Slučaj neformalne grupe studenata “Kamo Śutra?” specifičan po tome što je iz relativno male baze uspio da se pretvori u jedan “za naše uslove neviđen mobilizacijski otpor institucionalnom cinizmu i bezbjednosnom kolapsu” - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na konferenciji „Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit“ koju su organizovali u saradnji sa Regionalnom kancelarijom fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Očekivano za naše uslove, kako je rekla, uslijedili su pritisci i etiketiranja, te nisu našli adekvatan odgovor da se odupru nečemu što je partijski refleks s kojim su bili suočeni i koji malo ljudi, pogotovo u tom prvom naletu, uspijeva da aketvatno provari.
- Ipak su se taj protest i ta studentska grupa pojavili kao jedan oblik nade, inspiracije i dokaz da mladi, na koje se u ovom društvu ne računa mnogo, mogu da pokrenu neke procese. Mislim da je važno da se pošalje poruka da se radi o nečemu što je imalo snažan mobilizacijski potencijal koji je dobio podršku preko 1.000 različitih profesionalaca, a posebno stavljam akcenat na akademsku zajednicu. Taj studentski protest je po mom razumijevanju donio poruku Nismo mi samo žrtva, mi smo i aktivni građani - ispričala je Uljarević.
Istakla je tri ključne poruke za koje kaže da objedinjuju skorašnja dešavanja u Crnoj Gori.
- Institucije bez povjerenja su prazne, a to povjerenje se ne stiče kroz PR, već ono što je demonstrirana odgovornost u konkretnim slučajevima. Generacijski glas može biti destruktivan, ali i konstruktivan ako mu se da prostor i podrška, a to je nešto na čemu treba da radimo. Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije. Tome se trebaju učiti donosioci odluka - navela je direktorica CGO.
Tema današnje konferencije, kako je rekao programski direktor Petar Đukanović, nije apstraktna ni teorijska.
- Ona je ukorijenjena u onome što su svakodnevna iskustva naših građana – od čekanja odgovora od sistema koji ćuti, preko borbe za pravdu koja još uvijek ostaje selektivna, do osjećaja da su institucije samo produžena ruka političkih partija. U regionu, a posebno u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji političke partije ne rade na jačanju institucija, već ih koriste za svoje ciljeve. Umjesto vizije kapaciteta i odgovornosti, dominira populizam što već dobija porazne rezultate u onom što su ljudski životi kao žrtve ovih sistema - naveo je on.
Đukanović je ovom prilikom istakao važnost protesta kao vida građanske mobilizacije.
- Kroz protest se pokušava korigovati ono što je narušena ravnoteža moći, te pokušavamo da podsjetimo da legitimitet vlasti ne dolazi samo iz izborne kutije, već i iz svakodnevne odgovornosti prema javnosti. Zato je građanska mobilizacija možda i posljednja brana dezintegracije društvenog povjerenja - dodao je on.
Poseban fokus na konferenciji je stavljen na proteste koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu uzrokovane padom nadstrešnice, nakon tragedije na Cetinju prvog januara i tragičnog incidenta u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji.
- Želimo da sagledamo šta se krije iza svih ovih procesa, šta posebno mladi ljudi traže - da li je riječ o insitucionalnom deficitu ili krizi reprezentativne demokratije. Možda postoji potreba za novim oblicima demokratije, direktnijim učešćem građana u demokratiji i za novom političkom kulturom - ispričala je Kirsten Schönefeld, direktorka Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu osvrnuo se na studentske proteste u Srbiji.
- Protesti u Srbiji nisu “tikva bez korijena”, nisu došli niotkuda. Ako govorimo iz perspektive institucionalnog deficita ove proteste možemo razumjeti kroz kontekst onoga što se dešavalo 2023. nakon dva masovna ubistva - u OŠ “Vladislav Ribnikar” u centru Beograda, a onda dan poslije u selima oko Mladenovca, zato što su to bile dvije tragedije koje su obilježile čitavo društvo, ali i nekoliko generacija koje su stasale u protestima koji su proizišli kao reakcije na te tragedije. Ono što je važno, mi nismo imali nikakvu institucionalnu reakciju – ministar Branko Ružić je podnio ostavku, ali se u suštini ništa nije dogodilo - rekao je on.
Ta vrsta nezadovoljstva, bijesa i želje da se makar nešto desi nije, kako je rekao, dala nikakav rezultat.
- Onda kada je pala nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu i kada su istog dana predsjednik Vučić i niz funkcionera krenuli da lažu bijes se izlio na ulice. Potrebno je bilo nekoliko nedjelja da se ova vrsta nezadovoljstva artikuliše. Niz situcija koje su se desile doveo je do toga da mi danas imamo više od šest mjeseci blokade svih državnih univerziteta u Srbiji, veliki studentski pokret, značajan dio društva koji stoji iza studenata i region koji gleda šta se dešava - ispričao je Spasojević.
Posebno je ukazao na distancu koja postoji prema političkim partijama.
- Kasnije je ta distanca krenula da se gradi i prema drugim stvarima. Bila je na vrhuncu u februaru i martu kada su se studenti ograđivali od svega što se ikada bavilo politikom. U jednom trenutku je postalo nemoguće sarađivati sa njima ako ste iz civilnog društva, političkih partija, institucija EU. Izgradili su zid oko sebe sa željom da to bude njihova autentična pobuna. Vrhunac toga je bio 15. marta pred veliki protest kada je šest studenata uhapšeno pod optužbom da su kršili ustavni poredak i kada su se studenti ogradili od njih. Bilo je potrebno 45 dana da bi shvatili da su napravili grešku i danas je 12 dan blokade suda u Novom Sadu u pokušaju da se i preostalo troje studenata pusti iz ilegalnog pritvora. Jako je zanimljivo kada su studenti odlučili da idu na izbore i da su shvatili da im potrebna neka vrsta podrške da bi izašli iz tog taktičkog položaja u koji su sami sebe zatvorili, te treba da izmjere koji su im partneri prihvatljivi - naveo je Spasojević.
Irena Cvetkovik, istraživačica iz Sjeverne Makedonije govorila je o protestima nakon tragedije u Kočanima.
- Ulazimo na nov politički teren koji nije uslovljen racionalnim i demokratskim politikama i protestima protiv liderstva, već imamo otpor koji je emotivno nabijen i jednostavno poziva na odgovornosti i pravdu bez jasnog puta kako ćemo dotle da dođemo. Moj optimistični stav je da je ovo novi politički horizont - poručila je Cvetkovik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uljarević: Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije

Sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama održava se danas. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru - i ne bi nas iznenadilo da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - kazao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
Ova peticija se našla na dnevnom redu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pošto je više od 6.111 građana potpisalo.
CGO je reagovao na prijedlog uvođenja vjeronauke u škole, kaže Đukanović, jer postoji mnogo razloga zašto ona ne bi trebalo da bude dio formalnog obrazovanje, a kao najznačajnije ističe očuvanje svjetovnog karaktera obrazovnog sistema.
- Čitavo društvo je ustroje ustavno tako da su vjerske zajednice odvojene od države, pa bi tako trebalo da bude i u formalnom obrazovnom sistemu. Sa druge strane, vjersko obrazovanje i sloboda vjeroispovijesti je zagarantovana &nbsp;svakome, znači svaki roditelj koji želi da njegova djeca pohađaju vjeronauku to može da ostvari van onoga što je nastavni proces u okviru vjerskih zajednica, koje svakako organizuju te neke različite oblike vjerskog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu u nekoliko navrata sa različitim ministrima, i ministarka Jakšić Stojanović, ali i njen prethodnik su takođe naglasili da uvođenje vjeronauke kao takve u obrazovni sistem nije neophodno, to je bio stav i Zavoda za školstvo, i to je nešto sa čim smo mi saglasni - rekao je Đukanović.
Zabrinjavajuća je, poručuje Đukanović, hitna reakcija Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koji je peticiju čije potpisivanje traje do sredine maja uvrstio na razmatranje.
- Danas se održava ta sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru, i ne bi nas iznenadilo, da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - istako je Đukanović.
Formalni obrazovni sistem, objašnjava Đukanović, bi trebalo da bude oslobođen uticaja religije i vjere, što je prepoznato u Ustavu i zakonima.
- U Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se takođe kaže da bi vjeronauka kao pouka vjeri trebalo da bude nešto što bi trebalo da se odvija isključivo u vjerskim objektima, vjerskim institucijama i zajednicama, i van onog vremena koje učenici provode u redovnoj školskoj nastavi - naveo je on.
Misli da nema nikakvog temeljitijeg obrazloženja zašto bi vjeronauka u ovom trenutku trebala da uđe u obrazovni sistem.
- Ono što je naš stav jeste da ona svakako treba da bude dio te slobode vjeroispovijesti koju građani mogu upražnjavati u okviru svojih vjerskih zajednica, a da se o religiji ili vjeri, u formalnom obrazovnom sistemu uči sa nekog naučnog, drugačijeg, kritičkog stanovišta, jer religija jeste važan fenomen koja obilježava na posredan, ili neposredan način živote svih nas, ali bi mladima trebalo pružiti mogućnost da se oni kroz formalni obrazovni sistem više upoznaju sa tim koje religije postoje u Crnoj Gori, religijske vjerske zajednice, kako god ih nazvali, šta religija kao fenomen znači uopšte za čovjeka, ali sa nekog kritičkog stanovišta, jer prosto mislimo da mladi ljudi treba da razmišljaju i da propituju taj uticaj religije koji postoji, nesporno, u društvu - naglasio je Đukanović.
Opasnost uvođenja vjeronauke je, objašnjava Đukanović, potencijalna indoktrinacija đaka, a kao kontra tom stavu potežu se argumenti da vjeronauka postoji u nekim razvijenim društvima.
- Mislim da uvođenje vjeronauke kao pouke o vjeri može definitivno da doprinese tome da dođe do indoktrinacije. Kad hoćemo da uvodimo neku javnu politiku, a ovo je uvođenje jedne promjene u javnu politiku obrazovnu, moramo da razmišljamo o tome u kakvom kontekstu mi živimo i kako zapravo izgleda taj religijski život - istakao je Đukanović.
Svjedoci smo, ustvrdio je on, da su ovdje religija i vjera osnova nekih podjela.
- Nego što zbližavaju ljude, da su dosta kontaminirane tim neprimjerenim bliskim odnosom između religije i politike i slično, i u tom smislu bi trebalo da budemo jako oprezni. Osjetljiva je tema, postoji mnogo stvari sa kojima bi se moglo manipulisati i koji bi mogli da budu osnova za neku vrstu indoktrinacije mladih, što nije interes svih nas, ukoliko želimo da nastavimo da se ovo društvo demokratski razvija - zaključio je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Ministarstvo odbrane Crne Gore odlučilo je da Opštini Tivat ustupi četiri hiljade kvadrata zemljišta, od kojih će dio potom biti ustupljen Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) za gradnju vjerskog objekta.
Ovo je saopšteno nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i ministra odbrane Dragana Krapovića 11. marta. Njih dvojica su se istog dana sastali sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem i razgovarali o planovima za gradnju.
Ovom transakcijom će - ukoliko je potvrdi Vlada - državno zemljište postati opštinsko, a zatim Srpske pravoslavne crkve.
Iz Vlade su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da odluka o ustupanju zemljišta još nije predložena za razmatranje.
Kao kompenzaciju, Komnenović je "iskazao spremnost da se Tivat angažuje" na rješavanju stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, policiji ali i pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore.
On se u decembru sastao i sa patrijarhom SPC Porfirijem, sa kojim je, kako je saopšteno, razgovarao o obnovi manastira na Miholjskoj prevlaci u Tivtu.
<h2>Đukanović: Politički oportunizam</h2>
Odluka o ustupanju zemljišta SPC ukazuje na politički oportunizam i selektivno upravljanje javnim resursima, smatra programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
- Vjerske zajednice imaju značajan društveni uticaj i kapacitet za mobilizaciju biračkog tijela i u tom smislu se prostor ustupa kao pokušaj osiguranja političke podrške, umjesto da se radi u pravcu strateškog razvoja grada u korist svih građana - kazao je on za RSE.
I u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da se ustupanjem parcela kupuje politička podrška SPC za naredne izbore u Tivtu.
- Ovakvi potezi ne donose korist građanima Tivta, već služe učvršćivanju političkih pozicija vladajuće strukture - navode iz DPS-a.
Partije prvog čovjeka Tivta Komnenovića, ministra odbrane Krapovića i premijera Milojka Spajića su zajedno nastupile na posljednjim izborima 2022. i vrše vlast u tom gradu.
Iz opozicionog Evropskog saveza navode da tivatske vlasti odgovaraju da Opština nema zemljišta u svom vlasništvu kada od nje traže novi parking prostori, dječja igrališta, nove škole i vrtići.
- Ali, onda dođe dan posjete ministra vojnog našoj Opštini i gle – eto zemlje, eto rješenja za sve naše infrastrukturne i komunalne probleme... Našla se parcela – za još jednu crkvu! Dobro je, sve smo riješili - ističu iz Evropskog saveza.
Odgovorili su iz Komnenovićeve partije, optužujući DPS za izlive "šovinističke i antihrišćanske histerije" na društvenim mrežama.
<h2>Bez odgovora</h2>
Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja RSE zbog čega su "odustali" od hiljada metara kvadratnih zemljišta u Tivtu.
Predsjednik Opštine Komnenović nije odgovorio na pitanja RSE za šta će koristiti ustupljeno državno zemljište i zbog čega jedan njegov dio ustupa za gradnju crkve.
Dok se značajan prostor i sredstva ulažu u izgradnju vjerskih objekata, zdravstveni sektor, koji direktno utiče na kvalitet života građana, ostaje zapostavljen, ocjenjuje Petar Đukanović.
- Tako od Budve do Herceg Novog postoji samo jedna bolnica, u Kotoru, uz ograničen broj domova zdravlja... što ukazuje na ozbiljan nedostatak u zdravstvenoj infrastrukturi. Slično je i sa školama. Istovremeno imamo desetine crkvenih objekata - ističe on.
Na prostoru Budve, Tivta Kotora i Herceg Novog, prema posljednjem popisu, živi oko 100.000 stanovnika.
Đukanović dodaje da odluke o korišćenju javnog zemljišta mora pratiti jasna urbanistička opravdanost, ozbiljna analiza i uključenje stvarnih potreba zajednice, a ne da se one donose "na osnovu kratkoročnih partijskih interesa".
- Lokalne i državne vlasti treba da sistematski rješavanju infrastrukturne probleme, poput obezbjeđivanja izgradnje novih obrazovnih, saobraćajnih i komunalnih objekata koji poboljšavaju kvalitet života svih građana - dodaje Đukanović.
To, poručuje, treba da bude vodilja vlastima u doprinosu razvoju zajednice.
<h2>Širenje Tivta</h2>
Tivat se u poslednjoj deceniji najbrže razvijao i širio, naročito nakon gradnje luksuznog kompleksa Porto Montenegro sa vezom za super jahte.
Zemljište u tom gradu je među najskupljim u Crnoj Gori i iznosi i do 600 eura po kvadratu.
Grad ima dva vrtića, dvije osnovne, jednu srednju i muzičku školu i najmanje 15 vjerskih objekata.
Između dva popisa broj građana porastao za oko 16,5 odsto a broj stanova za 60 odsto.
Prema popisu iz 2023. grad ima 16.340 stanovnika od kojih se trećina izjasnila kao Srbi (34,5 odsto), skoro isto toliko kao Crnogorci (32,8), dok je Hrvata 12 odsto.
<h2>Jedan od osnivača Srpske kuće</h2>
Komnenović je na čelo grada došao oktobra 2020.
Jedan je od osnivača Srpske kuće - sjedišta organizacija za očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.
Formiranje Srpske kuće, osnovane marta 2017, podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Donacijom srpske Vlade kupljen je za 3,4 miliona i opremljen poslovni prostor na obali Morače u centru Podgorice.
Statutom Srpske kuće propisano je da se ona osniva na neodređeno vrijeme a da "u slučaju likvidacije prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve".

Vladi još nije predložena odluka o ustupaju zemljišta SPC; Đukanović: Poklon u funkciji političke podrške

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro osuđuje odluku premijera Milojka Spajića da blokira proces izglasavanja prijedloga Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i traži da se ovaj tekst nađe na prvoj narednoj sjednici Vlade kako bi mogao biti poslat i Skupštini Crne Gore na dalje usvajanje - kazao je programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Petar Đukanović.
Neprihvatljivo je, prema njegovim riječima, da ljudska prava, u ovom slučaju prava transrodnih osoba, budu dio političke trgovine, kao i da retorički proevropska Vlada ovako ustukne ispred retrogradnih političkih struktura, a sve zarad pukog održanja fotelja.
- Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je ključan za praktikovanje ljudskih prava transrodnih osoba u Crnoj Gori i ne smije biti predmet trulih političkih kompromisa. Obaveza je donosilaca odluka da obezbijede da svi građani i građanke žive dostojanstveno i uživaju sva prava, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i ličnim dokumentima koji odražavaju njihov stvarni identitet. Zakon je, uz podršku međunarodnih partnera, bio razvijan više od osam godina i usklađen je sa evropskim standardima - istakao je Đukanović.
Loša je poruka, kako dodaje, da premijer zbog partijskih kalkulacija ostavlja čitavu jednu grupaciju u društvu u nepovoljan položaj, direktno ugrožavajući vrijednosti i načela poštovanja ljudskih prava, pravde i pravičnosti.
- Vlada Crne Gore i premijer Spajić moraju prepoznati ozbiljnost ovog pitanja. Odugovlačenje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ne samo da ugrožava prava najranjivijih, već šalje jasnu poruku da trenutna vlast nije spremna da se bori za ljudska prava i demokratski napredak zemlje. Crna Gora mora pokazati političku odgovornost i usvojiti ovaj zakonski tekst što je prije moguće, jer sve suprotno podriva i kredibilitet Crne Gore kao partnera demokratskih država EU - kazao je Đukanović.
Centar za građansko obrazovanje poziva Spajića i sve članove Vlade da prestanu trgovati ljudskim pravima i donesu konačnu odluku koja je u interesu svih građana/ki Crne Gore.
- Posebno onih na koje se ovaj zakon odnosi. Svako dalje opstruiranje jasno pokazuje da vlast ostavlja na cjedilu dio svojih građana i građanki i da prevladava politiku popuštanja političkim blokovima koji koče napredak demokratskog puta Crne Gore ka evropskim standardima - poručio je Đukanović.

Đukanović: Spajić bi morao znati da ljudska prava ne smiju biti predmet partijskih trgovina

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Anja Ivanović

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Građani Podgorice će na lokalnim izborima imati dvije koalicije koje su aranžirane tako da manipulišu osjećajima građana jer će birači na papiru vidjeti i zaokružiti nosioce imena listi koji su predstavnici tih stranaka na državnom nivou, a ne oni koji će biti u budućem sastavu gradskog parlamenta. To je u razgovoru za Portal ETV ocijenio politički analitičar Srđan Vukadinović osvrnuvši se na situaciju u kojoj se u imenu izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu našao aktuelni predsjednik države Jakov Milatović dok je stvarni nosilac liste je zapravo Luka Rakčević iz Građanskog pokreta Ura. Slična situacija je i sa listom Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata: u nazivu je ime aktuelnog ministra energetike Saše Mujovića – iako je prva na izbornoj listi dosadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac – zbog koje je upravo vlast u Podgorici i pala. <h2>Koalicije ucjenjivačkih kapaciteta </h2> - Građani uopšte neće znati za koga stvarno glasaju ako zaokruže liste PES-a i Demokrata ili Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu jer niko od tih državnih funkcionera neće istupiti sa svojih pozicija da bi bio samo odbornik u Podgorici – ocijenio je Vukadinović. On ipak misli da postoji mogućnost da Saša Mujović prihvati funkciju gradonačelnika - „ako budu u poziciji da mogu da ucjenjuju“. - Očito je da su ove koalicije ucjenjivačkog kapaciteta i ne bi bilo dobro da budu tas na vagi koji će prelamati većinu od 30 odbornika u Podgorici – poručio je Vukadinović. <h2>Korišćenje političke reputacije</h2> Ni programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ne sumnja da PES i Demokrate pokušavaju da iskoriste reputaciju Mujovića kako bi se poboljšala percepcija njihove liste i privukli glasovi. On smatra da je ovaj potez i priznanje da dosadašnja gradonačelnica Injac nije dovoljno dobra kandidatkinja koja bi mogla da iznese izbore 29. septembra bez ovakve podške Mujovića. - Zato je stavljanje imena Mujovića u naziv liste potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje u listu i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom - ocijenio je Đukanović za Portal ETV. <h2>,,Zavodnici“ sa državnog nivoa</h2> To što se predsjednik države Jakov Milatović našao u imenu liste Građanskog Pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu, prema stavu Vukadinovića, je takođe svojsevrsna manipulacija kako bi se pridobili određeni glasači.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5" data-rendition-name="original" width="952" height="567" loading="lazy" alt="Srđan Vukadinović"><figcaption>Srđan Vukadinović(Photo: RTCG/Skrinšot)</figcaption></figure>  - Prije svega se misli na apstinente, da ih zavede ime predsjednika države i određene radnje koje on čini - dodao je Vukadinović. I Đukanović „uvlačenje“ Milatovića u naziv izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu vidi kao strateški potez čiji je cilj privlačenje glasova služeći se popularnošću predsjednika. <blockquote>Stavljanje imena Saše Mujovića u naziv liste je potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje dosadašnje gradonačelnice Olivere Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom</blockquote> - Partije često koriste ovaj pristup kako bi osnažile kampanje, ali se otvara pitanje koliko je to u duhu demokratije. U zemlji sa generalno niskim nivoom političke kulture i svijesti ovaj pristup ima svoje efekte u privlačenju glasova, na što i ova lista računa - ocijenio je Đukanović. On poručuje ovaj pristup nije dobar za širi razvoj lokalnih zajednica i demokratske političe kulture. - Time se sužava prostor za razvoj lokalnih lidera, njihov angažman na lokalnom nivou i afirmaciju postignuća, kreiranje konkretnih lokalnih politika i programa, prepoznatljivosti angažmana i postignuća lokalnih lidera - smatra Đukanović. Liste PES-a i Demokrata, kao i Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu služe se, kako je ustvrdio, prepoznatljivošću i autoritetom političara sa nacionalnog nivoa - i to samo da bi se povećala atraktivnost liste stvaranjem lažnog utiska da će oni imati stvarnu ulogu u lokalnoj vlasti. - Cilj njihove prisutnosti na listama je da navedu birače da vjeruju u pozitivne promjene ili stabilnost koje se kroz njih pokušavaju predstaviti - konstatovao je Đukanović. <h2>Primat nemaju lokalna pitanja</h2> On podvlači da je ovaj pristup loš sa aspekta šireg interesa: jer se udaljava od onoga što je suština lokalnih političkih procesa i potreba. - Uključivanjem političara sa nacionalnog nivoa - lokalni izbori se pretvaraju u refleksiju političkih borbi i interesa na nacionalnom nivoa i to može rezultirati time da birači glasaju na osnovu, na primjer, identitetskih i širih političkih pitanja umjesto lokalnih - ukazao je Đukanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"><figcaption>Petar Đukanović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Ovo je svakako, poručuje, i vid funkcionerske kampanje kojom se opozicija stavlja u neravnopravan položaj, a pri tom se državni resursi koriste zarad partijskih ciljeva. - Postavlja se i pitanje posvećenosti nosilaca državnih funkcija i njihove nepristrasnosti i profesionalnosti, s obzirom da kampanja uzima i vrijeme koje bi u njihovom slučaju trebalo da je na onim poslovima na kojima su primarno angažovani - ocijenio je programski direktor CGO. <h2>Zanemarivanje praktičnih problema</h2> Smatra da sa ovakvim pristupom imamo širi problem - u kojem politički akteri nijesu dovoljno angažovani u rješavanju stvarnih potreba građana. - Jer se lokalna politika suviše prepliće sa partijskim interesima i ambicijama na nacionalnom nivou dok se praktični problemi građana na lokalnom nivou i javni interes zanemaruju - pojasnio je Đukanović. Sa tim je saglsan i Vukadinović koji upozorava da bi građani Podgorice trebalo dobro da razmisle uoči izbora 29. septembra. - Jer zaista imaju liste koje su isključivo gradske i vezane za Podgoricu i ljude koji će obavljati te dužnosti, a ne preuzimati druge funkcije - istakao je on. <h2>Urušavanje demokratskog karaktera</h2> Vukadinović smatra i da koalicije PES-a i Demokrata sa jedne strane, a Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu sa druge, urušavaju demokratski karakter Crne Gore. - Koliko god pričali o demokratiji, oni samim svojim činjenjem Crnu Goru guraju u druge tokove - jer su predizborne koalicije obilježje nedemokratskog društva. Postizborne koalicije su obilježje demokratskog društva - jer se tačno zna čiji je koliki kapacitet i sa koliko ko izborne snage ulazi u izvršnu, zakonodavnu i ostale strukture vlasti – istakao je on. Ocijenio je da su to „koalicije spasa“. - Kada i ako uđu u gradski parlament, uopšte se neće znati kakva je snaga pojedinih od tih političkih subjekata. Ura je na ivici cenzusa, ona nanese mnogo više štete nego koristi bilo kome sa kime ide. To je jedna koalicija kamuflaže i straha – rekao je Vukadinović dodajući da predsjednik države Jakov Milatović ne bi smio da bude u nazivu te liste, ali i da se to dešava da se ne bi „propalo na izborima“ i da bi se „sjutra moglo manipulisati“. Sa druge strane, ističe da je PES u velikoj marginalizaciji. - Što su pokazali izbori u Budvi i Andrijevici? Koalicija sa Demokratama je napravljena da bi se spašavala gola koža aktuelnog premijera Milojka Spajića i većine koja postoji na nivou države – poručio je Vukadinović. U tom kontekstu je i Đukanović ocijenio da se čini da je za izbore u glavnom gradu za mnoge aktere sve važnije od same Podgorice i perspektive njenog razvoja. - Nije to iznenađenje, imajući u vidu dinamiku političke scene i činjenicu da Podgorica može ukazati i na određene promjene u snazi aktera i na nacionalnom nivou - podvukao je on. <h2>Upitnost u parlamentarnoj većini</h2> On je ocijenio da je PES „jedna veoma fluidna politička kategorija“ koja ne zna ko joj je ciljna grupa i nema svoju logistiku. -Zato su i tako loše prošli na izborima u Andrijevici i u Budvi. Ukoliko se nastavi taj strmoglavi pad u Podgorici – što je za očekivati, onda se postavlja pitanje upitnosti te većine koju imaju u parlamentarnoj većini – dodao je Vukadinović. Dodao je da za sve što parlamentarna većina čini protiv državnih interesa nije kriv prosrpski i proruski Demokratski front (DF) – već upravo PES. - DF je potpuno jasan. Isključivu krivicu za to snosi PES koji jednostavno nemiješanjem u svoje obaveze, poslove i dužnosti - dozvoljava DF-u da direktno urušava interese države Crne Gore i njenog naroda. Najveću krivicu za to će podnijeti ta politička skupina - zaključio je Vukadinović.

Milatović i Mujović kao mamac za glasove na izborima u Podgorici iako neće biti dio gradske vlasti

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Specijalno državno tužilaštvo je u Naredbi o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25, pominje da je „djelovanje organizacije uticalo na formiranje sredstava javnog informisanja“, između ostalog i na pokretanje M portala.
SDT navodi da to „proizilazi i iz sadržine komunikacija koje je putem aplikacije "Viber" okrivljeni Aleksandar Mijajlović ostvario sa licem Milošem Nikolićem, poslanikom i portparolom Demokratske partije socijalista Cme Gore, kao korisnikom broja telefona +382 69*** 088, pa tako dana 1. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sadržine: "Daj mi oznaku boje DPS-a", a lice Miloš Nikolić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Kako mislis?", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje poruku sadržine: "I ljubcastu i zutu... Znaju to tacno dizajneri ... Da bi Mportal bio te boje". Dana 13. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", a potom i poruku sadržine: "Ako mozes momke samo da malo po mrezama provuku televiziju i portal. Dana 8. septembra 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruke: "Kad cemo mijenjati direktora Mportala?", a lice Miloš Nikolić odgovara okrivljenom Aleksandru Mijajloviću porukom sadržine: "Moramo ovih par dana to zavrsiti“.
Da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović birao web adresu "mportala", proizilazi iz poruka koje je isti razmijenio sa licem Sonja Drobac, koja koristi broj telefona +382 67*** 022. Naime, dana 3. marta 2022. godine, Sonja Drobac šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine: "me-portal.me meportal.me mportal.me m-portal.me Glasaj za ime portala", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović istoj poruke sadržine "Bez crtica. Ne vole ih ljudi... Ostalo koji hoces"
Dana 12. jula 2022. godine, lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine „Kad krece?", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović licu Danijelu Živkoviću poruku sadržine "Od sjutra eksperimentalno“, nakon čega lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijailoviću poruku sadržine „Odlicno! Sjutra ću potražiti“, a okrivljeni Aleksandar Mijajlović poruku sa linkom „Mportal <a href="https://mportal.me/" target="_blank">https://mportal.me/</a>“.
Dana 12. jula 2022. godine, okrivljena Andrijana Nastić šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruke sadržine: "Ooo sa srecom pocela... Kako se zove? Samo E? ... Ja ne mogu naci... Ide mi 19, pa 21 na Telemach", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruke sadržine: "Od ujutro... Trebalo je od ponoci ali Tcom zeznuo za par sati", a okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Aj dobro, izdrzacemo do", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", da bi okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poslala poruke sadržine: "I ovo je novo u sklopu TV?... A nema, ne mirujes... ne sjedis ti kuci i cekas posao na biro J“.
Mijajlovića, Spičanovića, Pavićevića, Lazovića i Nastić pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su priveli u prošli petak, Boškovića u ponedljeljak, a 30-odnevni pritvor određen je samo Mijajloviću i Spičanoviću, dok su ostali pušteni na slobodu pod različitim mjerama nadzora.
Oznaka tajnosti sa predmeta je skinuta 5. oktobra kasno poslijepodne, nakon što je dio medija već objavio djelove sadržaja Naredbe.
Mada je nakon svega teško povjerovati u objektivnost Specijalnog državnog tužilaštva, tužilaca Jovana Vukotića, Ivane Petrušić Vukašević i Miroslava Turkovića koji potpisuju ovakvu Naredbu, ali i Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, uredništvo M portala se nada da će u nastavku istrage, u kojoj će neminovno biti saslušani i urednici medija koji se pominju u Naredbi, pristati da u nju uvrste i ljude koji su zaista pokušavali da utiču na uređivačku politiku M portala, a čija će im imena uredništvo rado saopštiti. &nbsp;

SDT uticaj Mijajlovića na M portal vidi u crtici, boji i slanju linkova

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjetu svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
„Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka“, istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“. &nbsp;
„Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio“, kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
„Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah“, poručio je advokat.
UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
„Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice“, naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
„Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice“, pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
„Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe)“, zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Piperović moli UIKS da dostavljene ljekove daju Mijajloviću: Urgentno početi sa terapijom

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: petar-dukanovic