Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata za punoljetnog M.K. i dvojicu maloljetnika E.K. i A.K, zbog sumnje da su u Petnjici na svirep način prinudili dvojicu maloljetnika, vezivali ih za stabla, tukli i upućivali im ozbiljne prijetnje.
Kako je saopšteno iz ODT Berane, osumnjičeni su 12. februara 2026. godine, oko 13.40 časova, po prethodnom dogovoru i zajednički, silom i prijetnjom prinudili oštećene maloljetnike da nešto učine.
Navodi se da je M.K. sačekao oštećene ispred srednje škole koju pohađaju, nakon čega ih je svojim vozilom odveo do obližnjeg sela, gdje su ih čekali E.K. i A.K, sa fantomkama na glavama. Potom su, kako se sumnja, maloljetnike kanapom vezali za stabla i zadali im više udaraca u predjelu glave i tijela.
Prema navodima tužilaštva, osumnjičeni su oštećenima uputili i više ozbiljnih prijetnji, pritom ih snimajući i zahtijevajući da se izvine zbog, kako su naveli, ranijih nesuglasica.
Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Iz beranskog tužilaštva poručuju da će u daljem toku postupka preduzeti sve neophodne mjere i radnje radi donošenja odluke u ovom predmetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petnjica: Trojica osumnjičena da su maloljetnike vezali za stabla, tukli ih i snimali

Službenici Uprava policije Crne Gore u okviru pojačanih aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe droga i oružja u ilegalnom posjedu, lišili su slobode jedno lice u Petnjici zbog sumnje na uličnu prodaju narkotika, dok je u Bijelom Polju podnijeta krivična prijava protiv osobe kod koje je pronađena lovačka puška bez dozvole.
Kako je saopšteno iz policije, pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, zajedno sa službenicima Jedinice policije Petnjica i Odjeljenja bezbjednosti Berane, uhapsili su F.K. (24) iz Rožaja.
Policija je u mjestu Gusare u Petnjici kontrolisala vozilo kojim je upravljao F.K., prilikom čega je pronađena manja količina materije za koju se sumnja da je kokain, kao i manja količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
- Preduzetim mjerama i radnjama policija je došla do sumnje da je pronađena droga bila namijenjena daljoj uličnoj prodaji - navodi se u saopštenju.
F.K. je lišen slobode i uz krivičnu prijavu biće priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
U odvojenoj aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje izvršili su, po naredbi nadležnog suda, pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.T. iz Bijelog Polja, kojom prilikom je pronađena i oduzeta lovačka puška u ilegalnom posjedu.
O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji je naložio da se, nakon sprovedenih vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu, protiv B.T. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Iz Uprave policije poručuju da će sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe droga i nezakonitog posjedovanja oružja ostati prioritet u cilju očuvanja bezbjednosti građana širom Crne Gore.

1084x550

UP: U Petnjici uhapšen osumnjičeni za uličnu prodaju droge, u Bijelom Polju oduzeta puška u ilegalnom posjedu

Da život umije da iznenadi, a dobrota ljudi promijeni nečiju sreću — pokazuje epilog priče o Elsanu Agoviću iz Petnjice. Dječak koji je u martu sastavom na temu „Mama je glagol od glagola raditi“ dirnuo javnost, nakon priloga Televizije E o njegovoj ljubavi prema majci i teškim životnim uslovima, dobio je podršku dobrih ljudi: rješava se pitanje vode, pristigla je pomoć i fasada na kući, a ispunjene su i mnoge Elsanove želje.
Ovo je priča o tome kako zajednica i mediji zajedno pokreću promjene.
Priču nam donosi Arnela Hajdarpašić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPjtQq2jBmy%2F%3Figsh%3DcnpuYjE2d2d6YW53&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Epilog priče o Elsanu Agoviću: Život umije da iznenadi, a dobrota ljudi da promijeni nečiju sreću

U selu Petnjica kod Šavnika danas je izbio požar na kući Vukosava Karadžića, potvrđeno je iz Službe za zaštitu i spašavanje.
Vatra je planula u podrumskim prostorijama, gdje se, prema riječima komandira Gorana Jankovića, nalazila veća količina lakozapaljivih materijala.
- Odmah smo na lice mjesta uputili tri specijalizovana vatrogasna vozila, gdje smo zatekli požar u poodmakloj fazi. Brzom intervencijom spriječili smo da se vatra proširi na ostatak objekta. Na sreću, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena velika materijalna šteta - izjavio je Janković.
Iako su vatrogasci brzo stigli i odradili posao krajnje profesionalno, mještani ističu i jedan neočekivan detalj – prvi koji je došao u pomoć bio je predsjednik Opštine Šavnik.&nbsp;
On se, kako kažu, našao u blizini službe upravo u trenutku kada je stigao poziv i sa vatrogasnim kamionom uputio ka selu.
- Veliki je to gest, domaćinski i ljudski. Nije mala stvar kada prvi čovjek grada sam stane za volan i pojavi se u prvim minutima, rame uz rame sa vatrogascima - priča jedan od mještana Petnjice.
Komšije Karadžića zahvaljuju vatrogascima na brzoj i profesionalnoj reakciji, ali i predsjedniku opštine na, kako kažu, „ljudskom potezu koji se pamti“.
Požar je, prema informacijama sa terena, u potpunosti lokalizovan i ne postoji opasnost od njegovog ponovnog izbijanja.&nbsp;

Požar u Petnjici kod Šavnika, vatrogascima u pomoć priskočio i predsjednik Opštine

Među divljim deponijama na sjeveru Crne Gore, koje se iz dana u dan sve više šire, izdvajaju se i one koje su formirane na području opštine Petnjica. To potvrđuju i građani koji često na društvenim mrežama objavljuju fotografije na kojima se na brojnim javnim površinama mogu vidjeti nepropisno odložene velike količine smeća.
I iz mreže ekoloških aktivista navode da se na području Bihora često formiraju divlja smetlišta koja ne idu uz priču da je Crna Gora ekološka država.
- Često imamo komunalni nered na području Bihora, koji prate brojna divlja smetlišta i nepropisno odlaganje smeća. To se dešava jer nesavjesni pojedinci odlažu otpad suprotno svim propisima. Na taj način brojni prolaznici se suočavaju sa jednom zaista neprimjerenom slikom. Radi se o pravom ekološkom haosu i to na prostoru kojim prolaze i brojni turisti. Zato bi morali svi zajedno da oštrije reagujemo, jer niko pred ovom pojavom ne smije da zatvara oči - kazala je eko ambasdorka za opštinu Petnjica Sabaheta Novalić.
Sličnu poruku poslali su i iz lokalne uprave nevodeći da se konstantno mora raditi na poduzanju svijesti građana kada je očuvanje živitne sredine u pitanju. Iz Komunalnog preduzeća ističu da i pored brojnih upozorenja građani i dalje prave divlje deponije, na kojima najčešće, pored saobraćajnica i sporednih puteva istovaraju smeće, uključujući i šut i građevinski materijal. Dodali su njihove ekipe marljivo rade na uklanjanju divljih smetlišta ali da se čim očiste kednu deponiju pojavljuje druga.
- Radimo kao u rudniku, trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene životne sredine. Zato pozivamo sve da više ne rade ovo, jer otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svakom novom gomilom smeća šaljemo ružnu sliku dolazećim generacijama - kazao je direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić.
Najnovija divlja deponija na područku Bihora formirana je ovih dana uz put Podvade – Kalače na ulazu u Mjesnu zajednicu Trpezi. Mogu se vidjeti veće količina otpada – crne kese, plastična i kartonska ambalaža, tekstil, kao i nekoliko automobilskih guma – razbacanih uz samu ivicu kolovoza. Posebno je uočljivo da se na ovoj lokaciji, tik uz borobu šumu, otpad odlaže uprkos postavljenoj tabli "Zabranjeno odlaganje smeća–. Mještani upozoravaju da vjetar raznosi otpad čime se ugrožava životan sredina i smanjuje preglednost puta.
- Apelujemo na komunalne službe da hitno uklone otpad, pojačaju kontrole ove dionice i postave dodatnu signalizaciju ili fizičke barijere kako bi se spriječilo ponovno odlaganje smeća - ističu mještani MZ Trpezi.
<h2>Još ništa od najavljene gradnje regionalne deponije</h2>
Posljednjih decenija iz Vlade Crne Gore je konstantno najavljivano da će se za potrebe opština sa sjevera graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga se još uvijek nije došlo zbog čega se smeće sa područja Petnjice godinama trensportuje u Rožaje i odlaže na tamošnju deponiju. Iz lokalne uprave ističu da je neoppodna pomoć države kako bi se pitanje odlaganja komunalnog otpada riješio na adekvatan način.
- Nije dobro što Petnjica nema lokaciju ni za privremenu deponiju. Lokalne uprave nemaju dovoljno sredstva za realizaciju projeta izgradnje savremene regionalne deponije, zato država mora da na ozbiljniji način pristupi stvaranju sveobuhvatnih uslova kako bi se krenulo u realizaciju pomenutog projekta. Sigurno bi i to uticalo da se smanji broj divljih deponija na teritoriji naše opštine - naveli su iz lokalne uprave.

Smećem zatrpani putevi i javne površine u Petnjici

Oni tvrde da je Petnjica u minulom periodu bila saobraćajno izolovana ida je to bio jedan od glavnih razloga za njenu sveukupnu razvojnu stagnaciju. Kazli su da se rekonstrukcijom postojećih puteva i izgradnjom novih saobraćajnica sveukupna životna situacija na ovom području znatno poboljšala.
- Od ponovnog uspostavljanja statusa opštine Petnjica naše aktivnosti su bile usmjerene ka stvaranju boljih uslova za život lokalnog stanovništva. Razumjeli smo da je glavni zadatak da uspostavimo bolju saobraćajnu povezanost sa susjednim gradovima i da modernizujemo puteve na seoskom području. U tom cilju kod državnih organa kandidovali smo više projekata koji se tiču rekonstrukcije starih i izgradnje novih puteva. Na opšte zadovoljstvo naši zahtjevi su dobrim dijelom uvaženi tako da smo dobili konkretna rješenja za prioritetne dionice. Takođe, sopstvenim sredstvima, i uz značajnu pomoć naše cijenjene dijaspore, modernizovano je na desetine kilometara lokalnih i seoskih puteva što je od neprocjenjivog značaja za čitavi Bihor - kazao je u izjavi za "Dan" predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Da se na području Bihora radi dosta na unapređenju pitne infrastrukture potvrdila je i ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je protekle sedmice sa sardnicima posjetila opštinu Petnjica.
- Nedavno je završena sanacija klizišta na magistralnom putu Berane - Petnjica. Takođe, prije nekoliko dana otpočela je rekonstrukcija puta Petnjica - Bioča, u dužini od devet kilometara, koji ima strateški značaj za povezivanje Petnjice sa ostatkom Crne Gore. Ova saobraćajnica će, po završetku radova, skratiti udaljenost i omogućiti bržu i sigurniju komunikaciju građana Petnjice sa Bijelim Poljem i drugim opštinama sjevera - kazala je Vukićević.
Dodala je da je Ministarstvo saobraćaja posvećeno daljem ulaganju u razvoj putne infrastrukture u Petnjici i na sjeveru Crne Gore, kako bi se, kako je navela,poboljšao kvalitet života građana, podstakao ekonomski razvoj i stvorili uslovi za ostanak mladih u ovom kraju.
Kao najvažniji realizovani projekat koji se tiče modernizacije putne mreže u Bihoru izdvaja se rekonstriukcija puta Petnjica – Berane do mjesta Budimlja, u dužini od 15 kilometra, zašta je izdvojeno preko 11 miliona eura. Preduzeti su i konkretni koraci za rekonstrukciju puta koji preko Lješnice, Petnjicu povezuje sa magistralnim putem Berane - Bijelo Polje,a izvođači radova su na terenu. Takođe, u toku je izrada projekta za rekonstrukciju dionica regionalnog puta Trpezi - Kalače – Rožaje, a očekuje se i modernizacija saobraćajnice Petnjica – Savin Bor.
Iz lokalne uprave ističu da je u minulih dest godina asfaltirano i preko sto kilometara lokalnih puteva, da je izvršena popravka i nasipanje brojnih saobraćajnica na seoskom području i izgrađeno dosta puteva koji vode do planinskih katuna.
<h2>U planu otvaranja graničnog prelaza preko Pešterske visoravni</h2>
Rukovodeće strukture u opštini Petnjica intenzivirale su aktivnosti i oko izgradnje puta Petnjica – Tutin i otvaranja graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni. Oni podsjećaju da udaljenost Petnjice od Tutuna ovim putem iznosi pedesetak kilometara.
- Otvaranje graničnog prelaza preko Pešterske visoravni i izgradnja puta ka Tutinu je od izuzetnog značaja za čitavi kraj koji gravitira prema republici Srbiji. Na ovaj način stvorila bi se bolja regionalna povezanost, što daje mogućnost da se kvalitetnije valorizuju svi raspoliživi potencijali na ovom području. Uspostavljanje ovog prelaza pozitivno bi uticalo na protok ljudi, roba i kapitala iz pograničnog pojasa, ali i iz čitavog regiona. Zato očekujemo da će se ova priča, na zadovoljstvo svih, dalje odvijati u pozitivnom pravcu - naglasili su iz lokalne uprave.

Novim saobraćajnicama do bržeg prosperiteta Bihora

Tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, koja je vrijedna oko dva miliona eura, privedena je kraju, izabran je izvođač radova, tako da radovi treba uskoro da krenu - najavio je čelnik ove obrazovne ustanove Almir Pljakić.
Rekonstrukcija se, kako je rekao u intervjuu u okviru serijala tekstova pod nazivom "Fokus Bihora", realizuje uz donaciju SAD, a slijedi nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor.
Ova škola, kako je precizirao, ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja.&nbsp;
- Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu - precizirao je Pljakić.
Na pitanje koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije odgovorio je da su zanimanja učenika velika, kako za IT vještine, tako i za sportsku, recitatorsku, ekološku sekciju koje su okosnica naše ustanove.
Pljakić navodi i da je saradnja između škola u Petnjici na zavidnom nivou, kao i saradnja sa školama na nivou regije ili države. &nbsp;
- To se ogleda u raznim radionicama, takmicenjima - kazao je Pljakić.
Na pitanje kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima, te šta bi izdvojio kao poseban uspjeh, odgovara da učenici njihove škole postižu zapažene rezultate, kako na nivou opštine, tako i na nivou države. &nbsp;
- Istaći ću neke od njih: opštinsko i državno takmicenje recitatora gdje su nasi ucenici zauzeli prvo, drugo i treće mjesto, zatim odličan rezultat iz njemačkog, engleskog jezika i hemije na državnom takmičenju - istakao je Pljakić.
Navodi da je prevoz učenika u kontinuitetu dobro organizovana, tako da dva kombija pokrivaju sve ranije zadate rute.&nbsp;
- Nabavkom novog vozila smo učinili prevoz učenika sigurnijim i bezbjednijim - rekao je Pljakić.
Govoreći o nastavnom kadru, kaže da je dosta dobar i podmlađen.
- Iako su na nivou države uočeni definiti u nastavnom kadru iz određenih predmeta (matematika, hemija,fizika, biologija, istorija, geografija). Naša ustanova ima nastanike koji su strukovno angažovani prema zakonski utvrđenom pravilniku - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”, te koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade, kaže da je ekološka sekcija jedna od okosnica u organizaciji vannastavnih aktivnosti.&nbsp;
- Izuzetnu saradnju imamo sa nekoliko nevladinih organizacija kroz zajedničke akcije, kao i edukaciju učenika - naveo je Pljakić.
Škola kroz vannastavni sadržaji, kako je rekao, želi kod učenika da razvije spoznaju kao i vještine u određenim oblastima, a prvenstveno u očuvanju životne sredine kao i proizvodnji hrane.
- U kontinuitetu se organizuju akcije koje se tiču same ekologije, tako i to podrazumijeva sadnja drveća, sakupljanje otpada, kao i njihova reciklaŽž i odaziv učenika je odličan. Kroz "E Tec2 radionicu smo nabavili 3D printer koji moze da od plastike napravi predmete koje su korisne za samu školu, a učenici usvajaju nova znanja kako bi mogla da ih upotrijebe u budućnosti - naglasio je Pljakić.
Na pitanje kojim bi projektom voljeli da podignu ekološku pismenost u školi naredne godine rekao je da je to projekat gdje bi učenici održali edukaciju učenika kontinuitetu odraslima kako upravljati otpadom.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacije pruza maksimalnu podrsku kako u infrastrukturi, tako i u edukacijama kadra kako bi svi skupa mogli da odgovorimo datim zadacima - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li su potrebe škole (kadar, oprema, prevoz, infrastruktura) adekvatno prepoznate u planovima Ministarstva kaže da je škola nabavila novo vozilo za prevoz učenika i isti učinjela bezbjednijim.
- Uradili smo adaptaciju PO Godočelje i sistem grijanja u vrijednosti od 40.000 eura. Internetska mreža, nabavka kompjutera i TV monitora, kao i sistema video nadzora je koštala 60.000 eura, a svaka učionica je postala kabinetska i sami kvalitet nastave je na zavidnom nivou - ocijenio je Pljakić.
Odgovarajući na pitanje šta bi kao direktor prioritetno predložio Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama kaže da ovaj resor radi sa svim svojim kapacitetima na poboljšanju svih uslova, ali moraju se uključiti i ostali akteri, a to je Vlada kao i lokalna uprava.
- Saradnja sa svim lokalnim organizacijama, kao i same Opštine Petnjica je na jednom zavidnom nivou. Učenici učestvuju u kulturnom životu Petnjice kroz FK Petnjica, KUD Bihor, dramsko udruženje Divan, kao i kroz karate klub i drugi akteri drustvenog života - naveo je Pljakić.
Na pitanje kako uključuju roditelje, kaže da je saradnja sa njima i sa Savjetom roditelja takva da kroz razne aktivnosti žele da učine provedeno vrijeme učenika u školi kvalitetnije kako bi vaspitno-obrazovni proces bio na onom nivou na kojem se i očekuje.

Pljakić: Tenderska procedura za rekonstrukcija OŠ "Mahmut Adrović" privedena kraju, radovi uskoro kreću

Uz put prema Trpezima opet ista slika: Kese, gume, stari namještaj - i to pored table koja jasno zabranjuje odlaganje otpada, prenosi Radio Petnjica.&nbsp;
Komunalno preduzeće Petnjica ovo mjesto je čistilo više puta. Direktor Mithad Cikotić poslao je fotografije ranijih akcija i poručio da rade kao u rudniku.
- Trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost. Nešto što svi znamo, ali prećutkujemo: Neki bacaju gdje stignu, a račune za odvoz smeća ne plaćaju - dodao je Cikotić.
Autor teksta Samir Rastoder ističe da ovo nije stvar „navike“, niti „svi to rade“. Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene sredine i ugrožavanje komšija.&nbsp;
- Otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svaka nova gomila poručuje djeci da je normalno baciti iza sebe. Nije - navodi on.
Plaćamo čišćenje iz zajedničke kase, pa komunalci umjesto da održavaju, sade i unapređuju - skupljaju tuđe nevaspitanje.&nbsp;
- To je nepošteno prema svima koji uredno plaćaju uslugu, razvrstavaju otpad i čuvaju prostor u kome živimo - rekao je Rastoder.
Zato je, kako dodaje, poruka jednostavna i oštra:
<ul>
 <li>Prestanite da bacate smeće pored puta. Postoje kontejneri i zakazana odvoženja. Ako ih nema dovoljno - tražite ih od opštine, zajedno ćemo pritisnuti službe.</li>
 <li>Platite račun za odvoz otpada. Usluga košta; bez vašeg učešća nema ni reda.</li>
 <li>Ne pravite problem drugima. Ono što ostavite iza sebe plaća komšiluk novcem i zdravljem.</li>
 <li>Prijavite počinioce. Zabilježite registarske tablice, prijavite komunalnoj inspekciji. Ćutanje je saučesništvo.</li>
 <li>Podržite mjere nadzora. Ako treba – kamere, češće patrole, više tabli i fizičke barijere. Bolje stroži nadzor nego još jedan kamion otpada u šumi.</li>
</ul>
- Petnjica nije ničija zadnja rupa ni ničiji kontejner pored puta. Ona je naš dom. Ako je volimo, to se ne mjeri riječima, nego time šta ostavljamo za sobom kada prođemo krivinom - čistu bankinu ili novu „spontanu“ deponiju. Izaberimo prvo - poručio je Rastoder.

1250x600

Petnjica nije ničija deponija

U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba, kako su saopštili organizatori, za cilj ima da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva.
Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
- Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku - različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse - izjavila je koordinatorka projekta Sabaheta Novalić.
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu &nbsp;posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima

Direktor OŠ „Mahmut Adrović“ Almir Pljakić ugostio je Eminu Çunmulaj, svjetski poznatu manekenku i humanitarku, koja je kroz svoju fondaciju Emina’s Hand Foundation donirala školski pribor učenicima, unoseći dodatnu radost na početku nove školske godine.
- Naša škola imala je čast i zadovoljstvo da dočeka Eminu - ženu čije ime odzvanja svjetskim modnim pistama, ali čije srce najsnažnije kuca za humanost, dobrotu i ljubav prema ljudima. Kroz fondaciju Emina’s Hand, već godinama nesebično pomaže djeci i porodicama, ne samo u Crnoj Gori, već i širom svijeta, sa jasnom misijom: pružiti ruku onima kojima je podrška najpotrebnija. Ovoga puta, ta ruka dobrote pružena je i našim đacima. Donacijom školskog pribora Emina je uljepšala početak školske godine i pokazala da se velika djela mjere osmjesima - a njih je danas bilo mnogo. Na licima djece vidjeli su se osmijesi zahvalnosti, sreće i nade - naveli su u ovoj školi.
Za njih ova posjeta nije, kažu, bila samo podjela poklona - već i snažna lekcija iz čovječnosti i podsjetnik da prava veličina čovjeka nije u onome što posjeduje, već u onome što daje.
- Zahvalni smo Emini na pažnji, podršci i inspiraciji koju je ostavila našim učenicima i kolektivu. Hvala ti, Emina, što si nas podsjetila koliko dobrota može da promijeni svijet - naveli su iz OŠ „Mahmut Adrović“.

Emina Čunmuljaj posjetila OŠ „Mahmut Adrović“: Donacijom školskog pribora uljepšala početak školske godine

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: petnjica