Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, obilježio je tri godine mandata u našoj državi.
Obučen u crnogorsku narodnu nošnju, Felten je poručio da njego posao nije uvijek lak, ali da je privilegija služiti u ovoj divnoj zemlji.
- Visoko na listi naših prioriteta: podrška svim onim političarima, civilnom sektoru i društvenim radnicima koji neumorno rade da članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji pretvore u realnost- poručio je Felten na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgerambmne%2Fstatus%2F1950089034572714459%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Felten: Privilegija je služiti u ovoj divnoj zemlji, prioritet je da pomognemo Crnoj Gori na EU putu

Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.
Mirjana Pajković, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.
Stefan Purner ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

1084x550

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.
Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.
Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.
Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.
Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.
I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.

Miraš Dušević

1250x600

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.
To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.
Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.
U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.
- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.
Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.
- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.
On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.
- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.
Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.
- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.
- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.
On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.
Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.
- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.
On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.
Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, nastavio Olaf Šolc, a sada će nastaviti i Fridrih Merc.
- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.
Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.
Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.
Bivši šef albanske diplomatije Ditmir Bušati rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.
On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.
- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.
Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.
- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.
Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.
Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.
Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.
- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.
Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.
Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka Kristina Koulouri rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.
- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.
Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.
- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.
Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.
Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.
Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.
- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.
Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.
Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.
- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.
Rukovoditeljka JHP Zvezdana Kovač objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.
Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.
Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a>
Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.
- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.
Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru na tome što je došlo do postizanja sporazuma.

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sastao se danas sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori, Peterom Feltenom, koji je posjetio Cetinje povodom tragičnog događaja koji se dogodio 1. januara.&nbsp;
- Tokom sastanka, ambasador Felten izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa građanima Cetinja u ovim teškim trenucima. Takođe, istakao je podršku Njemačke u naporima da se pruži pomoć građanima- saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.
Đurašković se zahvalio ambasadoru na posjeti i iskazanom saosjećanju, naglasivši da je Prijestonica posvećena prevazilaženju posljedica ove tragedije uz podršku građana i međunarodnih partnera.
- Podrška koju dobijamo od naših prijatelja i međunarodnih partnera, poput Njemačke, u ovim teškim trenucima pokazuje da nijesmo sami. Zajedno ćemo raditi na tome da pomognemo svima koji su pogođeni ovom tragedijom i da se ovakvi događaji više nikada ne ponove- istakao je gradonačelnik.
Na sastanku su, takođe, razmatrane mogućnosti daljeg unapređenja saradnje između Cetinja i njemačkog grada Nirnberga, sa kojim Prijestonica ima potpisan Protokol o partnerstvu od 2012. godine. Poručeno je da Prijestonica Cetinje cijeni kontinuiranu podršku Njemačke i ostaje otvorena za inicijative koje doprinose razvoju grada.
Nakon sastanka, gradonačelnik Đurašković i ambasador Felten zapalili su svijeće i odali počast stradalim građanima u tragediji koja se dogodila 1. januara“, zaključuje se u saopštenju.

Cetinje: Felten zapalio svijeće u pomen žrtvama prvojanuarskog masakra

Problematika i pitanja koja su od značaja za pozicioniranje crnogorskog pravosuđa u procesu pridruživanja Evropskoj uniji bile su teme sastanka predjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Petera Feltena.
Pavličić je naglasila da će fokus njenog mandata posebno biti usmjeren na povećanje stepena efikasnosti rada sudova i praćenje toka predmeta, kao i jačanje sudijskih kapaciteta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici .
- Felten je kazao da će Ambasada Njemačke otvoriti vrata Vrhovnom sudu za komunikaciju sa fondacijama koje podržava Vlada te zemlje, u cilju jačanja efikasnosti crnogorskog sudskog sistema - navedeno je u saopštenju tog suda.

Felten-Pavličić: Ambasada Njemačke podržaće crnogorski sudski sistem

Šokirani smo brutalnim gubitkom toliko života na Cetinju na Novu godinu - poručio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
On je izrazio saučešće onima koji su izgubili rodbinu i prijatelje u stravičnom zločinu, kao i svim ljudima na Cetinju i u Crnoj Gori.
- Povrijeđenima želimo brz i potpun oporavak - dodao je Felten.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGERambMNE%2Fstatus%2F1874605025122746763&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aco Martinović danas je na Cetinju ubio, kako je saopštio v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, najvjerovatnije 12 osoba. To, kako je rekao, pokazuju posljednji podaci. Među ubijenima je dvoje djece.
Martinović je večeras izvršio samoubistvo tokom policijske akcije. Kako je na vanrednoj pres konferenciji saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, povredama je podlegao na putu do Kliničkog centra Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-martinovic-izvrsio-samoubistvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Četiri teško povrijeđene osobe su prevezene u Klinički centar (KCCG). Za sad je završena operacija njih troje - dva muškarca i jedne žene, koji su nakon toga smješteni na Intenzivnu jedinicu.&nbsp;
Kazao je da su njihovi vitalni parametri trenutno zadovoljavajući, ali i da je moguć veliki broj komplikacija.&nbsp;
Četvrti pacijent, muškarac koji ima povrede grudnog koša, trbuha i glave, prema riječima direktora KCCG Aleksandra Radovića, biće operisan do kasno u noć, a ujutro će, nakon što bude kompletno zbrinut, imati više informacija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradovic-operisana-tri-od-cetiri-ranjena-pacijenta-vitalni-parametri-trenutno-zadovoljavajuci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Šokirani smo brutalnim gubitkom života na Cetinju, saučešće rodbini, prijateljima i svima na Cetinju i u Crnoj Gori

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES). 
 
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba. 
 
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten. 
 
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva. 
 
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države. 
 
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva. 
 
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten. 
 
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke. 
 
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. 
 
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on. 
 
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru Kirsten Šonefeld je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki. 
 
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld. 
 
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. 
 
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on. 
 
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. 
 
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević. 
 
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed. 
 
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji. 
 
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale. 
 
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Peterom Feltenom.
LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.
On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.
Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.
- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.
On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.
- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.
Dr Stefan Pürner ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.
Mirjana Pajković, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.
Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

"Vatro-ubica" je stigao dva dana prije obećanog, naveo je na mreži Iks premijer Milojko Spajić.
Podsjetimo, Spajić je prije par dana najavio da će iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnu Goru stići avion “vatro-ubica” Antonov AN-32P, koji će se pomagati u borbi protiv požara.
Takođe, avion će biti na raspolaganju Crnoj Gori do 31. oktobra.
- Zahvaljujemo Emiratima, ovaj avion će predstavljati veliku sigurnost za našu zemlju - dodao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1957455372400103737%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1957455372400103737%7Ctwgr%5E068974dde763d16a7de847fdb4b7c233f48a4ff5%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: "Vatro-ubica" stigao u Crnu Goru, velika sigurnost za našu zemlju

Danas je, 18. avgusta, u prisustvu porodice, prijatelja i poštovalaca na vječni počinak ispraćen Sreten Perović (1932-2025), jedan od potonjih iz generacije utemeljivača savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike, saopšteno je iz Crnogorskoga PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).&nbsp;
Bio je, kako se navodi, uz brojne druge zasluge, jedan od utemeljivača Crnogorskoga PEN centra i privrženi saradnik Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
- Povodom njegove smrti Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar organizovaće omaž Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana 17-18. septembra. Slava mu! - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Omaž Sretenu Peroviću biće upriličen tokom Cetinjskih filoloških dana

Kritike molitvi za kišu u organizaciji Crkve Srbije u Crnoj Gori su zasigurno motivisane raznovrsnim razlozima.
Vjerujem da je odnos ove crkvene organizacije prema državi Crnoj Gori, odnosno, koncentrisan napor vladajućih struktura da taj odnos modifikuju u skladu s njihovim vjerskim svetonazorom, važno pitanje koje se ne treba zanemarivati u kritičkim osvrtima na legitimizaciju paganskih obreda.
Crna Gora je formalno sekularna država - nejaka i rasuta, ali još uvijek sekularna.
Poziv na molitvu za kišu je nesumnjivo značajna intervencija Crkve Srbije u javnom prostoru i u vremenu ozbiljne krize.
Ovom intervencijom se istovremeno pokazuje pomenuta slabašnost i rasutost države i profesionalna nesposobnost njenih političkih lidera i birokratskih administratora, kao i moć koju Crkva Srbije ima u našoj državi.
Moć Crkve Srbije se legitimiše kada poslanici u najvišem zakonodavnom tijelu u državi vokalizuju zahvalnice svojem bogu na ispunjenju molitvenih želja.
Stoga ovakvi nastupi zakonodavnih birokrata u skupštini države predstavljaju novo testiranje i pomjeranje granice koja bi trebala da odvaja Crkvu Srbije od državnog aparata Crne Gore. Ovakvi nastupi su još jedan korak ka daljoj desekularizaciji društva.
Kritički odnos prema ovakvom djelovanju treba da bude argumentovan i nepokolebljiv u istoj mjeri u kojoj je oštar i snažan strojevi korak vjerskih fundamentalista koji su trenutno na vlasti.

Molitva o “kruhu inosušnom”

Grupa palestinske djece, od 30 do 50 onih koji su kritično bolesni ili povrijeđeni, biće evakuisani iz Gaze i prebačeni u Ujedinjeno Kraljevstvo na medicinsko liječenje u narednim nedjeljama, javlja danas BBC.
To će biti prva grupa djece koja će stići u Veliku Britaniju na liječenje kao dio vladine operacije koju koordinišu ministarstva inostranih, unutrašnjih poslova i zdravlja.
Djecu će birati ljekari koji rade za ministarstvo zdravlja, koje vodi Hamas, prije nego što Svjetska zdravstvena organizacija bude koordinisala putovanje, dodaje BBC.
Ova akcija vlade uslijedila je poslije pisma pojedinih poslanika, koji su insistirali da se bolesna i povrijeđena djeca iz Gaze prebace u Ujedinjeno Kraljevstvo "bez odlaganja".
Više od 50.000 djece je ubijeno ili povrijeđeno u ratu u Gazi, od oktobra 2023. godine, pokazuju podaci organizacije UN za brigu o djeci UNICEF.

Nekoliko desetina kritično bolesne i povrijeđene djece u Gazi će biti poslato na liječenje u Veliku Britaniju

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: peter-felten