Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto istakao je da Mađarska sa ovim rukovodstvom nikada neće uvesti sankcije demokratski izabranim rukovodiocima bh. entiteta Republika Srpska.
On je naglasio da Mađarska smatra da je progon predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika političke prirode i da je opasno to što se radi protiv njega.
- To je lov na vještice koji može da potkopa sigurnost na tom području. Za nas koji živimo u susjedstvu je ključna stabilnost na tom području - naveo je Sijarto na konferenciji za novinare nakon sastanka u Budimpešti sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.
On je kazao da EU neće uvesti sankcije Dodiku jer je za to potrebna saglasnost svih članica EU, a Mađarska je protiv.
On je rekao da bez stabilnosti Republike Srpske nema ni stabilnosti regiona.
Cvijanović je danas u Budimpešti rekla da je BiH u najvećoj političkoj i ustavnoj krizi "koja je po ko zna koji put prouzrokovana određenim intervencijama stranaca, te istakla da ova zemlja funkcioniše kao kolonija".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sijarto: Mađarska je protiv sankcija Dodiku, nama je ključna stabilnost u BiH

Američko-ruski sporazum jedini je način za okončanje rata u Ukrajini, ocijenio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto.
On je to kazao povodom tri godine od početka rata u Ukrajini.
- Nakon tri godine rata, evo prilike za mir. Uvijek smo smatrali da samo američko-ruski sporazum može dovesti do kraja rata - napisao je Sijarto na Fejsbuku.

On je naveo da je "miroljubivi američki predsjednik Donald Tramp doveo do dugo očekivanog preokreta“, pa su počeli američko-ruski pregovori o miru, prenosi Anadolija.

Kako je rekao Sijarto, u fundamentalnom interesu svih je da ti pregovori dovedu do uspjeha.
- I zato ćemo učiniti sve što možemo da osiguramo da Brisel i proratni Evropljani ne mogu spriječiti američko-ruski sporazum koji će donijeti mir - kazao je Sijarto, koji danas prisustvuje sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije (EU) u Briselu.

On je rekao da će na sastanku biti mnogo pritiska, ali da neće popustiti.

- Tri godine se opiremo pritiscima, tri godine ne dozvoljavamo da nas guraju u svoju ratnu politiku, sada ćemo izdržati - poručio je Sijarto.

Kako je kazao, ne pristaju da žure sa produženjem režima sankcija pojedincima.

- Ne pristajemo da plaćamo desetine milijardi eura više za isporuke oružja. Kada je riječ o bezbjednosnim garancijama, ne postavljamo pitanje kakve su bezbjednosne garancije potrebne Ukrajini, već kakve su to garancije nama, Mađarima - zaključio je Sijarto.

Sijarto: Samo američko-ruski sporazum može dovesti do kraja rata

Evropskoj uniji je potreban patriotski zaokret da bi povratila izgubljenu konkurentnost, bezbjednost i uticaj na svjetskoj sceni, poručio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Pojava „nove globalne političke realnosti” i novog lidera na Zapadu - američkog predsjednika Donalda Trampa - znači da su patriote postale globalna većina, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za medije sa generalnim sekretarom austrijske Slobodarske partije (FPO) Kristijanom Hafenekerom, prenosi MTI.
- Vrijeme je da se vratimo temeljnim vrijednostima demokratije u Evropi, kao i da poštujemo volju naroda, što je možda najvažnija fundamentalna demokratska vrijednost - rekao je Sijarto, prenosi Tanjug.
On je ukazao i da je vrijeme da se stavi tačka na pogrešno tumačenje demokratije u Evropi, koje podrazumijeva da ako na izborima pobijedi liberalna stranka, onda postoji demokratija, a ako ne pobijedi, onda nema demokatije.
Sijarto naglašava da patriotske snage moraju imati vodeću ulogu u „okončanju globalne diktature liberalnog mejnstrima”. „Razlog zašto mi, patriote, postajemo sve snažniji u Evropi jeste to što zastupamo interese Evrope i evropskog naroda.
Mi želimo mir, dok liberali žele da osujete napore čiji je cilj okončanja rata u Ukrajini”, rekao je on. Naveo je i da se patriotske snage bave pitanjem migracije, koje on smatra ključnim za bezbjednost Evropljana, ali da liberali puštaju migrante u Evropu te da su posljedice toga vidljive.

Sijarto: Evropi treba patriotski zaokret da bi povratila uticaj na svjetskoj sceni

Mađarska neće podržati produženje sankcija Evropske unije ruskim i bjeloruskim pravnim i fizičkim licima, jer treba dati prostora mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. 
 
Govoreći u Vašingtonu, on je kritikovao Brisel zbog donošenja „prenaglih odluka“ koje, prema njegovim riječima, otežavaju postizanje mira. 
 
- Nećemo pristati na produženje sankcija u ponedjeljak, ima vremena do 10. marta- kazao je Sijarto, a prenosi Anadolija. 
 
On je &nbsp;istakao da Evropska komisija nije ispunila obećanje da će uključiti Mađarsku u pregovore o nastavku ukrajinskog tranzita plina, već je umjesto toga pozvala samo Slovačku i Ukrajinu. 
 
- Već su prekršili jednu od četiri garancije- dodao je Sijarto. 
 
Mađarska se, takođe, protivi predlogu EU za izdvajanje 20 milijardi EUR pomoći Ukrajini, tvrdeći da taj paket ne doprinosi miru, već samo jača pregovaračku poziciju Kijeva. 
 
-Nećemo podržati trošenje novca evropskih poreskih obveznika na produžavanje rata- poručio je mađarski ministar. 
 
On je rekao da je izbor Donalda Trampa promijenio globalnu političku dinamiku u korist mira, ali da evropski liberali, kako je kazao, pokušavaju blokirati te napore. 
 
- Nikada nismo bili bliži rješenju, jer su direktni pregovori između SAD-a i Rusije ponovo probudili nadu u mir- zaključio je Sijarto. 
 
U okviru posjete SAD-u Sijarto je danas razgovarao s ministrom finansija SAD-a Skotom Besentom.

Sijarto: Ne podržavamo produženje sankcija Rusiji i Bjelorusiji

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da u studentskim protestima u Srbiji, koji traju od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, vidi "pokušaje destabilizacije" Srbije.
- Vidim pokušaj destabilizacije Srbije i koliko razumijem to se ne podstiče samo iz zemlje nego i iz spolja - rekao je Sijarto u intervjuu za RTS.
Prema njegovim riječima, interes Mađarske je da Srbija ostane stabilna.
- To je dobro za Mađare koji žive u Srbiji i za Mađarsku zbog saradnje dvije zemlje - dodajući da Budimpešta „vjeruje vladajućoj koaliciji u Srbiji i da se „nada da pokušaj destabilizacije neće uspjeti“.
On je takođe rekao da je Srbija najjača zemlja na Zapadnom Balkanu i da Mađarska vjeruje da je u interesu Evropske unije da Srbija bude njena članica.
- Za Mađarsku bi bila dobra vijest da Srbija postane članica EU - kazao je Sijarto.
Istakao je da je potrebna jaka regionalna koordinacija da bi se izbjegao svaki prekid u snabdijevanju gasom i negativan uticaj na tržišta
- U saradnji sa Rusijom, Turskom, Bugarskom, Srbijom uspjeli smo da nađemo rješenje uz pomoć kojeg je obezbijeđeno snabdijevanje gasom - rekao je Sijarto.
On je dodao i da izgradnja naftovoda između Srbije i Mađarske, kojim je u planu povezivanje na ruski naftovod, „veliki strateški projekat“.
- Posvetili smo se izgradnji novog naftovoda, biće potrebno tri godine.To je velika strateška investicija - naveo je Sijarto.
<h2>„Rusija regionalna realnost – to nije pitanje ideologije nego fizike“</h2>
Povodom odluke Beograda o neuvođenju sankcija Rusiji, Sijarto je rekao da se „ta odluka poklapa sa nacionalnim interesima Srbije sasvim dobro i da razumije zašto je takva odluka donijeta“.
EU se nepošteno odnosi prema Srbiji, ocijenio je Sijarto i podsjetio da je tokom mađarskog predsjedavanja bio cilj otvaranje novih klastera, ali da su neke članice blokirale taj postupak.
- Rusija je regionalna realnost. To nije pitanje ideologije nego fizike. Sada je situacija takva da gas dobijete ako imate gasovod. Nemoguće je gas isporučiti u torbama. Nismo spremni da presječemo naše energetske veze sa Rusijom jer ako to uradimo nećemo moći da snabdijevamo zemlju - kazao je Sijarto.
<h2>„Kada patriote dobije većinu u Briselu tada će doći do promjene u pristupu Srbiji“</h2>
Na pitanje da li na putu Srbije ka EU postoje novi uslovi, Sijarto je rekao da misli da će dolazak Donalda Trampa na vlast u SAD pomoći i u ovom slučaju.
- Razlog zašto se dešava ta blokada (u pristupanje Srbije Uniji) jeste to što Srbija, slično kao i Mađarska, vodi patriotsku suverenističku političku strategiju, za porodicu, za mir i protiv migracija, a mnogi u Evropi to ne mogu da svare - ocijenio je Sijarto.
Novi američki predsjednik je sličnih stavova, rekao je Sijarto i dodao da se nada da će doći promjene i u Briselu i da će biti sve više razumijevanja da je suverenistički pristup ispravan.
- Kada patriote dobije većinu u Briselu tada će doći do promjene u pristupu Srbiji - rekao je Sijarto.

Sijarto: Studentski protesti pokušaj destabilizacije Srbije

Crna Gora je, nakon sedam godina, zatvorila tri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom: sedam – pravo intelektualne svojine, deset – informatičko društvo i mediji, te dvadeset – preduzetništvo i industrijska politika.&nbsp;
Taj važan pomak u evropskim integracijama, odobren je na Međuvladinoj konferenciji koja se održala u Briselu, gdje Crnu Goru predstavlja premijer Milojko Spajić.
Spajić je kazao da Crna Gora godinu završava puna etuzijazma i odlučnosti da i ostala poglavlja zatvori do kraja 2026. godine.
- Nakon sedam dugih godina, nastavili smo sa zatvaranjem poglavlja, približili članstvo u EU realnosti. Ispunili smo sve uslove za četvrto i nadam se da ćemo ga zatvoriti u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujemo Evropskoj komisiji i svim zemljama članicama, naročito našoj administraciji i 700 članova koji su vrijedno radili - istakao je Spajić.
Naglasio je da su se sve zemlje članice na ovoj konferenciji usaglasile &nbsp;o podršci Crnoj Gori u ova tri Poglavlja.
- Zbog čega smo zahvalni svim članicama. Nadamo se da ćemo u naredne dvije godine zatvoriti sva preostala pitanja. Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja. Mislim da ćemo iznenaditi mnoge svojim uspjehom - poručio je Spajić.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kazao je na konferenciji za medije da Crna Gora nudi sve što Evropska unija treba.
- Potrebna nam je nova snaga i ambicija. Ovo su stvari koje Crna Gora može da ponudi. Ne samo da je ovo zajednički interes, već i zajednička korist - istakao je on i dodao da nema rizika kada je u pitanju članstvo Crne Gore.
Naveo je da vjeruju da bi Crna Gora učinila Evropsku uniju snažnijom.
- Ovo je naš zajednički uspjeh - istakao je Sijarto.
Nije previše reći, kako je naveo, da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da nije previše reći da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
- Postignut je zančajan pomak naprijed, ali ovo nije kraj puta - istakla je Kos.
Kaže da će komisija biti rame uz rame sa Crnom Gorom, te da nas može uvjeriti da je Komisija spremna za rad naprijed.
- Crna Gora je zaslužila da zatvori ova tri poglavlja - navela je Kos.
Odgovarajući na pitanje o blokadi zatvaranja poglavlja 31 od strane Hrvatske, Kos je istakla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje ovog bilateralnog pitanja i da će Poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno.
- Imajući u vidu da je ovo istorijski trenutak, neminovno je da ćemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja. Na tom putu, mi ćemo biti uz vas - poručila je ona.
Sijarto je dodao da je zavisilo od njih, da bi već zatvorili Poglavlje 31. Ovo pitanje je, prema njegovim riječima, posljedica istorije i geografije, a ni Mađarska nije izuzetak.
- Imati ovakva pitanja ne mora biti prepreka, već argument u prilog tome da Crna Gora treba da se pridruži EU. Ova pitanja se lakše rješavaju unutar evropskog okvira - naveo je Sijatro.

Spajić: Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja; Sijarto: Crna Gora nudi sve što EU treba

Mađarska će staviti veto na evropske sankcije Rusiji ukoliko se ukine izuzeće Budimpešte od zabrane kupovine ruske nafte, izjavio je za RIA Novosti mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Sankcije se obično preispituju u ciklusu od šest mjeseci. Sve dok su sankcije na snazi, izuzeća za snabdijevanje Mađarske i Slovačke naftom moraju ostati, jer ćemo u suprotnom staviti veto na sankcije - rekao je Sijarto, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, lideri drugih članica EU to dobro razumiju, te su stoga zagarantovana izuzeća.
Lideri EU usvojili su u maju 2002. godine šesti paket sankcija Rusiji, prema kojem je predviđeno postepeno uvođenje embarga na uvoz ruske nafte. Međutim, zabrana se odnosi samo na isporuku morem, dok za naftu koja dolazi preko gasovoda "Družba" nema sankcija, prije svega zahvaljujući zahtjevu Mađarske.
Sijarto je istakao da nije racionalan pristup EU kada se radi o planu da se odustane od ruske energije do 2027. godine, te da Budimpešta neće pratiti takav put.

Sijarto: Blokiraćemo sankcije ukoliko nam se zabrani kupovina ruske nafte

Košarkašice Budućnost Bemaxa i nikšićke Trebjese odigraće sjutra u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je sjutra 18 sati u Bemaks areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate je, u proteklih pet godina, prinudno naplatio 8,08 miliona eura neplaćenih prekršajnih naloga, a u prva tri mjeseca ove preko 465 hiljada, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su za prva tri mjeseca ove godine pokrenuli postupak prinudne naplate za 19.217 neplaćenih konačnih i izvršnih prekršajnih naloga, koje su izdali policijski službenici.
- Ostvareni prihod, za navedeni period, iznosi 465.757 eura - kazali su iz policije agenciji MINA.
Kako su naveli, u toku prošle godine pokrenut je postupak prinudne naplate za 67.871 neplaćeni konačni i izvršni prekršajni nalog, a za taj period ostvaren je prihod od 1,82 miliona eura.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2020. godine od prekršajnih naloga prinudno je naplaćeno 1,25 miliona eura, u 2021. godini 1,6 miliona, 2022. naplaćeno je 1,72 miliona, dok je u 2023. godini po tom osnovu prihodovano 1,82 miliona eura.
Iz policije su pojasnili da Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate, za neplaćeni izvršni i konačni prekršajni nalog donosi naredbu za prinudnu naplatu, koja se upućuje poslodavcu počinioca prekršaja da izvrši odbijanje od zarade, ne veće od jedna trećine, na ime neplaćene kazne.
Kako su kazali, ukoliko poslodavac ne postupi po naredbi Uprave policije, ona se upućuje poslovnim bankama, kod kojih počinilac prekršaja ima otvoren račun, da izvrše prenos novčanih sredstava sa njegovog na račun Uprave policije, osim sredstava koja su izuzeta od izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.
Kada su u pitanju pravna lica ili preduzetnici, naredbe se prosljeđuju Centralnoj banci Crne Gore, da izvrše prenos novca sa njihovog računa na račun Uprave policije.
Iz Uprave policije su kazali da društveno odgovorne firme u Crnoj Gori postupaju po njihovim naredbama i o tome uredno obavještavaju Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.
- Najveći problem predstavljaju firme koje se ne nalaze na prijavljenoj adresi - dodali su iz policije.
Shodno Zakonu o prekršajima, apsolutni rok zastarjelosti potraživanja je četiri godine od dana konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga.

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

&nbsp;Državljani Srbije H.I. (19) i maloljetnik star 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su krijumčarili tekstilnu robu vrijednu oko 5.000 eura. Službenici granične policije u Rožajama, su u mjestu Donja Crnca, izvršili kontrolu ATV vozila marke Can-Am, bez registarskih oznaka, koje je naišlo iz pravca Srbije. - Prilikom zaustavljanja, jedno od dva lica koja su se nalazila na vozilu je pokušalo da pobjegne, te je tom prilikom zadobilo povredu noge, nakon čega je odveden na ukazivanje ljekarske pomoći - saopšteno je iz Uprave policije. Vozilom je upravljao maloljetnik, dok se na mjestu suvozača nalazilo H.I. Izvršenim pregledom vozila na zadnjem dijelu pronađeno je šest pvc kesa sa većom količinom tekstilne robe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="krijumčarenje robe"> </figure>  Nakon sprovedene kriminalističke obrade u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a po nalogu tužioca, državljani Srbije su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje. - Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim aktivnostima na podizanju nivoa granične bezbjednosti sa fokusom na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručuju iz Uprave policije.

Rožaje: Državljani Srbije uhapšeni zbog krijumčarenja robe vrijedne 5.000 eura

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender za nabavku vozila na lizing.&nbsp;
Za novo putničko SUV vozilo Milatovićeva služba je spremna da izdvoji 66,5 hiljada eura u šta je uračunat i PDV.
Prema specifikacijama objavljenim na sajtu javnih nabavki, traži se crno metalik vozilo, sa četvorocilindričnim benzin/hibrid motorom, snage najmanje 180 kw.&nbsp;
Među tehničkim karakteristikama istaknuta su i bež kožna sjedišta sa grijanjem, grijanje volana, zatamnjena stakla pozadi...
Ponude se podnose preko ESJN-a zaključno do &nbsp;5. maja u 12 sati, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
T.K.

Crni metalik, kožna sjedišta, grijani volan: Milatovićeva služba kupuje SUV od 66,5 hiljada eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: peter-sijarto