<p>Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka</b> i ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b>.</p>
<p>Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.</p>
<p>- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.</p>
<p><b>Mirjana Pajković</b>, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.</p>
<p><b>Stefan Purner </b>ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

<p>Njemački ambasador u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.</p>
<p>Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.</p>
<p>Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.</p>
<p>Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.</p>
<p>Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.</p>
<p>I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.</p>

Miraš Dušević

1250x600

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

<p>Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.</p>
<p>To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.</p>
<p>Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.</p>
<p>Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU)<b> Predrag Zenović</b>, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.</p>
<p>U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.</p>
<p>- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.</p>
<p>Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.</p>
<p>- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.</p>
<p>On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.</p>
<p>- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.</p>
<p>Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.</p>
<p>- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.</p>
<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.</p>
<p>- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.</p>
<p>On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.</p>
<p>Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.</p>
<p>- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.</p>
<p>On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.</p>
<p>Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka<b> Angela Merkel</b>, nastavio<b> Olaf Šolc</b>, a sada će nastaviti i <b>Fridrih Merc</b>.</p>
<p>- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.</p>
<p>Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.</p>
<p>Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.</p>
<p>Bivši šef albanske diplomatije <b>Ditmir Bušati</b> rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.</p>
<p>On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.</p>
<p>- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.</p>
<p>Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.</p>
<p>- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.</p>
<p>Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan<b> Aleksandra Tomanić </b>rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.</p>
<p>Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.</p>
<p>Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.</p>
<p>- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.</p>
<p>Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.</p>
<p>Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka <b>Kristina Koulouri</b> rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.</p>
<p>- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.</p>
<p>Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.</p>
<p>- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.</p>
<p>Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.</p>
<p>Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.</p>
<p>Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.</p>
<p>- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.</p>
<p>Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.</p>
<p>Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.</p>
<p>- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.</p>
<p>Rukovoditeljka JHP <b>Zvezdana Kovač </b>objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.</p>
<p>Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.</p>
<p>Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a></p>
<p>Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.</p>

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori<b> Peter Felten</b>, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.</p>
<p>- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.</p>
<p>Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johanu Satleru</b> na tome što je došlo do postizanja sporazuma.</p>

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

<p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje<b> Nikola Đurašković </b>sastao se danas sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori, <b>Peterom Feltenom</b>, koji je posjetio Cetinje povodom tragičnog događaja koji se dogodio 1. januara.&nbsp;</p>
<p>- Tokom sastanka, ambasador Felten izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa građanima Cetinja u ovim teškim trenucima. Takođe, istakao je podršku Njemačke u naporima da se pruži pomoć građanima- saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.</p>
<p>Đurašković se zahvalio ambasadoru na posjeti i iskazanom saosjećanju, naglasivši da je Prijestonica posvećena prevazilaženju posljedica ove tragedije uz podršku građana i međunarodnih partnera.</p>
<p>- Podrška koju dobijamo od naših prijatelja i međunarodnih partnera, poput Njemačke, u ovim teškim trenucima pokazuje da nijesmo sami. Zajedno ćemo raditi na tome da pomognemo svima koji su pogođeni ovom tragedijom i da se ovakvi događaji više nikada ne ponove- istakao je gradonačelnik.</p>
<p>Na sastanku su, takođe, razmatrane mogućnosti daljeg unapređenja saradnje između Cetinja i njemačkog grada Nirnberga, sa kojim Prijestonica ima potpisan Protokol o partnerstvu od 2012. godine. Poručeno je da Prijestonica Cetinje cijeni kontinuiranu podršku Njemačke i ostaje otvorena za inicijative koje doprinose razvoju grada.</p>
<p>Nakon sastanka, gradonačelnik Đurašković i ambasador Felten zapalili su svijeće i odali počast stradalim građanima u tragediji koja se dogodila 1. januara“, zaključuje se u saopštenju.</p>

Cetinje: Felten zapalio svijeće u pomen žrtvama prvojanuarskog masakra

<p>Problematika i pitanja koja su od značaja za pozicioniranje crnogorskog pravosuđa u procesu pridruživanja Evropskoj uniji bile su teme sastanka predjednice Vrhovnog suda <b>Valentine Pavličić</b> i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori<b> Petera Feltena</b>.</p>
<p>Pavličić je naglasila da će fokus njenog mandata posebno biti usmjeren na povećanje stepena efikasnosti rada sudova i praćenje toka predmeta, kao i jačanje sudijskih kapaciteta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici .</p>
<p>- Felten je kazao da će Ambasada Njemačke otvoriti vrata Vrhovnom sudu za komunikaciju sa fondacijama koje podržava Vlada te zemlje, u cilju jačanja efikasnosti crnogorskog sudskog sistema - navedeno je u saopštenju tog suda.</p>

Felten-Pavličić: Ambasada Njemačke podržaće crnogorski sudski sistem

<p>Šokirani smo brutalnim gubitkom toliko života na Cetinju na Novu godinu - poručio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b>.</p>
<p>On je izrazio saučešće onima koji su izgubili rodbinu i prijatelje u stravičnom zločinu, kao i svim ljudima na Cetinju i u Crnoj Gori.</p>
<p>- Povrijeđenima želimo brz i potpun oporavak - dodao je Felten.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGERambMNE%2Fstatus%2F1874605025122746763&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><b>Aco Martinović</b> danas je na Cetinju ubio, kako je saopštio v.d. direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b>, najvjerovatnije 12 osoba. To, kako je rekao, pokazuju posljednji podaci. Među ubijenima je dvoje djece.</p>
<p>Martinović je večeras izvršio samoubistvo tokom policijske akcije. Kako je na vanrednoj pres konferenciji saopštio ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>, povredama je podlegao na putu do Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-martinovic-izvrsio-samoubistvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Četiri teško povrijeđene osobe su prevezene u Klinički centar (KCCG). Za sad je završena operacija njih troje - dva muškarca i jedne žene, koji su nakon toga smješteni na Intenzivnu jedinicu.&nbsp;</p>
<p>Kazao je da su njihovi vitalni parametri trenutno zadovoljavajući, ali i da je moguć veliki broj komplikacija.&nbsp;</p>
<p>Četvrti pacijent, muškarac koji ima povrede grudnog koša, trbuha i glave, prema riječima direktora KCCG <b>Aleksandra Radovića</b>, biće operisan do kasno u noć, a ujutro će, nakon što bude kompletno zbrinut, imati više informacija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradovic-operisana-tri-od-cetiri-ranjena-pacijenta-vitalni-parametri-trenutno-zadovoljavajuci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Šokirani smo brutalnim gubitkom života na Cetinju, saučešće rodbini, prijateljima i svima na Cetinju i u Crnoj Gori

<p>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES).<br/>
<br/>
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.<br/>
<br/>
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten.<br/>
<br/>
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.<br/>
<br/>
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.<br/>
<br/>
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva.<br/>
<br/>
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten.<br/>
<br/>
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.<br/>
<br/>
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti.<br/>
<br/>
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.<br/>
<br/>
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru <b>Kirsten Šonefeld</b> je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki.<br/>
<br/>
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.<br/>
<br/>
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne.<br/>
<br/>
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on.<br/>
<br/>
Izvršna direktorica CGO-a<b> Daliborka Uljarević </b>ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu.<br/>
<br/>
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.<br/>
<br/>
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.<br/>
<br/>
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.</p>

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

<p>Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori <b>Peterom Feltenom</b>.</p>
<p>LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.</p>
<p>On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.</p>
<p>Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.</p>
<p>- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.</p>
<p>On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.</p>
<p>- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.</p>
<p>Dr <b>Stefan Pürner</b> ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.</p>
<p><b>Mirjana Pajković</b>, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.</p>
<p>Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.</p>

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

<p>&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;</p>
<p>Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva <b>Admir Šahmanović.</b></p>
<p>Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>Otvarajući događaj, ministar<b> </b>Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.</p>
<p>Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.</p>
<p>- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas <b>Zorana Sekulić</b>.</p>
<p>Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.</p>
<p>Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.</p>
<p>- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.</p>
<p>Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.</p>
<p>Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.</p>
<p>- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.</p>

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

<p>Ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski</b> pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom <b>Donaldom Trampom </b>u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.</p>
<p>Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom </b>prethodnog dana.</p>
<p>Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.</p>
<p>Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.</p>
<p>Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.</p>
<p>- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.</p>
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
<p>Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.</p>
<p>Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.</p>
<p>Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.</p>
<p>Dopisnik ukrajinskog servisa RSE <b>Oleh Haliv</b> posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.</p>
<p>- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.</p>
<p>Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.</p>
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
<p>Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.</p>
<p>- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.</p>
<p>Politička analitičarka <b>Aleksandra Filipenko</b> rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."</p>
<p>Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."</p>
<p>Nije dao detalje o tome.</p>
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
<p>Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.</p>
<p>Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.</p>
<p>- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.</p>
<p>Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.</p>

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

<p>Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Ferhan Al-Saud, izjavio je tokom zvanične posjete Moskvi da je trenutni prioritet njegove zemlje postizanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze. Naglasio je da neće biti govora o normalizaciji odnosa s Izraelom dok se ne riješi palestinsko pitanje.</p>
<p>Ono što trenutno vidimo jeste da Izrael uništava Gazu i njene civile. To je potpuno nepotrebno, neprihvatljivo i mora prestati - rekao je princ Fejsal.</p>
<p>Još početkom 2024. godine poručio je da normalizacija odnosa s Izraelom nije moguća bez konkretnih koraka ka rješavanju palestinskog pitanja, uključujući ostvarenje prava Palestinaca na nezavisnu državu.</p>
<p>Njegova izjava dolazi u trenutku intenzivnih diplomatskih napora da se zaustave višemjesečni sukobi u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, od početka izraelske ofanzive ubijeno više od 57.000 Palestinaca. Izraelske vlasti navode da je u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 taoca je odvedeno.</p>
<p>Saudijska Arabija, važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država i vodeća zemlja arapskog svijeta, pod sve je većim pritiskom da se pridruži državama koje su uspostavile diplomatske odnose s Izraelom u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma. Ipak, Rijad je više puta istakao da prava Palestinaca moraju biti temelj svakog budućeg dogovora.</p>

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

<p>Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.</p>
<p>To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.</p>
<p>- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;</p>
<p>Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.</p>
<p>- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.</p>
<p>Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.</p>
<p>Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.</p>
<p>Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su <b>Ana Raičković</b> (Pobjeda), <b>Itana Kaluđerović</b> (TVE), <b>Dragana Šćepanović</b> (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.</p>
<p>Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.</p>
<p>- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.</p>
<p>Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;</p>
<p>- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.</p>
<p>Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.</p>
<p>Državna tužiteljka <b>Ivana Petrušić Vukašević</b> rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.</p>
<p>Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.</p>
<p>Direktorica NVO Ženska akcija <b>Slavica Striković</b> rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.</p>
<p>- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama <b>Aleksandri Vuković Kuč</b> i <b>Draginji Vuksanović Stanković</b>.</p>
<p>Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.</p>
<p>Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.</p>
<p>Poslanica DPS-a<b> Aleksandra Vuković Kuč</b>, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.</p>
<p>- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.</p>
<p>Potpredsjednica GP URA <b>Milena Vuković </b>ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.</p>
<p>Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata <b>Borisa Bogdanovića</b>, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.</p>
<p>Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;</p>
<p>NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).</p>

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: peter-felten