Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Peking je zamrznuo programe razmjene mladih s Japanom zbog diplomatskog spora izazvanog komentarom japanske premijerke Sanae Takaiči o Tajvanu, saznaje list iz Hong Konga Saut čajna morning post (SCMP).
Izvor iz kineske diplomatije, koji je želio da ostane anoniman, naveo je da je Japan obaviješten o otkazivanju programa.
- Obično su novembar i decembar sezona razmjene mladih, ali sve je otkazano - naveo je on.
Peking je pojačao diplomatski i ekonomski pritisak na Japan, nastojeći da primora premijerku Takaiči da povuče izjavu s početka mjeseca da bi Tokio mogao da rasporedi vojsku u Tajvanskom moreuzu u slučaju sukoba.
Ona je odbila da povuče tu izjavu.
Kao dio pritiska, Kina je ranije upozorila svoje građane da izbjegavaju putovanja u Japan, a kineske studente je pozvala da preispitaju planove da tamo studiraju, navodeći bezbjednosne razloge.
Japan je popularan među kineskim studentima i jedna je od glavnih destinacija kineskih turista.
SCMP piše da odluka Kine izaziva zabrinutost zbog širine posljedica razdora između dvije države.

Peking otkazuje saradnju s Japanom zbog diplomatskog spora oko Tajvana

Regionalni mediji i društvene mreže ne prestaju da bruje o fotografiji sa zvaničnog događaja u Pekingu, gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završio — simbolično i doslovno — na samoj margini.
Na snimku koji je nastao povodom obilježavanja 80. godišnjice kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, Vučić stoji sam, na kraju reda, iza svih ostalih lidera. Tretman koji su mnogi ocijenili kao diplomatsko poniženje odmah je izazvao salvu komentara:
"Tamo gdje i pripada.“
„Odbačen od svih, kao da ima šugu.“
„Magareća klupa svjetske politike.“
Ovo su aamo neki od komentara korisnika na portalima i društvenim mrežama.
Za razliku od Vučića, centralna mjesta uz domaćina, kineskog predsjednika Si Đinpinga, zauzeli su lideri velikih i strateških saveznika Kine: Vladimir Putin (Rusija), Kim Džong Un (Sjeverna Koreja), Aleksandar Lukašenko (Bjelorusija) i Masud Pezeškijan (Iran). Na ceremoniji su bili i predstavnici Kube, Pakistana, Mongolije, Mjanmara, Malezije, Laosa, Vijetnama, Indonezije, Demokratske Republike Kongo, Zimbabvea i gotovo svih centralnoazijskih zemalja.
Poruka je bila jasna: hijerarhija postoji, i zna se ko gdje stoji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOJ_cHQkg3c%2F%3Figsh%3DMXdicWp4ZTg4Nzlnbg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Mediji i mreže i dalje bruje zbog Vučića u Pekingu: Odbačen od svih - kao da ima šugu, u magarećoj klupi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Kini povodom obilježavanja 80. godišnjice kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, a juče je tamo napravljena grupna fotografija zvaničnika sa kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, dok je Vučić - u posljednjem redu.
To je brzo postala tema na društvenim mrežama.
Naime, Vučić se u maju sastao sa ruskim predsjednikom Putinom na obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, a i tada je sjedio u drugom redu, iza svih važnijih zvaničnika.
- Odbačen? Vidite kako sam odbačen. Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je imao dva bilateralna sastanka, jedan sa Lulom da Silvom, zemlja od 200 miliona stanovnika - Brazil, imao je sa Egiptom, zemljom od 110 miliona stanovnika i sa moćnom i snažnom Srbijom od 6,5 miliona stanovnika, eto toliko smo odbačeni. Xi Jinping je imao nekoliko sastanaka, a čini mi se, sa nama se najviše zadržao. Nisam htio da ometam kineskog predsjednika, a on me je sam zaustavio i tražio da šetamo zajedno tokom odlaska do bine, do spomenika Neznanom junaku i gradovima herojima iz sovjetskog perioda - rekao je tada Vučić novinarima, prenosi Nova.rs.
Vučić se juče u Pekingu, inače, sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
- Za Srbiju je jako važna saradnja na najvišem nivou sa Rusijom u svim oblastima i nadam se da ćemo imati mogućnost da poboljšamo neke aspekte saradnje. Energetika je veoma važna oblast, posebno nabavka gasa - rekao je Vučić na ruskom.
Dodao je i da se od početka ukrajinske krize Srbija nalazi pod velikim pritiscima, ali je ostala dosljedna odluci da ne uvodi sankcije Rusiji. Ruski mediji pišu da je Vučić rekao da bi rado čuo Putinove savjete o budućim odnosima.
- Srbija se nalazi u teškoj situaciji. Želim vas obavijestiti da je Srbija od početka ukrajinske krize u teškoj situaciji kako bi se izborila sa pritiscima, ali smo i dalje uspjeli da zadržimo svoju poziciju u vezi sa Ruskom Federacijom i nastavićemo da se borimo za nezavisnost Srbije, kao i da se trudimo da ostanemo jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nikakve sankcije Ruskoj Federaciji - poručio je Vučić.

Objavljena zajednička fotografija svih lidera i zvaničnika u Pekingu: Pokušajte naći Vučića

S.W, za kojim je Interpol Pekinga raspisao međunarodnu potjernicu, uhapšen je danas na tivatskom aerodromu - gdje je doletio privatnim avionom.
On je doletio sa Maldiva, a kako naglašavaju u policiji, kod sebe je imao putne isprave države Republike Vanuatu.
- Uhapšen je zbog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u cilju sticanja nezakonite dobiti organizovao ilegalno klađenje putem online platformi, te da je tom prilikom ostvario nezakonitu dobit - veća novčana sredstva na štetu državljana Kine koji su putem mobilnih aplikacija i online platformi učestvovali u sportskim i drugim online igrama - istakli su u policiji.
Oni su dodali da je Crna Gora prepoznata kao destinacija koja vrši detaljne kontrole inostranih građana na graničnim prelazima.
- Ovakvim kontrolama i efikasnom međunarodnom saradnjom i ovo lice je lišeno slobode i on će u zakonskom roku biti spoveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Na tivatskom aerodromu uhapšen muškarac kojeg traži Interpol Peking, u Crnu Goru doletio privatnim avionom

Isplata decembarskih penzija počinje danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za decembar iznosi 342,96 eura, a sa obračunatim razlikama iznosi 553,48 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar iznose 67,94 miliona eura.

Danas isplata penzija

Prvo ovogodišnje izdanje tribine „Podgoričke priče“ biće posvećeno savremenoj crnogorskoj poeziji i stvaralaštvu Borisa Jovanovića Kastela, jednog od njenih najautentičnijih predstavnika, koji će govoriti o svom književnom opusu, stvaralačkom putu i idejama koje oblikuju njegov prepoznatljiv poetski izraz, saopšteno je iz KIC ''Budo Tomović'', koji je organizator događaja.
Razgovor koji će voditi novinar Vanja Kovačević otvoriće prostor i za osvrt na inspiraciju, poetske preokupacije i estetske principe koji oblikuju njegovu poeziju, ali i na teme i motive koji se u njegovom stvaralaštvu iznova prepliću, počev od ličnih iskustava, preko društvenih i egzistencijalnih dilema, do refleksija o prostoru, identitetu i savremenom trenutku.
Tribina će biti održana u četvrtak, 22. januara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati.
- Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije. Objavio je trideset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljene su knjige izabranih eseja domaćih i stranih pisaca „Mediteranski gospar” (2009) i „Konzul i juvelir Mediterana” (2022). Dobitnik brojnih internacionalnih nagrada i priznanja namijenjenim istaknutim književnicima koji su svojim stvaralaštvom i originalnošću ostavili izuzetan trag na polju književnosti. Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, francuski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački, ukrajinski i slovenački jezik. Zastupljen je u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije. Živi u Podgorici- poručili su iz KIC-a.

''Podgoričke priče'' u KIC-u: Gost Boris Jovanović Kastel

Za nešto više od dvije godine rada Vlade Milojka Spajića, premijer se u skupštinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predviđenih 18 puta (61 odsto). Uprkos tome što se, shodno utvrđenoj praksi, premijerski sat održava jednom mjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Spajić je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predviđenih osam puta, navodi se u analizi Instituta Alternativa. Poslovnik Skupštine Crne Gore definiše da se premijerski sat održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine. Iz Institua Alternativa ističu da uprkos tome što ovakva norma može otvoriti dilemu u tumačenju, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjesečno – u konačnom osam puta godišnje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (proljećnjeg i jesenjeg) zasijedanja Skupštine. - Ovakvo tumačenje su u potpunosti ispoštovali Spajićevi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je za vrijeme jednogodišnjeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika - po četiri puta za po četiri mjeseca redovnog zasijedanja Skupštine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazović je za četiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslanička pitanja. Uprkos tome što je nakon pada 43. Vlade Abazović ostao na premijerskoj poziciji u tehničkom mandatu više od godinu dana, u tom periodu nije održana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor šefova poslaničkih klubova, a što je rezultiralo time da se izvršna vlast više od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu - naglasili su.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="premijerski sat "></figure>  Podsjetili su da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića formirana je 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spajić je umjesto 18 na poslanička pitanja odgovarao svega jedanaest puta. Čak, ako pojašnjavaju, pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili više puta, a tokom 2025. održano je tek pet od predviđenih osam sjednica posvećenih premijerskom satu. -- Od početka rada 44. Vlade Milojka Spajića ovaj kontrolni mehanizam Skupštine je na više načina obesmišljavan - dominantno na način što su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos već zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a dešavalo se i da opozicija fizičkom blokadom sprječava funkcionsanje parlamenta, što je bio slučaj prilikom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine - ističu iz Instituta Alternativa. Prvi premijerski sat, dodaju, od formiranja 44. Vlade održan je 28. decembra 2023. godine. Na idući se pak, dodaju, čekalo četiri mjeseca; poslovničku obavezu Spajić je ispoštovao početkom aprila i maja 2024. godine. - Zakazivanje sjednica pratila su brojna odlaganja, odsustvo komunikacije na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti, ali i usklađivanje termina sa preuzetim obavezama predsjednika Vlade. Tako je premijerski sat zakazan za 30. april 2024. godine otkazan i pomjeren za 9. maj, kada je i održan. Ovo je bilo samo jedno od brojnih odlaganja, a potom i otkazivanja sjednica premijerskog sata, što je praktično postala i praksa u radu - ističe se. Prema analizi, svega 24 sata prije održavanja četvrtog po redu premijerskog sata 29. juna 2024. godine, Spajić je obavijestio Skupštinu i javnost da neće prisustvovati zbog službene posjete Briselu, tražeći da novi termin bude 1. jul. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio je sjednicu 29. juna i najavio njen nastavak u terminu koji je predložio predsjednik Vlade, što je naišlo na negodovanje dijela opozicionih poslanika i poslanica. Prvog dana jula sjednica je nastavljena - predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista nisu dozvolili održavanje ovog premijerskog sata uz tvrdnje da Spajić ne poštuje parlament i građane Crne Gore svojim prethodnim otkazivanjem. Predsjednik parlamenta je nove sjednice zakazao za 19. i 26. jul. Ni tada se Spajić nije odazvao pozivu - novo odgađanje uslijedilo je zbog njegovog odlaska u Pariz na otvaranje Olimpijskih igara, pa je na kraju određen datum 30. jul, kada je i održan premijerski sat - stoji u analizi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Premijesrki sat "></figure>  Do kraja 2024. godine, održana su još dva premijerska sata - 29. oktobra i 22. novembra. Poslednji premijerski sat u 2024. Godini, uprkos zakazivanju sjednice, nije održan 22. decembra zbog bojkota i fizičke blokade opozicionih poslanika i poslanica. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je najavio izricanje kaznenih odredbi poslanicima zbog sprječavanja rada, a premijer je odgovore na poslanička pitanja objavio na sajtu Vlade Crne Gore. U 2025. godini, pojašnjava se, održano je pet sjednica premijerskog sata. Ni martovska sjednica nije prošla bez izmjene termina - umjesto 28. sjednica je održana 26. marta zbog, kako je navedeno, međunarodnih obaveza premijera. Kaznene odredbe, uključujući i udaljenje sa sjednica Skupštine u trajanju od 15 dana, izrečena je tek 3. februara, uprkos tome što se odnosila na aktivnosti opozicionih poslanika tokom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine. Ipak, članom 109 Poslovnika Skupštine propisano je i da “kažnjeni” poslanici ne mogu postavljati poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju, što je izazvalo negodovanje dijela opozicionih poslanika. - Nastavak odlaganja sjednica premijerskog sata obilježilo je i onaj koji je u konačnom održan 28. jula ove godine. Uprkos tome što je prvobitno zakazan za 27. jun, Spajić je ubrzo obavijestio Skupštinu da neće prisustvovati sjednici zbog Međuvladine konferencije. Tom prilikom, premijer je preporučio novi termin - 30. jun, ali je kao odgovor dobio obrazloženje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zbog prethodno ugovorene posjete Skupština nije u mogućnosti da zakaže sjednicu premijerskog sata. U konačnom, ovaj premijerski sat održan je 28. jula, kada je Spajić naveo da neće odgovarati na pitanja poslanika. Takva odluka predsjednika Vlade prošla je uz negodovanje opozicije i javnosti, ali i bez adekvatne reakcije predsjedavajućeg Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine, ali i poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad. Nešto drugačiji odnos prema parlamentu Spajić je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja - u oktobru, novembru i decembru 2025. godine održana je po jedna sjednica posvećena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim će odgovarati na pitanja direktno utiču na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmišljava institut premijerskog sata, čija je glavna funkcija nadzor nad izvršnom vlašću - dodaje se. Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.

Tag: peking

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Peking otkazuje saradnju s Japanom zbog diplomatskog spora oko Tajvana

Mediji i mreže i dalje bruje zbog Vučića u Pekingu: Odbačen od svih - kao da ima šugu, u magarećoj klupi

Objavljena zajednička fotografija svih lidera i zvaničnika u Pekingu: Pokušajte naći Vučića

Na tivatskom aerodromu uhapšen muškarac kojeg traži Interpol Peking, u Crnu Goru doletio privatnim avionom

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Danas isplata penzija

''Podgoričke priče'' u KIC-u: Gost Boris Jovanović Kastel

"Zakazan, zauzet, odložen: Premijerski sat – obaveza na čekanju": Spajić u Skupštini svega jedanaest od predviđenih 18 puta

PRATITE TVe UŽIVO