Međunarodni kongres preventivne pedijatrije Crne Gore predstavlja jedinstvenu priliku za okupljanje najeminentnijih stručnjaka iz različitih država i oblasti, radi razmjene najnovijih naučnih saznanja, iskustava i primjera dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, koja je temelj zdravlja najmlađe populacije i time ključ budućnosti države.
To je poručeno na otvaranju 4. EPA-UNEPSA Hot Topics in Europediatrics i 4. Međunarodnog kongresa preventivne pedijatrije Crne Gore u Budvi, koji je organizovala Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Nebojša Kavarić, istakao je da kongres nije samo naučni skup, već i most prijateljstva i međunarodne saradnje.
- Crna Gora je danas domaćin znanja. Godinama smo putovali širom svijeta kako bismo sticali nova znanja, a danas je svijet, pedijatrijski svijet, došao u Crnu Goru. Na skupu učestvuje 52 predavača iz cijele Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, a online su uključeni stručnjaci iz zemalja od Mongolije i Emirata do Sjedinjenih Američkih Država. Ta sinergija doprinosi skupu koji, vjerujemo, može promijeniti pristup nauci, posebno uz podršku Ministarstva zdravlja koje je stalo iza ovog događaja - kazao je Kavarić.
On je podsjetio da stanje u pedijatriji predstavlja izazov, ne samo u Crnoj Gori, već širom Evrope.
- Očekujemo velike rezultate kao posljedicu ovog skupa, koji je okupio izuzetnu energiju, znanje i naučnu posvećenost - poručio je Kavarić.
On se zahvalio svim stručnjacima iz brojnih evropskih i svjetskih zemalja koji su, svojim prisustvom i znanjem, oplemenili događaj i doprinijeli njegovom uspjehu.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je da preventivna pedijatrija danas zauzima centralno mjesto u očuvanju i liječenju zdravlja djece.
- Dokazano je da intervencije u najranijem periodu života imaju veliki uticaj na zdravlje, razvoj i socijalnu dobrobit djece. Svako dijete u sebi nosi ogroman potencijal, a na sistemu zdravstva, obrazovanja, porodicama i zajednicama je da omoguće da taj potencijal raste u zdravlju i sigurnosti - naveo je Šimun.
Smatra da ovaj Kongres predstavlja jedinstvenu priliku da se okupe stručnjaci iz različitih zemalja i oblasti kako bi razmijenili najnovija naučna saznanja, iskustva i primjere dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, „koja predstavlja osnov zdravlja naše najmlađe populacije i time budućnost naše države.“
- Ministarstvo zdravlja Crne Gore prepoznaje važnost razvoja brige o djeci od najranijih dana života. Kroz sprovođenje aktivnosti usmjerenih na poboljšanje zdravlja najmlađih, donijeta je Strategija razvoja djeteta, zasnovana na najnovijim naučnim dokazima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Ovaj dokument omogućava multisektorski, integrisani pristup razvoju djeteta, sa posebnim fokusom na određene perioda života - istakao je Šimun.
Ukazao je da je kroz ovaj strateški dokument, Crna Gora otvorila put koordinisanim mjerama politike koje obuhvataju zdravstvenu zaštitu, socijalnu i mentalnu njegu, kao i podršku porodicama i lokalnim zajednicama.
- Prepoznato je da pedijatrijska briga nije samo zadatak zdravstvenog sistema, već i članova zajednice i obrazovnog sistema. Program bolnički orijentisanih intervencija predstavlja jedan od ključnih inovativnih elemenata ove strategije, sa ciljem da se stvori temelj za cjelokupni javni zdravstveni sektor. Ovakav pristup prati savremene trendove u razvoju zdravstvenih politika, pružajući djeci najefikasniju i najproduktivniju zaštitu kroz oblast pedijatrije i preventivne medicine - rekao je Šimun.
Ocijenio je da je ovaj skup izuzetno impozantan i od velikog značaja za crnogorsko zdravstvo.
- Ove godine okuplja više od 400 učesnika iz Evrope i svijeta, među kojima su brojni referentni i eminentni stručnjaci. Poseban akcenat stavlja se na ključne teme iz oblasti pedijatrijske medicine, koje su u potpunosti usklađene sa zdravstvenom politikom Ministarstva zdravlja - rekao je Šimun.
Ukazao je na značaj međunarodne podrške koju je Crna Gora osjetila tokom skupa.
- Ovdje smo osjetili izuzetnu podršku evropskih i svjetskih partnera, što nam otvara dodatne mogućnosti za saradnju i razvoj programa širom EU - naveo je Šimun.
Predsjednik EPA-UNEPSA prof. dr Massimo Pettoello-Mantovani rekao je da je Crna Gora postala centar u Evropi za evropsku pedijatriju kada je predsjednik Međunarodnog pedijatrijskog udruženja, odlučio da svoju prvu posjetu kao predsjednik posveti upravo Crnoj Gori i da se sastane sa preko 16 predsjednika evropskih pedijatrijskih društava.
- Zašto je to važno? Zato što je pod predsjedništvom doktora Kavarića pokrenuta ideja da se adresiraju društvene teme koje su veoma relevantne za djecu, posebno za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama. Ovo predstavlja početak iz kojeg ćemo razviti, upravo iz crnogorskog sastanka, povelju ili preporuke za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama — principe kako razviti aktivnosti i strategije za ublažavanje njihove patnje. Okupićemo radnu grupu i mislim da će ime Crne Gore ostati upamćeno u budućnosti kao simbol, kao pokazatelj da postoji zajednica koja brine o djeci - naveo je Mantovani.
Predsjednik Svjetske pedijatrijske asocijacije (IPA) prof. dr Džozef Hadad čestitao je Crnoj Gori zbog smanjenja stope smrtnosti djece i majki, navodeći da je država na pravom putu da ispuni ciljeve održivog razvoja do 2030. godine.
- Posebno želim da vam čestitam na jedinstvenom uspjehu – organizovali ste događaj bez prisustva ijedne kompanije koja promoviše zamjene za majčino mlijeko. To je zaista izvanredno, jer do sada nisam vidio nijedan kongres ili skup bez takvih sponzora. Time ste postali šampioni ove važne politike i to treba da bude primjer svima - naveo je Hadad.
Kazao je da će u ime IPA-e napraviti fotografiju sponzora ovog događaja i istaći će značaj onoga što je Asocijacija za pedijatriju Crne Gore postigla u promociji dojenja u Crnoj Gori.
- Ponosan sam što sam počasni član Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore. Želim vam mnogo uspjeha i nadam se da će ovaj skup povezati sve nas. Mi, zajedno sa Svjetskom pedijatrijskom asocijacijom, činimo porodicu koja mora da dopre do svakog djeteta, svuda, u svakom uzrastu, i da se zalaže za njihovu dobrobit - poručio je Hadad.
Profesorica doktorka Aspazija Sofijanova iz Sjeverne Makedonije osvrnula se na značaj zajedničke prošlosti, ističući uspjehe koje su države regiona postizale u zdravstvenim politikama, posebno u oblasti smanjenja smrtnosti novorođenčadi.
- Ove države su u prošlosti bile zaista jake i radile su izvanredno kada je riječ o smanjenju stope smrtnosti novorođenčadi. Nadam se da ćemo o tome razgovarati i u budućnosti - navela je Sofijanova.
Tokom događaja, doktor Kavarić je uručio povelju o počasnom članstvu u Asocijaciji za preventivnu pedijatriju Crne Gore prof. Mantovaniju i prof. Hadadu za izuzetan doprinos u razvoju preventivne pedijatrije u Evropi i svijetu i za podršku i prijateljstvo sa Crnom Gorom i tom &nbsp;Asocijacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preventivna pedijatrija temelj zdravlja najmlađe populacije i ključ budućnosti države

U duhu praznične tradicije i nesebične pažnje prema najmlađima, Opština Bar je i ove godine obradovala djecu koja se nalaze na odjeljenju pedijatrije Opšte bolnice u Baru, kao i novorođenčad u barskom porodilištu. - Ovim lijepim gestom dodjele novogodišnjih paketića i poklona, lokalna uprava nastoji uljepšati praznične dane našim najmlađim sugrađanima i olakšati im boravak u bolnici. Osmijesi djece i zahvalnost roditelja još jednom potvrđuju važnost zajedništva i podrške u teškim trenucima - saopšteno je iz te lokalne samouprave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229121228_d5c97cc92da832b1b0d9a13e1ba9153e3600cc54c1264c83a63deab3e8671cc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241229121228_d5c97cc92da832b1b0d9a13e1ba9153e3600cc54c1264c83a63deab3e8671cc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Podjela novogodišnjih paketića"><figcaption>Podjela novogodišnjih paketića(Photo: Opština Bar)</figcaption></figure>  Poklone je uručila sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Svetlana Gažević zajedno sa saradnicima i tom prilikom mališanima poželjela brz oporavak, mnogo zdravlja i srećne praznike. - Zajedno smo na zadatku njegovanja humanosti i solidarnosti, vjerujući da je toplina zajednice ono što praznike čini posebnim - poručuju iz Opštine Bar.

1250x600

Opština Bar: Novogodišnji paketići za djecu na pedijatriji i novorođenčad

Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, pedijatrica dr Ranka Mirković.
Problem sa brojem pedijatara u Crnoj Gori, kaže Mirković, nije novi problem, jer je ona od 2004. do 2008.godine bila predsjednik Komisije za nacionalni plan akcije za prava djeteta iz oblasta zdravstva u Crnoj Gori. Tada su shvatili, kako navodi, da sve aktivnosti koje su planirali ne mogu obavljene, kako navod, zbog malog broja pedijatara koje su imali tada.
- Imali smo tada &nbsp;više pedijatara nego sada. Napravljena je studija, koja je već tada pokazala, da ćemo mi za par godina doći u ozbiljnije probleme, a evo kako se vidi, znači kako vrijeme ide dalje ti problemi se samo povećavaju i broj pedijatara koji danas radi u Crnoj Gori, je daleko od toga da je zadovoljavajući - rekla je Mirković.
Materijalna primanja pedijatara trebalo bi država da rješava, cijeni Mirković, jer je ona grana medicine na kojoj počiva zdravlje cijele nacije.
- Živimo u državi gdje poslanici javno kažu da su nesposobni i da im trebaju savjetnici, zatim, &nbsp;bez ikakvog srama, odlučuju da daju prijedlog za povećanje svojih plata, &nbsp;od 600 eura, a to je suma od kojih neke porodice žive čitavi mjesec. I pored toga imate skupštinske službe koje bi mogle da rade te poslove, za to su zaduženi i plaćeni, postoje ljudi koji rade te poslove. I onda dođete u situaciju da se pitate zašto nema pedijatara, zašto pedijatri odlaze?! Prije svega, pedijatrija je jedna ozbiljna stvar, ona je najobimnija od svih predmeta interne grupe, ona je šira od interne medicine, zato što je ona, praktično, medicina razvojnog doba, ona obuhvata brigu o djetetu od trenutka rođenja pa sve dok to dijete ne postane odrasla osoba. Nema ni jedne grane medicine koja ima šire postavljene ciljeve, koja ima veću mogućnost djelovanja i veću odgovornost u svom poslu, nego što je to pedijatrija, iz prostog razloga zato što pedijatrija obuhvata i prevenciju, i liječenje, i rehabilitaciju djece. Da bi naredne generacije odraslih osoba bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama i mi moramo da imamo odlične pedijatre - istakla je Mirković.
Sagovornica "Budilnika" je svoj radni vijek provela kao pedijatar, ali kao profesor medicine, te je, kako kaže, odškolovala veliki broj studenata i zna da su mnogi studenti bili zainteresovani za pedijatriju.
- Ako imate situaciju da jedan pedijatar ne može da živi od svojih primanja, da taj pedijatar svaki dan ima ogroman broj djece, koju ne može da pogleda kako treba, zato što nema vremena, ako imate situaciju da kad zatražite da se tim ljudima povećaju plate za deset posto, država kaže nema para, onda jednostavno dolazite u situaciju da niko neće da ide na tako duga školovanja. Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi &nbsp;nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - zaključila je Mirković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mirković: Da bi naredne generacije bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: pedijatrija