Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Vidim dosta nekih noviteta u našoj kući. Nova vrata, neke sistematizacije, koeficijenti, istraživanja, tako to i tome slično. Ali, neću da dužim. Jedan osvrt: paf - paf, ne bih vas puno zadržavala.&nbsp;
Za nova vrata nemam ništa posebno da kažem. Jedina interesantnost kod ovih novopostavljenih je da se otvaraju ka spolja, što bi, u simboličkoj ravni, neko možda mogao pogrešno da protumači. Koliko ste ih platili - nemamo pojma. Kao što nemamo pojma ni koliko nas košta većina vaših neimarskih poduhvata.&nbsp;
Ono što je sigurno, za ovih 80 godina ova naša medijska kuća, nije doživjela toliko transformacija kao što je za vašeg zemana. Nikada prije nije se toliko krečilo, farbalo, rušilo, dograđivalo, pregrađivalo i tome slično. Vrlo neobično za instituciju koja bi trebalo prioritetno da informiše, edukuje i zabavi. Šta god, sigurna sam, kad minu neka vremena, zidarsko-molerajska struka sa sjetom će vas pominjati i kao primjer isticati! Ako se kojim slučajem oni ne sjete, lično ću da vam ozidam i ofarbam jednu medalju za izuzetan doprinos u toj oblasti! Možda bih dodala i neko priznanje za bravarsko-stolarski učinak u RTCG.&nbsp;
Dakle, to smo sredili. Da odmah apsolviramo i akt o sistematizaciji. E, to je vrlo zanimljivo područje u kojem, koliko smo do sada vidjeli, dolazi do izražaja vaša raskošna &nbsp;kreativnost. Osnovna pretpostavka vaše organizacione strategije zasniva se na afinitetima i animozitetima. Da pojasnimo – kako će ko biti raspoređen, na kojem radnom mjestu će da osvane, lišeno je dosadnih formi kao što su stručna sprema, iskustvo i ostale gnjavaže.Sad je sve modernizovano I vrlo pojednostavljeno. Sistematizujete, uglavnom, &nbsp;bez velike drame – „miči mi ovoga/ovu da je (s) očima ne gledam“.&nbsp;
Šta da kažemo za koeficijente? To je za malo ozbiljnije smatranje. Pošto su zaposleni sa visokom školskom spremom u dosadašnjim obračunima zarada bili ozbiljno zakinuti, kažu mi oni koji su bolje informisani da je dragi i nezakoniti Raonić za tu problematiku ponudio jedno ingeniozno rješenje. Smišljao, smišljao i prelomio – povećaću koeficijent svima, ali sebi najviše! Tako i bi. Preskromni naš Boris predložio je – onima koji su imali koeficijent recimo 9, sad da bude 11, ali i da se njegov koeficijent poveća sa 20 na 29, dakle tričavih 40 odsto, pa da mu lični dohodak zabilježi izvjestan skok u vis, te da mjesečno prihoduje oko pet hiljada eura. Kao i do sada, manje više, samo da se ne bakće varijabilom no odmah neto. Odmah su mu nesebičnu podršku dali, koliko čujemo, osim Vas i ostale kolege – Amina, Filip i Naod. Kontate, ako je Bobi zadovoljan i vi ste srećni. A sreća je zarazna, pa se lako preliva i na ostatak kolektiva. Jednostavno. Ako nije bilo tako – laž čula, laž prenijela.&nbsp;
I, kako to, valjda, procedura zahtijeva, taj izmišljaj naš, „najgori za druge“ Boris, proslijedio je Ministarstvu finansija. Da oni aminuju.&nbsp;
Pod naznakom hitno i napomenom – žuta dunja, zelen bor, čekam brzi odgovor, Bobijevu depešu uputiše u ministarstvo za pare. Kažu svjedoci - one ljude tamo samo što šlog nije strefio. Borise, dragi, pa šta ti je, jedva je izustio vidno konsterniran ministar za pare. Odmah je tražio tabletu jer kako se požalio – nešto mu glava pršte, a najbližem saradniku, kako pričaju svjedoci, depeša je ispala iz ruku. Njega zaboljelo na ožičicu.&nbsp;
Znači, u ministarstvu za pare, Bobijeva depeša izazvala zdravstveni dizaster.&nbsp;
I, sad, šta radi nadležno ministarstvo? Nadležno ministarstvo otpiše našem Borisu i velikim slovima naznači: „NE DAMO PARE! Ako tebi Borise povećamo platu, onda moramo i Jakovu, Andriji i Milojku, jer ne možemo da kupimo trunje pa da oni imaju manje zarade“. I, na kraju poruke, ministar je stavio pozz i srce.&nbsp;
Kakvi su bili kod vas odjeci (jauci?) i reagovanja, nakon poruke iz ministarstva, još ne znamo, ali čim stignu informacije od insajdera, odmah javljam. Pa da uporedimo.
A, sad, što bi rekao Knez – jedan final touch. Koliko vidim jako često, naročito u kriznim situacijama, pribjegavate istraživanjima, pa rekoh sebi ajde da i ja dam doprinos u toj oblasti. Imam ćagu, položila Metodologiju naučnih istraživanja, Statistiku i to... Dakle, vrlo kvalifikovana za projekat. Uzorak reprezentativan, stratifikovan, postavljene hipoteze, varijable, indikatori i tako dalje, a ispitivala sam, između ostalog - ko je popularniji u Javnom servisu - Vi ili Bobi; u koga djelatnici imaju najviše povjerenja; da li RTCG ide u dobrom pravcu i da li Vi i Boris treba doživotno da ostanete na tim funkcijama.&nbsp;
Pretpostavljate, kao i svaki ispitivač uračunala sam i standardne devijacije (podrazumijevajuća odstupanja), uradila kvantitativnu i kvalitativnu analizu podataka. Znači, sve je po protokolu.&nbsp;
E, ali još ne bih da objavljujem rezultate istraživanja. Čekam kriznu situaciju.&nbsp;
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa
P.S.&nbsp;
Molim Vas, kad se naredni put tučimo na ulazu u RTCG, probajte da ne gledate kao da ste u tom trenutku shvatili da nema života poslije smrti. Ako može, ako ne može, onda ništa.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koeficijenti i zdravstveni dizaster

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uputio je poziv predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti za zvaničnu posjetu Crnoj Gori.
- Duboko vjerujući da je kontinuirani politički dijalog put do uspjeha, a u svijetlu konstruktivnih razgovora koji su vođeni u okviru Samita EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. godine, izuzetno mi je zadovoljstvo da Vam uputim poziv da učinite zvaničnu posjetu Crnoj Gori - naveo je predsjednik države u pismu.
Milatović je u pismu ponovio posvećenost naše zemlje miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i odlučnost u ostvarivanju cilja da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
- Uvjeren sam da bi naš susret predstavljao snažan podstrek za ambicioznu evropsku agendu Crne Gore, a ujedno i afirmaciju strateškog značaja politike proširenja na Zapadnom Balkanu - istakao je Milatović.
Dodatno, posjeta Crnoj Gori, kao predvodnici evropskih integracija u regionu, predstavljala bi, rekao je Milatović, nesumnjivu potvrdu pristupa zasnovanog na pojedinačnim zaslugama država kandidata i jasnu poruku da posvećenost reformama donosi konkretne benefite i ubrzava put ka Evropskoj uniji.
- Sa iščekivanjem uspješnog dijaloga i iskrenom željom da Vašom posjetom Crnoj Gori zajednički pružimo dodatni zamajac strateškom partnerstvu EU i Zapadnog Balkana, molim Vas primite izraze mog najvišeg uvažavanja i srdačne pozdrave - stoji u pismu predsjednika Milatovića.
Milatović se sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom sastao u decembru u Briselu na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana.

Milatović pozvao Koštu u zvaničnu posjetu: Susret snažan podstrek evropskoj agendi Crne Gore

Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.
U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministarki saobraćaja Maji Vukićević, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.
- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Milivoje Dragićević i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović.
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.
- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
Vlada premijera Duška Markovića je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;
- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;
Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.
- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.
<h2>Alternativni modeli</h2>
Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.
- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.
- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;
- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;
- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.
Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;
- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.
Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;
- Ministar nacionalne ekonomije Márton Nagy saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.
- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.
- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.
Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.
- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.
Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.
- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Garderobno čuvanje ugleda

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Najmoćniji od svih moćnika u RTCG,&nbsp;
Ja to uporno ponavljam, a sad sam sigurna da su svi ukapirali zašto ste Vi Mačak, a Bobi je samo Bobi.&nbsp;
Da razjasnimo šta ste to tako epohalno uradili?&nbsp;
Za neupućene i sve one kojima je mila tuđa bruka, evo kratko ponavljanje problematike. Nakon burne reakcije javnosti na uradak „Vraneš: zemlja i ljudi“, čiji ste idejni otac Vi i nekoliko Vaših drugara, oglasio se, pod pritiskom, &nbsp;urednik i programa i najavio suspenziju emitovanja. Ali, nakon izviđaja. E, sad, Vi znate da u našoj kući „I zidovi imaju uši“, pa &nbsp;koliko čujem (a laž čula, laž prenijela), ispostavlja se da uredništvo nije imalo pojma o sadržaju koji emituje! A, pošto se Vi, inače ne miješate u uređivački posao, da Vam objasnim – u opisu posla urednika, između ostalog, &nbsp;je da odgleda emisiju pa tek onda odobri ili stopira njeno emitovanje. Mada, ljudski ih razumijem. Nije to uvijek zanimljivo, bude dosadno, naročito u konkretnom slučaju, kad je čini se lakše vizualizovati „Ljetopis popa Dukljanina“, nego propratiti Vaše misaone zavrzlame o kotama, šumarcima i krsnim slavama, ali posao je posao.
I, sad, šta se dešava? Uredništvo napravilo izviđaj i zaključilo, teška srca, da je ipak trebalo emisiju da pogledaju prije emitovanja i da je suspenduju ili makar preprave. E, tu nastupa drama. Treba zaključak saopštiti i u djelo pretočiti. Dakle - nezgodacija do guše. S jedne strane pritisla javnost, a s druge pritiskaju „Prijatelji Vraneša“, to jest Vi. Ne zna se ko im je crnji. Kontaju oni šta im je činiti.&nbsp;
E, tu nastupa majstor za krizne situacije - Bobi. Maestralnim sagledavanjem novonastalog problema, po oprobanom receptu - uvaliću druge, on iznađe solomonsko rješenje i odluči - njegovog imena na odjavnoj špici biti neće, a serijal će se i dalje emitovati! i ponovo se Bobi iskoprcao, a saradnike uvalio pa neka se čupaju. Toliko o principima i integritetu. Ako već pričamo o njima, a bogami nemam što tu kazat, jer ne možemo nikakvu poveznicu nać, nego eto da pomenem. Valja se. &nbsp;
E, sad, ne znam tačno kako i koliko ste Vi pritiskali Bobija, ali očito je bilo efikasno. Baš Vas nešto briga za odjavnu špicu, Vama samo Vraneš pred očima! I, razbili ste. Zna Bobi da nije baš pametno da se kači s Mačkom… Ako se Vi naljutite - ode podrška, a onda i funkcija, ako me razumijete šta hoću da kažem. Jer, Vas Andrija baš gotivi. Uostalom, svi smo vidjeli kako Vas je očinski izgrlio i izljubio na onomad upriličenom prijemu. Ono, jeste i Bobija, ali to je bilo više protokolarno cmakanje, dok je u slučaju ljubljenja Vas primjetno i izvjesno emotivno ulaganje.&nbsp;
Uglavnom, sad znamo ko u RTCG-u riješi i driješi. Da to malo poetičnije iskažem – Vi ste sultan umjesto sultana i uređivanje Vam ide odlično!
Evo, još jedne potvrde. Osvrnuću se na drugi aktuelan programski segment. Dala sam radni naslov – „Naglas i tri kamena bez mudrosti“! Prvi kamen – bivši ministar unutrašnjih poslova! S obzirom na protok vremena i činjenicu &nbsp;da je tu funkciju obnašao prije skoro deset godina, mogao je biti pozvan i kao bivši student, maturant, pionir…&nbsp;
Pretpostavljam da bi iz tog dijela žitija dao jaču ekspertizu nego iz oblasti bezbjednosti, ali što bi rekli nije doktor, ali može da pogleda. Doduše, pogled malo mutan, ali volja prisutna. U sinoćnjem nastupu „bivšeg“ malo me brinula koncentracija jer nije lako sat i 15 minuta voditi računa da li je lijeva obrva podignuta dovoljno za imidž zamišljenog filosofa, ali je zato erotiziranost glasa za imidž pesnika bila na zavidnom nivou.&nbsp;
I šta smo čuli od filosofa i pjesnika? Čuli smo brutalnu neistinu (neću da je ponavljam) i morbidnu poruku. Nju ću da naglasim: „Ljudi sa Cetinja da shvate da ih ne mrzimo SVI“. &nbsp;Gospodine „bivši“, možda da odete u neki manastir, malo tihujete i zatražite oprost? Bog će Vam možda i oprostiti, to Vi vidite, ali Cetinjani i mi ostali koji volimo taj grad - bogami nijesam sigurna.&nbsp;
Drugi kamen bez mudrosti – predstavnik Demokrata. Ne znam &nbsp;u kakvom su bili bunilu pa su, uz ovakvo poimanje demokratije, svoju partiju tako nazvali? Ipak, ne bih se tu mnogo zadržavala, to ostavljam njima. Samo jedna dobronamjerna preporuka – bilo bi dobro da vam neko pogleda taj višak agresije i manjak empatije!
I treći kamen bez mudrosti – istoričar i građanski aktivista. E, sad ste Vi uvaženi Uredniče Docentu nešto kao medijum, jer ću preko Vas da poručim nešto pomenutom gospodinu. Meni je milo što on ima tako visoko mišljenje o sebi, pa se smatra pozvanim da svemu i svakom, sa neslućenih moralnih visina, upućuje packe. Osvrnuću se na jedno njegovo smatranje: „Veliki je problem što ljudi vole da targetiraju“. Ma, je li stvarno?! Napregni malo memoriju, dragi Pepi. Rado ću te podsjetiti, ako si zaboravio, koliko si ti otrovnih strijela odapeo. Ili ćeš kad je o tebi riječ radije posegnuti za nekim eufemizmom?
I, na kraju, ja znam kamo u četvrtak. Ali, kako kažu braća Demokrate, prije toga imam nešto da obavim – da se čujem sa Lazovićem, operem neke pare i &nbsp;preuzmem jednog komšiju što sam ga tranžirala i na Njeguše sušila.&nbsp;
Neka nam svima Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.&nbsp;
Tanja Šuković, novinarka, RTCG

Naglas i tri kamena bez mudrosti

Profesori Gimnazije "Slobodan Škerović" jedan za drugim negoduju zbog dopisa koji je u ime svih njih, bez prethodnih konsultacija, danas upućen javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović.
Sa mejl adrese profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizorna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi" zbog ukazivanja na slučaj seksualnog uznemiravanja i traženja odgovornosti direktorice škole Biljane Vučurović zbog neadekvatne reakcije.
Prvobitno je javno istupio profesor matematike u Gimnazije Mato Kankaraš koji se ogradio od dopisa i napomenuo da je nedopustivo oglašavanja u ime svih profesora, bez njihovog pristanka.
Nakon toga uslijedile su reakcije i drugih profesora, a mejl prepiska sa autorima pisma osvanula je na društvenim mrežama.
U mejlu koji potpisuju Peđa Ražnatović, Dragana Ilić i Miomir Brajović navodi se da je reagovanje napravljeno u cilju očuvanja dostojanstva prosvjetnih radnika škole, te da je većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa prijedlogom dopisa.
Traže i da se izjasne oni koji nijesu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdidileja%2Fstatus%2F1867656513453686813%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1867656513453686813%7Ctwgr%5E1de8583794998f76d43a8f3dab3331bc3fb032b3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uslijedio je odgovor jedne profesorice koja je kazala da je bila u zbornici i da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma.
- Nijesam znala ni da je proces pisanja u toku - navela je ona u mejlu.
Još jedna profesorica se izjasnila da nije saglasna sa obraćanjem u ime svih profesora bez prethodnih konsultacija.
Danas je ispred te obrazovne ustanove održan protest sa koga je veliki broj građana zastražio ostavku direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović i zabranu rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Radomanu Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.
Prosvjetna inspekcija je sinoć predložila razrešenje Vučurović. Organizatori protesta su izrazili zahvalnost Ministarstvu prosvjete, nauke, inovacija i pravde, resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, kao i nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koje su pokazale da će se zalagati za zakon, a ne političke interese.

Profesori Gimnazije zloupotrijebljeni: "Bila sam u zbornici i niko me nije upoznao sa sadržajem pisma"

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji od 2004. živi na Skadarskom jezeru, u kontinuitetu upozorava na loše upravljanje, eksploataciju i nelegalnu gradnju u ovom Nacionalnom parku. Dvije decenije Crnogorac i Kanađanka revnosno rade na zaštiti svog kraja, ali nemoćni pred talasom bespravnih graditelja i uzurpatora Karuča odlučili su da se obrate nadležnima i pozovu na zaustavljanje trenda koji je, kako su rekli, završni udarac ovom prirodnom biseru Crne Gore. Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju, tvrde da su plutajući drveni bungalovi bespravno postavljeni u Karučkom zalivu i prijete da zagade najveće izvorište na Skadarskom jezeru. Oni su i autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva od nelegalne gradnje i zloupotrebe, a zbog ovog problema pisali su premijeru Milojku Spajiću, ali i ostalima koji imaju odgovornost ili interes za ovu temu – predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama zemalja Evropske unije, gradonačelniku Prijestonice Nikoli Đuraškoviću, načelniku Komunalne policije i inspekcije Marku Andriću, direktorici Nacionalnih parkova Marineli Đuretić i direktorici NP Skadarsko jezero Belmi Šestović, očekujući njihovu adekvatnu reakciju. <h2>Višestruko štetno zaobilaženje propisa</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102322100_c1f806f37dcc1f883baca4960181422596e52b339b447444f9b7825996b8b905.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102322100_c1f806f37dcc1f883baca4960181422596e52b339b447444f9b7825996b8b905" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Dva nelegalna plutajuća bungalova nelegalno privezana uz Karučki krš, brdo u vlasništvu Prijestonice Cetinje(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Plutajući bungalovi, privezani uz Karučki krš - brdo u vlasništvu Prijestonice Cetinje, nalaze se između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog i čak zakljanjaju ovaj spomenik kulture Crne Gore.&nbsp; S obzirom na to da je potreba za snabdijevanjem vodom na rekordnom nivou širom svijeta, Jovićevići smatraju da su kratkovidi tvorci ove ideje zanemarili da bi voda s Karuča u budućnosti mogla biti neophodna za dopunu zaliha izvorišta „Bolje Sestre“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.&nbsp; - Ovo je najnoviji trik kojim investitori zaobilaze građevinsku regulativu u NP Skadarsko jezero i nelegalno grade takozvane „privremene objekte“ gdje god požele, prividno zadovoljavajući norme i umirujući inspektore i državu. Ove plutajuće strukture mogu se vući od jednog &nbsp;do drugog izvora, ostavljajući iza sebe zagađenje opasno po ljudsko zdravlje i promijenjen ekosistem – navedeno je u pismu naslovljenom „Smrtni udarac Karučkom zalivu u Nacionalnom parku Skadarsko jezero – bespravna gradnja na izvorskoj vodi“. Nova manifestacija nelegalne gradnje zahtijeva posebno zakonodavstvo i disciplinovanu, sistemsku, periodičnu provjeru i primjenu zakona, jer se, napominju Jovićevići, ovakvi objekti mogu odvući na nove lokacije po volji vlasnika, ostavljajući iza sebe zagađenu vodu za piće i poremećen ekosistem.&nbsp; Štaviše, postoji realna bojazan da je jedan od nelegalnih plutajućih bungalova predviđen za Kaluđerovo ili Đurovo oko, odakle Jovićevići crpe vodu za piće, tik ispred kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica.&nbsp; - Očigledno je da vlasnik samo čeka da se vodostaj zimi dovoljno podigne da bi bungalov odvukao tamo. Ko će ovo zaustaviti? Ovi plutajući drveni bungalovi mogu se vući od jednog izvora do drugog, što znači da vlasnici mogu postepeno otimati sve više i više jezera tako što će ih strateški pomicati malo po malo svake sezone. Kako će onda slikovito okruženje, izvori i krhki ekosistem Karučkog zaliva biti zaštićeni od postepenog zadiranja u vidu ljudske devastacije? Molimo Vas, zaustavite ovaj zločin dok ne bude prekasno – apeluju ovi čuvari prirode. Poručuju da se ne smije dozvoliti da se građevinski objekti ili remetilačke komercijalne aktivnosti bilo koje vrste približe netaknutim vodama Kaluđerovog i Đurovog oka koji predstavljaju idealna prirodno zaštićena gnijezdilišta za ptice izvan putanja glisera, za razliku od Karučkog zaliva u kome živi svijet svakodnevno ometa brz brodski saobraćaj koji dovodi turiste.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102322100_29564f3c81b3adbb1896732eee1d3117a975a9d0eafe00537ebd3b65bf0492ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102322100_29564f3c81b3adbb1896732eee1d3117a975a9d0eafe00537ebd3b65bf0492ed" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Nelegalni plutajući drveni bungalovi omalovažavaju dostojanstvo Kule Svetog Petra Cetinjskog (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Posljednji ostaci uravnoteženog i raznovrsnog ekološkog sistema održavaju se upravo u ova dva oka i močvarama koje ih okružuju. Bilo bi pogrešno dopustiti ljudskoj aktivnosti da zadire u njih i uništi ih. Oni su, kao takvi, već pravi poklon za turizam – objašanjavaju Jovićevići. <h2>Poziv na hitnu akciju</h2> Pitanja koja, kako smatraju, moraju da zabrinu Vladu su hoće li inspektori i tužioci zaista vjerovati da su ovi bungalovi za iznajmljivanje „privremeni“ objekti koji će biti uklonjeni za nekoliko godina; koji zakoni i građevinske dozvole regulišu standard za iznajmljivanje nekretnina; da li se privremeni objekat može iznajmljivati; postoji li plan za Karuč koji precizira koliko je turističkog smještaja održivo na ovom malom području... Napominju da bi nadležne trebalo da brine i gdje se nalaze parking i zajednički sanitarni čvor na zemljištu u Karuču za opsluživanje postojećeg i eventualno sve većeg broja dnevnih posjetilaca kao i njihovih noćenja; ko odlučuje kako građevinski objekti moraju izgledati da bi se uklopili u prirodno okruženje i da ne bi uništili estetiku prirodnog pejzaža; mogu li investitori tek tako graditi kako im se prohtije tamo gdje im se sviđa i da za to ne odgovaraju… - Veoma je važno da se ne nastavi s praksom neefikasnog i ponavljajućeg šablona koji nije uspio da zaustavi bespravnu gradnju u Karučkom zalivu u proteklih 20 godina: građanski uzbunjivači (Jovićevići) – NP CG – NP SJ – Prijestonica Cetinje – Inspektori – Ministarstva – specijalni tužilac – tužioci – sud – entropija, i opet ništa. Imamo dokaz neuspjeha ovog neefikasnog obrasca reagovanja u većini slučajeva. Uvjereni smo da ćete Vi, kao premijer, konačno ozbiljnije shvatiti ovaj slučaj i da nećete odbaciti naš napor da pomognemo kao što su to činile prethodne vladine institucije – naglašava bračni par u pismu Spajiću. Jovićevići ne traže priznanje za volonterski rad u korist NP Skadarsko jezero i države tokom posljednjih dvadeset godina, već ispravne poteze donosilaca odluka. - Skadarsko jezero je godinama bolesno zbog lošeg upravljanja, ali bi uskoro moglo i umrijeti ako se ne preduzme odlučna akcija na najvišem nivou vlasti. Ovaj smrtni udarac plutajućih drvenih bungalova za turistički smještaj samo je jedan u nizu primjera kako se komercijalnom interesu daje prednost u odnosu na zdravlje jezera i ljudi. Dajte primjer drugima tako što ćete ih ukloniti iz Karučkog zaliva i donesite zakone koji zabranjuju ovakve pojave na jezeru, jer su one zaista smrtni udarac za NP Skadarsko jezero. Nemojte čekati nekoliko godina da se uvjerite da smo bili u pravu – poručuju Jovićevići u pismu.

Tamara Klikovac

Trend uzurpacije Karuča poguban za najveće izvorište na Skadarskom jezeru

Više od 100 zemalja članica Ujedinjenih nacija (UN) potpisalo je pismo podrške generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu nakon što ga je Izrael proglasio za "personu non grata", a među njima je i Crna Gora.
Pismom, koje potpisuje 105 zemalja, se izražava "duboka zabrinutost i osuda nedavne izjave ministra spoljnih poslova Izraela kojom generalnog sekretara proglašava nepoželjnom osobom".
- Takve akcije potkopavaju sposobnost UN da sprovedu svoj mandat, koji uključuje posredovanje u sukobima i pružanje humanitarne podrške. Na Bliskom istoku, to bi moglo dodatno odložiti kraj svih neprijateljstava i uspostavljanje kredibilnog puta ka rješenju sa dvije države, gdje bi države Palestina i Izrael živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti, u skladu sa relevantnim rezolucijama UN", navodi se u pismu u koje je Beta imala uvid.
Među zemljama koje nijesu potpisale pismo su SAD, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Kanada, Indija.
Na spisku nema ni Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine.
Iz regiona podršku Guterešu potpisali su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Slovenija, dok Srbija, Hrvatska i Albanija nijesu.
U zajedničkom pismu, 105 zemalja poziva na poštovanje vođstva i misije UN, na konstruktivnu saradnju i izbjegavanje akcija koje bi mogle oslabiti ključnu ulogu UN u rešavanju sukoba i na podršku inicijativama koje doprinose mirnom i trajnom rješenju krize na Bliskom istoku.
Potpisivanje pisma podrške Guterešu inicirala je misija Čilea pri UN, u ime grupe zemalja koju čine još Brazil, Kolumbija, Južna Afrika, Uganda, Indonezija, Španija, Gvajana i Meksiko.
Zajedničko pismo sa spiskom 105 zemalja potpisnica upućeno je generalnom sekretaru UN 11. oktobra, uz molbu da bude proslijeđeno državama članicama i Generalnoj skupštini UN.

Podršku Guterešu dalo 105 zemalja, među njima Crna Gora

Portal Antena M objavio je pismo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, upućeno članovima savjeta za Odbranu i bezbjednost, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću u kojem objašnjava koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i kakve štetne posljedice iz toga proističu. Podsjećamo, Antena M je objavila da je Krapović zabranio načelniku Generalštaba Zoranu Lazareviću sve aktivnosti u inostranstvu uz obrazloženje da više nema kredibilitet da predstavlja Vojsku Crne Gore. Lazarević članove SOB informiše da je ministar odbrane Dragan Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane. - Sa svim njegovim lošim uticajima pokušavam da izlazim na kraj, ali ovaj gest zabrane je nešto preko čega mi moja oficirska čast i dostojanstvo ne dozvoljavaju da pređem - kaže Lazarević. Lazarević navodi i da Krapović izmjene Zakona o Vojsci skoro godinu dana nepotrebno drži u fioci, a njime su predviđene brojne povoljnosti za poboljšanje životnog standarda pripadnika Vojske, počevši od rješavanja stambene problematike, bržeg uvodenja mladih ljudi u sistem odbrane, jednostavnije procedure kod kretanja kadra u službi i unapređenja u više činove, i sl. - Ove tvrdnje najbolje, na žalost, potvrđuje stvarnost gdje se na posljednji konkurs za vojnike po ugovoru, za popunu 28 mjesta, javilo blizu 100 mladih da bi na kraju, skoro šest mjeseci kasnije, pozivu se odazvalo samo 20 lica. Više puta sam ukazivao na nepodnošljivu sporost administracije, međutim ni to nije naišlo na razumijevanje. Najgore u svemu je što zbog niskih plata svakodnevno imamo napuštanje Vojske od strane vojnika po ugovoru, jer njihova plata je samo 630 eura - naveo je Lazarević između ostalog u pismu. Lazarević kaže i da Krapović represivnim mjerama pokušava da preuzme ulogu načelnika Generalštaba, te je tako naredio hitno vraćanje jednog oficira İz Brisela zbog navodne neprimjerene njegove priče o njemu kao ministru, a da nikome nijesu poznati detalji. U nastavku pogledajte pismo Lazarevića u cjelini:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74" data-rendition-name="original" width="1000" height="1432" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>

Lazarević pisao članovima SOB: Krapović urušava borbenu gotovost VCG

Kanadski premijer Mark Karni (Carney) najavio je danas carine od 25 odsto na uvoz nekih američkih automobila, nekoliko sati nakon što su SAD uvele slične mjere.
Kanadska carina cilja na "sva vozila uvezena iz SAD koja nisu u skladu" sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom, rekao je Karni.
Novi šef kanadske vlade, koji je prošlog mjeseca zamijenio Džastina Trudoa (Justin Trudeau), nije precizirao na koji će obim američkog uvoza uticati ta mjera.
Kanada je pošteđena novog talasa carina koje je u srijedu najavio američki predsjednik Donald Tramp (Trump) protiv gotovo svih zemalja svijeta, koje se sada suočavaju sa carinom od najmanje 10 odsto na svu njihovu prodaju u SAD.
Međutim, Otava, najveći trgovinski partner Vašingtona, od danas je na meti dodatnih američkih carina na čelik i aluminijum, kao i na automobile.
Čim je ta mjera stupila na snagu, peti po veličini proizvođač automobila na svijetu, Stelantis, najavio je dvonedjeljnu obustavu proizvodnje u svojoj kanadskoj fabrici.
Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik "izazvaće poremećaj u svjetskoj ekonomiji", rekao je Karni.
- Globalni trgovinski sistem usidren u SAD i na koji se Kanada oslanja od kraja Drugog svjetskog rata više ne postoji - rekao je kanadski premijer.
Prema njegovim riječima, završen je period od 80 godina u kojem su SAD prihvatile vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji, stvarale saveze zasnovane na povjerenju i međusobnom poštovanju i zagovarale slobodnu trgovinu robom i uslugama.
Karni se u nedavnom telefonskom razgovoru sa Trampom dogovorio da razgovaraju o budućnosti bilateralne trgovine poslije parlamentarnih izbora u Kanadi 28. aprila.

Kanada uvodi carine od 25 odsto na uvoz američkih automobila

U Senatu američkog Kongresa je predstavljen zakon koji bi značajno ograničio moć predsjednika SAD-a da utiče na ekonomsku politiku ove države, a predlagači su Maria Kantvel iz Demokratske i Čak Gresli iz Republikanske stranke.
Naravno, tajming ove odluke sugeriše da u SAD-u, u obje velike stranke, postoji jasan strah od posljedica odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carine skoro svim zemljama na svijetu.
Gresli i Kantvel su se tako spojili da bi predstavili zakon kojim bi američki predsjednik morao minimalno 60 dana prije uvođenja carina da dođe u Kongres i pojasni zbog čega se odlučio na taj potez.
Pored toga, američki predsjednik bi članovima oba doma Kongresa morao predstaviti analizu kako bi ove carine uticale na konzumente i kompanije u SAD-u.
Nakon toga, Kongres bi imao 60 dana da glasa o ovim carinama, a u slučaju da ih ne odobri, predsjednik SAD-a ne bi imao pravo da ih implementira.
Ovaj zakon će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri američkog Kongresa, a posebno je važno istaći da je prijedlog donesen nakon Trampovih carina za koje brojni ekonomski analitičari kažu da bi mogle dovesti do ekonomskog kraha u Americi, ali i u ostatku svijeta.
Tramp je carine nametnuo koristeći se “specijalnim pravima” koje ima američki predsjednik, nakon što je proglasio “krizu” i “vanredno stanje” u ekonomiji.

Trampove carine spojile demokrate i republikance: Žele da ograniče moć američkog predsjednika

Oko 100 britanskih pisaca protestovalo je danas ispred londonskog sjedišta američkog tehnološkog giganta Meta, optužujući ga da “krade” njihova djela za obuku i razvoj vještačke inteligencije (AI).
„Meta, Meta, kradljivci knjiga“, skandirali su pisci držeći plakate na kojima su kritikovali šefa američke kompanije Marka Zakerberga.
Pisci su zabrinuti zbog Metine upotrebe onlajn biblioteke „LibGen“, koja promoviše slobodan i otvoren pristup akademskom znanju i koja sadrži više od 7,5 miliona knjiga i naučnih članaka.
Prema tužbi nekoliko autora protiv Mete u SAD navode se interni dokumenti kompanije prema kojima je Zakerberg odobrio upotrebu „LibGen-a“.
Magazin Atlantik je nedavno objavio bazu podataka svih naslova dostupnih na „LibGen-u“.
- Poštujemo prava intelektualne svojine trećih strana i vjerujemo da je naša upotreba informacija za obuku AI modela u skladu sa važećim zakonom -rekao je neimenovani portparol Mete za list Gardijan.
Međutim, ispred sjedišta kompanije u Londonu, pisac Ej Džej Vest rekao je da se osjećao „iskorišćeno i zgroženo“ kada je otkrio da se njegova knjiga „The Spirit Engineer“ nalazi u bazi podataka.
-Toliko je odvratno vidjeti da se moj rad koristi da bi se tehnološkim milijarderima omogućilo da zarade još više novca, bez moje dozvole.Uzeli su moje knjige da bi hranili tehnologiju koja je posebno smišljena da me uništi, rekao je Vest.
Vest je pokušao da uđe u Metin štab kako bi na recepciji dostavio pismo koje su potpisali brojni pisci, ali su vrata bila zaključana.
Pisac je pozvao vladu da interveniše zbog „napada na britanska autorska prava“.
Umjetnica i autorka Sofi Parkin rekla je na protestu da se kradu tuđa djela da bi neko drugi zaradio više novca.
Krajem februara, više od 1.000 britanskih umjetnika, uključujući muzičare Eltona Džona i Dua Lipu, osudilo je plan britanske laburističke vlade da ublaži zakon o autorskim pravima kako bi se kompanijama za vještačku inteligenciju omogućilo da lakše koriste sadržaj.

Protest u Londonu: Pisci se okupili ispred Mete, protive se upotrebi njihovih djela za razvoj AI

Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Logate dobitnici su nagrade Privredne komore (PKCG) za uspješno poslovanje u sektoru usluga.
Iz PKCG je saopšteno da je Odbor za dodjelu nagrada PKCG donio na današnjoj sjednici odluku o laureatima za prošlu godinu.
CKB je dobitnik nagrade za uspješno poslovanje u sektoru usluga u kategoriji za srednja i velika preduzeća, a podgorički Logate u sektoru preduzetnici, mikro i mala privredna društva.
- Za uspješno poslovanje u sektorima obuhvaćenim industrijskom politikom dobitnici su nikšićki Ening u kategoriji srednja i velika privredna društva i cetinjska firma MM Ribarstvo u kategoriji preduzetnici, mikro i mala preduzeća - navodi se u saopštenju.
Dobitnik nagrade za inovativnost je Daido iz Kotora.
- One Crna Gora dobitnik je nagrade za društvenu odgovornost - rekli su iz PKCG.
Miranis iz Nikšića dobitnik je u kategoriji Žene u biznisu.
Nagrade PKCG laureatima će uručiti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti koja će 24. aprila biti upriličena u Vili Gorica.

Poznati dobitnici nagrada PKCG

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: pismo