Sve životinje iz Pet-a-tet azila u Podgorici spašene su nakon što je, zbog velikih kiša, voda poplavila karantinski objekat, saopštili su iz tog azila i dodali da je zbog poplava nastala šteta između 35 i 40 hiljada dolara (oko 35.000 eura). Iz prvitanog azila Pet-a-tet kazali su agenciji MINA da je voda počela da raste prije tri dana, a da je u utorak dostigla kritičan nivo i poplavila njihov karantinski objekat i prizemlja kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14" data-rendition-name="original" width="1080" height="770" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  - Evakuacija životinja počela je u utorak, najprije iz karantina, zatim štenadi i malih pasa. Danas smo evakuisali spoljašnje boksove. Sve životinje su spašene - naveli su iz Pet-a-tet. Kako su naveli, gotovo svi psi iz spoljašnjih boksova (oko 30 pasa), privremeno su zbrinuti kod zaposlenih u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, Ambasadi Slovenije i organizaciji Mali i Veliki Raj, dok je sve mačiće preuzeo Royal Vet. - Oko 30 malih pasa i tri velika psa trenutno su kod nas u kući, bezbjedno smješteni na drugom spratu - kazali su iz Pet-a-tet. Oni su istakli da trenutno nemaju struju i da se griju uz pomoć peći na drva. Iz Pet-a-tet su kazali da je šteta velika.&nbsp; - Karantinski objekat će morati u potpunosti da se obnovi. Godišnje zalihe hrane za pse koje smo kupili bile su natopljene i uništene. Oštećene su veš-mašine, klima uređaji i sistemi grijanja - rekli su iz Pet-a-tet.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1000" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  Oni su naveli da su procijenjeni gubici i troškovi oporavka između 35 i 40 hiljada dolara. - Takođe, trojica vatrogasaca iz Vatrogasne stanice Danilovgrad bili su važan dio akcije spasavanja. Došli su čamcem, a zbog guste trave i nemogućnosti da koriste motor, vraćali su se vukući i gurajući čamac - kazali su iz Pet-a-tet.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika šteta za azil Pet-a-tet od poplava, spašene sve životinje

Crna Gora bi za suočavanje sa problemom napuštenih životinja mogla iskoristiti pomoć organizacije Pet-a-tet, koja je nedavno izgradila azil u Podgorici u koji smješta i liječi napuštene životinje i na kraju im pronalazi dom, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Pet-a-tet Rescue Group je neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD, čiji je glavni cilj liječenje, udomljavanja i konačno pronalazak smještaja za napuštene životinje iz skloništa. Počelo je kao mali napor da se pomogne lokalnom skloništu, a preraslo je u pokret koji uključuje desetine volontera ujedinjenih oko istog cilja.
Osnivač Pet-a-tet azila za životinje Aleks Šabelskij kazao je u razgovoru za agenciju MINA da su počeli sa radom prije deset godina kao spasilačka grupa, te da su pomagali Ukrajini, Rusiji i Srbiji da u SAD nađu domove za neželjene pse.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Qu0gdcIb_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
U Crnu Goru su Šabelskij i njegova supruga prvi put došli prije tri godine kao turisti i, kako je rekao, zatekli se usred krize.
- Prvi pas kojeg smo spasili bio je teško bolestan i nalazio se bukvalno na magistrali, preko puta mjesta gdje smo kasnije otvorili azil. To nam je dalo ideju da moramo ostati ovdje i pomoći - rekao je Šabelskij.
Kako je naveo, kupili su zemljište, izgradili objekte, dobili licencu za legalan azil i sada su 100 odsto uključeni u sve što zahtijeva briga o životinjama.
- Nalazimo životinje na ulicama, pružamo im medicinsku njegu, sterilizujemo ih i nalazimo im domove u inostranstvu kako bi napokon mogli otići zauvijek u svoje porodice - kazao je Šabelskij naglašavajući da su samo prošle godine prevezli više od 200 pasa u SAD.
On je istakao da je objekat u Crnoj Gori prvi pravi azil koji su osnovali.
- Ranije smo kao volonteri letjeli u Ukrajinu, Estoniju i Srbiju, a imamo i tim volontera u Beogradu koji sakupljaju pse sa ulica, liječe ih, a mi dolazimo da ih preuzmemo i pronađemo im domove. Ali ovdje smo prvi put investirali u pravu ustanovu s ciljem da napravimo ozbiljne promjene u Crnoj Gori - naveo je Šabelskij.
Ističe da se gotovo svaka posjeta gradu završi tako što nekoga dovedu nazad u azil.
- To najviše pogađa moju suprugu. Za mene, iako je teško, neko mora ostati jak, pa sebe smatram "mišićima" u ovoj priči. Ja radim fizički dio, a ona vodi sve ostalo - naveo je Šabelskij.
Govoreći o transportu udomljenih životinja, Šabelskij je istakao da je veoma iscrpljujuće fizički i emotivno letjeti svakog mjeseca, ponekad i dva puta mjesečno u Ameriku i nazad, ali da ne odustaje od puta koji je izabrao.
On je kazao da bi im dobrodošla svaka vrsta pomoći.
- Raduje nas kada nam ljudi dolaze pomagati direktno u azilu – u čišćenju, u šetnji pasa, jer svi ti psi moraju biti socijalizovani, naučiti da hodaju na povodcu, priviknuti se na ljude, kako bi se pripremili za život u novom domu - naveo je Šabelskij.
Kako je rekao, pomoć može biti i u vidu hrane, starih peškira ili bilo čega što je potrebno za svakodnevni život u azilu.
Što se tiče pomoći države, Šabelskij ističe da je, nažalost, još nema.
- Razgovarali smo sa više ljudi, ali ti razgovori najčešće završe sa: "Sviđa nam se to što radite, ali ste na svojoj sopstvenoj odgovornosti". To je u redu, jer smo svjesno donijeli tu odluku da pomognemo i nećemo odustati - rekao je Šabelskij.
Osim nedostatka pomoći, Šabelskij je kazao da se suočavaju i sa administrativnim problemima.
- Azil je registrovan kao firma, ali već četiri mjeseca ne mogu da završim papirologiju za boravak. Tri puta sam predao sve papire, ali me svaki put vraćaju po još jedan papir. Zbog toga mi je blokiran račun u banci, ne mogu da platim hranu za pse, poreze, račune, već novac moram donositi iz Amerike u gotovini. Iskreno, to je vrlo frustrirajuće - naveo je Šabelskij.
On je kazao da su imali sastanak sa predsjednikom opštine Berane i dogovorili se da možda pomognu u izgradnji još jednog azila u tom gradu, jer ga na sjeveru Crne Gore nema.
Šabelskij je dodao da takođe razgovaraju sa mnogim ljudima u želji da pokrenu obrazovne programe u školama - da djeca od malih nogu nauče šta znači brinuti se o životinjama, da životinja nije stvar, niti igračka, već živo biće koje zaslužuje pažnju i ljubav.
- U Americi postoji program volontiranja za školske bodove i želimo da nešto slično uvedemo ovdje. Da djeca dolaze u azil, igraju se sa psima, pomažu i kroz to nauče koliko je važno voljeti i brinuti o životinjama - rekao je Šabelskij.
Kako je istakao, puno rade i na sterilizaciji.
- Skupljamo mačiće sa ulice, sterilizujemo ih i nažalost često moramo da ih vratimo, ali to je bar početak borbe protiv prekomjernog razmnožavanja koje je potpuno izmaklo kontroli - rekao je Šabelskij.
On je kazao da pokušavaju da edukuju i odrasle da sterilizacija nije zlostavljanje životinja, već koristan postupak koji sprečava prekomjerno razmnožavanje, širenje bolesti i smanjuje broj napuštenih životinja.
- Što manje napuštenih pasa bude, to će ih društvo bolje prihvatati, a i biće manje nezgoda poput ujeda - ukazao je Šabelskij.
On je istakao da je program kompleksan i da ga sprovode korak po korak.
- Nadamo se da ćemo se sledeće sedmice sastati sa Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom prosvjete kako bismo predstavili našu inicijativu. Spremni smo da damo svoje vrijeme i trud 100 odsto da pomognemo Crnoj Gori da za nekoliko godina vidimo stvarne promjene - zaključio je Šabelskij.

Pet-a-Tet pruža utočište napuštenim životinjama u Crnoj Gori

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, u drugom dijelu dana mjestimično uglavnom slab snijeg i susnježica, a u nižim predjelima na jugu kiša. 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći u južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina. 
Na sjeveru će u nižim predjelima padati kiša i susnježica, a u višim snijeg. 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, ponegdje na udare moguće veoma jak, južnih smjerova. 
Jutro će biti hladno, na sjeveru veoma hladno. 
Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do dva, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.

Sjutra oblačno, krajem dana intenzivnije padavine

Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u nekoliko gradova u Albaniji, poplavljene su kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište, a desetine porodica su evakuisane. Stradala je jedna osoba u Draču, a u nekoliko područja države proglašena je vanredna situacija.
Najproblematičnija situacija sa padavinama i poplavama zabilježena je u regionima Drač, Lež, Đirokastra, Valona i Skadar.
Albanske oružane snage angažovane su u regionu Drača i drugim područjima kako bi uklonile vodu iz kuća i pomogle u evakuaciji stanovnika.
Vlasti ulažu napore na terenu kako bi pomogle stanovnicima u područjima pogođenim poplavama.

Poplave u Albaniji: Stradala jedna osoba, kuće pod vodom, porodice evakuisane

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropa mora da ‘‘podigne cijenu rata‘‘ u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
- Prekid vatre još nije na dnevnom redu, sasvim očigledno, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cijene rata, kako bi Rusija shvatila da nema smisla da ga nastavlja - rekao je Merc tokom govora na partijskoj konferenciji CSU, prenose agencije.
Ranije danas njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer rekao je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu.
Prema njegovim riječima, mora se spriječiti scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila i pozvao na aktivniju ulogu međunarodne zajednice.

Merc: Moramo podići cijenu rata kako bi Rusiju primorali na primirje

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation