku proslijediti kompletnu dokumentaciju Vladi Crne Gore, kako bi se o ovom pitanju moglo odlučiti na zakonit i transparentan način – poručila je Vukićević, prenosi portal Dan.&nbsp;
Nakon svega što se izdešavalo tokom koncesionog postupka, kakav je Vaš stav? Da li ste za davanje aerodroma pod koncesiju, ili smatrate da država treba da ih razvija u narednom periodu?
Već sam više puta istakla da smo u prethodnom periodu dokazali da znamo i umijemo da upravljamo aerodromima. Imamo kvalitetan menadžment i veoma dobru saradnju između Ministarstva saobraćaja i Aerodroma Crne Gore. Tokom 2025. godine ostvarili smo istorijski rezultat: crnogorski aerodromi su prvi put opslužili više od tri miliona putnika. I finansijski rezultati bili su veoma dobri. U ovoj godini imaćemo preko 70 linija iz Podgorice i preko 60 iz Tivta. Sve to govori da država ima kapacitet da i dalje uspješno upravlja ovim strateški važnim resursom.
Na prelazu između 2024. i 2025. godine, kazali ste da će se polovinom godine znati izvođač radova na auto-putu i da će se krenuti sa radovima. To se, nažalost, nije desilo. Da li u ovom trenutku možete reći kada će biti izabran izvođač radova i hoće li se radovi na izgradnji druge dionice konačno početi u ovoj godini?
Kao što je poznato, Monteput je nadležan za sprovođenje tendera, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Svaka faza tendera mora biti odobrena od strane EBRD-a i upravo zbog toga proces traje duže. Očekujem da u narednom periodu bude objavljena konačna rang-lista, nakon dobijanja saglasnosti EBRD-a.
Do odlaganja je došlo zbog izmjene trase kako bi se izbjegao veći broj objekata, izrade studije uticaja na životnu sredinu (ESIA), kao i usled čekanja da Evropska komisija i EBRD odobre sredstva. Želim da naglasim da sam ponosna na kolege iz Ministarstva saobraćaja i Monteputa, koje su sve svoje obaveze ispunile na vrijeme kako bi sredstva konačno bila odobrena.
Da li kasnimo i koliko sa izgradnjom druge dionice? Je li Vlada pogriješila što nije sama krenula u finansiranje druge dionice, što je bio prvobitni plan?
Sigurno je da bi realizacija bila brža da se išlo isključivo u finansiranje iz sopstvenih sredstava, ali smatram da je odgovorno iskoristiti priliku da se obezbijede grant sredstva. Prethodne vlade nijesu pokazivale interesovanje za nastavak izgradnje auto-puta, pa je kompletna dokumentacija, planska i finansijska konstrukcija započeta upravo u mandatu 44. Vlade.
Od prvobitnog plana se odustalo kada se otvorila mogućnost da Crna Gora dobije grant Evropske komisije u iznosu od 150 miliona eura, što je najveći pojedinačni grant ikada dodijeljen za jedan infrastrukturni projekat u našoj zemlji.
Jasno je da više ne smije biti odlaganja i da očekujemo da dobijemo izvođača, kako bi započeli radovi na drugoj fazi auto-puta. Paralelno sa ovim aktivnostima, priprema se dokumentacija i za treću, završnu fazu, kako bi radovi na njoj započeli dok traju radovi na drugoj dionici.
Da li ste zadovoljni finansijskim ponudama za drugu dionicu auto-puta?
O finansijskim ponudama moći ćemo da damo konačan sud tek nakon završetka tendera i objavljivanja konačne rang-liste. Ono što je važno jeste da se proces sprovodi u skladu sa međunarodnim pravilima, uz punu kontrolu EBRD-a, što garantuje transparentnost i zaštitu interesa države. Naš cilj je da dobijemo najpovoljniju ponudu, uz visok kvalitet radova i kompletiranje projekta u predviđenom roku.

Vukićević: Država ima kapacitet da upravlja aerodromima

Portparolka DNP-a Jovana Todorović oglasila se ponovo povodom nove izjave poslanika SD-a Nikole Zirojevića.
On je poručio da napuste Vladu Milojka Spajića.
- Opsesivno nestrpljenje poslanika SD-a Nikole Zirojevića da se što prije useli u Vladu postaje politički i zdravstveno zabrinjavajuće. Toliko je požurio da se stiče utisak da već stoji ispred vrata Vlade sa koferima, spreman da uleti čim se brava okrene. Iskreno se bojimo da mu od silne želje ne pozli, jer ovakav nivo euforije odavno nije viđen u crnogorskoj politici", kaže ona.
Posebno mu čestita na povratku na fabrička podešavanja.

Todorović: Čestitam Zirojeviću na povratku na fabrička podešavanja

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da je noćašnja akcija protiv, kako je naveo, diktatorskog režima u Venecuela jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih poteza aktuelne administracije Sjedinjene Američke Države.
Kako je naveo u objavi na mreži X, građani Venecuele imaju pravo na slobodne i fer izbore, kao i na život bez, kako je istakao, okova narkokartela i represivnog sistema koji ih progoni, likvidira i muči.
Kalezić podsjeća da potresna svjedočenja i, kako navodi, surova statistika nasilja svjedoče o režimu koji je od nekada najprosperitetnije države Latinske Amerike stvorio „crnu rupu“.
Prema njegovim riječima, aktuelni događaji otvaraju i širu globalnu dilemu – da li se Sjedinjene Američke Države vraćaju izvornom Reganovom modelu spoljne politike, u kontekstu tektonskih promjena unutar Republikanske stranke, ili je riječ o uspostavljanju novih interesnih zona.
– Kako god, Maduro je ostavljen na milost i nemilost, bez stvarne podrške Kine i Rusije, što predstavlja ozbiljno narušavanje ose Peking–Moskva i snažan alarm za sve njihove saveznike, od Irana do Balkana – zaključio je Kalezić.

Kalezić: Akcija u Venecueli jedan od najsnažnijih spoljnopolitičkih poteza aktuelne američke administracije

Evropska unija (EU) sa velikom zabrinutošću prati razvoj situacije u Venecueli, naglašavajući potrebu za deeskalacijom i rješenjem zasnovanim na međunarodnom pravu i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, u objavi na mreži X, potvrdila je da je razgovarala sa američkim državnim sekretarom Markom Rubijom i ambasadorom EU u Karakasu.
Saopštila je i da je EU u stalnom kontaktu sa relevantnim akterima na terenu.
Podsjetila je da je EU više puta isticala da Nikolas Maduro nema legitimitet, uz dosljedno zalaganje za mirnu tranziciju vlasti u Venecueli.
- U svim okolnostima moraju se poštovati principi međunarodnog prava i Povelja UN. Pozivamo na uzdržanost - poručila je Kalas, ističući da je bezbjednost građana Evropske unije u Venecueli apsolutni prioritet.
Sličnu poruku uputio je i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta.
On je, u objavi na mreži X, napisao da će EU nastaviti da podržava mirno, demokratsko i inkluzivno rješenje političke krize u toj zemlji.
Napomenuo je da se, u koordinaciji sa državama članicama, preduzimaju napori kako bi se obezbijedila sigurnost evropskih građana u Venecueli.
- Imamo povjerenje u napore visoke predstavnice Kaje Kalas da, u koordinaciji sa državama članicama, obezbijedi bezbjednost evropskih građana u toj zemlji - zaključio je Košta.

EU prati situaciju u Venecueli, poziva na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Ko je Nikolas Maduro?

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Tag: pd-broj

Master 88 kvart od podneva u mraku jer je PD broj stanova u proceduri, stanari sjutra organizuju protest i zbog priključka na vodovod i kanalizaciju

Vukićević: Država ima kapacitet da upravlja aerodromima

Todorović: Čestitam Zirojeviću na povratku na fabrička podešavanja

Kalezić: Akcija u Venecueli jedan od najsnažnijih spoljnopolitičkih poteza aktuelne američke administracije

EU prati situaciju u Venecueli, poziva na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava

PRATITE TVe UŽIVO