Nisam mogao da zamislim život bez alkohola. Druženja, razgovori, kupovina, posao... za sve mi je bila neophodna "čaša". Alkohol mi je bio kao vazduh.
Ovako počinje priču šezdesetpetogodišnji Petar iz Podgorice, koji danas živi trijezno nakon više od trideset godina suživota sa ovom bolešću.
- Trijezan sam posljednjih 10 godina. Posljednju čašu popio sam 11. marta 2015 - kazao je Petar.
U razgovoru za Radio Slobodnu Evropu opisuje život s ovom bolešću, kroz zavisnost i negiranje, ali i kroz oporavak, zahvaljujući ustanovi "Kakaricka gora" i zajednici Anonimnih alkoholičara.
Povod za razgovor bio je slučaj kardiologa Kliničkog centra Vladimira Peruničića koji je krajem aprila novinarku Magdalenu Čelanović uznemiravao neprimjerenim i prijetećim porukama pod, kako je kazao na sudu, dejstvom alkohola.
Kažnjen je novčano i upućen na liječenje od alkoholizma.
Bez odgovora je ostao upit RSE, Kliničkom centru da li je doktor Peruničić bio pod dejstvom alkohola i tokom radnog vremena, kada je liječio ljude.
<h2>Kako je počelo</h2>
Petar kaže da se ne iznenadi kada čuje da i ljekari pate od zavisnosti.
- Među mnogim profesijama koje nose stres, poput ljekara, profesora, pravnika, alkoholizam nije rijetkost. Traže ventil koji je i meni bio potreban - istakao je Petar.
Počeo je da pije u dvadesetim godinama, na početku studentskih dana.
- Svi su pili, mislio sam, naravno da ću i ja. Bio je to period žurki i svega što spada pod mladalačko uzbuđenje. Problem mi je bio što nisam bio opušten u društvu i nisam mogao da priđem curi… nije bilo društvenih mreža kao danas - kazao je on.
Na početku mu se, kaže, ni jedno piće nije sviđalo.
- Ni miris, ni ukus. Grozan mi je bio. Ali sam volio efekat i to što me opusti, nestane trema. Počeo sam da ga miješam sa Coca-Colom da bih zakamuflirao i lakše progutao - dodao je on.
Brzo je shvatio da može da popije više od drugih, što je postalo i tema među prijateljima.
- Od nas desetak koji smo se dužili i pratili u tome, petorica smo postali alkoholičari. Neki su umrli rano od posljedica - rekao je Petar.
Kako navodi, uglavnom je noću živio.
- Ujutru bih išao na spavanje, taman kad se ukućani bude. I to je u mojoj kući vremenom postalo normalno - prisjeća se on.
<h2>"Bio sam poslovno uspješan i to je bila moja iluzija normalnosti"</h2>
Petar je godinama bio funkcionalan.
- Nikada nisam bio agresivan kao neki drugi. Bio sam zabavan i uspješan u poslu. Imao sam školu jezika. Ovo me je držalo u zabludi da nemam problem - kazao je on.
Iako je od dvadesete do tridesete godine pio svakodnevno, bez pauze, posljedice su počele da se pojavljuju u tridesetim.
- Drhtanje ruku, anksioznost, umor. Pa sam počeo da smanjujem broj časova, tražio sam izgovore da bih mogao ranije da pijem. Drugari su me pitali " a što su ti pare mrske - kaže Petar kroz smijeh.
Živio je sestrom, koja je ljekar, ali nije primjećivala da je u problemu. "A ja sam tada već uveliko čaj "zaslađivao" duplom lozom".
Ukazuje da alkoholičar ne mora da izgleda "kao neko ko tetura ulicom".
- To je dio najčešćih zabluda. Bio sam potpuna kontra te slike. Izlazio, šetao, trenirao, izgledao normalno. Niko moje drhtaje nije registrovao - dodaje Petar.
Navodi primjer kada je, pod velikim količinama alkohola, položio težak ispit s desetkom.
- Niko nije primijetio koliko sam pijan. To me je dodatno uvjerilo da nemam problem - prisjeća se.
<h2>Spoznaja problema</h2>
Krajem tridesetih alkoholizam je poprimio drastične razmjere.
- Počeli su veliki problemi sa pritiskom, jetrom, varenjem. Ljekari kad bi me pitali da li pijem, odgovorim odrično, u smislu pomalo, kao i svi. A u to vrijeme uveliko sam pio po cijeli dan. I počeo da krijem flaše po kući - dodaje Petar.
Navodi da u tom periodu, četiri godine nije izašao iz kuće.
- Djeca iz komšiluka su mi donosila alkohol. Kažem da organizujem žurku i donesu dosta pića - kaže on.
Tokom tog perioda, kaže, mišići su toliko propali da je angažovao fizioterapeuta da bi uspio da stane na noge.
<h2>Alkohol kao anestezija i za emocije</h2>
Vremenom, alkohol mu je postao "neophodan" za svaku emociju.
- Jednog jutra otac mi je iznenada umro. Samo se srušio. Ja sam otrčao u kuhinju i potegao za flašom. Kada sam pola ispraznio krenuo sam u ono što me čeka po pitanju organizacije sahrane. Emocije su bile ugašene. Nula - kaže Petar.
Tako je bilo i sa emotivnim partnerkama.
- Ne sjećam se ni šta sam osjećao, samo znam da bi mi laknulo kada su me ostavljale. I zato sam obožavao dio one pjesme -"izbij je iz glave, idi negdje napij se". To je bio moj refren - kaže Petar.
<h2>Kada je bilo konačno dosta?</h2>
Ono što ga razlikuje od stereotipa alkoholičara jeste činjenica da nije imao klasičan "prelomni trenutak" u kojem je odlučio da od sjutra ne pije.
- Tinjalo je to dugo i pokušavao sam da pijem maksimalno tri pića dnevno, po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Ali čašica rakije nikada nije bila usamljena. To je razlika između alkoholičara i drugih. Za nas čašica nikada ne znači kraj, već početak - istakao je on.
U ustanovi za liječenje bolesti zavisnosti, Kakaricka gora, dobio je stručnu pomoć ali i, kako kaže, ključ rješenja.
- Spasio me je program 12 koraka. To nije ni medicinski ni religijski program. To je duhovna promjena. Zahvaljujući tome nemam želju za pićem - dodao je Petar.
<h2>Država bez sistemskog odgovora</h2>
U Crnoj Gori ne postoji registar osoba koje se liječe ili su se liječile od alkoholizma, što otežava borbu protiv ove bolesti, ocijenila je za RSE doktorka Sabina Ćatić, nacionalna koordinatorka za alkohol.
- Nije moguć bez odgovarajuće zakonske osnove, što dodatno komplikuje javno zdravstveni odgovor. Podatke prikupljamo iz domova zdravlja, bolnica, kroz detekciju bolesti koje su povezane sa alkoholizmom - kaže Ćatić.
Prema istraživanjima sve više mladih započinje konzumaciju već u srednjoj školi.
Među šesnaestogodišnjacima, rezultati iz 2019. pokazuju da je čak 68 odsto dječaka i 57 odsto djevojčica konzumiralo alkohol u prethodnih godinu".
Ćatić upozorava da rizici po zdravlje počinju od prve kapi alkohola, iako povremena, kontrolisana konzumacija ne mora nužno značiti bolest.
- Međutim, granica prema zavisnosti je često nevidljiva poput povećane tolerancije, zanemarivanja obaveza i odnosa, te nastavak konzumacije uprkos štetnim posljedicama su jasan znak da je problem već tu - naglasio je on.
Naglašava da je potrebna edukacija u školama, promjena percepcije alkohola u kulturi zabave, ali i osnaživanje mladih da razumiju posljedice.
- Jer alkoholizam nije samo lični problem već sistemski - napominje Petar.
<h2>Oporavljen, a ne izliječen</h2>
Tokom razgovora, Petar naglašava da nije izliječen već oporavljen.
- Alkoholizam je hronična, progresivna bolest. Ako bih popio samo jednu čašu, mozak bi mi se resetovao. Kao da nikad nisam bio trijezan. Zato kažem da nisam izliječen već oporavljen - kaže on.
Danas, svoj život opisuje kao miran.
- Vozim biciklo, igram stoni tenis. Ne pratim portale, ne čitam vijesti. Ništa. Apstiniram od svega - rekao je Petar.
Svakodnevno ide na sastanke Anonimnih alkoholičara i pomaže novim članovima, dijeleći lično iskustvo.
- Ali ne obećavam nikom da sjutra neću popiti. Samo znam da danas neću. I tako već deset godina - zaključuje Petar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Petrov put od zavisnosti do oporavka: "Alkohol mi je bio neophodan kao vazduh"

Studenti Pravnog fakulteta u Beogradu pozvali su sve građane na proteste 30. maja i 1. juna u tom gradu. „Beograde, 30.5. i 1.6., SVI NA ULICE!“, napisali su studenti Pravnog fakulteta u blokadi na društvenoj mreži Iks.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528190536_29c267c0a7790688bc7bd874f4f46016a0bbe90970ba2239226c431fa1f45d56.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528190536_29c267c0a7790688bc7bd874f4f46016a0bbe90970ba2239226c431fa1f45d56" data-rendition-name="original" width="499" height="212" loading="lazy" alt="protest"></figure>

Studenti Pravnog u Beogradu pozvali na proteste u petak i nedjelju

Predstavnici Opštine Bar i Prijestonice Cetinje održali su danas zajednički sastanak s ciljem unapređenja međusobne saradnje, razmjene iskustava i identifikovanja zajedničkih razvojnih prioriteta – saopšteno je iz Opštine Bar.
Domaćin susreta bio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sa saradnicima, a delegaciju Cetinja predvodio je gradonačelnik Nikola Đurašković. Sastanak je bio prilika za otvorenu razmjenu mišljenja o aktuelnim projektima, planovima i izazovima sa kojima se suočavaju lokalne samouprave, uz poseban fokus na oblasti finansija, urbanizma, komunalnih djelatnosti, sporta i zaštite životne sredine.
Kako je saopšteno, predstavnici dvije lokalne uprave razmijenili su iskustva u planiranju i realizaciji kapitalnih investicija, unapređenju komunalne infrastrukture, razvoju sportskih kapaciteta, kao i sistemima podrške zaštiti životne sredine.
Raičević je izrazio zadovoljstvo zbog održanog susreta, ističući da postoji čvrst temelj za dalje unapređenje saradnje između Bara i Cetinja.
- Opština Bar i Prijestonica Cetinje njeguju kvalitetne odnose, a današnji sastanak je još jedan korak ka produbljivanju međusobne saradnje. Spremni smo za zajedničke inicijative koje će koristiti građanima oba grada - poručio je Raičević.
Đurašković je naglasio važnost međusobnog učenja i razmjene dobrih praksi.
- Razmjena znanja i iskustava među lokalnim samoupravama je od suštinskog značaja za efikasnije upravljanje i unapređenje kvaliteta života naših građana. Posjeta Baru bila je prilika da uvidimo dobre prakse i otvorimo prostor za konkretnu saradnju - rekao je Đurašković.
U okviru posjete, delegacija iz Cetinja obišla je sportsku infrastrukturu u zoni Topolice, kao i azil za napuštene životinje na Kufinu, koji su predstavljeni kao primjeri uspješne lokalne prakse.
Na kraju sastanka, obje strane su se saglasile da postoji značajan potencijal za zajedničko djelovanje, naročito u oblasti razmjene stručnih znanja, pripreme i realizacije projekata, kao i apliciranja za sredstva iz državnih i međunarodnih fondova. Zaključeno je da će ovakav vid saradnje biti nastavljen s ciljem jačanja kapaciteta lokalnih samouprava i poboljšanja uslova života građana.

Bara i Cetinje jačaju saradnju: Fokus na razmjeni iskustava i zajedničke projekte

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno i mjestimično sa kišom, a moguća je i grmljavina. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, više padavina se očekuje na sjeveru. 
 
U kasnim popodnevnim satima u južnim predjelima uglavnom suvo uz djelimično razvedravanje. 
 
Vjetar će biti u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u popodnevnim satima ponegdje umjeren do pojačan, krajem dana i tokom umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 17, najviša dnevna od deset do 23 stepena.

Sjutra oblačno, mjestimično sa kišom

Petoro tinejdžera ubijeno je kada je rođendanska zabava u ruskoj Irkutskoj regiji prerasla u nasilje nakon prekomjerne konzumacije alkohola, izvijestila je novinska agencija Interfax.
"Žrtve su imale između 13 i 17 godina, a među njima je i djevojčica", navodi agencija, pozivajući se na portparola regionalnog tužioca.
Prema izvještajima, pijani mladić je napao posjetioce zabave nožem, ubivši četvoro i ranivši još četvoro. Napadač je zatim zapalio vrtnu kolibu i počinio samoubistvo.
Povrijeđeni su prevezeni u bolnicu.

Masakr u Rusiji: Tinejdžer pijan nožem ubio četvoro, a zatim zapalio kolibu i sebe

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: petar

Petrov put od zavisnosti do oporavka: "Alkohol mi je bio neophodan kao vazduh"

Studenti Pravnog u Beogradu pozvali na proteste u petak i nedjelju

Bara i Cetinje jačaju saradnju: Fokus na razmjeni iskustava i zajedničke projekte

Sjutra oblačno, mjestimično sa kišom

Masakr u Rusiji: Tinejdžer pijan nožem ubio četvoro, a zatim zapalio kolibu i sebe

PRATITE TVe UŽIVO