Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, komentarisala je za portal Standard intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, za hrvatski Večernji list, a na koji su mnogi zvaničnici Hrvatske imali oštre komentare.
Babić Galić je u izjavi za portal Standard kazala da je Republika Hrvatska sve rekla stavljanjem na popis nepoženih osoba.
Ona je navela da smo svjedoci provokacija ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, iz redova Demokrata, koji, kako je navela, ,,u pravilu radi na narušavanju odnosa“.
- Da je potpredsjedniku Vlade stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja koje opterećuju dvije zemlje - istakla je specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić.
Babić Galić je zaključila da je Republika Hrvatska zagovaratelj evropskog puta Crne Gore, te da traju razgovori o rješavanju otvorenih pitanja između dvije države.

Portal ETV

Babić-Galić: Da je Bečiću stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

1250x600

1084x550

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Bez obzira na različite političke stavove, smatram da politika proglašavanja persona non grata naših političara i građana u okviru regiona nije put saradnje i dijaloga - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon sastanka lidera Brdo - Brioni procesa u Albaniji.
On je kazao da je ovu važnu poruku podijelio i tokom sastanka, dodajući da je imao "određene teške trenutke".
- Znate da se ne slažem sa predsjednikom Skupštine oko brojnih stvari, ali sam pozvao predsjednika Republike Hrvatske da da i svoj doprinos da se proglašavanje persona non grata od te države, i kad je u pitanju predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade i lider jedne parlamentarne stranke, na neki način ukine. Mislim da je to bila važna poruka sa moje strane - kazao je Milatović.
Smatra da je na njemu bilo to da kaže, te dodaje da "instrumenti" za ukidanje takve odluke nijesu kod Zorana Milanovića, već kod Vlade Hrvatske.
- Ali mislim da je kod njega riječ. Ovdje se ne radi o tome da su neki naši političari proglašeni u Hrvatskoj personama non grata. Imate situaciju da je predsjednica Slovenije persona non grata u Republici Srpskoj, da je Milorad Dodik persona non grata u Sloveniji. Mislim da ta politika ne doprinosi dijalogu i na meni je to bilo danas da kažem - naveo je Milatović.
Volio bi, kako dodaje, da su svi razumjeli tu poruku.
- Crna Gora je turistička zemlja. Mi se graničimo sa zemljama Brdo - Brioni procesa. Upućeni smo na region i možda je na nama najveći teret da u svakom trenutku, i kad je teško, budemo konstruktivniji u odnosu na ostale. I to je politika za koju smatram da je ispravna za Crnu Goru - poručio je Milatović.
Crna Gora je, kako je rekao, posvećena regionalnoj saradnji i svaki njegov nastup kao predsjednika Crne Gore je da šalje poruke o našoj državi kao dobrom susjedu.
On je dodao da je to posebno nakon današnjeg teškog sastanka na određene trenutke, bila dobra poruka.
- Mi ne možemo da govorimo u ime drugih. Važno je da uvijek budem konstruktivni i promoter dodatno snažnije regionalne saradnje - istakao je Milatović.
Razgovorali su o konkretnim načinima kako bi proces Brdo - Brioni učinili dodatno efikasnijim.
- Predložio sam da narednog puta pozovemo članove naših vlada, posebno ministre zadužene za infrastrukturu i trgovinu, kako bismo dodatno i praktično razgovarali o nekim ključnim zajedničkim projektima koji nas spajaju, o kojima nema dileme iz bilo koje perspektive - rekao je Milatović.
Predložio je, kako dodaje, da i mi kao region preuzmemo inicijative u kontekstu rješavanja određenih biletaralnih i regionalnih sporova.
- Na način što bismo imali jedno tijelo poput savjeta, koje bi mi napravili kao region, a koje bi se u savjetodavnom smislu bavilo rješavanjem određenih bilateralnih sporova u regiji. Mislim da bi na taj način pokazali političku i demokratsku zrelost naše regije - ocijenio je Milatović.
Zaključuje da je sastanak bio težak u određenim momentima, ali su usvojili rezoluciju i misli da je to važna poruka.
<h2>Spomenik</h2>
Milatović je kazao da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem o važnoj temi za Crnu Goru.
- Naredne godine se obilježava 110 godina od pogibije skoro 400 dobrovoljaca koji su dolazili brodom iz Amerike kako bi se borili za slobodu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Mislim da bismo naredne godine u blizini luke Medova trebalo da napravimo simbolično jedno spomen-obilježje, jednu ploču, kako bismo se odužili tim ljudima koji su dali svoje živote za Crnu Goru - rekao je Milatović.
Misli da je ova inicijativa dobro prihvaćena u Albaniji, odnosno kod domaćina, te da očekuje da se intenzivira priča kako bi se uoči obilježavanja 110 godina od pogibije ovih ljudi uradila jedna dobra stvar.
J. B.

Milatović: Politika proglašavanja persona non grata u regionu nije put saradnje, to ne doprinosi dijalogu

Lider Demokrata i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić pokušava da preko hrvatskih diplomata u Crnoj Gori dogovori sa hrvatskim vlastima ukidanje statusa persone non grata za sebe u toj državi, a zauzvrat nudi da on bude inicijator i „čovjek odluke“ za promjenu imena bazena u Kotoru koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, saznaje M portal iz diplomatskih izvora.
U Zagrebu će danas biti održan sastanak na nivou državnih sekretara Crne Gore i Hrvatske o deset uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori za njihovu podršku ulasku naše zemlje u Evropsku Uniju, a jedan od njih je upravo promjena imena bazena u Kotoru, rekli su izvori M portala.
&nbsp;„Non paper“ sa deset stvari koje Crna Gora mora riješiti kako bi računala na apsolutnu podršku Hrvatske u priključenju EU stigao je u Podgoricu krajem prošle godine, a potom je Hrvatska blokirala Crnoj Gori zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 koje se odnosi na vanjsku, sugurnosnu i odbrambenu politiku.
Zbog današnjeg sastanka u Zagrebu, Aleksa Bečić je prethodnih dana intenzivirao susrete i pregovore sa hrvatskim diplomatama kako bi ponudio da lično riješi jedan od deset hrvatskih uslova - promjenu imena kotorskog bazena, a da zauzvrat više ne bude nepoželjan gost u Hrvatskoj.&nbsp;
Bečić bi takvu inicijativu mogao da sprovede preko predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića koji dolazi iz njegove partije, ali je pitanje da li lider Demokrata više ima ikakav uticaj na Jokića i kotorske Demokrate, koje već nekoliko godina prilično samostalno i uspješno sprovode politiku, ne obazirući se previše na podgoričku centralu.
Bazen u Kotoru je do 2021. godine nosio ime Nikša Bućin, po kotorskom partizanu i antifašisti, jednom od organizatora ustanka u Boki i fudbaleru „Bokelja“, koji je poginuo u borbi protiv četnika 1944. godine.
Kotorska vlast koju predvode upravo Bečićeve Demokrate na čelu sa Vladimirom Jokićem, inicirala je 2021. godine promjenu imena gradskog bazena u „Zoran Džimi Gopčević“ u čast poznatog crnogorskog vaterpoliste, a za taj prijedlog glasalo je 22 od ukupno 23 odbornika u kotorskoj Skupštini opštine.&nbsp;
Republika Hrvatska je brzo reagovala, njihovo Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je osudilo ovakvu odluku SO Kotor: „Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekat naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom, te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose“, naveli su oni tada.&nbsp;
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore su tada naveli da je više logoraša iz Morinja u svojim ispovijestima navelo ime Zorana Džimija Gopčevića u negativnom kontekstu, kao komandira straže u tom logoru. Ipak, kotorski odbornici i lokalna zajednica se ne slažu - za njih je Zoran Gopčević vrhunski proslavljeni sportista i sigurni su da nije učestvovao ni u kakvim zlodjelima u Morinju.
Promjena imena bazena se tako našla među 10 uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori kako bi pregovori sa EU tekli neometano. Tu su, osim bazena, vraćanje školskog broda „Jadran“, pravedna i dostojna naknada svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata, osiguranje zaštite i očuvanje identiteta hrvatske manjine u Crnoj Gori, rješavanje pitanja granice na moru, potom procesuiranje ratnih zločina, obilježvanje mjesta stradanja u logoru Morinj, onemogućavanje posezanja za identitetom i iskrivljavanje istorije...
U krajnjem, odluka će ponovo biti na kotorskim odbornicima i opštinskom rukovodstvu - da li će odustati od slavnog sugrađanina kojeg su toliko branili ili će pristati da i oni i on postanu predmet Bečićevog potkusurivanja i trgovine zbog ličnih interesa.&nbsp;

Bečić bi preko bazena do Hrvatske

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u Drugačijoj radio vezi kaže da potpredsjednik Vlade CG za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović juče, na sjednici Odbora za vanjske poslove EP, zaista jeste bio vidno nervozan, naročito zbog pitanja o "mafijaškoj pucnjavi" u kojoj je, navodno, učestvovao sinovac predsjednika Skupštine i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi, u kojoj se bavi geopolitičkim pozicioniranjem Crne Gore.
- Mnogi u sadašnjoj crnogorskoj vlasti imaju lice i naličje. U Briselu i uopšte na Zapadu govore o evropskom putu i evropskim vrijednostima, a na drugim mjestima oni ili njihovi politički sponzori govore drugačije. Moji komentari i pitanja išli su upravo u smjeru da se te stvari raščiste. Dakle, da se gospodin Ivanović jasno, bez fige u džepu opredijeli i kaže koji su njegovi stavovi - kazao je Sokol.&nbsp;
<h2>Slučaj Mandićevog sinovca je stvar vladavine prava, a ona je ključna za EU integracije</h2>
Podsjetimo, odgovarajući na pitanja Tomislava Sokola, potpredsjednik Vlade CG kazao je da sada smatra da je članstvo u NATO dobro za Crnu Goru i da je Rusija agresor na Ukrajinu. No, o "slučaju" Danila Mandića i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi izbjegao je jasan odgovor. Ivanović je pitao zašto se uopšte u EP poteže slučaj sinovca predsjednika Skupštine.
- Ja mislim da, ako se radi o čovjeku koji je šef glavnog koalicionog partnera u većini i koji je predsjednik Skupštine, ako se događaju neke stvari koje su po mnogo čemu upitne, ako je korišćeno službeno vozilo... to jeste nešto o čemu treba razgovarati. Jer nije baš pretjerano pohvalno u smislu vladavine prava. A vladavina prava je najvažniji kriterij za ulazak u Evropsku uniju - ističe Sokol.&nbsp;
Sokol kaže da su se neke stvari "konačno ogolile" i da i u PES postoje ljudi koji u Briselu pokazuju lice "koje nije ono što oni zbilja jesu". Na pitanje da li su u Briselu taj fenomen napokon počeli da razumiju i oni koji ne dolaze iz regiona, hrvatski europarlamentarac kaže da to "lagano nadolazi" ali i da je neophodno razumjeti kontekst koji je nastao nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
- Nakon ulaska Hrvatske u EU, kad smo mi ulovili posljednji voz, proširenje je bila marginalna tema. Niko se njome nije ozbiljno bavio. Upravo u tom periodu je Vučić zasjeo na vlast i počeo širiti uticaj na okolne zemlje. Kad je počeo rat u Ukrajini, stvari su se promijenile - zbog pitanja ulaska Ukrajine i ruskog geopolitičkog uticaja u EU opet se počelo ozbiljno govoriti o proširenju na jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu Briselu treba neka uspješna priča. Neka zemlja koja će ući u EU i pokazati da cijeli proces ima smisla. BiH je zemlja protektorat, koja je i sinoć pokazala da nema monopol sile na polovini svoje teritorije. Srbija je potpuna diktatura sa izuzetno jakim ruskim uticajem, koja pokušava sjedjeti na više stolica i koja nema nikakve veze sa vladavinom prava i evropskim standardima. I još služi kao destabilizirajući faktor u okruženju. Sjeverna Makedonija ima mnoge neriješene probleme... Praktično, jedina zemlja koja može biti ta 'uspješna priča' je Crna Gora. Koja već ima niz komparativnih prednosti: članica je NATO, koristi Euro, izlazi na Mediteran i sa dovoljno malo stanovnika da svojim ulaskom ne bi poremetila ravnotežu evropskih institucija, pošto zbog njenih šest poslanika u EP ne bi morali mijenjati osnivačke ugovore... - kazao je Sokol.&nbsp;
<h2>DF će pojesti PES ako ostanu sa njima</h2>
Suštinsko pitanje koje se nameće je karakter aktuelne vlasti u Crnoj Gori: da li je ona istinski prozapadna ili EU koristi kao "bankomat" a u srcu drži srpski svet i Rusiju. Na primjeru rezultata na izborima u Nikšiću, Sokol izvlači sljedeći zaključak:
- Imamo situaciju da će PES, ako nešto ne promijeni, biti pojeden od DF-a. Teza da oni moraju ići sa Mandićem i Kneževićem je potpuno pogrešna. Istina je sasvim suprotna. Ako ostanu sa njima ne piše im se baš dobro. To je kontekst u kojem mi sada jesmo. Biračko tijelo PES je dominantno procrnogorsko a u Skupštini i Vladi imate i ljude koji su više DF od DF-a - naglasio je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu.
<h2>Srbiju interesuje slaba Crna Gora, Hrvatsku jaka, suverenistička Crna Gora u EU</h2>
Tomislav Sokol naglašava važnost razumijevanja pozicije Hrvatske u odnosu na Crnu Goru.
Upozorava da Knežević i Mandić žele stvoriti sliku da je Hrvatska protiv Crne Gore i njenog ulaska u Evropsku uniju.
- Istina je potpuno suprotna! Ako je nekoj zemlji u interesu jaka, suverenistička Crna Gora - to je Hrvatska! I tu su fundamentalni interesi Srbije i Hrvatske u Crnoj Gori dijametralno suprotni! Jako je važno razumjeti da hrvatsko i srpsko djelovanje u Crnoj Gori nije isto. Srbiju interesuje slaba Crna Gora, koju oni mogu staviti pod svoju kontrolu. A Hrvatsku, upravo suprotno, interesuje jaka, samostalna Crna Gora u EU, koja ispunjava evropske standarde i živi evropske vrijednosti. I koja neće biti ničije 'drugo oko u glavi'. Jer Hrvatska nema nikakvih pretenzija na Crnu Goru i bilo bi suludo da ih ima. Hrvata u Crnoj Gori je manje od jedan odsto i ideja da želimo stvarati nekakvu veliku Hrvatsku nema veze s vezom - navodi Sokol u DRI.&nbsp;
Sokol napominje da je Hrvatska mogla zaustaviti zatvaranje više poglavlja ali je blokadom samo jednog poslala poruku da želi Crnu Goru u EU. No, ne sa notorno antievropskim, pororuskim i prosrpskim snagama u vlasti. To tako ne može ići, kaže gost DRV i poručuje:
- Ja uopšte ne mogu zamisliti da Andrija Mandić sudjeluje u nekakvoj ceremoniji ulaska Crne Gore u EU. Meni je to, jednostavno, neprirodno, a mislim da je to neprirodno i Mandiću i njegovom biračkom tijelu. Samo što je on očito dobro instruiran da se pravi fin, ali zato ima onog Kneževića koji izigrava radikala. Ali, mislim da je to sve u 'pet deka', da su oni isti. Ponavljam, Hrvatskoj je u interesu jaka, suverenistička, samostalna Crna Gora u EU. Ali to se ne može realizovati dok u vlasti imate ove koji pričaju o Evropi a ponašaju se potpuno drugačije."
<h2>Proglašenje Bečića za personu non grata pokazuje da Hrvatska nije naivna</h2>
Na pitanje kako će sasvim izvjesna koalicija PES sa prosrpskim i proruskim DF u Nikšiću uticati na odnos Zagreba prema predstojećim odlukama o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Sokol upozorava da "reduciranje" očekivanog broja (Maida Gorčević najavila je juče "najmanje šest" iako se svojevremeno govorilo o devet već u junu) pokazuje da u Bruiselu postoji svijest o karakteru vlasti u Crnoj Gori.
- Što se tiče Hrvatske, u Hrvatskoj je svima sve jasno. Ili barem nama iz vladajuće koalicije. Ali, mi moramo voditi računa o situaciji u kojoj jesmo. Moramo održavati bilateralne kontakte sa onom vladom koja je. I zbog hrvatske manjine i zbog otvorenih pitanja... mi moramo razgovarati sa vladajućom koalicijom. A pošto u njoj imate PES, DF i Demokrate logično je da razgovaramo sa PES. I, naravno, sa predstavnicima manjina - rekao je Sokol.&nbsp;
Sokol dodaje da oni na taj način komuniciraju.&nbsp;
- Ali, mi razumijemo situaciju, mi na taj način komuniciramo. Hrvatska prati kako se razvijaju stvari u Crnoj Gori i u skladu sa tim će djelovati. Važno je da se tu uspostavi fini balans, da ne ispadne kako se Hrvatska želi miješati u unutrašnje stvari Crne Gore na način kako to radi Srbija. Moramo jako voditi računa da se isticanjem problema koji postoje ne stvori nekakav otpor prema Hrvatskoj kod suverenističkih snaga - istakao je Sokol.
Isto tako, dodaje da njima nije u interesu da Crna Gora trajno ostane izvan EU, kao dio srpskog sveta.&nbsp;
- Mi, dakle, šaljemo jasnu poruku da podržavamo Crnu Goru ali da su problem neke političke snage u njoj. Zato je Hrvatska i proglasila za persone non grata Mandića, Kneževića i Bečića...To što je Bečić stavljen na tu listu pokazuje da Hrvatska nije naivna, da jako dobro zna šta se zbiva i da ćemo djelovati na način koji je racionalan, uravnotežen i neće dovesti do kontraefekatau samoj Crnoj Gori - zaključio je Sokol.&nbsp;

Sokol: Nezamislivo je da Andrija Mandić učestvuje u ceremoniji povodom ulaska Crne Gore u EU, Ivanović bio vidno nervozan naročito zbog pitanja o Danilu Mandiću

Na zboru koji je održan večeras u Čačku predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić proglašeni su za "nepoželjne osobe" u tom gradu. Bivšem predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, takođe na zboru, oduzeta je titula počasnog grđanina koja mu je dodijeljena 2015. godine.
- Mi smo samo produžili ono što smo pre 20 dana započeli, kada smo na zboru razvlastili predsjednika opštine i predsjednika Skupštine grada Čačka. Večeras smo Aleksandra Vučića proglasili za nepoželjnu osobu, kao i Anu Brnabić, a Tomislavu Nikoliću smo oduzeli počasnu titulu grada Čačka koju je nezasluženo dobio 2015. godine - rekao je za N1 Dragan Savković, odbornik u Skupštini grada Čačka.
On je naveo da razloga za proglašavanje Vučića i Brnabić personama non grata ima mnogo.
- Vučić, na stranu to što je uvrijedio sve Čačane, ali ovo što je učinio Srbiji… Srbiju je pretvorio u ludnicu, posvađao je i podijelio narod i vodi u građanski rat, razbio je ekonomski zemlju i ne znam čime je srpski narod zaslužio tako lošeg predsjednika. Ne znam šta još treba da se desi da on shvati da treba da ode i ostavi nas na miru da živimo. Svi treba da istraju i ostanu uporni u ovoj borbi. Čačak je grad koji se suprostavlja svakom zlu i tako će i nastaviti - naveo je Savković.
Ana Brnabić, kako je obrazloženo na zboru građana u čačku, proglašena je personom non grata zbog lobiranja za iskopavanje litijuma i zbog toga što je bila zagovornik izgradnje staklenog vidikovca na vrhu Kablara.

Vučić i Brnabić proglašeni „nepoželjnim osobama“ u Čačku, Tomislavu Nikoliću oduzeta titula počasnog građanina

Hrvatska pomno prati i analizira i događaje i političku situaciju u Crnoj Gori i mogla bi, ako tako bude procijenjeno, proširiti listu crnogorskih zvaničnika koji su u toj državi proglašeni nepoželjnima, rečeno je Standardu više izvora u Hrvatskoj.
Status persona non grata u Republici Hrvatskoj, od 25. jula ove godine imaju Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić. Odluka je zvanično obrazložena njihovim postupcima koji su ocijenjeni kao „sustavno djelovanje na narušavanju dobrosusjedskih odnosa“ i „kontinuirano zloupotrebljavanje Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe“.
Događaji proteklih dana u vezi sa spomen pločom na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju gdje su 1991. i 1992. dovoženi i mučeni Hrvati, prijete da isprovociraju novo pogoršanje odnose i konkretan potez Zagreba.
Europoslanik Tomislav Sokol, član Hrvatske demokratske zajednice, vodeće stranke vladajuće koalicije u Hrvatskoj, u ponedjeljak je objavom na društvenoj mreži X da velikosrbi u Crnoj Gori relativizuju ratne zločine. Nekoliko dana ranije objavio je da Andrija Mandić pokušava da izazove nestabilnost ali da je „zadatak drugih lidera dokazati da su zaista lojalni partneri na EU putu, a ne Mandićev smokvin list“.
Ministar odbrane Dragan Krapović je, kako su objavile Vijesti 29. decembra, na osnovu odgovora Ministarstva, donio odluku da Vojska, koja obezbjeđuje objekat u Morinju, ubuduće neće sprečavati nadležne organe da uklone spomen ploču.
Krapović je i prije godinu, 26. decembra prošle godine na sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu ocijenio da je postavljanjem spomen ploče „napravljena velika greška“.
Dan nakon objavljivanja teksta u Vijestima, CDM je objavio kako „saznaje“ da je premijer Milojko Spajić „preinačio“ odluku ministra odbrane „i odlučio da će Vojska i dalje čuvati spomen ploču“ da događaji u nekadašnjem logoru Morinj nijesu posljedica velikosrpske agresije nego ratova vođenih na području Jugoslavije.
Standard je juče uputio Ljubici Milićević, jednoj od savjetnica predsjednika Vlade za medije, pitanje za razjašnjenje ove situacije. Odgovor nijesmo dobili.

Prijeti li i drugim crnogorskim zvaničnicima status persona non grata u Hrvatskoj?

Na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) lokalni parlament Prijestonice Cetinje jednoglasno je danas donio zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao u njihov grad. U zaključcima koje su usvojili svi subjekti lokalnog parlamenta jasno piše da Mandić nije dobrodošao na Cetinje sve dok se javno ne izvini zbog izjava i stavova kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjedenika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno u više navrata grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana - ističe se u zaključcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić nepoželjan"> </figure>  Oni su pozvali i nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti i cilju zaštite prava i sloboda građana Cetinja. - Skupština Prijestonice Cetinje poziva nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju zaštite prava i slobode građana Prijestonice Cetinje i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti - dodaje se u dokumentu koji je danas jednoglasno usvojen u cetinjskom parlamentu. <h2>Hronologija ponižavanja i uvreda</h2> Predlagač ove inicijative u ime Opštinskog odbora DPS-a Oskar Huter ranije je ukazao da se Ustavom Crne Gore u članu 28 jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je zabranjeno ponižavajuće postupanje. - Dok je članom 47 propisano da se pravo na slobodu izražavanja može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral - konstatovao je Huter. Ustavom je, kako je dodao, u članu 22 utvrđeno pravo na lokalnu samoupravu, te da je članovima 73 stav 1 tačka 2, i članu 76 Statuta Prijestonice propisano da Skupština Prijestonice donosi pravne akte iz svoje nadležnosti. - Cijeneći da je imenovani Andrija Mandić, koji obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, u više navrata javno, svjestan značenja svojih izjava i stavova - vrijeđao i ponižavao, te nastavio sa ponižavanjem Prijestonice Cetinje i svih njenih građana, smatramo nedopustivim takvu vrstu narativa kojom se podstiče netrpeljivost i koja može biti uzrok neželjenih posljedica - naglasio je Huter u prijedlogu ove inicijative. On je podvukao da ponižavanje vjekovne Prijestonice, koja je kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, nije samo incident. - Već se radi o kontinuiranim beskrupuloznim atacima na dostojanstvo, ugled i čast građana Prijestonice kojim svjedoče brojni javni istupi Andrije Mandića - istakao je Huter. On je podsjetio i da se u saopštenju Mandićeve Nove srpske demokratije od 31. maja 2019. godine navodi da „među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje“. Mandić, kako je ustvrdio Huter, sa takvom retorikom nastavlja i 24. aprila 2020. kada izgovara da je Cetinje „malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević“. - Pa 2. maja 2022. uskraćuje pravo na status Prijestonice kada kaže, između ostalog, „Cetinje ne zaslužuje da bude Prijestonica“. Devetog oktobra 2024. se izruguje novim logom Skupštine Crne Gore mijenjajući postojeći logo bez ikakvih konsultacija i znanja poslanika, kako opozicije, tako i parlamentarne većine, zloupotrebljavajući funkciju predsjednika parlamenta, do posljednje izjave 29. oktobra kada građane Cetinja i Crne Gore naziva zečevima - naveo je Huter. Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su, poručuje Huter, vojske i okupatori atakovali na crnogorsku Prijestonicu. - Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića - ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - jasan je Huter. On je u prijedlogu inicijative poručio da ovom odlukom predstavnici građana Cetinja u Skupštini Prijestonice jasno i nedvosmisleno staju u njihovu zaštitu.

Anja Ivanović

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Odbor Demokratske partije socijalista Prijestonice Cetinje će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 7. novembar, pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi personom non grata u Prijestonici Cetinje-
To je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) saopštio je poslanik te partije Oskar Huter.
- Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - podvukao je Huter.

Huter: Pokrenućemo inicijativu da Andrija Mandić bude proglašen za personu non grata na Cetinju

Rusija je večeras pokrenula novi masovni vazdušni napad na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom države, a ukrajinska protivvazdušna odbrana aktivno je dejstvovala protiv projektila i dronova, piše Kyiv Independent, prenosi Index.rs.
Napad na Kijev
U Kijevu su prve eksplozije zabilježene oko 23.45 po lokalnom vremenu. Prema informacijama lokalnih vlasti, djelovali su sistemi protivvazdušne odbrane. Vazdušne snage su prethodno izdale upozorenje na prijetnju od balističkih projektila i izvijestile o kretanju dronova ka glavnom gradu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je da se jedan dron srušio u blizini stambene zgrade u kijevskom naselju Darnicki.
Na meti i Lavov
Eksplozije su se čule i u Lavovu, najvećem gradu na zapadu Ukrajine, što je potvrdio gradonačelnik Andrij Sadovij. Prema prvim informacijama, meta napada bila je kritična infrastruktura.
Stanovnici Lavova naveli su da se čulo ukupno deset eksplozija, svega nekoliko minuta nakon što su širom zemlje oglašene vazdušne uzbune.
Prema prvim informacijama, postoji sumnja da je Rusija prema Lavovu ispalila balistički projektil srednjeg dometa tipa „Orešnik“.
Na snimku nadzorne kamere, za koji se čini da prikazuje večerašnji napad na zapadu Ukrajine, vidi se udar ruskog balističkog projektila srednjeg dometa tipa „Orešnik“ na području Lavovske oblasti.
Prema dostupnim informacijama, projektil je bio opremljen konvencionalnim višestrukim, nezavisno navođenim bojevim glavama (MIRV).
Šta je Orešnik?
Orešnik je nova ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM), sposobna da nosi više nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava koje se odvojeno usmjeravaju ka ciljevima (MIRV tehnologija).
Njena ključna karakteristika je hipersonična brzina (preko 10 Maha), zbog čega ju je, prema tvrdnjama ruskih vojnih izvora, gotovo nemoguće presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane. Prvi put je upotrijebljena u borbenim uslovima u novembru 2024. godine, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar, što je tada protumačeno kao direktno upozorenje Zapadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2009394160281997754%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009394160281997754%7Ctwgr%5Eef5ca1ab643216a1987e67353b789c17167a6a45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje predsjednika Zelenskog
Samo nekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da Rusija priprema novi veliki napad.
„Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Veoma je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sjutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme“, poručio je Zelenski.
Ovi napadi dolaze uprkos mirovnim pregovorima koji su u toku. Rusija nastavlja bombardovanje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regione ostavila u mraku i bez grijanja.
Posljedice nedavnih napada već su vidljive. U Dnjepropetrovskoj oblasti više od milion ljudi ostalo je bez vode i grijanja od jutra.

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, kruže snimci udara „Orešnika“

Više državno tužilaštvo u Podgorici i policija još nijesu utvrdili koliko osoba je učestvovalo u ubistvu Sima Markovića, čije beživotno tijelo je pronađeno 30. decembra u Budvi.
Zbog sumnje da je ispalio smrtonosne hice u tog Budvanina, uhapšen je Nikola Boljević iz Podgorice. Ipak, istražiteljima još nije poznato da li je on imao pomagača, odnosno koliko osoba je umiješano u organizaciju i izvršenje djela i bjekstvo.&nbsp;
Osim toga, u spisima predmeta, kako "Dan" nezvanično saznaje, nema ni slova o motivu zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio 20 godina starijeg Markovića.
Na čauri pronađeni DNK tragovi Boljevića?
Beživotno tijelo Budvanina 30. decembra pronašao je radnik CEDIS-a, koji je o tome obavijestio policiju u 15 sati i 26 minuta. Kako je precizirao, nepomično tijelo u besvjesnom stanju bilo je u blizini Crkve Svetog Spasa i seoskog groblja u mjestu Markovići, na oko dva kilometra od magistralnog puta Cetinje – Budva.&nbsp;
Tužilaštvo sumnja da je ubistvo izvršeno tako što je jedno lice, ili više lica, danima pratilo Markovićevo kretanje i navike kako bi bili sigurni kada i gdje će biti najpovoljnije da izvrše krivično djelo. Utvrdili su da svakodnevno, maltene u isto vrijeme, dolazi u Markoviće, gdje je imao uzgajivačnicu lovačkih pasa. Kritičnog dana čekali su ga na tom mjestu i u njegovom pravcu ispalili više projektila, nakon čega su pobjegli. Po prijavi da je pronađeno beživotno tijelo, policajci su izašli na lice mjesta, gdje su pronašli više tragova, među kojima i 11 čaura iz pištolja rasutih od tijela stradalog u pravcu ulaza u crkvenu portu. Inspektori su odmah identifikovali ubijenog i utvrdili da se radi o Markoviću. U blizini tijela pronađeno je i vozilo koje je Marković koristio.
Osumnjičeni Boljević identifikovan je na osnovu vještačenja čaura koje su pronađene na licu mjesta. Naime, na jednoj od čaura utvrđeno je prisustvo biološkog materijala od najmanje dvije osobe, pri čemu rezultat DNK analize daje ekstremno jaku podršku hipotezi da je Boljević jedan od donora biološkog materijala.
U pritvoru po četiri osnova
Osumnjičenom Boljeviću pritvor je određen po četiri zakonska osnova. Naime, sudija za istragu je utvrdio da postoji opasnost da bi osumnjičeni mogao pobjeći jer mu prijeti visoka kazna zatvora za djela koja mu se stavljaju na teret. Takođe, ocijenjeno je i da postoji opasnost da bi sa slobode mogao uticati na svjedoke koje je potrebno saslušati u nastavku istrage, prije svega osoba koje se dovode u vezu sa stanom u kojem je Boljević uhapšen u Spužu.
Osumnjičeni mladić ranije je osuđivan, pa je sud ocijenio da je opravdana tvrdnja tužilaštva da bi mogao ponoviti krivično djelo. Zaključeno je i da djelo za koje se ovaj Podgoričanin sumnjiči ima karakter izuzetno teškog djela, jer je ubistvo izvršeno u naseljenom mjestu i po danu. Zbog toga je opravdan i četvrti osnov za određenje pritvora.
Odmah po objavljivanju informacije da je Marković ubijen spekulisalo se da je likvidacija nastavak obračuna zavađenih kotorskih klanova. Pojedini mediji su objavili da je Marković nedavno na jednoj svadbi uzeo mikrofon i prozivao odbjeglog Radoja Zvicera, koji slovi za vođu "kavačkog klana". Zbog toga se spekulisalo da ga je veoma brzo stigla kazna zbog navodnih prijetnji koje tada izrekao. Ipak, o tome u zvaničnim spisima nema nijedne riječi. Rat klanova, niti bilo koji drugi motiv zasad se ne spominju kao mogući razlog zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio Markovića.
Osumnjičeni mladić uhapšen je 3. januara u stanu svog zeta u Spužu. Prilikom hapšenja u stanu su pronađeni municija i droga. Za dio municije, pištolj i drogu Boljević je priznao da pripadaju njemu. Ipak, tvrdio je da nema nikakve veze sa ubistvom. Prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, najavio je da će u daljem postupku objasniti zbog čega je nosio pištolj.

Budvanin ubijen blizu crkve, policija pronašla 11 čaura

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Masovni protesti u Iranu, Tramp zaprijetio: Ako počnu ubijati ljude, udarićemo snažno

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Tag: persona-non-grata