Predsjednik Češke Petr Pavel je danas rekao na međunarodnoj konferenciji u Pragu da je Evropskoj uniji pred izazovima nužno da bude jedinstvena i da brzo i efikasno odlučuje i djeluje, i da niko ne bi smio da ima pravo da je parališe, kao u slučaju u pomoći Ukrajini.
- Potreban su nam fleksibilniji evropski budžet i mehanizmi odlučivanja. Pravo veta mora da se koristi odgovorno. Nije moguće da ono onemogućava realizovanje temeljnih interesa EU, kao što je pomoć napadnutoj Ukrajini. Niko ne bi smio da ima pravo da parališe EU kao cjelinu - kazao je Pavel na otvaranju dvodnevne konferencije "Evropa kao zadatak".
Češki predsjednik je apelovao i da EU aktivnije i odlučnije nego do sada nastavi politiku proširenja.
- Naš zadatak je da jačamo i širimo savezništvo tamo gdje im je do toga stalo i gdje u njemu vide svoju budućnost. Ako želimo da živimo u jakoj i samouvjerenoj Uniji, ne smijemo da zatvaramo vrata zemljama koje su zainteresovane ili se čak bore za svoju i našu bezbjednost i slobodu - kazao je češki predsjednik.
Petr Pavel je upozorio da oklijevanje i neodlučnost stvaraju prostor onima kojima je cilj da oslabe EU i u njoj izazovu podjele što je u sadašnjoj situaciji "luksuz koji sebi ne može da dopusti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavel: Niko ne bi smio da ima pravo da parališe EU

Predsjednik Češke Petr Pavel optužio je danas Rusiju na 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata da se u nekim stvarima ponaša kao nacistička Njemačka jer ne poštuje međunarodno pravo i napala je suverenu zemlju.
- Današnja Rusija nažalost se ponaša u nekim stvarima onako kako se nekada ponašala nacistička Njemačka. Ne poštuje međunarodno pravo, napala je suverenu zemlji protiv koje već više od tri godine vodi agresivni rat - kazao je večeras češki predsjednik u govoru pred svečani koncert kojim završava u Češkoj obilježavanje 80. godišnjice kraja Drugog svjetskog rata.
Na Čehe je predsjednik Pavel apelovao da na redovnim parlamentarnim izborima u jesen glasaju za one stranke koje ozbiljno vode računa o bezbjednosti Češke.
Pavel je i večeras kao i jutros kada je polagao vijenac na Narodni spomenik odao poštu i vojnicima Crvene armije koja je u aprilu i maju oslobodila veći dio Čehoslovačke, dok su zapadne djelove Češke oslobodile američke trupe sa još nekim zapadnim saveznicima.
- Ali to uopšte ne znači poštovanje prema današnjoj Rusiji - rekao je pred koncert Pavel pošto je odao poštu svim vojnicima koji su se borili protiv njemačkog nacizma, italijanskog fašizma i carskog Japana.
Inicijativa Pamćenje naroda organizovala je danas na više od 100 mjesta širom Češke u kampanji Nećemo zaboraviti 80 kratke edukativne obilaske uz komentar mjesta značajnih i vezanih za Drugi svjetski rat.
U mnogim gradovima istorijski klubovi prikazuju ondašnje teško naoružanje i borbena vozila, a u Pragu je održana ponovo i jedna od bitaka iz Praškog ustanka poslednjih dana Drugog svjetskog rata.
- Danas se sjećamo onih koji nisu pali na kolena pred diktatorom. Nisu položili oružje već su se borili za mir koji će biti pravedan i trajan - poručio je danas češki premijer Petr Fijala.
U Pragu su organizovana i dva protesta za obnavljanje dobrih odnosa sa Rusijom.
Prvi na kome se okupilo oko 400 ljudi organizovao je Ladislav Vrabel koji povremeno organizuje proruske i radikalne nacionalističke antivladine demonstracije, a koji je osuđivan uslovno zato što je širio lažne vesti da će vlada premijera Petra Fijale uvući Češku u rat tako što će iz aviona gađati Rusiju nuklearnim raketama, iako avioni gripen koje ima češka armija tu tehničku mogućnost nemaju.
Uslovne kazne su ga oslobodili viši sudovi s obrazloženjem da demokratija mora da bude u stanju da podnese i razne apsolutne budalaštine koje kojekakvi ljudi šire u javnom prostoru.
Drugu demonstraciju na kojoj se okupilo oko 4.000 ljudi organizovali su u centru Praga radikalni češki nacionalisti, parlamentarne stranka Sloboda direktna demokratija Tomija Okamure koji su kritikovali povećanje izdvajanja za odbranu i zahtijevali da se hitno dogovori mir uz posredovanje SAD.

Pavel: Rusija se u nečemu danas ponaša kao nacistička Njemačka

Predsjednik Češke Petr Pavel poslije vanrednog sastanka češkog državnog vrha povodom zaokreta u politici SAD prema Rusiji i saveznicima upozorio je danas da, iako bi Češka željela što čvršći savez sa SAD, mora da bude spremna i na to da će je donedavno pouzdani saveznik ostaviti na cjedilu.
- S obzirom na izmjenu stavova SAD u nizu važnih pitanja moramo mnogo više pažnje da obratimo na naše sposobnosti, kako Češka tako i Evropska unija. Preferiramo i dalje da budemo u tesnom savezništvu sa SAD. S druge strane moramo da budemo spremni za scenario da ćemo ostati sami, Evropska unija ili dio Evrope - kazao je Pavel novinarima poslije sastanka češkog državnog vrha.
Pavel je rekao poslije razgovora sa predsjednicima oba doma češkog parlamenta, premijerom, ministrom spoljnih poslova i ministarkom odbrane, u slučaju da Češku i Evropu SAD ostave na cjedilu da je vlada sprema da zajedno sa zemljama koje slično razmišljaju intenzivno rade na tome da Evropa ipak bude u stanju da se brani.
- Suočeni smo sa ubrzanim, dinamičnim razvojem kako u spoljnoj politici tako i politici bezbjednosti u Evropi i svijetu. Svi primjećujemo mnogo kontradiktornih izjava koje bi nam još prije nekoliko nedjelja izgledale nemoguće, šokantno a danas su realnost. Na tako suštinske promjene moramo da reagujemo - kazao je Pavel.
Češki predsjednik dodao je da je u nacionalnom interesu za bezbjednost Češke da se dogovori mir i to što pravedniji za Ukrajinu.
- Zato ćemo nastaviti da pomažemo Ukrajini. Ona je zemlja koju su napali, a agresor ne može da bude nagrađen za agresiju - rekao je Pavel.
Češki premijer Petr Fijala, koji je za četvrtak zakazao sastanak lidera parlamentarnih partija i vladajuće koaliciji i opozicije upravo povodom turbulentnih zaokreta u spoljnoj politici SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom posljednjih nedjelja, apelovao je danas da se o bezbjednosti postigne dogovor svih relevantnih političkih snaga.
- Želio bih ne da se slaže samo državni vrh već i ključne političke snage u ovoj zemlji. Možemo da se svađamo oko poreza, reformi, javno da se svađamo povodom penzijske reforme, ali ne bi trebalo da vodimo žučnu debatu o bezbjednosti naše zemlje - kazao je danas Fijala.

1250x600

1084x550

Predsjednik Češke: Moramo da budemo spremni i za to da će nas SAD ostaviti na cjedilu

Sa više od 20 godina iskustva kao članica Evropske unije (EU), Češka je u prilici da podijeli savjete koja mogu ubrzati vaš evropski put. Na raspolaganju smo za razmjenu eksperata, studenata i jačanje ekonomskih odnosa, rekao je predsjednik Češke Republike Petr Pavel tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Filipom Ivanovićem, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Tokom razgovora, kako su saopštili, posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, jačanju bilateralne saradnje, kao i zajedničkim izazovima u regionalnom i međunarodnom kontekstu.
Dodaju da je Ivanović izrazio je zahvalnost Češkoj Republici na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. Naglasio je značaj produbljivanja odnosa između dvije zemlje na političkom, ekonomskom i kulturnom planu.
- Crna Gora je posvećena evropskom putu i svjesni smo svih benefita koje članstvo u Evropskoj uniji donosi. Kao najnaprednija zemlja u regionu u procesu evropskih integracija, naša ambicija i odlučnost su jasni. Posebno smo zahvalni Češkoj Republici na podršci i prijateljstvu prema Zapadnom Balkanu. Iako je prethodna godina bila puna izazova, uspjeli smo zatvoriti tri pregovaračka poglavlja i napraviti značajan napredak u ključnim reformama. Ova godina započela je intenzivno, s novim ciljevima pred nama - kazao je Ivanović.
Dodaju i da je predsjednik Pavel istakao je da Češka Republika ostaje snažan partner Crnoj Gori, pružajući podršku njenim naporima za pridruživanje Evropskoj uniji.
Pohvalio je, kako navode, reformske procese i posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima.
- Obje strane saglasile su se o važnosti nastavka bliske saradnje i unaprjeđenja partnerstva između Crne Gore i Češke Republike, uz zajednički interes za stabilnost i napredak regiona - ističu u saopštenju.&nbsp;
Sastanak je, zaključuju, protekao u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, potvrđujući snažne veze i međusobno povjerenje između dvije zemlje.
- Sastanku su prisustvovali ministar odbrane, Dragan Krapović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka saobraćaja, Maja Vukićević i ministar javne uprave, Marash Dukaj - navode u saopštenju.&nbsp;

Pavel Ivanoviću: Na raspolaganju smo za razmjenu eksperata, studenata i jačanje ekonomskih odnosa

Predsjednik Češke Petr Pavel, u okviru posjete Crnoj Gori, boravio je i na Cetinju, gdje je posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Muzej Kralja Nikole, a zapalio je i svijeću u pomen žrtvama tragedije, u kojoj je 13 osoba izgubilo život, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp; Na FCJK-u, se upoznao sa projektima iz oblasti javne diplomatije, segmenta saradnje Ambasade Republike Česke i FCJK-a. - Bilo je riječi o kursu izučavanja češkog jezika i kulture, koji će od kraja februara biti realizovan kako na FCJK-u tako i za studente Fakulteta političkih nauka (FPN) i Filološkog fakulteta u Nikšiću. Ovome kursu je prethodio pilot kurs održan prošle godine - navodi se u saopštenju Ambasade Republike Češke.&nbsp; Dekan FCJK Aleksandar Radoman je predsjedniku Pavelu predstavio i kutak Vaclava Havela, gdje su izložene publikacije i materijal iz života i djela Havela, a predsjednik se upisao u knjigu gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel na FCJK-u"> </figure>  - Nakon posjete FCJK-u predsjednik Pavel je posjetio Muzej Kralja Nikole gdje je direktor Vukan Ražnatović govorio o vezama Crne Gore i Česke kroz istoriju - stoji u saopštenju. Nakon posjete muzeju predsjednik je sa suprugom i ambasadorkom Česke u Crnoj Gori, Janinom Hrebickovom zapalo svijeću u pomen žrtvama tragedie na Cetinju, koja se dogodila 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel zapalio svijeću žrtvama na Cetinju"> </figure>  On će sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem otvoriti Drugi češko-crnogorski biznis forum. Podsjećamo da je prošle godine, tokom posjete ministra saobraćaja Česke Martina Kupke, otvoren prvi česko-crnogorski biznis forum. Predsjednik Pavel posjetice i Atlantski savez Crne Gore, a drugog dana i Vladin bezbjednosno operativni centar G SOC. Sjutra će u Vili Gorica biti upriličen sastanak i ručak između predsjednika Pavela i potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića.

Pavel na Cetinju zapalio svijeće za žrtve tragedije, posjetio FCJK i Muzej Kralja Nikole

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je posjeta predsjednika Češke Crnoj Gori važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost naše države.
- U našu zemlju dolazite u trenutku kada tugujemo zbog tragedije u našoj Prijestonici u kojoj je 1. januara stradalo 13 osoba. Pijetet prema žrtvama i porodicama razlog je što smo ovaj susret izmjestili u Podgorici - rekao je Milatović na konferenciji za medije nakon sastanka sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom.
On je rekao da je posjeta Pavela potvrda prijateljstva i savezništva dvije zemlje, kako u okviru EU, tako i NATO i bilateralno.
- Ona je važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost Crne Gore, gdje je podrška Češke reformama i završetku pregovaračkog procesa od presudnog značaja - naglasio je Milatović.
Uvjeren je da će Crna Gora nastaviti da postiže dobre rezultate na EU putu.
- Crna Gora i Češka dijele zajedničke vrijednosti i stavove posebno u trenutku kada se suočavamo sa velikim izazovima, od rata u Ukrajini do globalnih prijetnji - rekao je Milatović.
Uvjeren je da će dvije zemlje jačati saradnju u okviru NATO-a.
- Ekonomija je još jedno od ključnih područja naše saradnje, zato ćemo popodne otvoriti Poslovni forum što je praktična prilika da ojačamo ekonomske veze dvije zemlje, koje su trenuttno ispod naših potencijala - naveo je Milatovića, koji očekuje veće češke investicije.
Milatović je zahvalio Pavelu na posjeti, prijateljstvu i zajedničkom jačanju bilateralnih odnosa i podršci evropskom putu i kredibilnom članstvu u NATO savezu.
- Živjelo češko-crnogorsko prijateljstvo - poručio je Milatović.
Pavel se zahvalio na toploj dobrodošlici. On je ponovio izraze saučešća zbog tragedije na Cetinje.
- Stojimo zajedno sa onima koji su pretrpjeli tragediju - naveo je Pavel.
On je rekao da su Češka i Crna Gora zemlje sa slučnim problemima, ali i vrijednostima. On je pohvalio Crnu Goru na angažmanu u NATO savezu.
- Snažno podržavamo ambiciju da postanete članica EU, isksustveno vam možemo pomoći na tom planu. Vjerujem da je članstvo u eU pravi put, ne samo za Crnu Goru, već i zemlje regiona. I za EU je važno da prihvati sve zemlje jer želimo da ovaj region bude bezbjedan - rekao je Pavel.
Pavel je rekao da se u oblasti ekonomske saradnje može uraditi puno više.
- Sa mnom su predstavnici kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ili imaju dobre projekte koji imaju potencijal da rezultiraju konkretnim sporazumima. Spremni smo da se u to upustimo brzo - rekao je Pavel.
On je pohvalio posvećenost Crne Gore da proces integracija završi u naredne dvije godine.
- To će biti zahtjevno i nisu dovoljne samo dobre namjere, već će biti potrebno isporučiti sve što člansvto iziskuje. Potrebni su konkretni rezultati u reformama i napredak u tom pogledu, ali snažno vjerujem u interes Crne Gore da ide tim putem - istakao je Pavel.
Predsjednik Češke je rekao i da je Crna Gora omiljena destinacija njihovim građanima.
<h2>Zajedničkim procedurama protiv malignih uticaja</h2>
Na pitanje o ruskom uticaju u Crnoj Gori i ostale države, Pavel je rekao da se na tome može uticati ako pomažemo jedni drugima i radimo na procedurama ublažavanja malignih uticaja.
- Razgovarali smo o prilikama za povećanje otpornosti kada su u pitanju maligni uticaji, naročito na društvenim mrežama i kada su u pitanju sajber napadi. Imali smo puno konkrtnih primjera takvih intruzivnih aktivnosti iz Rusije i drugih zemalja. Time što ćemo pomagati jedni drugima i raditi na procedurama ublažavanja malignih uticaja, vjerujem da možemo učiniti naše zemlje otpornijim i identifikovati obrasce koji su se koristili i u Moldaviji, Rumuniji i drugim zemljama - rekao je Pavel.
Milatović je rekao da je najbolji način u odbrani protiv ruskog uticaja odluka da postanemo dio NATO saveza.&nbsp;
- U ovom trenutku je to važno i time je Crna Gora ojačala stabilnost i otpornost, ne samo Crne Gore, nego i regiona Zapadnog Balkana - naglasio je Milatović.
On je dodao da reforme na EU putu dodatno pomažu da izgradimo institucije koje će biti dodatno otporne na uticaje sa strane i trećih zemalja.
- Na taj način, fokusom na reforme i izgradnju institucija, uz pomoć prijatelja iz Češke i drugih zemalja, radimo što nam trenutno najviše pomaže kako bismo napravili bolje i kvalitetnije društvo - poručio je Milatović.
Treće, izgradnja dobrih i odnosa od povjerenja je takođe bitno za
- Crna Gora tu može da igra konstruktivnu ulogu, ulogu dobrog prijatelja koji promoviše stabilnost i regionalni prosperitet - naglasio je Milatović.
<h2>"CG treba da postane SAD-u strateški saveznik broj jedan sa Balkana"</h2>
Komentarišući preuzimanje funkcije predsjednika SAD-a Donalda Trampa, Pavel je rekao da treba pokušati pozitivno gledati na stvari i shvatiti to kao trenutak očekivanja od nove administracije, naročito kada je u pitanju rješavanje rata u Ukrajini.
Milatović je podsjetio da je čestitao Trampu najodgovorniju poziciju koju ima na zapadnoj hemisferi.
- Crna Gora i SAD dijele savezništvo u okviru NATO-a. Pokrenuli smo ekonomski dijalog, smatramo da to može i treba da bude osnaženo. Vjerujem da ćemo u novoj američkoj administraciji imati dobrog saveznika u očekivanjima. Crna Gora i SAD treba dodatno da razvijaju strateško partnerstvo, naša zemlja treba da postane strateški saveznik broj jedan sa Balkana, i radujem se da na tome radim sa predsjednikom Trampom - zaključio je Milatović.

Tamara Klikovac

Milatović: Članstvo u NATO najbolji način odbrane protiv ruskog uticaja; Pavel: Pomažući jedni drugima jačamo otpornost

Predsjednik Češke Peter Pavel boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Predsjednika Pavela je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_100997c579cae4da02dbdf87e6b2ff307b7c7e75e8a8b3e9dcbe57a1c8c42f29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121100124_100997c579cae4da02dbdf87e6b2ff307b7c7e75e8a8b3e9dcbe57a1c8c42f29" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_02a8350c5767287cc7971db160292ea31c6604e1730efcb4965d75668a7945d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250121100124_02a8350c5767287cc7971db160292ea31c6604e1730efcb4965d75668a7945d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno iz Kabineta predsjednika, izjave bi trebalo da daju u 11:15 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_1f8bf036ebf163ca131c16ab04f96ed58ffa3e88efb6cc0350df806c8913c077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121100124_1f8bf036ebf163ca131c16ab04f96ed58ffa3e88efb6cc0350df806c8913c077" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_64ff5eb4906102c1ad5b4d41af628476c99c5b88dfdbdec05aea652a36c21ef5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121100124_64ff5eb4906102c1ad5b4d41af628476c99c5b88dfdbdec05aea652a36c21ef5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;

FOTO: Milatović dočekao Pavela uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik Češke Petr Pavel posjetiće tokom zvaničnog boravka u Crnoj Gori Atlantski savez Crne Gore. 
On će sjutra sastati sa predsjednikom Atlantskog saveza, dr Savom Kenterom, te obići Digitalni forenzički centar (DFC), koji djeluje u okviru Atlantskog saveza.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima regionalne i evropske bezbjednosti i izazovima koje donosi maligni strani uticaj na Zapadnom Balkanu i centralnoj Evropi. Posebna pažnja biće posvećena borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti društava u svjetlu aktuelnih globalnih izazova - najavljeno je iz Atlantskog saveza.
Kako su istakli, posjeta Pavela Atlantskom savezu Crne Gore potvrđuje poziciju ove institucije kao ključnog partnera u Crnoj Gori u promociji euroatlantskih vrijednosti, i ističe značaj Digitalnog forenzičkog centra kao regionalnog lidera u borbi protiv hibridnih prijetnji.

Pavel u posjeti Atlantskom savezu, sastaće se sa Kenterom

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je na godišnjem savjetovanju češkog Generalštaba u Pragu da sukobi u Ukrajini, Sahelu i na Bliskom istoku prijete da se razbuktaju, tako da pređu granice regionalnih sukoba.
- Svi ti sukobi prijete da se razbuktaju dalje i pređu granice regiona - kazao je Pavel u video obraćanju i podsjetio da zabrinjava i situacija oko Tajvana u momentu kada se odigravaju promjene u administraciji SAD, u Evropskoj uniji ili Njemačkoj.
Promjene koje se odigravaju poslije izbora u SAD bez sumnje će, kako je ocijenio, dovesti do promene pristupa ne samo prema Rusiji, prema sukobu u Ukrajini već i prema NATO i Evropskoj uniji. 
- Sve je važnije da imamo vlastite sposobnosti za odbranu - rekao je Pavel.
Upozorio je takođe da se do sada Češka oslanjala prije svega na NATO i načelo kolektivne odbrane što je uspješno funkcionisalo posljednjih 25 godina, ali da je sada vrijeme da se poveća odgovornost pojedinih država članica koje ne samo da treba da izdvajaju za odbranu koliko su obećale ostalim saveznicima nego onoliko koliko je zaista potrebno njihovim armijama.
- Češka mora da gradi ne samo sposobnu, spremnu i budnu armiju već i privredu koja će biti dovoljno otporna, a isto tako mora da priprema i društvo jer je bezbjednost uslov za naš razvoj i stabilnost. To nije plašenje ratom, to je jednostavno nužna reakcija na svijet u kome živimo - kazao je Pavel.
Češka ministarka odbrane Jana Černohova i načelnik Generalštaba Armije Češke Karel Ržeka apelovali su danas na Čehe da shvate da odgovornost za odbranu zemlje nema samo vojska već i njeni stanovnici.
- Godine mira su odavno prošle. Ako u budućnosti želimo da živimo u miru ne možemo da ostavimo Ukrajinu. Bezbjednost Češke i Evrope je vezana za ishod tog rata. Naši ključni cilj je da Ukrajina uspije da se odbrani. Svojom krvlju Ukrajinci nam kupuju dragocjeno vrijeme - kazala je Černohova.

Pavel: Sukobi u Ukrajini, Sahelu ili na Bliskom istoku prijete da pređu granice regionalnih

Predsjednik Češke Petr Pavel ocijenio je večeras otvarajući Praški odbrambeni samit da su nerealna nadanja da bi budući američki predsjednik Donald Tramp mogao da riješi sukob u Ukrajini brzo kako je obećao i upozorio je da će vjerovatni dil sa ruskim predsjednikom Putinom ići na štetu Ukrajine i Evrope.
- Mnoge zemlje nadaju se da će Donald Tramp donijeti promjenu, posebno pošto priča da će sukob riješiti za 24 sata. To je nerealno ali mislim da će uložiti napore da se dogovori sa Vladimirom Putinom. To vjerovatno neće biti u našem interesu ni u korist Ukrajine - kazao je Pavel u debati na početku trodnevne konferencije.
Češki predsjednik, inače general u penziji i bivši šef Vojnog komiteta NATO kazao je da je potrebno sačekati na konkretne poteze kada Tramp dođe u Bijelu kuću jer ovo što se trenutno saznaje o mirovnom planu od Trampovih savjetnika izgleda kao puko prepuštanje Rusiji teritorija koje je okupirala uz zabranu Ukrajini na 20 godina da uđe u NATO dok se na Evropu prebacuje odgovornost za eventualnu veliku demilitarizovanu zonu.
- Rezultat je privremena secesija nekih teritorija i postavljanje administrativne granice u sukobu dok ne uspijemo da dodjemo do diplomatskog rješenja - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da je situacija na ratištu gdje Rusija ima prednost takva da je teško motivisati zaraćene strane na pregovore.
- Prijedloga za pregovore nije do sada ni bilo. Ni ruski prijedlog ni ukrajinski plan potpune pobjede nisu bili pregovarački prijedlozi. Ni Kina nije iznijela konkretan plan pregovora - kazao je Pavel i upozorio da u mirovne inicijative treba da se uključe i Indija i Kina da izvrše pritisak na Rusiju.
Češki predsjednik smatra da je sadašnja prednost Rusije na ratištu rezultat spore i slabe početne podrške Zapada Ukrajini kada je napala Rusija.
- Agresija Rusije na Ukrajinu nije samo još jedan sukob u nizu već redefiniše međunarodni poredak i ključan je ne samo za Ukrajinu već i za međunarodna načela kao što su suverenitet i teritorijalni integritet. Podrška Ukrajini ne smije da oslabi - rekao je češki predsjednik.
Po njegovoj ocjeni transatlantske veze su nužnost za to da se svijet suoči sa izazovima i prijetnjama autoritarnih država poput Rusije, Sjeverne Koreje i drugih.
- Pozivao sam Kinu na aktivniju ulogu. Biti svjetska sila ne donosi samo pogodnosti već znači i odgovornost - rekao je Pavel.
Predsjednik Češke apelovao je da Evropa ne čeka na poteze nove američke administracije, već da već sada počne sama da uči da mir sočiva na jakoj odbrani, da ustupci zarad mira uvijek predstavljaju samo pozivnicu za dalju agresiju a da joj bezbjednost ne garantuje puka činjenica da NATO postoji.
- Evropa mora da investira više u odbranu. Dva odsto BDP-a jednostavno nije dovoljno. Evropa će morati da učini više bez obzira na ishod američkih izbora. Sa Trampom to možemo da učinimo brže - rekao je Pavel.
Petr Pavel podsjetio je da je u prvom predsjedničkom mandatu Tramp šokirao saveznike kada je rekao da SAD neće braniti one saveznike koji ne ulažu dovoljno u odbranu, iako član 5. sporazum NATO garantuje kolektivnu odbranu.
- Ostali smo šokirani ali neki američki prijatelji su mi rekli – odvoj čovjeka od izjave. I ta poruka tako jeste u redu - rekao je Pavel.
U Pragu je večeras počela trodnevna bezbjednosna konferencija britanskog Međunarodnog instituta za strateške studije Prague defence summit.

Predsjednik Češke: Dogovor Trampa i Putina bio bi na štetu Evrope

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero u razgovoru za Portal ETV ističe da su evropske diplomate sve više zabrinute zbog koncepta tzv. “srpskog sveta”, kao i zbog sve dubljeg upliva režima Aleksandra Vučića u politički život i pojedine segmente administracije u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, u diplomatskim krugovima postoji jasna svijest da je taj režim ozbiljno zainteresovan da uspori, pa čak i zaustavi evropski put Crne Gore – jer u takvom ambijentu Beograd lakše ostvaruje sopstvene interese i drži Crnu Goru u podređenom položaju.
Evropske diplomate, kaže Đenero, prepoznaju da je crnogorska opozicija – konkretno partije koje su bile nosioci izvršne vlasti do avgusta 2020. – snažno posvećena evropskom kursu.
- U tom kontekstu raste uvjerenje da bi eventualna rekompozicija parlamentarne većine, uz uključivanje suverenističkih i proevropskih snaga, značajno smanjila rizike po evropski proces koje trenutno generišu Demokratski front Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali i Demokrate Alekse Bečića. Takva politička promjena, tvrdi Đenero, bila bi izuzetno dobrodošla i dodatno bi ojačala evropski rejting Crne Gore - navodi on.
Ipak, napominje, odgovornost za taj iskorak ne leži na Briselu već isključivo na domaćim političarima – na onima u Crnoj Gori koji zaista žele evropsku budućnost zemlje. Kako kaže, to je racionalan i politički zreo posao koji niko iz evropske administracije ne može obaviti umjesto njih.
Đenero naglašava da Evropska unija nikada neće javno sugerisati da neka država kandidat treba da “rekomponuje” vlast, pa tako ni u slučaju Crne Gore.
- Jasno je, međutim, da trenutna administracija premijera Milojka Spajića i dalje ima podršku evropskih institucija. Onima koji se bave procesom proširenja – a to nije samo evropska komesarka za proširenje, Marta Kos– veoma je važno da Crna Gora održi pregovarački zamah koji je uspostavljen - kaže Đenero za Portal ETV.
Međutim, sve češće se u diplomatskim razgovorima postavlja pitanje: ima li aktuelna vlast stvarne snage da iznese reforme koje su pred Crnom Gorom? I još važnije – može li za te reforme obezbijediti dovoljno političke podrške, kako među partijama, tako i unutar biračkog tijela?

Đenero upozorava: Evropske diplomate zabrinute jer Vučić želi da zaustavi Crnu Goru na putu ka EU

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da se ne slaže sa izjavom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da nema gladi u Gazi, nakon što se u Škotskoj sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Tramp je opisao situaciju u Gazi kao "užasnu" i dodao da SAD "moraju da pomognu na humanitarnoj osnovi", prenosi BiBiSi (BBC). Rekao je da će postaviti centre za hranu u koje ljudi mogu da uđu i da neće biti "granica", dodajući da je "ludo" da ljudi sada mogu da vide hranu iza ograde, ali da ne mogu da dođu do nje.
Kada su Trampa novinri pitali da li se slaže sa Netanjahuovim opaskama o gladi u Gazi Tramp je odgovorio: "Ne znam. Na osnovu televizije rekao bih ne posebno, pošto ta djeca izgledaju jako gladno", prenosi agencija AP.
- Hoćemo da se nahrane djeca - rekao je Tramp.
Starmer koji je stajao pored Trampa rekao je da mora da se postigne primirje u Gazi, gdje je "situacija očajna".
Tramp je potvrdio da će on i Starmer razgovarati o humanitarnoj situaciji u Gazi.
Američki predsjednik je rekao da je "teško imati posla sa Hamasom", i da će sada kada imaju manje talaca biti teže da se postigne sporazum, zato što Hamas taoce koristi kao štit, "a kada ih predaju više nemaju štit".
Ali Tramp je dodao da on i izraelski premijer Benjamin Netanjahu prave "razne planove".
Po njegovim riječima, u nekim slučajevima znaju gdje Hamas drži taoce, ali da ima i argumenata za i protiv raznih pristupa kako se oni mogu izvući.
Izrael je juče objavio da će pauzirati vojne operacije u nekim oblastima u Gazi 10 sati dnevno, da bi poboljšao dostavu pomoći. Ali pored tih mjera nastavljene su izraelske operacije na drugim mjestima u Gazi.
Humanitarne agencije pozdravile su nove izraelske mjere, ali su ocijenile da su nedovoljne. Slike mršave djece izazvale su globalnu ogorčenost. Većina stanovništva u Gazi sada se oslanja na pomoć, a dolazak do hrane postao je sve opasniji.

Tramp odbacio Netanjahuovu tvrdnju "da nema gladi u Gazi"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će skratiti rok za prekid vatre koji je dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na 10 do 12 dana, zbog rastuće frustracije zbog nastavka bombardovanja Ukrajine i nedostatka napretka ka miru.
Govoreći novinarima u Turnberiju u Škotskoj 28. jula, Tramp je rekao da je "veoma razočaran" Putinom i da "ne mora da čeka" kraj početnog roka od 50 dana koji je dao ranije ovog mjeseca, ako Moskva ne postigne mirovni sporazum s Kijevom.
- Postaviću novi rok od oko 10 ili 12 dana od danas - rekao je Tramp novinarima uoči sastanka s britanskim premijerom Kirom Starmerom.
- Kada s nekim imate posla dovoljno dugo, znate šta će uraditi — ili neće. Dao sam mu [Putinu] šansu. On je ne koristi - dodao je Tramp.
Bijela kuća nije precizirala koje korake će preduzeti ako Rusija ne odgovori, iako je Tramp rekao: "Možda ćemo ipak postići dogovor s Rusijom, ali je proces već u poodmakloj fazi".
Prošlog petka, državni sekretar Marko Rubio rekao je da Tramp "gubi strpljenje" s Moskvom i "pokazuje sve manju spremnost da nastavi da čeka", nagovještavajući moguće ozbiljne posljedice.
Ukrajina je pozdravila Trampove izjave. Andrej Jermak, šef Kancelarije predsjednika Ukrajine, napisao je na Telegramu da se zahvaljuju Trampu na njegovom čvrstom stavu i jasnom signalu — mir kroz snagu.
- Predsjednik Tramp je izjavio da skraćuje rok koji je dao Putinu da okonča rat jer vjeruje da je odgovor očigledan. Putin razumije samo snagu, i ta poruka je sada jasno i glasno poslata. Ovo je princip koji u potpunosti dijeli predsjednik Volodimir Zelenski."
Rusija još nije zvanično komentarisala Trampovu najnoviju izjavu.
Delegacije Ukrajine i Rusije sastale su se 23. jula na trećem krugu mirovnih pregovora koji su započeli 16. maja, ali nije postignut značajan pomak.

Tramp dao Putinu novi rok od 10 do 12 dana za dogovor o Ukrajini

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: petr-pavel