Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov. 
 
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju. 
 
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. 
 
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović. 
 
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji. 
 
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći. 
 
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto. 
 
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović. 
 
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. 
 
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović. 
 
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu. 
 
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović. 
 
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine. 
 
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović. 
 
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela. 
 
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović. 
 
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. 
 
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović. 
 
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Crna Gora dočekuje nespremna ljetnju turističku sezonu koja je pred vratima, jer skoro 95 odsto kupališta koja su data ove godine u zakup su pred potpisivanjem ugovora što je neophodno za početak rada, te samim tim nijesu spremna da prime posjetioce, kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, specijalista iz oblasti turizma &nbsp;Petar Golubović.
- Konkretno na budvanskoj rivijeri, vidio sam za prvomajske praznike, svega nekoliko plaža je bilo stavljeno u funkciju i prilično veliki broj gostiju koji je bio prisutan imao je priliku na velikoj bečićkoj plaži tri kupališta koja su uređena, ukoliko izuzmemo hotelska kupališta, i tu je bila još jedna plaža Kamenovo koja je bila spremna da dočeka svoje goste- rekao je Golubović.
&nbsp;Stanje sa kupalištima se ne smije ponavljati u perspektivi, smatra Golubović, već se odmah po završetku ljetnje turističke sezone, u oktobru ili novembru, moraju raspisati tenderi za narednu turističku sezonu.
- Ovo nije prva godina da se sa jednom takvom procedurom prilično kasno krenulo, međutim, ono što je prethodnih godina bio slučaj jeste da je to nekako išlo ustaljenim tokom, nije bilo novih zakupaca kao što je to bilo ove godine. Ove godine je prilično veliki broj kupališta dobio nove zakupce, onda je to jako nezgodno kada vi uđete u nešto što je novo da sve to pripremite, a vrlo je jednostavno to za bivše zakupce koji su bili, jer su ušli u cijelu rutinu i pripremu i vrlo brzo mogu da pripreme kupališta, međutim sa novim zakupcima to definitivno nije tako i siguran sam da ćemo ući duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna. Ono što nije dobro za turističku destinaciju Crnu Goru jeste da bude tako nespremna iz prostog razloga što s jedne strane svi ljudi koji su došli neće dovoljno novca potrošiti samim tim što kupališta nijesu spremna, druga stvar je što određeni broj ljudi neće biti zadovoljan time što kupališta nijesu spremna u dovoljnom broju, pa samim tim to šalje jednu nedovoljno pozitivnu sliku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Moramo pohvaliti određene napore lokalnih samouprava koje su probudile pred početak ove turističke sezone i vrlo jako krenule sa pripremama svojih opština za doček prvih gostiju, što jeste pozitivno i što nijesmo svjedočili da se prethodnih godina radilo- istakao je Golubović.
&nbsp;Od 2009. do 2019. godine Crna Gora je imala trend rasta, podsjeća Golubović, koji je bio u prosjeku oko 10 odsto na godišnjem nivou u turističkom prometu.
- Onda se desila 2020. godina kada smo imali nažalost covid i bukvalno cijeli svijet je stao, međutim i te godine siguran sam da Crna Gora ne bi imala tako drastičan pad da smo drugačije postupili sa našim okruženjem u smislu da su granice ostale relativno otvorene i za mogućnost putovanja…Godinu 2023. ja simbolično nazivam izbjegličkom godinom, jer imamo poremećenu turističku statistiku iz razloga što smo imali značajno veći broj registrovanih turističkih dolazaka ruskih državljana koji su definitivno ušli u turističku statistiku, a nijesu trebali ući zbog ratnih dešavanja. Imamo i 2024. godinu koja po prvi put ostvaruje pad u smislu broja dolazaka i noćenja, a to jeste posljedica 2023. godine i te nerelevantne turističke statistike- zaključio je Golubović.

Golubović: Ući ćemo duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Hamas je sinoć predao tijela trojice talaca, iako se palestinska militantna grupa i dalje sa Izraelom međusobno optužuje za kršenje krhkog primirja koje je uglavnom zaustavilo dvije godine rata.
Izraelske snage u Gazi primile su kovčege sa tijelima trojice talaca, koje je dostavio Crveni krst, saopštila je kancelarija premijera Benjamina Netanjahua. Posmrtni ostaci biće transportovani u Izrael radi identifikacije.
Očekuje se da su to tijela trojice od 11 talaca čije ostatke Izrael traži iz Gaze u skladu sa uslovima primirja. Izrael je rekao da Hamas suviše sporo predaje tijela; Hamas navodi da radi što je brže moguće u teškim uslovima.
To pitanje je samo jedno od spornih tačaka koje koče punu primjenu primirja kojim posreduju Sjedinjene Države koje je na snazi od 10. oktobra.
Ranije juče jedan muškarac je poginuo u izraelskom vazdušnom napadu na sjeveru Gaze. Izraelska vojska je rekla da je napala militanta koji je predstavljao prijetnju njenim snagama. Bolnica Al-Ahli saopštila je da je muškarac ubijen u napadu blizu pijace povrća u predgrađu Šedžaja u gradu Gaza.
- Još postoje džepovi Hamasa u područjima pod našom kontrolom u Gazi i mi ih sistematski eliminišemo - rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u obraćanju na početku sjednice vlade u Jerusalimu.
Hamas je objavio ono što je opisao kao listu kršenja primirja od strane Izraela. Ismail Al-Tavabta, direktor medijskog biroa vlade u Gazi pod kontrolom Hamasa, negirao je da su borci Hamasa prekršili primirje napadima na izraelske vojnike.

Hamas predao još tri tijela talaca

Nevjerovatno je, ali izgleda i očekivano da u trenutku kada se zdravstveni sistem Crne Gore suočava sa brojnim i dubokim problemima, kada svakodnevno svjedočimo velikim izazovima, kada se dešavaju tragični događaji poput smrti novorođenčeta u porodilištu i mlade žene u nikšićkoj bolnici, najodgovorniji izostaju - naveo je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Iz ove institucije su proslijedili dopis predsjednika skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražena Petrića u kom navodi da se konsultativno saslušanje zakazano za danas u podne, na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", odlaže s obzirom na to da su ga ministri zdravlja i finansija Vojislav Šimun i Novica Vuković obavijestili da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati.
Kadić zbog ovoga, kako je rekao, izražava zaprepašćenje, ali ne i iznenađenje zbog otkazivanja sjednice na kojoj su na pitanja poslanika, pored direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i njega, trebalo da odgovaraju Šimun i Vuković.
- Umjesto da se suoče sa pitanjima i odgovore javnosti i poslanicima, nadležni ministri izbjegavaju obaveze koje su suštinski vezane za njihovu dužnost. Još je žalosnije što im u tome pomaže predsjednik Odbora, gospodin Petrić koji je član Pokreta Evropa sad, a koji po partijskoj direktivi svoje ministre spašava javne bruke, iako ih ni on ni bilo ko drugi ne može spasiti od neznanja i nesposobnosti koje su pokazali u toku svog mandata - rekao je Kadić.
Unazad više od godinu je, kako dodaje, upozoravao na niz ozbiljnih propusta i sistemskih nedostataka u zdravstvenom sektoru jer im se svakodnevno obraćaju građani, zdravstveni radnici i ustanove, koji ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.&nbsp;
- Međutim, očigledno je da ni to nije bio dovoljan razlog da se ministar zdravlja i ministar finansija pojave pred Odborom i daju odgovore na pitanja koja se tiču svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Posebno je poražavajuće objašnjenje zbog kojeg je ministar zdravlja otkazao dolazak na sjednicu Odbora, a to je učešće na međunarodnom događaju koji, prema platformi koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja, ima za cilj “tehničke prateće događaje o hitnim pitanjima vode, sanitacije i higijene”. Taj događaj, pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe, održava se od srijede 5. novembra u Mađarskoj, ali je očigledno da je ministar krenuo na put već u ponedjeljak kako bi se “adekvatno pripremio” za teme iz svog resora - istakao je Kadić.
Pitanja vode i sanitacije, prema njegovim riječima, jesu važna, "ali u trenutku kada se zdravstveni sistem zemlje nalazi u ozbiljnoj krizi, kada se pacijenti suočavaju sa nedostatkom osnovnih ljekova, kada zdravstveni radnici rade u preopterećenom sistemu, a građani gube povjerenje u institucije - ministar zdravlja odlučuje da prioritet bude putovanje u inostranstvo, umjesto odgovora pred narodnim predstavnicima i cjelokupnom javnošću".
- Obaveza je svakog ministra, posebno u resoru zdravlja, da bude dostupan javnosti i institucijama sistema, a ne da izbjegava suočavanje s realnošću. Umjesto što se užurbano trude da konstituišu novi sastav Upravnog odbora Fonda, kako bi se po svaku cijenu sprovela politički motivisana i unaprijed pripremljena smjena direktora, bilo bi mnogo korisnije da se posvete rješavanju gorućih problema u zdravstvenom sistemu - rekao je Kadić.
Dodaje da neodgovornost prema građankama i građanima, koji svakodnevno plaćaju cijenu nefunkcionalnog sistema, ne može se više prikrivati putovanjima, protokolarnim događajima i birokratskim izgovorima.&nbsp;
- Od ministara se očekuje odgovornost, prisustvo i djelovanje, a ne odsustvo. Međutim, oba ministra su pokazala koliko imaju i hrabrosti i znanja jer se nijednom otkad je počela kriza nisu udostojili da izađu pred javnost i bilo šta kažu o ovom pitanju, a kamoli da daju predlog za njegovo rješavanje. Za to je ipak neophodno da se razumiju u materiju, a to zahtijeva malo više od završenog neakreditovanog privatnog fakulteta i malo više od dvije godine rada u bolnici u svojstvu specijaliste ginekologa - ističe Kadić.
Zdravstveni sistem Crne Gore, kako je kazao, zahtijeva ozbiljan, posvećen i transparentan pristup.&nbsp;
- Sve drugo je nepoštovanje prema građanima i prema državi koju predstavljaju. Vjerujem da će ministar zdravlja, učestvujući na sastanku o Protokolu o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, dobiti dragocjene informacije od “izuzetnog značaja” za zdravstveni sistem Crne Gore. Građani s nestrpljenjem očekuju zaključke sa sastanka, a posebno zdravstveni radnici, koji sa pažnjom i nadom iščekuju da čuju kako da u praksi najbolje primijene nove spoznaje o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Jer, tek nakon tog sastanka u Budimpešti, čini se, može da počne prosperitet našeg zdravstvenog sistema - naveo je Kadić.
Ova, kako je opisao, naizgled smiješna situacija je, nažalost, jako tužna i tragična jer "pokazuje da je zdravstveni sistem dat u ruke čovjeku koji nema trunku odgovornosti prema građankama i građanima kojima je dužan da obezbijedi ono osnovno - efikasno liječenje i tretman".&nbsp;
- No, sve je u životu prolazno, pa će tako proći i mandat Vojislava Šimuna koji je na dobrom putu da se upiše u red najgorih ministara zdravlja koje je Crna Gora ikad imala - poručio je Kadić.

Kadić: Nevjerovatno, ali očekivano da najodgovorniji izostaju kada se zdravstveni sistem suočava sa brojnim problemima

&nbsp;Njemačka će od kraja novembra uvesti nova pravila koja će značajno promijeniti način kupovine putem interneta.
&nbsp;Posebno će biti pogođeni korisnici popularnih opcija „kupi sada, plati kasnije“, koje su se do sada mogle koristiti bez ozbiljne provjere kreditne sposobnosti. Novi zakon znači da će se čak i male kupovine putem interneta tretirati kao kratkoročni krediti uz obaveznu provjeru finansijske pouzdanosti kupca, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Taj potez dolazi u vrijeme kada se sve više građana, posebno mlađih, odlučuje za odloženo plaćanje putem platformi kao što su Klarna i PayPal. Takve usluge omogućavaju kupcima da odmah naruče i plate u roku od 30 dana ili u više rata, često bez kamate. Međutim, upravo je ta lakoća kupovine dovela do sve većeg rizika od prezaduženosti među korisnicima.
&nbsp;Njemačka Vlada je odlučila da uskladi zakonodavstvo sa novom evropskom direktivom o potrošačkim kreditima. To će tretirati male, kratkoročne kredite sa istim nivoom nadzora kao i tradicionalne kredite. Cilj je da se spriječe potrošači, privučeni fleksibilnim modelima plaćanja, da izgube kontrolu nad svojim finansijama.
&nbsp;Od 20. novembra u Njemačkoj će stupiti na snagu zakon koji uvodi stroža pravila za usluge poput Klarna i PayPal. Prema istraživanju agencije Schufa, skoro svaki treći Njemac koristi opciju odloženog plaćanja. Novi propisi predviđaju da se čak i za male iznose u budućnosti provjerava kreditna sposobnost kupca.
&nbsp;- Ono što mnogi ljudi ne znaju jeste da se takvi oblici plaćanja tehnički smatraju kratkoročnim kreditima - navodi Schufa i dodaje da će svi koji koriste opciju „kupi odmah, plati kasnije“ morati da prođu provjeru kreditne sposobnosti, čak i za male kupovine.
&nbsp;Promjene proizilaze iz nove Direktive EU o potrošačkim kreditima, koja je na snazi od 30. oktobra 2023. Njemačka ju je transponovala u nacionalni zakon početkom septembra ove godine, a njena primjena počinje 20. novembra.
&nbsp;Novi zakon se primjenjuje na male kredite ispod 200 EUR, kredite kraće od tri mjeseca, besplatne i kupovine na račun ako je uključen spoljni dobavljač platnih usluga.
&nbsp;Ako prodavac nudi kupovine na račun, važe dodatni uslovi: za veće trgovce – ako je rok plaćanja duži od 14 dana, za manje trgovce – ako je rok plaćanja duži od 50 dana.
&nbsp;To će takođe uključivati ponude „kupi odmah – plati kasnije“ u odredbama Zakona o potrošačkim kreditima.
&nbsp;Ako kupac ne prođe procjenu kreditne sposobnosti, čak će i male porudžbine biti odbijene i moraju se odmah platiti. Glavni cilj novih propisa je zaštita građana, posebno onih sa nižim prihodima, od prekomjernog duga.

Njemačka uvodi nova pravila kupovine preko interneta

Predstavnici Opštine Berane zvanično će danas predati na upotrebu zemljište njemačkoj kompaniji "Lidl“ - kazala je za Radio Crne Gore šefica Kabineta predsjednika Opštine Maja Đurišić.&nbsp;
Nakon brojnih odlaganja rokova i protesta preduzetnika, svi privremeni poslovni prostori su porušeni, čime su se stekli uslovi za predaju parcele investitoru koji će na toj lokaciji graditi market „Lidl“.&nbsp;
Lokacija je spremna za predaju na upotrebu nakon što su porušeni privremeni poslovni prostori te izmještena buvljak pijaca.
- Ono što je bilo na Opštini jeste da očisti zemljište, odnosno katastarske nepokretnosti, da očisti od svih tereta koje su na njemu, što je opština u prethodnom periodu i uradila. Tako da konačno imamo, mogu reći, čistu situaciju i 3. 11. imamo i zvaničnu primopredaju samog zemljišta - rekla je Đurišić.&nbsp;
A kada počinje gradnja marketa "Lidl" u lokalnoj samoupravi nemaju informaciju.
- Što se tiče izgradnje objekta to je nešto što ja ne mogu reći, niti mi imamo tu informaciju, to je na investitoru, naše je bilo da predamo zemljište - kazala je Đurišić.
Na tom zemljištu, privremenim objektima koji su srušeni, godinama su poslovali brojni preduzetnici. Nisu urodili plodom njihovi višemjesečni protesti da se van snage stavi odluka o prodaji parcele, te da se objekti ne ruše.
Džeko Skenderović kaže da se moglo drugačije.
- Mogli su i nama da prodaju ovo, da kupimo, da i "Lidlu" prodaju na drugo mjesto, da smo i mi i Lidl zadovoljni - kazao je Skenderović.
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura.
Cjelokupan iznos, kako saznaje Radio Crne Gore, uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Opština Berane danas predaje zemljište kompaniji "Lidl"

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Tag: petar-golubovic