Na danas započetom 28 zasijedanju Skupštine opštine (SO) Bijelo Polje, među predviđene 34 tačke dnevnog reda, nakon devet časova konstruktivne rasprave, usvojen je izvještaj o radu predsjednika Opštine Petra Smolovića za 2024. godinu.
U izvještaju je predstavljeno sveobuhvatno djelovanje lokalne uprave u minuloj godini – intenzivne aktivnosti na unapređenju komunalne i saobraćajne infrastrukture, podrške lokalnoj privredi, jačanju sistema socijalne zaštite, poboljšanju obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih uslova, kao i brojnim drugim oblastima koje direktno utiču na kvalitet života građana.
Predsjednik Opštine Petar Smolović je tokom izlaganja istakao da su rezultati vidljivi na svakom koraku zahvaljujući planskom i odgovornom radu svih službi lokalne uprave. Posebno je naglašeno da je budžet za 2024. godinu rebalansom povećan sa 18,2 miliona na 21,28 miliona eura, što kako je rečeno, predstavlja jedan od najvećih uspjeha lokalne uprave u prethodnom periodu.
- Uprkos izazovima, uspjeli smo da obezbijedimo stabilnost javnih finansija, pokrenemo brojne razvojne projekte i dodatno osnažimo kapacitete naše opštine .Bijelo Polje je jedno od najvećih gradilišta u Crnoj Gori i to je rezultat timskog rada i jasne vizije razvoja - poručio je Smolović.
Detaljan izvještaj o radu predsjednika Opštine za 2024. godinu sačinjen je na više od 100 strana.
- Bijelo Polje sigurno ide naprijed - poručio je prvi čovjek Opštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bijelo Polje: Smolovićev izvještaj dobio podršku većine

Vijeće Višeg prekršajnog suda Crne Gore oslobodilo je predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića odgovornosti u prekršajnom postupku koji je protiv njega vođen zbog izjava upućenih odborniku Andriji Deliću, tokom sjednice Skupštine Opštine Bijelo Polje.
U rješenju donijetom 17. aprila ove godine, uvažena je žalba advokata Đorđa Smolovića, pa je presuda Suda za prekršaje Bijelo Polje iz decembra prošle godine preinačena, a Petar Smolović oslobođen optužbi jer, kako se navodi, nije dokazano da je učinio prekršaj, a sam događaj je bio dio političke debate.
Incident se dogodio na sjednici Skupštine Opštine Bijelo Polje 28. oktobra 2023. godine, kada je Petar Smolović, u raspravi sa odbornikom Andrijom Delićem, izrekao riječi koje je Delić smatrao uvredljivim.
Odbornik Delić je zatražio pokretanje prekršajnog postupka zbog narušavanja javnog reda i mira, a Sud za prekršaje Bijelo Polje je u decembru 2024. godine proglasio Smolovića krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 100 eura, uz obavezu plaćanja troškova prekršajnog postupka.
Na tu odluku je uslijedila žalba odbrane, nakon čega je Viši sud za prekršaje početkom januara 2025. godine ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku, Sud za prekršaje je krajem februara potvrdio raniju odluku i ponovo proglasio Smolovića krivim.
Na tu presudu je advokat Đorđe Smolović uložio novu žalbu, nakon koje je Viši sud za prekršaje 17. aprila 2025. godine preinačio odluku i konačno oslobodio Petra Smolovića, zaključivši da u njegovim riječima nije bilo elemenata prekršaja, jer su izrečene u okviru političke debate na javnoj sjednici skupštine.
Sudija Maja Živaljević u obrazloženju je navela da se u konkretnom slučaju radilo o političkoj raspravi, te da izjave nijesu sadržavale elemente prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru. Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i član 10 Evropske konvencije, Viši sud je zaključio da se ovdje radilo o slobodi izražavanja u okviru parlamentarne rasprave, koja uživa visok stepen zaštite.
Viši sud je u konačnoj presudi istakao da izjave izrečene u političkoj debati, naročito na sjednici predstavničkog tijela, moraju uživati visok stepen tolerancije i zaštite, čak i kada su oštre ili provokativne, jer su sastavni dio političkog pluralizma i slobode izražavanja u demokratskom društvu.
Time je prekršajni postupak protiv predsjednika Opštine Bijelo Polje pravosnažno okončan u njegovu korist.

Arnela Hajdarpašić

Petar Smolović oslobođen krivice: Viši sud ocijenio da nema prekršaja u političkoj debati

Pravi efekti evropskih reformi i razvoja vide se na lokalnom nivou, u opštinama poput Bijelog Polja, gdje se kvalitet života poboljšava, rekao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
Kako je saopšteno iz Evropske kuće, Satler je to kazao na otvaranju proslave Dana Evrope u Bijelom Polju.
On je rekao da Dan Evrope predstavlja podsjetnik na to šta se može postići kad društva biraju međusobnu saradnju i integracije.
- Pravi efekti evropskih reformi i razvoja vide se upravo na lokalnom nivou – u opštinama poput Bijelog Polja – gdje se kvalitet života ljudi konkretno poboljšava i gdje prave prilike moraju doprijeti do svakog građanina - kazao je Satler.
Predsjednik Opštine Petar Smolović kazao je da je zadovoljan što obilježavanje Dana Evrope počinje u Bijelom Polju.
On je naglasio da je ta opština uvijek bila predvodnik pozitivnih promjena, dodajući da tako žele da nastave i u oblasti zaštite životne sredine.
Smolović je istakao značaj Poglavlja 27 koje, kako je naveo, donosi brojne izazove, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama i otvaranja Regionalnog reciklažnog centra.
Prema riječima Smolovića, plan je da Bijelo Polje postane centar za reciklažu otpada za 12 sjevernih opština, čime bi se izbjeglo otvaranje klasične deponije.
U saopštenju se navodi da je Satler, zajedno sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem i Smolovićem, razgovarao sa predstavnicima lokalne zajednice o izgradnji budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Satler je, odgovarajući na pitanja građana, naglasio značaj tog projekta za javno zdravlje i zaštitu životne sredine.
- Savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je ključno za dobrobit građana Bijelog Polja. Ono štiti izvore vode, podržava ekonomski razvoj i približava Crnu Goru standardima EU - rekao je Satler.
Ćulafić je istakao da je, kada je bilo koji projekat u pitanju, najbitnija saradnja sa lokalnim samoupravama i mišljenje i stav lokalnog stanovništva.
Govoreći o Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene, Ćulafić je naglasio važnost ispunjenja svih obaveza i dodao da vjeruje da će uz podršku EU sve biti finalizovano u predviđenom roku.
Kako se navodi u saopštenju, u okviru programa u Bijelom Polju organizovan je razgovor sa Lokalnom urbanom grupom, predstavnicima civilnog sektora i građana, koji djeluju u okviru EU projekata za održivi razvoj lokalnih zajednica.
Dodaje se da je organizovana i posjeta novootvorenom info kutku „EU i tačka“ u Sportskom centru Nikoljac, mjestu informisanja građana o EU u lokalnoj zajednici, koje je dio projekta „Opštine za EU“.

Satler: Pravi efekti evropskih reformi vidljivi na lokalnom nivou

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je da su renomirani investitori poput gospodina Mohameda Alabara dobrodošli na sjever Crne Gore, ali da je neophodno da prethodno bude uspostavljen kvalitetan dijalog unutar lokalnih zajednica i na državnom nivou.
- Kao i svaki ozbiljan investitor, gospodin Alabar je dobrodošao u Bijelo Polje i na sjever Crne Gore. Vjerujem da zajedničkim razgovorima možemo uskladiti želje investitora sa našim potencijalima i interesima lokalne zajednice - istakao je Smolović.
On je naglasio da je cilj svake ozbiljne investicije valorizacija prirodnih i ljudskih resursa opštine Bijelo Polje i sjevera u cjelini, posebno ističući potencijal planinskog masiva Bjelasice koji obuhvata pet opština.
- Svaki međunarodni sporazum trebalo bi prethodno usaglasiti sa lokalnim zajednicama, a potom kroz transparentnu javnu raspravu postići što širi konsenzus među svim zainteresovanim stranama, na lokalnom i državnom nivou. Time ćemo pokazati da smo ozbiljna država i atraktivna investiciona destinacija koja djeluje konzistentno i odgovorno na zahtjevnom međunarodnom tržištu - poručio je Smolović.
Predsjednik bijelopoljske opštine istakao je i važnost efikasne javne uprave, uz poštovanje zakonskih procedura, kako bi se omogućilo ravnopravno tretiranje svih potencijalnih investitora.
- Strateški investitori očekuju brzu i efikasnu administraciju, ali to mora biti jasno i transparentno definisano prema javnosti. Sve investitore treba posmatrati jednako, staviti ih u istu startnu poziciju, kako bi opštine i država ostvarile maksimalne benefite koji su u datom trenutku tržišno mogući i međunarodno konkurentni - naveo je Smolović.
Iako smatra da je bespredmetno komentarisati već usvojene sporazume, Smolović je poručio da je pitanje njihove pune implementacije otvoreno, te da je Bijelo Polje spremno da, ukoliko investitor iskaže interesovanje za projekte na sjeveru, ozbiljno sagleda sve moguće benefite, uz konsultacije sa građanima.
- Imamo interesantne projekte, ne samo za investitore iz Emirata, nego i za sve ozbiljne partnere iz drugih zemalja. Otvoreni smo za razgovor, kao i za podršku u okviru važećih propisa. Ko god da završi započete i na pola završene projekte na Bjelasici, Đalovića pećini i aktivira aerodrom u Beranama, determinisaće razvoj ne samo sjevera, već i cijele Crne Gore - zaključio je Smolović.

Smolović: Investitori poput Alabara dobrodošli, prioritet je unutrašnji dijalog i konsenzus

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

U ime Opštine Bijelo Polje i svoje lično, porodici Madžgalj izražavam najdublje saučešće povodom tragičnog događaja, teškog ubistva dvoje nevih ljudi - saopštio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.
On je podvukao da očekuje da nadležni državni organi što prije privedu počionioca pravdi i zakonito ga kazne.
- Opština Bijelo Polje ponudila je pomoć MUP-u i porodici Madžgalj - naveo je Smolović.
Podsjećamo, brat i sestra M.M. i J.M. sinoć su ubijeni u selu Sokolac u Bijelom Polju. Za njihovo ubistvo se, prema saznanjima Portala ETV sumnjiči Alija Balijagić. Policija za njim traga od sinoć.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2734%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosumnjiceni-za-sinocnje-dvostruko-ubistvo-osudivan-za-silovanje-i-razbojnistvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Večeras oko 21.10 časova policiji u Bijelom Polju prijavljeno da su u zaseoku Sokolac u blizini Tomaševa života lišena dva lica starije životne dobi, čija su tijela pronađena u kući, a da se izvršilac naoružan dao u bjekstvo - saopšteno je sinoć iz Uprave policije.
Oni su istakli da su sve raspoložive policijske jedinice Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Protivterorističke jedinice, policijski psi i helikopterska jedinica MUP-a i Vojske Crne Gore stavljene na raspolaganje, te da se preduzimaju intenzivne aktivnosti u cilju lociranja i hapšenja počinitelja.
- Apelujemo na građane Bijelog Polja, naročito mještane pomenutog sela, da budu oprezni, ostanu u svojim objektima stanovanja i ne dozvole ulazak u iste nepoznatim licima, dok policija preduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja bezbjednosne situacije pod kontrolu i lišenja slobode izvršioca - podvukli su u policiji.
Oni su apelovali na građane i da prijave policiji bilo koju informaciju za koju smatraju da može biti značajna u odnosu na ovaj događaj.

Smolović: Najdublje saučešće porodici ubijenih, nadležni da što prije privedu počinioca pravdi

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zatražio je od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Pavino Polje Slobodana Lekovića da se ukloni tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u tom mjestu. Ipak, u odgovoru Lekovića, u koji je Antena M imala uvid, stoji da nijesu odgovorni za postavljanje table sa spornim natpisom, pa tako nijesu nadležni ni za njeno uklanjanje, tačnije "za eventualno narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl.". Leković je naznačio da je o postavljanju table saznao iz medija, a da Savjet Mjesne zajednice niko nije obavijestio i konsultovao o postavljanju natpisa. - Kako je pokrenut postupak kod Komunalne inspekcije, očekujemo da inspekcija sprovede postupak i donese pravosnažno rješenje - dodaje Leković. U odgovoru, on obavještava Smolovića da je sa Zahtjevom o uklanjanju table upoznat Odbor za održavanje groblja, kao i izvjesno "Zavičajno udruženje Vraneš".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927070940_b39277abaf8cf717f39595b01c6962cc535f6d8b8a4db3bc44008cf4bb1f15dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927070940_b39277abaf8cf717f39595b01c6962cc535f6d8b8a4db3bc44008cf4bb1f15dd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="dopis Lekovića"> </figure>  Podsjećamo, nepoznate osobe su nedavno u Vraneškoj dolini nedavno postavile table pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja sa ćiriličnim napisima izmišljenih naziva mjesta. Nakon reakcije Opštine i policije, table su uklonjene i postavljene nove, sa zvaničnim nazivima. Međutim, ona sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" i dalje stoji na ulazu u u groblje u Pavinom Polju, i pored činjenice da na tamo počiva jedan musliman i brojni Crnogorci. Opštinska komunalna inspekcija Bijelog Polja podnijela je krivičnu prijavu povodom mijenjanja saobraćajnih znakova na putu koji povezuje Bijelo Polje i Pljevlja. Policija je, po nalogu tamošnjeg tužilaštva, ispitala osobe osumnjičenih da su zamijenile zvanične oznake sa nazivima mjesta.&nbsp;

MZ Pavino Polje odbija da ukloni spornu tablu ispred groblja, razlog je "narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa"

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

Kaćuša Krsmanović

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Demokrate Alekse Bečića, samoproglašenog zamjenika premijera, zaduženog za sektor bezbjednosti, mjesečno u prosjeku troše više od 3.500 eura za plaćene Fejsbuk i Instragam objave, a godišnje više od 42.200 eura! Prema podacima MONSTAT-a, prosječna plata u Crnoj Gori u junu je iznosila 1.010 eura.&nbsp; Kompanija „Meta“, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, omogućila je &nbsp;javni pristup podacima koliko novca oglašivači uplaćuju za „reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“. Prema tim informacijama, Bečićeve Demokrate za plaćene objave na samo jednoj Fejsbuk i Instagram stranici ove partije - „Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora“ za pet gdoina - od 4. avgusta 2020. do 14. avgusta ove godine izdvojile su preko 211.000 eura. To je, kako piše, samo „procijenjeni iznos novca koji je ovaj oglašivač potrošio na reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“.&nbsp; U posljednjoj sedmici, prema dostupnim podacima, Demokrate su potrošile gotovo hiljadu eura. Veoma često, Demokrate koriste ovaj vid plaćenog oglašavanja za targetiranje pojedinaca i lične obračune, poput onih sa studentskom grupom Kamo śutra, medijima, novinarima, ili kao u posljednjem slučaju, sa advokatom Veselinom Radulovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6" data-rendition-name="original" width="1385" height="642" loading="lazy" alt="Demokrate Reklame Targetiranje"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03" data-rendition-name="original" width="924" height="646" loading="lazy" alt="Demokrate reklame FB"> </figure>  Da Demokrate troše mnogo para za reklamiranje objava na društvenim mrežama javnost je alarmirao ornitolog Darko Saveljić koji je na Fejsbuku, prije nekoliko dana, obraćajući se Bečiću, napisao: „Moj sin gasi evo treći dan, sa pumpom od loza ide na plamenove po 10 metara, dok Ljaljo iz foteljice sponzoriše trtoljanje preko FB. Na svakoj fotki on, šmekerskog, zamišljenog pogleda ustranu. Tuga“. - Neka nam potpredsjednik Vlade kaže da li je istina da je njegova partija dosad dala oko 300 hiljada eura za sponzorisanje palamuđenja Cukembergu. Od tih para se mogao kupiti kamion za gašenje požara, hiljade komada opreme… Ali je Ljalju važniji on sam nego javno dobro – napisao je, pored ostalog Saveljić. Njegova objava ubrzo se proširila društvenim mrežama, pa je Milan Jovanović na X-u objavio skrinšot sa podacima „Mete“. Stranica Demokrata na društvenim mrežama je među „najagresivnijima“. Njihove sponzorisane objave pojavljuju se, maltene, čim uđete na neku od mreža. To samoreklamerstvo, makar tako pokazuju izborni rezultati, nije im od velike pomoći, jer im podrška u kontinuitetu pada.&nbsp; A pad je neminovan jer, pored ostalog, zaista je nepristojno ili čak besprizorno da u zemlji u kojoj mnogi građani i građanke žive na ivici egzistencije jedna partija za pet godina potroši više od 210.000 eura za reklamiranje samo na jednoj društvenoj mreži. Za svega sedam dana – blizu hiljadu eura. To je mjesečna plata. I valjalo bi da Demokrate objasne otkuda im toliko novca da neđeljno potroše nečiju mjesečnu platu na plaćene objave na Fejsbuku.&nbsp; Najveće trošadžije na reklamiranje na ovoj društvenoj mreži, nakon Demokrata su, URA i Pokret Evropa sad. URA je sa dvije stranice, partijske i stranice njihovog lidera Dritana Abazovića, kao i nosioca liste za podgoričke izbore Luke Rakčevića ukupno potrošila nešto manje od 100.000 eura, dok je PES sa svoje i stranice njihovog lidera Milojka Spajića potrošila nešto preko 75.000 eura.

Za samoreklamerstvo Demokrate na Fejsbuku potrošile više od 210.000 eura

Na crnogorskim putevima jutros je saobraćaj umjerenog intenziteta, dok se tokom dana očekuje pojačana frekvencija na važnijim putnim pravcima i prilazima gradskim sredinama, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana, prave češće pauze i poštuju saobraćajna pravila, uz poseban oprez na dionicama gdje se izvode radovi.
Zbog protesta na Kruševom ždrijelu, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica saobraćaj će biti obustavljen od 17.26 do 20.26 sati.
Na više putnih pravaca na snazi su privremene obustave i izmjene režima vožnje zbog radova:
· R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac (Sokolovina): totalna obustava zbog odrona stijenske mase.
· R-29 Bar–Kamenički most–Krute: obustava od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati do 1. septembra.
· R-11 Dubočica–Trlica: obustava od 09.00 do 11.00 i od 12.00 do 15.00 sati do 29. avgusta.
· Petnjica–Bioča: naizmjenično odvijanje saobraćaja i povremene obustave do 60 minuta do 12. septembra.
· M-2 Sotonići–Virpazar: noćni radovi, saobraćaj naizmjenično od 24 do 06 sati.
· M-2 Ribarevine–Berane, Bijelo Polje–Dobrakovo i Lepenac–Ribarevina: naizmjenično odvijanje do 7. septembra.
· M-3 Plužine–Jasenovo Polje: saobraćaj jednom trakom, regulisan svjetlosnom signalizacijom.
· R-19 Trešnjevik–Andrijevica: dvosmjerni režim zamijenjen jednosmjernim.
· Podgorica, ulica Vojislavljevića: zatvorena zbog izgradnje bulevara.
· M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara, Žabljak–Šavnik i most Đurđevića Tara: povremene i naizmjenične obustave zbog rekonstrukcije i sanacije.
Na autoputu saobraćaj se odvija nesmetano.
Do 15. septembra na snazi su privremene zabrane kretanja teretnih motornih vozila čija masa prelazi 7,5 tona, i to svakodnevno od 17.00 do 22.00 sata na više magistralnih i regionalnih puteva, dok je u dane vikenda zabrana proširena na pojedine primorske dionice. Takođe, do sredine septembra važi i zabrana saobraćaja autobusa kategorije M-2 i M-3, kao i kamp vozila, na pojedinim regionalnim putevima, osim za gradski prevoz.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, četiri su zadobile teže, a šest lakše povrede.
Auto-moto savez podsjeća da pruža tehničku pomoć vozačima na putevima, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepovanje vozila registrovanih u Crnoj Gori do prvog servisa. Informacije i usluge dostupne su 24 sata na brojeve 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Pojačan saobraćaj tokom dana, više privremenih obustava zbog radova i protesta

Danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim periodima sunca u južnim i centralnim oblastima, navode iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.&nbsp;
Tokom drugog dijela dana u kontinentalnim predjelima i na području Boke biće mjestimično kratkotrajne kiše, a ponegdje i grmljavine.&nbsp;
Duvaće slab do umjeren vjetar, tek ponegdje kratkotrajno pojačan, pretežno sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura iznosiće od 19 do 35 stepeni.
Za utorak meteorolozi prognoziraju promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom suvo i sa nešto nižom maksimalnom dnevnom temperaturom.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, najčešće iz sjevernih pravaca. Jutarnja temperatura kretaće se od 10 do 24, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.
&nbsp;

Promjenljivo oblačno, ponegdje kiša i grmljavina, temperatura do 35 stepeni

Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: petar-smolovic