Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, narativi kojima se stvara negativna slika o EU će se pojačavati, a oni koji su protiv članstva, učiniće sve da taj put zaustave. To je zaključeno na panelu “Konkurentski narativi: Identitet, uticaj i evroatlantski put Zapadnog Balkana.”
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten poručio je da pojedini narativi imaju potencijal da utiču na javno mnjenje u regionu, dok drugi nemaju značajniji efekat.
Felten je istakao da je posebno prisutan narativ da je Evropska unija u krizi, što, kako je naveo, predstavlja pokušaj da se oslabi EU iznutra i spolja.&nbsp;
- Taj narativ šalje poruku državama članicama da evropska ideja slabi i erodira nakon Drugog svjetskog rata, dok zemljama Balkana sugeriše da ne treba da se pridružuju Uniji već da se okrenu drugim partnerima. On počiva na ideji da partnerstvo ne znači ništa.Takvi narativi stvaraju sliku o Evropi kao aglomeraciji slabih država i kao prostoru geopolitičkog nadmetanja velikih sila - kazao je Felten.
Dodao je da takve poruke nijesu iznenađenje ni u Crnoj Gori, ali da je imidž EU u zemlji i regionu i dalje pozitivan.
- Unija se posmatra kao uspješna priča i centar prosperiteta. Ta slika je prilično čvrsto utemeljena i potrebno je mnogo napora da se ona promijeni. Ne brine me naročito narativ da je EU u krizi, jer nije duboko ukorijenjen. Važno je da se građanima objasni da debate u okviru EU ne znače raspad, već priliku za reforme i prilagođavanje - poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, to je važna poruka za Crnu Goru koja će, kada postane članica Unije, kao mala država imati priliku da njen glas bude jednako važan.&nbsp;
- Za male zemlje važno je da imaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka i da se čuju - naglasio je Felten.
Govoreći o odnosu građana prema Zapadu, ambasador je naveo da u praksi ljudi jasno prave izbor.&nbsp;
- Koliko ljudi na Zapadnom Balkanu želi da radi ili putuje u Rusiju, a koliko njih bira EU? Iako su mnogi građani kritični prema Uniji, kada donose lične odluke između autoritarnog režima i evropskih vrijednosti, većina bira EU. Zato smatram da taj narativ nije posebno problematičan - rekao je Felten.
On je, međutim, upozorio na narativ da Evropska unija ne želi da primi Zapadni Balkan.&nbsp;
- To su poruke koje treba ozbiljno razmotriti jer zaista mogu uticati na javno mnjenje u regionu - ocijenio je on.
Felten je govorio i o narativu prema kojem približavanje Zapadu ugrožava nacionalni identitet.
- Evropske vrijednosti – ljudsko dostojanstvo, poštovanje, demokratija – jasno su definisane, između ostalog, i u Lisabonskom ugovoru. Te vrijednosti su Crna Gora i druge zemlje već prihvatile ulaskom u Ujedinjene nacije i Savjet Evrope. Oni koji pokušavaju da plaše građane evropskim vrijednostima vjerovatno to čine kako bi sačuvali svoje pozicije moći i glasačko tijelo - zaključio je ambasador Njemačke.
Emanuele Džofre, zamjenik generalnog direktora i direktor za Zapadnu Evropu u Generalnom direktoratu za Evropu i Centralnu Aziju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), na panelu je govorio o razlozima širenja konkurentskih narativa i potrebi da im se suprotstavi činjenicama i konkretnim rezultatima.
Džofre je istakao da narativi koji dovode u pitanje evropski put zemalja Zapadnog Balkana imaju za cilj da podstaknu sumnju i oslabe podršku procesu pristupanja EU.
- Cilj tih narativa je da izazovu sumnju i unesu podjele, dok je naš zadatak da gradimo kontranarative zasnovane na činjenicama. Nakon što smo 2013. primili Hrvatsku, proces proširenja je usporio, ali sada ponovo oživljava i to je strateški interes Evropske unije. Crna Gora predvodi taj put i najbliža je završetku pristupnog procesa. Neki nijesu zadovoljni time i pokušavaju da reaguju, jer znaju da pridruživanje čini države članice snažnijima, a samim tim i Uniju - kazao je Džofre.
On je naglasio da postoje akteri kojima više odgovara da region ostane slab i ranjiv na spoljne uticaje.&nbsp;
- Nekima je draže da imaju zemlje koje su zavisne, usamljene i slabe, jer je na njih lakše uticati. Zato moramo odgovoriti svojim uspjehom i činjenicama. Šezdeset odsto stanovništva Zapadnog Balkana podržava EU, ljudi putuju i školuju se u Uniji. Važno je da građani osjete pripadnost EU još prije formalnog pristupanja, a jedan od načina za to je i primjena Plana rasta i SEPA mehanizma - istakao je on
Govoreći o spoljnim pritiscima, Džofre je poručio da Rusija želi da spriječi građane Balkana da se pridruže EU, jer region, kako je naglasio, pripada evropskom prostoru.&nbsp;
- Četiri godine sam proveo na Balkanu i uvjerio se da ljudi ovdje dijele evropske vrijednosti – cijene slobodu govora, slobodu kretanja i pravo da osnivaju preduzeća. To je suština EU – imati nezavisnog sudiju koji odlučuje šta je ispravno, a šta nije. Ne vjerujem da ljudi na Balkanu misle drugačije. Nijedna država nije oslabila nakon što je ušla u EU, naprotiv – postala je jača -kazao je on.
Džofre je upozorio da se, kako se region približava članstvu, može očekivati pojačavanje kampanja koje žele da uspore ili zaustave proces.
- Kako se približavamo cilju, oni koji su protiv toga činiće sve što mogu da zaustave voz koji se kreće sve brže. Zato je važno da svi ostanemo fokusirani na krajnji cilj. Znamo šta treba da uradimo da bismo do njega stigli – sprovođenje reformi. Imamo mapu puta, rokove, podršku EU i dodatna sredstva. Sada je ključno da ostanemo posvećeni zadacima koji su pred nama - zaključio je Džofre.
Govoreći o nacionalnom identitetu i pitanju identiteta, da li se može zlozupotrebiti kao alatka protiv EU, rekao je da je to pitanje, da li neko pokušava da manipuliše.&nbsp;
- Realnost priča drugačiju priču. Diverzitet se smatra prednošću - naveo je Džofra.
Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori kazala je da diplomatija može puno da učini da se razbiju ti narativi.
- Treba pokušati da ih razbijate, ako su višeslojni, i ako se nameću od država koje su autokratije. To je jedan opšti stav koji treba da imamo na umu, ali to nije problem. Mi jako cijenimo slobodu govora i zato oni smatraju da je lakše da šire negativne narative u našim zemljamam jer će nam btii teško da nađemo protivtežu za to - navela je Marsela.
Ipak, ističe ambasadorka, EU je postala sve bolja u borbi protiv tih narativa. Ističe i da se kao Italijanka, u Crnoj Gori uvijek osjećala prihvaćenom.&nbsp;
- Među našim državama postoje istorijske veze koje su toliko jake i naše prijateljstvo je uvijek tu, za mene to nikad nije bio problem. Dakle, mi možemo da im kroz primjere pokažemo da nije samo EU uspješna priča, već i države koje su ušle su postale uspješne. Najbolji primjer za to je Hrvatska. Od 2015. Do sada, taj tip promjena je vrlo značajan, država se značjano promjenila na pozitivan način i to je primjer da je pristupanje EU pozitivna priča, jer ono što dobijaju je izuzetno, to je veliko postignuće - navela je Marsela.
Ona se osvrnula i na narativ da se ulaskom u EU gubi nacionalni identitet.
- To nije tačno, ulaskom u EU, dešava baš suprotno, EU pomaže da zemlja zadrži svoj identitet, a da se sa druge strane oslobode nacionalizma - ocijenila je Marsela.
Marsela, takođe smatra da ćemo kako smo bliže članstvu vidjeti više negativnih narativa.&nbsp;
- Postoji mnogo snaga, koje ne žele da Crna Gora postane punopravna članica EU - zaključila je Marsela.
Tokom prvog dana ovogodišnjeg,jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava.&nbsp;
Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebala da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU. Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Približavanjem Crne Gore EU, glasovi protiv pristupanja će jačati

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, obilježio je tri godine mandata u našoj državi.
Obučen u crnogorsku narodnu nošnju, Felten je poručio da njego posao nije uvijek lak, ali da je privilegija služiti u ovoj divnoj zemlji.
- Visoko na listi naših prioriteta: podrška svim onim političarima, civilnom sektoru i društvenim radnicima koji neumorno rade da članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji pretvore u realnost- poručio je Felten na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgerambmne%2Fstatus%2F1950089034572714459%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Privilegija je služiti u ovoj divnoj zemlji, prioritet je da pomognemo Crnoj Gori na EU putu

Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.
Mirjana Pajković, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.
Stefan Purner ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.
Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.
Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.
Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.
Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.
I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.

Miraš Dušević

1250x600

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.
To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.
Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.
U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.
- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.
Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.
- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.
On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.
- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.
Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.
- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.
- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.
On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.
Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.
- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.
On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.
Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, nastavio Olaf Šolc, a sada će nastaviti i Fridrih Merc.
- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.
Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.
Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.
Bivši šef albanske diplomatije Ditmir Bušati rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.
On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.
- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.
Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.
- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.
Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.
Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.
Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.
- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.
Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.
Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka Kristina Koulouri rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.
- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.
Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.
- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.
Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.
Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.
Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.
- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.
Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.
Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.
- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.
Rukovoditeljka JHP Zvezdana Kovač objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.
Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.
Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a>
Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.
- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.
Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru na tome što je došlo do postizanja sporazuma.

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sastao se danas sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori, Peterom Feltenom, koji je posjetio Cetinje povodom tragičnog događaja koji se dogodio 1. januara.&nbsp;
- Tokom sastanka, ambasador Felten izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa građanima Cetinja u ovim teškim trenucima. Takođe, istakao je podršku Njemačke u naporima da se pruži pomoć građanima- saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.
Đurašković se zahvalio ambasadoru na posjeti i iskazanom saosjećanju, naglasivši da je Prijestonica posvećena prevazilaženju posljedica ove tragedije uz podršku građana i međunarodnih partnera.
- Podrška koju dobijamo od naših prijatelja i međunarodnih partnera, poput Njemačke, u ovim teškim trenucima pokazuje da nijesmo sami. Zajedno ćemo raditi na tome da pomognemo svima koji su pogođeni ovom tragedijom i da se ovakvi događaji više nikada ne ponove- istakao je gradonačelnik.
Na sastanku su, takođe, razmatrane mogućnosti daljeg unapređenja saradnje između Cetinja i njemačkog grada Nirnberga, sa kojim Prijestonica ima potpisan Protokol o partnerstvu od 2012. godine. Poručeno je da Prijestonica Cetinje cijeni kontinuiranu podršku Njemačke i ostaje otvorena za inicijative koje doprinose razvoju grada.
Nakon sastanka, gradonačelnik Đurašković i ambasador Felten zapalili su svijeće i odali počast stradalim građanima u tragediji koja se dogodila 1. januara“, zaključuje se u saopštenju.

Cetinje: Felten zapalio svijeće u pomen žrtvama prvojanuarskog masakra

Problematika i pitanja koja su od značaja za pozicioniranje crnogorskog pravosuđa u procesu pridruživanja Evropskoj uniji bile su teme sastanka predjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Petera Feltena.
Pavličić je naglasila da će fokus njenog mandata posebno biti usmjeren na povećanje stepena efikasnosti rada sudova i praćenje toka predmeta, kao i jačanje sudijskih kapaciteta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici .
- Felten je kazao da će Ambasada Njemačke otvoriti vrata Vrhovnom sudu za komunikaciju sa fondacijama koje podržava Vlada te zemlje, u cilju jačanja efikasnosti crnogorskog sudskog sistema - navedeno je u saopštenju tog suda.

Felten-Pavličić: Ambasada Njemačke podržaće crnogorski sudski sistem

Šokirani smo brutalnim gubitkom toliko života na Cetinju na Novu godinu - poručio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
On je izrazio saučešće onima koji su izgubili rodbinu i prijatelje u stravičnom zločinu, kao i svim ljudima na Cetinju i u Crnoj Gori.
- Povrijeđenima želimo brz i potpun oporavak - dodao je Felten.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGERambMNE%2Fstatus%2F1874605025122746763&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aco Martinović danas je na Cetinju ubio, kako je saopštio v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, najvjerovatnije 12 osoba. To, kako je rekao, pokazuju posljednji podaci. Među ubijenima je dvoje djece.
Martinović je večeras izvršio samoubistvo tokom policijske akcije. Kako je na vanrednoj pres konferenciji saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, povredama je podlegao na putu do Kliničkog centra Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-martinovic-izvrsio-samoubistvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Četiri teško povrijeđene osobe su prevezene u Klinički centar (KCCG). Za sad je završena operacija njih troje - dva muškarca i jedne žene, koji su nakon toga smješteni na Intenzivnu jedinicu.&nbsp;
Kazao je da su njihovi vitalni parametri trenutno zadovoljavajući, ali i da je moguć veliki broj komplikacija.&nbsp;
Četvrti pacijent, muškarac koji ima povrede grudnog koša, trbuha i glave, prema riječima direktora KCCG Aleksandra Radovića, biće operisan do kasno u noć, a ujutro će, nakon što bude kompletno zbrinut, imati više informacija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradovic-operisana-tri-od-cetiri-ranjena-pacijenta-vitalni-parametri-trenutno-zadovoljavajuci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Šokirani smo brutalnim gubitkom života na Cetinju, saučešće rodbini, prijateljima i svima na Cetinju i u Crnoj Gori

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES). 
 
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba. 
 
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten. 
 
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva. 
 
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države. 
 
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva. 
 
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten. 
 
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke. 
 
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. 
 
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on. 
 
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru Kirsten Šonefeld je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki. 
 
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld. 
 
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. 
 
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on. 
 
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. 
 
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević. 
 
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed. 
 
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji. 
 
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale. 
 
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.
- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.
Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.
- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.
U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.
- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.
Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.
- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.
Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.
- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

Na Međunarodni dan dostojanstvenog rada govorimo o pravima radnika i dostojanstvenom životu zaposlenih.&nbsp;
 
Da li će održavanje ulaza poskupiti i kako građani komentarišu najavu poskupljenja?&nbsp;
 
Zašto ne bi trebalo praviti kompromise sa samim sobom?
 
Govorimo o snusu i električnim cigaretama koji su sve popularniji među mladima.&nbsp;
 
Sa članovima KVP Kapetan razgovaramo o posljednjoj realizovanoj ekspediciji, usponu na Veliki Atlas.&nbsp;
 
U Ulcinju predstavljen „Dolcinium“, prvi ekološki parfemski brend u istoriji cg „Južni sjever“.
 
Emitujemo dio intervjua sa Suadom Šehovićem koji možete gledati večeras u E glamu. 
 
E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima u terminu od 16h do 18h.

U ''E uživo'' o pravima radnika, poskupljenjima, alpinizmu i prvom crnogorskom ekološkom parfemskom brendu

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: peter-felten