Spopala ga je užasna želja da nešto zapali... U tom periodu ni o čemu drugom ne bi mogao da razmišlja, piše u presudi za podmetanje požara jednom Novljaninu u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Osnovni sud u Herceg Novom utvrdio je da je tada devetnaestogodišnji mladić kriv za izazivanje 12 požara tokom ljeta 2022. Osudio ga je na godinu zatvora.
Požare je podmetnuo na teritoriji Herceg Novog, čiji su vatrogasci avgusta 2022. godine danima - uz podršku helikoptera Vojske Crne Gore - pokušavali da spasu više stotina hiljada metara kvadratnih šume.
Prije toga je, piše u presudi, pokušao da se zaposli kao vatrogasac.
Tri godine kasnije, jula ove godine, ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.
Komentarišući požare koji su ovog ljeta zahvatili Crnu Goru, premijer Milojko Spajić je kazao da podaci ukazuju da su neki podmetnuti i da se moraju pooštriti kazne za piromaniju.
- Takvim potezima su neke zemlje u regionu koje su sada članice Evropske unije, kao što je Hrvatska, značajno smanjile prevalencu piromanije - rekao je Spajić.
<h2>Kazne pooštrene 2023, moguće da će biti ponovo</h2>
A na prijedlog Ministarstva pravde Spajićeve Vlade, već su prije godinu i po pooštrene kazne za izazivanje požara.
Naime, crnogorski poslanici su decembra 2023. podržali da se minimalna kazna za krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti po imovinu ili živote poveća sa šest mjeseci na godinu, a maksimalna sa šest na 10 godina.
Tom prilikom su pooštrene i kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je sredinom avgusta ove godine da će njegovo Ministarstvo pokrenuti novu raspravu o mogućem pooštravanju kazni.
Pitanje je da li se ove zakonske mogućnosti u sudskoj praksi dovoljno sprovode da preveniraju nova podmetanja požara?
Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu dosadašnju kaznenu politiku sudova u ovoj oblasti.
<h2>Analiza RSE: Petina oslobađajućih presuda</h2>
Radio Slobodna Evropa analizirao je pedesetak presuda za požare koje su crnogorski sudovi donijeli u posljednjih pet godina, od 2020.
Od toga su u desetak slučajeva donijete oslobađajuće presude.
U slučaju osuđujućih presuda, da li će kazna biti viša ili niža zavisilo je od različitih faktora - da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani, imaju li djecu, da li se oštećeni pridružio gonjenju...
U gotovo 30 odsto slučajeva izricane su uslovne kazne, uglavnom za požare izazvane cigaretama ili svijećama.
U 10 odsto su zatvorske kazne od tada minimalnih šest ili manje mjeseci, a u 30 odsto - od šest mjeseci do godine.
U 15 odsto slučajeva izrečene su duže kazne, od godinu do dvije.
Zatvorska kazna duža od dvije godine izrečena je u samo pet odsto osuđujućih presuda.
<h2>Primjeri iz prakse</h2>
Na tri mjeseca je osuđen 66-godišnjak koji je namjerno zapalio kuću supruge u Podgorici, a na šest mjeseci mladić koji je izazvao požar u vozilu zatvora kojim je doveden na suđenje u Bar.
Na sedam mjeseci i nadoknanu štete - a na osnovu sporazuma o priznanju krivice - osuđen je njemački državljanin koji je u Podgorici zapalio "porše", nakon čega se vatra prenijela na dva susjedna vozila - još jedan "porše" i "mercedes".
Na mjesec duže osuđena su dvojica muškaraca na sjeveru Crne Gore jer su 2019. - u razmaku od pola godine - dva puta podmetali požar u istoj kući.
Osoba koja je podmetala požar je kazala da je po nagovoru druge to radila kako bi nadomjestila dug od 1.200 eura za kokain.
Na kaznu od godinu i po osuđen je Bjelopoljac, za koga je sud utvrdio da je nakon svađe sa ocem izazvao požar u porodičnoj kući.
Tom prilikom je njegov otac zadobio teške povrede u vidu opekotina drugog i trećeg stepena na 60 odsto tijela.
U seriji podmetanja požara na automobilima u Podgorici učestvovale su tri osobe.
Na kazne od po dvije godine i tri mjeseca osuđene su dvije, a jedna na godinu i tri mjeseca.
Naime, sud je utvrdio da je decembra 2019. jedan od njih dao novac drugoj dvojici da zapale automobile na jednom autoplacu. Dva vozila su zapaljena, dok je još 15 bilo ugroženo.
Zatim su januara 2020. po njegovom nagovoru zapalili još jedan.
Istog mjeseca još jedan, no sud nije mogao da utvrdi da je ista osoba naručilac paljenja.
Dvojica izvođača su zavisnici od heroina, pa je sud naložio njihovo liječenje.
Strože kazne za podmetanje požara od tih nisu izricane prema presudama koje je Sudski savjet dostavio Radiju Slobodna Evropa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Neefikasne kazne za piromane u Crnoj Gori - problem zakona ili sudske prakse

Piromanija je poremećaj impulsa. Kada osoba ima opsesivnu potrebu da pali, podmeće požare i to mogu da budu manje ili veće paljevine - kazala je za Radio Crne Gore psihološkinja Adriana Pejaković.
Ovaj mentalni poremećaj poredi sa bolestima zavisnosti, narkomanijom, kockanjem i alkoholizmom.
- Osoba prvo osjeća jednu veliku tenziju, napetost, anksioznost i možda onda u jednom trenutku ona podmetne požar, zapali nešto i osjeti uzbuđenje, navalu adrenalina i to je nešto što njoj u tom trenutku predstavlja zadovoljenje neke potrebe - rekla je Pejaković.
Ne postoji, kaže, jedinstven profil piromana. Iako su uglavnom muškarci, stariji, mlađi, mogu da budu i žene, a često vatru zapale i adolescenti jer im je kontrola impulsivnosti slabija nego kod odraslih.
- Oni često znaju da postoji šteta koju su napravili, da to može nekoga da ugrozi, nekada i racionalizuju te misli: u smislu doći će vatrogasci pa ću gasiti požar, dok s druge strane njihov impuls zna da bude veoma jak. I onda kada taj impuls zapravo bude jači od njihove potrebe da se suzdrže, nastaju požari - ističe Pejaković.
Osoba koja ima piromanski poremećaj može se, kaže ona, prepoznati po nekim znacima.
- Opsesivno pričanje o požarima, posjedovanje velikog broja šibica, upaljača, opsesivno praćanje vijesti o tome, nekada samo osobe koje su podmetnule požar znaju da se sa vatrogasnim ekipama dobrovoljno prijave da taj isti požar i gase - ističe Pejaković.
Ovi znaci nijesu, naglašava ona, uvijek jedino što zasigurno upućuje da je riječ o piromanu. Ako je već dijagnostikovan kao vrsta mentalnog poremećaja, pitanje svih pitanja je može li piromanija da se liječi.
- Liječenje je dugotrajno, obično podrazumijeva psihoterapiju, kombinacije sa psihofarmacima i naravno: piromanija vrlo često izaziva nešto što su materijalne druge posljedice, krivična djela, često se izriče obavezno psihološko liječenje - kazala je Pejaković.
U ovakvim teškim danima, kaže psihološkinja Pejaković, važno je da budemo solidarni, svjesni da, nažalost, imamo u okruženju i takve ljude.

1250x600

1084x550

Pejaković: Liječenje piromanije je dugotrajno, važno je da budemo svjesni da u okruženju imamo takve ljude

Kada je država željela da negator crnogorske nacije, promoter četničke zločinačke ideologije (Bećir Vuković) za neobjavljeno djelo dobije Trinaestojulsku nagradu u potpunom miru i uz koktel, obezbjedila je brdo Gorica svom policijskom silom, proglašavala štićene zone, postavljala policijske kordone i biber sprejom prskala protestante - istakao je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.
Danas je istoj toj državi sa brda Gorica, kako je ukazao, pobjeglo deset očigledno dobro organizovanih i pripremljenih piromana koji su željeli u Crnoj Gori napraviti apokaliptične požare.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbojanovic-deset-maskiranih-osoba-pokusalo-da-podmetne-pozar-na-brdu-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odnos države prema četničkom piru u Gornjem Zaostru, gdje je postavljen spomenik četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću, pa prenijet u crkvu, a kada su pretučeni i napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti, sada neće ni da pominje. &nbsp;
- Vlada Crne Gore i policija: sve se može kad se hoće, to ste i pokazali. Jasno ste postavili svoje prioritete. Četništvo branite svom silom, sve ostalo neka se snalazi jer nije vaša zona interesa prije pritiska građanki i građana. P.s. O odnosu gradonačelnika PG prema građanima koji nemaju &nbsp;vodu za piće neću trošiti riječi - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1955616173313110047%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan poručio Vladi i UP: Jasno ste postavili prioritete - četništvo branite svom silom, sve ostalo neka se snalazi

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje Alen Kalač poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.
U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.
– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.
– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.
U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.
– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.

Kalač poručio BS-u: Crna Gora je naša jedina domovina, ne unosite podjele među Bošnjake

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena večeras u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate.
Riječ je o duodrami u kojoj igraju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a koja otvara aktuelna pitanja vezana za školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje i odgovornost pojedinca unutar sistema. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, dizajn tona potpisuje Mladen Nikčević, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio, ulaznice rasprodate

Istražitelji u Sjevernoj Makedoniji rade na rasvjetljavanju nekoliko ubistava u regiji Kumanova, a policija sumnja da je riječ je o jednom počiniocu, serijskom ubici, koji je uhapšen.
Slučaj mogućeg serijskog ubice otkriven je u Sjevernoj Makedoniji nakon hapšenja 25-godišnjaka T. B. osumnjičenog za ubistvo posljednje žrtve, za koju je tužilaštvo utvrdilo da nije umrla prirodnom smrću već nasilnom, prenosi Srpska info.
Prema navodima kumanovske policije, osumnjičeni je 12. februara ušao u kuću 78-godišnje žene, fizički je napao i ugušio jastukom u njenom domu, prenose mediji.
Osamdesettrogodišnjakinja, koja je živjela tri kuće dalje, takođe je zamalo postala žrtva istog čovjeka, ali se spasila tako što je zvala sina, ponašajući se kao da je bio u kući.
Prema navodima televizije Telma, istražuje se smrt ukupno pet žena koje su pronađene mrtve u svojim domovima, tri iz ove i dvije iz prošle godine. Svima je zajedničko to što su umrle same kod kuće. Samo je jedna, koja je pronađena mrtva, bila mlađa.
- Zbog sličnosti u izboru žrtve i okrutnog načina izvršenja zločina, istražuje se da li se u ovim slučajevima radi o ubistvima koje je počinio isti počinilac. Za jednu od potencijalnih žrtava naložena je ekshumacija i obdukcija, a sa tijela preminule žene prikupljeni su tragovi i DNK koji se analiziraju - naveli su iz makedonskog tužilaštva.
Tužilaštvo je takođe naložilo da tim stručnjaka, sudskih psihijatara iz Instituta za psihijatriju u Skoplju, pregleda osumnjičenog.
Prema riječima stanovnika okolnih sela, osumnjičeni je imao poteškoća sa govorom i komunikacijom sa okolinom.
U Centru za socijalnu zaštitu kažu da nije bio registrovan kao korisnik bilo kakvih prava. Živio je sa majkom i očuhom u velikoj porodici u selu Malotino, koje se nalazi iznad Dragomanca, gdje su pronađene neke od žrtava.

Sjeverna Makedonija: Otkriven slučaj mogućeg serijskog ubice, stradalo pet žena

KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.
Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.
Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.
Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.
Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.
Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.
Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.

Tag: piromani