Na zboru koji je održan večeras u Čačku predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić proglašeni su za "nepoželjne osobe" u tom gradu. Bivšem predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, takođe na zboru, oduzeta je titula počasnog grđanina koja mu je dodijeljena 2015. godine.
- Mi smo samo produžili ono što smo pre 20 dana započeli, kada smo na zboru razvlastili predsjednika opštine i predsjednika Skupštine grada Čačka. Večeras smo Aleksandra Vučića proglasili za nepoželjnu osobu, kao i Anu Brnabić, a Tomislavu Nikoliću smo oduzeli počasnu titulu grada Čačka koju je nezasluženo dobio 2015. godine - rekao je za N1 Dragan Savković, odbornik u Skupštini grada Čačka.
On je naveo da razloga za proglašavanje Vučića i Brnabić personama non grata ima mnogo.
- Vučić, na stranu to što je uvrijedio sve Čačane, ali ovo što je učinio Srbiji… Srbiju je pretvorio u ludnicu, posvađao je i podijelio narod i vodi u građanski rat, razbio je ekonomski zemlju i ne znam čime je srpski narod zaslužio tako lošeg predsjednika. Ne znam šta još treba da se desi da on shvati da treba da ode i ostavi nas na miru da živimo. Svi treba da istraju i ostanu uporni u ovoj borbi. Čačak je grad koji se suprostavlja svakom zlu i tako će i nastaviti - naveo je Savković.
Ana Brnabić, kako je obrazloženo na zboru građana u čačku, proglašena je personom non grata zbog lobiranja za iskopavanje litijuma i zbog toga što je bila zagovornik izgradnje staklenog vidikovca na vrhu Kablara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić i Brnabić proglašeni „nepoželjnim osobama“ u Čačku, Tomislavu Nikoliću oduzeta titula počasnog građanina

Hrvatska pomno prati i analizira i događaje i političku situaciju u Crnoj Gori i mogla bi, ako tako bude procijenjeno, proširiti listu crnogorskih zvaničnika koji su u toj državi proglašeni nepoželjnima, rečeno je Standardu više izvora u Hrvatskoj.
Status persona non grata u Republici Hrvatskoj, od 25. jula ove godine imaju Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić. Odluka je zvanično obrazložena njihovim postupcima koji su ocijenjeni kao „sustavno djelovanje na narušavanju dobrosusjedskih odnosa“ i „kontinuirano zloupotrebljavanje Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe“.
Događaji proteklih dana u vezi sa spomen pločom na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju gdje su 1991. i 1992. dovoženi i mučeni Hrvati, prijete da isprovociraju novo pogoršanje odnose i konkretan potez Zagreba.
Europoslanik Tomislav Sokol, član Hrvatske demokratske zajednice, vodeće stranke vladajuće koalicije u Hrvatskoj, u ponedjeljak je objavom na društvenoj mreži X da velikosrbi u Crnoj Gori relativizuju ratne zločine. Nekoliko dana ranije objavio je da Andrija Mandić pokušava da izazove nestabilnost ali da je „zadatak drugih lidera dokazati da su zaista lojalni partneri na EU putu, a ne Mandićev smokvin list“.
Ministar odbrane Dragan Krapović je, kako su objavile Vijesti 29. decembra, na osnovu odgovora Ministarstva, donio odluku da Vojska, koja obezbjeđuje objekat u Morinju, ubuduće neće sprečavati nadležne organe da uklone spomen ploču.
Krapović je i prije godinu, 26. decembra prošle godine na sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu ocijenio da je postavljanjem spomen ploče „napravljena velika greška“.
Dan nakon objavljivanja teksta u Vijestima, CDM je objavio kako „saznaje“ da je premijer Milojko Spajić „preinačio“ odluku ministra odbrane „i odlučio da će Vojska i dalje čuvati spomen ploču“ da događaji u nekadašnjem logoru Morinj nijesu posljedica velikosrpske agresije nego ratova vođenih na području Jugoslavije.
Standard je juče uputio Ljubici Milićević, jednoj od savjetnica predsjednika Vlade za medije, pitanje za razjašnjenje ove situacije. Odgovor nijesmo dobili.

Prijeti li i drugim crnogorskim zvaničnicima status persona non grata u Hrvatskoj?

Na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) lokalni parlament Prijestonice Cetinje jednoglasno je danas donio zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao u njihov grad. U zaključcima koje su usvojili svi subjekti lokalnog parlamenta jasno piše da Mandić nije dobrodošao na Cetinje sve dok se javno ne izvini zbog izjava i stavova kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjedenika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno u više navrata grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana - ističe se u zaključcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić nepoželjan"> </figure>  Oni su pozvali i nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti i cilju zaštite prava i sloboda građana Cetinja. - Skupština Prijestonice Cetinje poziva nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju zaštite prava i slobode građana Prijestonice Cetinje i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti - dodaje se u dokumentu koji je danas jednoglasno usvojen u cetinjskom parlamentu. <h2>Hronologija ponižavanja i uvreda</h2> Predlagač ove inicijative u ime Opštinskog odbora DPS-a Oskar Huter ranije je ukazao da se Ustavom Crne Gore u članu 28 jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je zabranjeno ponižavajuće postupanje. - Dok je članom 47 propisano da se pravo na slobodu izražavanja može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral - konstatovao je Huter. Ustavom je, kako je dodao, u članu 22 utvrđeno pravo na lokalnu samoupravu, te da je članovima 73 stav 1 tačka 2, i članu 76 Statuta Prijestonice propisano da Skupština Prijestonice donosi pravne akte iz svoje nadležnosti. - Cijeneći da je imenovani Andrija Mandić, koji obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, u više navrata javno, svjestan značenja svojih izjava i stavova - vrijeđao i ponižavao, te nastavio sa ponižavanjem Prijestonice Cetinje i svih njenih građana, smatramo nedopustivim takvu vrstu narativa kojom se podstiče netrpeljivost i koja može biti uzrok neželjenih posljedica - naglasio je Huter u prijedlogu ove inicijative. On je podvukao da ponižavanje vjekovne Prijestonice, koja je kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, nije samo incident. - Već se radi o kontinuiranim beskrupuloznim atacima na dostojanstvo, ugled i čast građana Prijestonice kojim svjedoče brojni javni istupi Andrije Mandića - istakao je Huter. On je podsjetio i da se u saopštenju Mandićeve Nove srpske demokratije od 31. maja 2019. godine navodi da „među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje“. Mandić, kako je ustvrdio Huter, sa takvom retorikom nastavlja i 24. aprila 2020. kada izgovara da je Cetinje „malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević“. - Pa 2. maja 2022. uskraćuje pravo na status Prijestonice kada kaže, između ostalog, „Cetinje ne zaslužuje da bude Prijestonica“. Devetog oktobra 2024. se izruguje novim logom Skupštine Crne Gore mijenjajući postojeći logo bez ikakvih konsultacija i znanja poslanika, kako opozicije, tako i parlamentarne većine, zloupotrebljavajući funkciju predsjednika parlamenta, do posljednje izjave 29. oktobra kada građane Cetinja i Crne Gore naziva zečevima - naveo je Huter. Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su, poručuje Huter, vojske i okupatori atakovali na crnogorsku Prijestonicu. - Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića - ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - jasan je Huter. On je u prijedlogu inicijative poručio da ovom odlukom predstavnici građana Cetinja u Skupštini Prijestonice jasno i nedvosmisleno staju u njihovu zaštitu.

Anja Ivanović

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Odbor Demokratske partije socijalista Prijestonice Cetinje će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 7. novembar, pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi personom non grata u Prijestonici Cetinje-
To je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) saopštio je poslanik te partije Oskar Huter.
- Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - podvukao je Huter.

Huter: Pokrenućemo inicijativu da Andrija Mandić bude proglašen za personu non grata na Cetinju

Više od 100 zemalja članica Ujedinjenih nacija (UN) potpisalo je pismo podrške generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu nakon što ga je Izrael proglasio za "personu non grata", a među njima je i Crna Gora.
Pismom, koje potpisuje 105 zemalja, se izražava "duboka zabrinutost i osuda nedavne izjave ministra spoljnih poslova Izraela kojom generalnog sekretara proglašava nepoželjnom osobom".
- Takve akcije potkopavaju sposobnost UN da sprovedu svoj mandat, koji uključuje posredovanje u sukobima i pružanje humanitarne podrške. Na Bliskom istoku, to bi moglo dodatno odložiti kraj svih neprijateljstava i uspostavljanje kredibilnog puta ka rješenju sa dvije države, gdje bi države Palestina i Izrael živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti, u skladu sa relevantnim rezolucijama UN", navodi se u pismu u koje je Beta imala uvid.
Među zemljama koje nijesu potpisale pismo su SAD, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Kanada, Indija.
Na spisku nema ni Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine.
Iz regiona podršku Guterešu potpisali su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Slovenija, dok Srbija, Hrvatska i Albanija nijesu.
U zajedničkom pismu, 105 zemalja poziva na poštovanje vođstva i misije UN, na konstruktivnu saradnju i izbjegavanje akcija koje bi mogle oslabiti ključnu ulogu UN u rešavanju sukoba i na podršku inicijativama koje doprinose mirnom i trajnom rješenju krize na Bliskom istoku.
Potpisivanje pisma podrške Guterešu inicirala je misija Čilea pri UN, u ime grupe zemalja koju čine još Brazil, Kolumbija, Južna Afrika, Uganda, Indonezija, Španija, Gvajana i Meksiko.
Zajedničko pismo sa spiskom 105 zemalja potpisnica upućeno je generalnom sekretaru UN 11. oktobra, uz molbu da bude proslijeđeno državama članicama i Generalnoj skupštini UN.

Podršku Guterešu dalo 105 zemalja, među njima Crna Gora

SAD su kritikovale odluku Izraela da proglasi generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša "personom non grata" i zabrani mu ulazak u zemlju.
- Ne smatramo da je taj korak ni na koji način produktivan - rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fguteres-persona-non-grata-u-izraelu-ministar-kac-ga-nazvao-mrljom-u-istoriji-un&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako prenose agencije, rekao je da Izrael mora biti u mogućnosti da komunicira s UN-om, a ovakvi koraci ne poboljšavaju njegov položaj u svijetu.
Izrael je ranije objavio da je Gutereša proglasio "personom non grata", jer se UN nije oglasio o napadu Irana na Izrael.
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Kac, je rekao je da Gutereš nije "nedvosmisleno osudio" Iran zbog njegovog raketnog napada u utorak na Izrael.&nbsp;
&nbsp;

SAD kritikuju odluku Izraela o Guterešu: Ni na koji način produktivan korak

Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je da je ispalila rakete na gradove na jugu Izraela kao odgovor na "izraelsko masakriranje civila" u Gazi. Izraelska vojska tvrdi da je ispaljeno oko deset raketa, no da je većina uspješno presretena. Izraelski Kanal 12 izvijestio je udaru na južni grad Aškelon.
Izraelske hitne službe potvrdile su da liječe jednu osobu od povreda uzrokovanih šrapnelom te da timovi obilaze lokacije palih raketa. Na videima izraelskih hitnih službi mogli su se vidjeti automobili razbijenih prozora te krhotine na ulicama.
Prva faza primirja između Izraela i Hamasa stupila je na snagu 19. marta nakon 15 mjeseci rata. Zaustavljeno je ratovanje, pušteni su neki izraelski taoci, dok je Izrael takođe pustio nekolicinu zatočenih Palestinaca.
Međutim, 19. marta izraelske snage nastavile su sa svojim kopnenim operacijama u središnjoj i južnoj Gazi. U izraelskim napadima na Gazu ubijeno je više od 50.000 Palestinaca. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWarMonitors%2Fstatus%2F1908958209567609181%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908958209567609181%7Ctwgr%5E735c3447680bf7bd67aec7fae00c9a6c646f5c86%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Hamas raketirao jug Izraela

U Njemačkoj su u noći sa subote na nedjelju u Vajtfeldu ubijene tri osobe, a policija je u ranim jutarnjim časovima u porodičnoj kući pronašla tri tijela.
Dvije žrtve su muškarci, a jedna žena, potvrdila je policija. Dosadašnji dokazi sugerišu da je u pitanju porodični zločin.
Uviđaj je u toku, a policija trenutno traga za jednom osobom za koju se sumnja da je izvršilac krivičnog djela. Policija je potragu proširila i na susjednu šumu, a podigli su i helikopter, prenosi Dnevnik.hr.
Na pitanje da li je jedna od muških žrtava maloljetna, policajac je odgovorio: „Ne možemo isključiti tu mogućnost“.
Prema riječima gradonačelnika Vajtefelda Karla-Hajnca Keslera, u kući su živjeli žena, muškarac i tinejdžer.
Policajci su primili hitan poziv u nedjelju ujutro oko 3:45.
Kada su policajci stigli jedna osoba, vjerovatno muškarac, bježala je pješke sa lica mesta.
Konkretne opasnosti za skoro 2.300 stanovnika Vajtefelda nema. Ipak, zvaničnici su zatvorili Vajtfeld, a policijski automobili su stacionirani na ulazima u selo. Svako vozilo koje je ušlo ili izašlo je detaljno kontrolisano.
Gradonačelnik Kesler je rekao da je duboko pogođen ovim činom.
- Ovdje se svi poznaju, ne možemo ni da zamislimo da se desio ovakav zločin -prenosi NVZ.

Selo u Njemačkoj pod policijskom blokadom: Pronađena tri tijela u kući, za ubicom se traga

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović pozvan je u policiju nakon što je danas u studiju Tanjug TV iznio nekoliko detalja o incidentima na protestu 15. marta, a između ostalog i da je u Skupštini grada Beograda bilo 200 naoružanih ljudi koje je doveo rukometaš Vladimir Mandić.
Međutim, Jovanović nije dobio poziv da da iskaz o svojim saznanjima koje je iznio u emisiji o incidentima naoružanih batinaša ispred Pionirskog parka i Pravnog fakulteta, kao i o upotrebi zvučnog topa.
Lider LDP je dobio SMS poruku u kojoj ga pozivaju iz Sektora unutrašnje kontrole MUP-a da se javi samo „radi obavljanja razgovora“ u vezi njegovog gostovanja na TV Tanjug.
Povod za ovaj poziv je, kako je navedeno u poruci, Jovanovićeva izjava o „postupanju policije 15. marta prilikom velikog studentskog protesta u Beogradu“.
Jovanović je pozvan u prostorije Sektora unutrašnje kontrole u Bulevaru Zorana Đinđića 104.
Jovanović je odgovorio da će se odazvati na taj poziv.

Čedomir Jovanović pozvan u policiju, nakon što je iznio nekoliko detalja o incidentima na protestu 15. marta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da Rusija želi da zadrži sposobnost da napadne Ukrajinu sa Crnog mora i da očekuje da će SAD reagovati na odbijanje ruske strane da pristane na bezuslovni prekid vatre.
- U današnjem ruskom napadu bilo je raketa koje su lansirane iz voda Crnog mora. Partneri znaju o kakvim se plovilima radi i iz kog dijela mora je lansirano. To je jedan od razloga zašto Rusija narušava diplomatiju, zašto Rusija ne pristaje na bezuslovni prekid vatre – žele da zadrže priliku da udare na naše primorske gradove i luke - rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju, prenosi ukrajinski Interfaks.
On je napomenuo da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi da okonča rat i da „traži načine da još većom snagom ostavi mogućnost da u svakom trenutku započne novi rat“.
- Zato će i dalje biti potrebni svi oblici pritiska na Rusiju: jačanje naših odbrambenih sposobnosti, održavanje sankcija i takva diplomatija, takav razgovor sa Moskvom koji im neće ostaviti nikakvu priliku da ubijaju - poručio je ukrajinski lider.
Prema njegovim riječima, bezuslovan prekid vatre bezuslovan mora u potpunosti da isključi „uništavanje života“.
- Ukrajina je pristala na prijedlog Amerike, na prijedlog potpunog, bezuslovnog prekida vatre. Putin odbija. Čekamo reakciju SAD, za sada je nema, čekamo reakciju svih u Evropi, svih u svijetu koji žele mir - rekao je Zelenski.
On je najavio pripremu sastanka u formatu Ramštajn o jačanju PVO Ukrajine i obezbjeđivanju stranog vojnog kontingenta.
- Moramo da ojačamo našu protivvazdušnu odbranu, to je objektivna realnost, i sve dogovore koji su postignuti sa partnerima, ali nijesu sprovedeni, treba što više aktivirati. Sistemi ‘Patriot’, koje sada samo stoje negdje u skladištu naših partnera, zaista treba da zaštite živote - rekao je Zelenski tokom video obraćanja.
Dodao je i „da se radi na protivvazdušnoj odbrani na bilateralnoj osnovi, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje imaju dovoljan potencijal da pomognu u zaustavljanju svakog terora“.
Zelenski je ukazao na potrebu povećanja proizvodnje sistema PVO i raketa za njih u evropskim i američkim zemljama.
- Mi u Ukrajini možemo da obezbijedimo takvu proizvodnju i potrebna su nam odgovarajuća politička rješenja. Lokalizacija proizvodnje, odgovarajuće licence su nešto što će pomoći ne samo nama, već i svim partnerima koji žele bezbijednost, a ne rat. O tome smo već razgovarali sa svima, već razumijemo da je to apsolutno moguće, a svaki ruski udar je podsjetnik našim partnerima: moramo konačno da uradimo ono o čemu smo se dogovorili - poručio je ukrajinski lider.
Kako je naveo, svaki ruski napad na Ukrajinu je „propuštena prilika za diplomatiju“.
On je zahvalio Danskoj, Holandiji, Švedskoj, Letoniji i Njemačkoj na vojnoj podršci i ulaganjima.
- Potrebna je odgovarajuća želja i odgovarajuće odluke da se što više života zaštiti od ruske balistike. Takođe, jačanje našeg vazdušnog štita će istovremeno ojačati svu diplomatiju - zaključio je Zelenski.

Zelenski: Rusija želi da zadrži mogućnost udara na Ukrajinu sa Crnog mora

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: persona-non-grata