Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja novu fazu u evropskoj integraciji regiona: jačanje institucija, razvoj kompetencija i stvaranje povjerenja koje je neophodno za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije. Kao jedna od prioritetnih aktivnosti u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, Akademija će omogućiti da se reformske obaveze pretoče u praktična znanja, konkretne institucionalne kapacitete i održive mehanizme saradnje između zemalja regiona i Evropske unije, poručeno je sa današnjeg svečanog otvaranja u Podgorici.&nbsp;
&nbsp;U saradnji sa Vladom Crne Gore, svečano je otvorena Single Market Academy (SMA) — regionalna platforma koja pruža stručnu podršku institucijama Zapadnog Balkana u procesu usklađivanja sa pravilima i praksama Jedinstvenog tržišta Evropske unije.
- Akademija će omogućiti strukturirani, višegodišnji program stručnih obuka, peer-to-peer saradnju sa institucijama EU i razvoj profesionalnih mreža u oblastima standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem. SMA predstavlja mehanizam kojim se reformske obaveze prevode u konkretne vještine i institucionalne kapacitete, neophodne za dublju integraciju regiona u Jedinstveno tržište EU- ističu organizatori.
Svečanost je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, uz prisustvo potpredsjednika Vlade i brojnih ministara, predstavnika Evropske komisije, Vlade Savezne Republike Njemačke, institucija regiona i međunarodnih eksperata.
- Mi moramo biti svjesni da proces pune integracije ne završava na papiru, ne završava štaviše ni samim članstvom - on mora da živi u svakoj društvenoj pori, u instituciji, proceduri, proizvodnji i svakoj firmi koja pretenduje da posluje po pravilima Jedinstvenog tržišta Evropske unije- kazao je premijer Milojko Spajić i istakao da upravo tu počinje uloga Akademije koja će pomoći domaćim stručnjacima da rade po istim standardima kao njihove kolege u državama članicama.
Već od sjutra, “kroz saradnju koja jača povjerenje, Crna Gora više ne samo da prednjači, već i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog balkana sa Evropskom unijom”, poručio je predsjednik Vlade tokom svečane ceremonije otvaranja Akademije Jedinstvenog tržišta.
Tokom ceremonije održano je i simbolično obilježavanje EU4Trade partnerstva, čime je potvrđena zajednička posvećenost jačanju standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler je ocijenio da “današnje otvaranje nije samo početak jednog projekta; ono označava početak novog partnerstva zasnovanog na zajedničkim standardima, zajedničkom učenju i zajedničkoj evropskoj viziji. Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja ono što odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude: utemeljen na obrazovanju, praktičan u pristupu i usmjeren na rezultate koje građani i privreda mogu da osjete u svakodnevnom životu”.
- Crna Gora je zasluženo domaćin ovog projekta, i pozivam sve zemlje Zapadnog Balkana da maksimalno iskoriste ovu Akademiju i priliku da se približe Jedinstvenom tržištu- istakao je on.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten poručio je da je Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja upravo ono što Njemačka želi da promoviše i podrži kada je riječ o Zapadnom Balkanu: bližu saradnju i snažniju integraciju unutar regiona — na način koji donosi korist ljudima u ovom regionu.&nbsp;
- Na način koji podstiče ekonomski razvoj zemalja regiona kroz jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta i na način koji istovremeno podržava zemlje Zapadnog Balkana u pripremi za Jedinstveno tržište Evropske unije i za pristupanje Evropskoj uniji- istakao je Felten.
Akademiju su simbolično otvorile Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore i Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u.
- Danas mogu s ponosom reći da smo učinili sve da tu ideju pretvorimo u stvarnost – u projekat koji će služiti čitavom regionu, a koji će istovremeno nositi prepoznatljiv pečat Crne Gore. Jer kada govorimo o Akademiji jedinstvenog tržišta, ne govorimo samo o projektu – već o instrumentu koji povezuje reforme sa rezultatima i stvara zajednički okvir povjerenja, most između našeg regiona i Evropske unije- istakla je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Za Crnu Goru, dodaje ministarka, taj most ima posebno značenje.&nbsp;
- On vodi direktno ka našem budućem članstvu u Evropskoj uniji. Zato na ovu Akademiju ne gledamo samo kao na inicijativu – već kao na alat koji političku volju pretvara u stvarne kapacitete, a evropsku perspektivu u svakodnevnu praksu naših institucija- dodala je ona.
Gorčević je istakla da danas prepoznajemo dublju vrijednost Plana rasta, u okviru kojeg je ova Akademija i koncipirana – vrijednost koja se ne mjeri samo stotinama miliona eura namijenjenih reformama.&nbsp;
- Njena suštinska vrijednost je u približavanju – približavanju naših ekonomija, naših institucija i naših ljudi standardima, principima i mogućnostima kojima težimo kao buduće članice Evropske uniji- istakla je Gorčević.
&nbsp;Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u je istakla da danas ne otvaramo samo program — već prostor za zajedničko učenje, povjerenje i napredak. Akademija jedinstvenog tržišta je nastala iz jasne vizije: da region može i treba da bude ravnopravan partner u Evropskoj uniji, kada ima znanje, kapacitete i ljude koji vjeruju u to. Zato je ova Akademija most — most između institucija, između stručnjaka, između onoga što smo danas i onoga čemu težimo sjutra.
- A most se ne gradi sam. Njega grade partneri, iskrena saradnja i zajednički cilj. Maida i ja danas ne „pokrećemo“ projekat — već potvrđujemo uvjerenje da region ima snagu da ide naprijed. Spremni smo. Partneri su ovdje. Put je otvoren. Sada — zajedno gradimo most- zaključila je ona.
U toku događaja je potpisana Svečana deklaracija saradnje u okviru EU4Trade programa, kojom Evropska komisija, Vlada Savezne Republike Njemačke i GIZ potvrđuju zajedničku posvećenost podršci zemljama Zapadnog Balkana u jačanju institucionalnih kapaciteta i pripremama za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije, kroz uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta (SMA).
SMA je uspostavljena u okviru projekta EU4Trade, kofinansiranog od strane Evropske unije i Njemačke Vlade, a implementiranog od strane GIZ-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Akademija je most između našeg regiona i Evropske unije i vodi direktno ka našem budućem članstvu

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

U okviru snažnog investicionog ciklusa usmjerenog ka izgradnji moderne i održive energetske infrastrukture Crne Gore, Elektroprivredu Crne Gore AD Nikšić (EPCG) danas je posjetio ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, koji je sa rukovodstvom kompanije izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem i izvršnim rukovodiocem Direkcije za razvoj i investicije Ivanom Mrvaljevićem, razgovarao o strateškim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, među kojima je i vjetroelektrana „Gvozd“.
Tokom sastanka razgovarano je o projektima energetske tranzicije Crne Gore, budućim planovima EPCG, kao i mogućnostima za jačanje saradnje sa partnerima iz Njemačke u segmentima zelene energije, digitalizacije i modernizacije elektroenergetskog sistema.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, istakao je da posjeta Nj. E. ambasadora Feltena predstavlja potvrdu snažnog povjerenja i sve većeg interesovanja evropskih partnera za energetski sektor Crne Gore i napredak koji EPCG ostvaruje u realizaciji strateških investicija.
- Čast nam je što smo danas ugostili ambasadora Feltena i predstavili jedan od naših najvažnijih projekata – vjetroelektranu „Gvozd“. To je podrška Crnoj Gori. To je podrška crnogorskoj energetici i svemu onome što radimo u EPCG. To je dokaz da smo na pravom putu kad je u pitanju energetska tranzicija i podrška Njemačke nam u tom smislu puno znači. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati proizvedene prve kilovat sate sa ove lokacije i injektirane u našu mrežu - poručio je Bulatović.
Ambasador Felten je izrazio zadovoljstvo napretkom koji EPCG ostvaruje u oblasti obnovljivih izvora energije, navodeći da mu je drago što ima priliku da prisustvuje postavljanju prvih djelova turbina na vjetroelektrani „Gvozd“.
- Mislim da je ovo važan dan za Crnu Goru. Takođe, važan je dan za EPCG, koja sada započinje uključivanje energije vjetra u svoj energetski portfelj. Naravno, raduje nas i to što se EPCG u ovom projektu oslanja na njemačku inženjersku izvrsnost. Kompanija Nordex, koja je do sada instalirala više od 40 gigavata širom svijeta, sada je prvi put prisutna i u Crnoj Gori. Ovo su zaista visokotehnološke, visokoefikasne vjetroturbine i vjerujem da će upravo ta njemačka inženjerska izvrsnost doprinijeti razvoju zelene energetske tranzicije Crne Gore, u kojoj će energija vjetra igrati ključnu ulogu - kazao je Felten.
Vjetroelektrana Gvozd, čija je izgradnja u završnoj fazi, predstavlja nastavak uspješne saradnje EPCG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i značajan korak u realizaciji ciljeva Crne Gore u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
U realizaciji ovog projekta učestvuje i Nordex, renomirana kompanija iz Njemačke, što dodatno potvrđuje izuzetnu saradnju između EPCG i njemačkih privrednih partnera i konkretne rezultate koje ta saradnja donosi u oblasti obnovljive energije.
EPCG ostaje posvećena jačanju međunarodnih partnerstava, razvoju novih tehnologija i sprovođenju projekata koji doprinose stabilnoj, ekonomski održivoj i zelenoj budućnosti Crne Gore.

Ambasador Njemačke Nj. E. Peter Felten posjetio VE „Gvozd“ – počela montaža vjetroturbina

U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, narativi kojima se stvara negativna slika o EU će se pojačavati, a oni koji su protiv članstva, učiniće sve da taj put zaustave. To je zaključeno na panelu “Konkurentski narativi: Identitet, uticaj i evroatlantski put Zapadnog Balkana.”
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten poručio je da pojedini narativi imaju potencijal da utiču na javno mnjenje u regionu, dok drugi nemaju značajniji efekat.
Felten je istakao da je posebno prisutan narativ da je Evropska unija u krizi, što, kako je naveo, predstavlja pokušaj da se oslabi EU iznutra i spolja.&nbsp;
- Taj narativ šalje poruku državama članicama da evropska ideja slabi i erodira nakon Drugog svjetskog rata, dok zemljama Balkana sugeriše da ne treba da se pridružuju Uniji već da se okrenu drugim partnerima. On počiva na ideji da partnerstvo ne znači ništa.Takvi narativi stvaraju sliku o Evropi kao aglomeraciji slabih država i kao prostoru geopolitičkog nadmetanja velikih sila - kazao je Felten.
Dodao je da takve poruke nijesu iznenađenje ni u Crnoj Gori, ali da je imidž EU u zemlji i regionu i dalje pozitivan.
- Unija se posmatra kao uspješna priča i centar prosperiteta. Ta slika je prilično čvrsto utemeljena i potrebno je mnogo napora da se ona promijeni. Ne brine me naročito narativ da je EU u krizi, jer nije duboko ukorijenjen. Važno je da se građanima objasni da debate u okviru EU ne znače raspad, već priliku za reforme i prilagođavanje - poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, to je važna poruka za Crnu Goru koja će, kada postane članica Unije, kao mala država imati priliku da njen glas bude jednako važan.&nbsp;
- Za male zemlje važno je da imaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka i da se čuju - naglasio je Felten.
Govoreći o odnosu građana prema Zapadu, ambasador je naveo da u praksi ljudi jasno prave izbor.&nbsp;
- Koliko ljudi na Zapadnom Balkanu želi da radi ili putuje u Rusiju, a koliko njih bira EU? Iako su mnogi građani kritični prema Uniji, kada donose lične odluke između autoritarnog režima i evropskih vrijednosti, većina bira EU. Zato smatram da taj narativ nije posebno problematičan - rekao je Felten.
On je, međutim, upozorio na narativ da Evropska unija ne želi da primi Zapadni Balkan.&nbsp;
- To su poruke koje treba ozbiljno razmotriti jer zaista mogu uticati na javno mnjenje u regionu - ocijenio je on.
Felten je govorio i o narativu prema kojem približavanje Zapadu ugrožava nacionalni identitet.
- Evropske vrijednosti – ljudsko dostojanstvo, poštovanje, demokratija – jasno su definisane, između ostalog, i u Lisabonskom ugovoru. Te vrijednosti su Crna Gora i druge zemlje već prihvatile ulaskom u Ujedinjene nacije i Savjet Evrope. Oni koji pokušavaju da plaše građane evropskim vrijednostima vjerovatno to čine kako bi sačuvali svoje pozicije moći i glasačko tijelo - zaključio je ambasador Njemačke.
Emanuele Džofre, zamjenik generalnog direktora i direktor za Zapadnu Evropu u Generalnom direktoratu za Evropu i Centralnu Aziju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), na panelu je govorio o razlozima širenja konkurentskih narativa i potrebi da im se suprotstavi činjenicama i konkretnim rezultatima.
Džofre je istakao da narativi koji dovode u pitanje evropski put zemalja Zapadnog Balkana imaju za cilj da podstaknu sumnju i oslabe podršku procesu pristupanja EU.
- Cilj tih narativa je da izazovu sumnju i unesu podjele, dok je naš zadatak da gradimo kontranarative zasnovane na činjenicama. Nakon što smo 2013. primili Hrvatsku, proces proširenja je usporio, ali sada ponovo oživljava i to je strateški interes Evropske unije. Crna Gora predvodi taj put i najbliža je završetku pristupnog procesa. Neki nijesu zadovoljni time i pokušavaju da reaguju, jer znaju da pridruživanje čini države članice snažnijima, a samim tim i Uniju - kazao je Džofre.
On je naglasio da postoje akteri kojima više odgovara da region ostane slab i ranjiv na spoljne uticaje.&nbsp;
- Nekima je draže da imaju zemlje koje su zavisne, usamljene i slabe, jer je na njih lakše uticati. Zato moramo odgovoriti svojim uspjehom i činjenicama. Šezdeset odsto stanovništva Zapadnog Balkana podržava EU, ljudi putuju i školuju se u Uniji. Važno je da građani osjete pripadnost EU još prije formalnog pristupanja, a jedan od načina za to je i primjena Plana rasta i SEPA mehanizma - istakao je on
Govoreći o spoljnim pritiscima, Džofre je poručio da Rusija želi da spriječi građane Balkana da se pridruže EU, jer region, kako je naglasio, pripada evropskom prostoru.&nbsp;
- Četiri godine sam proveo na Balkanu i uvjerio se da ljudi ovdje dijele evropske vrijednosti – cijene slobodu govora, slobodu kretanja i pravo da osnivaju preduzeća. To je suština EU – imati nezavisnog sudiju koji odlučuje šta je ispravno, a šta nije. Ne vjerujem da ljudi na Balkanu misle drugačije. Nijedna država nije oslabila nakon što je ušla u EU, naprotiv – postala je jača -kazao je on.
Džofre je upozorio da se, kako se region približava članstvu, može očekivati pojačavanje kampanja koje žele da uspore ili zaustave proces.
- Kako se približavamo cilju, oni koji su protiv toga činiće sve što mogu da zaustave voz koji se kreće sve brže. Zato je važno da svi ostanemo fokusirani na krajnji cilj. Znamo šta treba da uradimo da bismo do njega stigli – sprovođenje reformi. Imamo mapu puta, rokove, podršku EU i dodatna sredstva. Sada je ključno da ostanemo posvećeni zadacima koji su pred nama - zaključio je Džofre.
Govoreći o nacionalnom identitetu i pitanju identiteta, da li se može zlozupotrebiti kao alatka protiv EU, rekao je da je to pitanje, da li neko pokušava da manipuliše.&nbsp;
- Realnost priča drugačiju priču. Diverzitet se smatra prednošću - naveo je Džofra.
Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori kazala je da diplomatija može puno da učini da se razbiju ti narativi.
- Treba pokušati da ih razbijate, ako su višeslojni, i ako se nameću od država koje su autokratije. To je jedan opšti stav koji treba da imamo na umu, ali to nije problem. Mi jako cijenimo slobodu govora i zato oni smatraju da je lakše da šire negativne narative u našim zemljamam jer će nam btii teško da nađemo protivtežu za to - navela je Marsela.
Ipak, ističe ambasadorka, EU je postala sve bolja u borbi protiv tih narativa. Ističe i da se kao Italijanka, u Crnoj Gori uvijek osjećala prihvaćenom.&nbsp;
- Među našim državama postoje istorijske veze koje su toliko jake i naše prijateljstvo je uvijek tu, za mene to nikad nije bio problem. Dakle, mi možemo da im kroz primjere pokažemo da nije samo EU uspješna priča, već i države koje su ušle su postale uspješne. Najbolji primjer za to je Hrvatska. Od 2015. Do sada, taj tip promjena je vrlo značajan, država se značjano promjenila na pozitivan način i to je primjer da je pristupanje EU pozitivna priča, jer ono što dobijaju je izuzetno, to je veliko postignuće - navela je Marsela.
Ona se osvrnula i na narativ da se ulaskom u EU gubi nacionalni identitet.
- To nije tačno, ulaskom u EU, dešava baš suprotno, EU pomaže da zemlja zadrži svoj identitet, a da se sa druge strane oslobode nacionalizma - ocijenila je Marsela.
Marsela, takođe smatra da ćemo kako smo bliže članstvu vidjeti više negativnih narativa.&nbsp;
- Postoji mnogo snaga, koje ne žele da Crna Gora postane punopravna članica EU - zaključila je Marsela.
Tokom prvog dana ovogodišnjeg,jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava.&nbsp;
Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebala da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU. Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu.

Približavanjem Crne Gore EU, glasovi protiv pristupanja će jačati

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, obilježio je tri godine mandata u našoj državi.
Obučen u crnogorsku narodnu nošnju, Felten je poručio da njego posao nije uvijek lak, ali da je privilegija služiti u ovoj divnoj zemlji.
- Visoko na listi naših prioriteta: podrška svim onim političarima, civilnom sektoru i društvenim radnicima koji neumorno rade da članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji pretvore u realnost- poručio je Felten na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgerambmne%2Fstatus%2F1950089034572714459%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Privilegija je služiti u ovoj divnoj zemlji, prioritet je da pomognemo Crnoj Gori na EU putu

Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.
Mirjana Pajković, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.
Stefan Purner ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.
Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.
Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.
Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.
Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.
I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.

Miraš Dušević

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.
To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.
Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.
U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.
- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.
Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.
- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.
On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.
- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.
Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.
- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.
- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.
On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.
Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.
- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.
On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.
Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, nastavio Olaf Šolc, a sada će nastaviti i Fridrih Merc.
- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.
Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.
Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.
Bivši šef albanske diplomatije Ditmir Bušati rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.
On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.
- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.
Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.
- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.
Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.
Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.
Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.
- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.
Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.
Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka Kristina Koulouri rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.
- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.
Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.
- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.
Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.
Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.
Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.
- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.
Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.
Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.
- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.
Rukovoditeljka JHP Zvezdana Kovač objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.
Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.
Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a>
Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.
- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.
Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru na tome što je došlo do postizanja sporazuma.

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.
- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;
Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;
- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

Protiv četrnaestogodišnjaka u Tivtu podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je obio jedan market.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa u pokušaju.
- Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat obaviještena je 16. novembra oko 17.15 sati da se u jednom marketu koji se nalazi u mjestu Kukuljina uključio alarm nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta. Njihovom brzom reakcijom i koordinisanim i efikasnim aktivnostima, na licu mjesta su zatekli maloljetnika od 14 godina koji je ušao u unutrašnjost ovog objekta u cilju otuđivanja određenih predmeta radi sticanja protivpravne imovinske koristi i spriječili ga u daljoj namjeri - kazali su u policiji.&nbsp;
On je prilikom nasilnog ulaska, kako su naglasili, nanio i određena oštećenja na ovom objektu.
- Protiv njega je po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa u pokušaju - dodali su u policiji.
Ovaj dječak se, kako su naveli u policiji, sumnjiči i da je ranije ukrao električni bicikl iz dvorišta jedne kuće. Bicikl je, napominju oni, pronađen i vraćen vlasniku.

Četrnaestogodišnjaku krivična prijava zbog obijanja marketa u Tivtu

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: peter-felten