Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

Zastupnik Demokratske stranke u Predstavničkom domu američkog Kongresa Šri Tanedar je u srijedu najavio da planira podnijeti inicijativu za opoziv sekretara odbrane SAD-a Pita Hegseta.
Ova inicijativa se fokusira na dva skandala koja trenutno potresaju Pentagon: Novi izvještaj o Signalgateu, skandalu s curenjem tajnih informacija na nezaštićenom čatu, te optužbe za napada na preživjele osobe na venecuelanskom brodu koji je navodno prenosio drogu.
Međutim, Tanedar bi mogao imati problema da dobije podršku za svoj prijedlog čak i unutar vlastite stranke. Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris već je odbacio izvodljivost pokušaja opoziva Hegseta.
Tanedar će u četvrtak ujutro predstaviti svoju inicijativu za opoziv tokom skupa na Union Station u Vašingtonu, saopštila je njegova kancelarija u saopštenju.
Članci će Hegseta optužiti za "ubistvo i zavjeru za ubistvo, te nepažljivo i nezakonito rukovanje klasifikovanim informacijama", navodi se u obavještenju.
Džefris, upitan na konferenciji za medije u ponedjeljak o mogućnosti opoziva Hegseta, odbacio je tu ideju.
- Republikanci nikada neće dozvoliti da se inicijativa za opoziv iznese pred Predstavničkim domom i mi to znamo. Donald Tramp im neće dozvoliti - rekao je Džefris.
Opoziv je ove godine bio izvor značajnih unutrašnjih podjela među demokratama. Baza stranke je snažno pritiskala za to, ali zakonodavci smatraju da je manevar proceduralno beznadežan i politički rizičan.
- Dok Tanedar pokušava da osvoji poene kod svoje baze kako bi se zaštitio od političkih protivnika, ministar Hegset će nastaviti štititi domovinu. Ovo je samo još jedna farsa u pokušaju da se američka javnost odvrati od velikih uspjeha koje smo postigli ovdje u Ministarstvu rata - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson, referišući na promijenjeno ime ovog ministarstva.
Demokrati u Predstavničkom domu i pomoćnici lidera koji su razgovarali s Axiosom uglavnom su odbacili ovaj potez.
Spoljne grupe će podržati ovu inicijativu, predvidio je stariji zakonodavac, ali neko kome ljudi vjeruju će morati sprovesti pravi proces ako se to dogodi.
- Radi to zbog medija i dobiće njihovu pažnju - rekao je o potezu demokratskog zastupnika.
Tanedar je u prošlosti bio oštro kritikovan od svojih kolega zbog svojih ponovljenih pokušaja da opozove Trampa.

1250x600

1084x550

Demokrata pokreće opoziv Pita Hegseta, kontroverznog Trampovog ministra, zbog dva velika skandala

Američka vojska izvela je još jedan smrtonosni napad na brod, koji je navodno prevozio drogu, u Karipskom moru.
Tri muškarca su ubijena u napadu, a kako je naveo Pit Hegset napad je izveden po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa. Hegset je dodao da je pogođen "brod kojim upravlja određena teroristička organizacija".
- Brod je trgovao narkoticima na Karibima i napadnut je u međunarodnim vodama. Nijedan pripadnik američkih snaga nije povrijeđen u napadu, a tri muška narko-terorista, koji su bili na brodu, su ubijena. Svim narko-teroristima koji prijete našoj domovini: ako želite ostati živi, ​​prestanite trgovati drogom. Ako nastavite trgovati smrtonosnim drogama - ubićemo vas - poručio je Hegset.
Od početka septembra, više od 60 ljudi je ubijeno u američkim napadima na najmanje 18 plovila od kojih su 17 čamaca i jedna polupodmornicu. Napadi su se dogodili u Karipskom moru i istočnom Tihom okeanu.
Povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk osudio je napade kao "vansudsko ubistvo", dok su američki zakonodavci - uglavnom demokrati, ali i nekoliko visokih republikanaca - zahtijevali pojašnjenje od Trampove administracije o pravnoj osnovi za izvođenje smrtonosnih napada u međunarodnim vodama.
Trampova administracija još nije javno pružila nikakve značajne dokaze koji bi dokazali njene tvrdnje da plovilima upravljaju trgovci drogom.

Poginule tri osobe: Američka vojska po nalogu Trampa napala još jedan brod u međunarodnim vodama

Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u ministra rata Sjedinjenih Američkih Država, Pita Hegseta, zbog njegovih javnih nastupa i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim rukovodstvom, objavio je Washington Times.
Prema pisanju ovog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog javnog „pretjeranog samopromovisanja“, koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih odluka bivšeg televizijskog voditelja, što je dovelo do neviđenog i opasnog odliva kadrova iz Pentagona.
Brojni visoki oficiri opisali su Hegsetov govor od 30. septembra, održan pred stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji, kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođenja, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju u najvišim slojevima američkih oružanih snaga.
Viši zvaničnici taj su govor nazvali „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod nivoa institucije“.
- To je bilo ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, tada nas je izgubio - rekao je jedan sadašnji general američke vojske za The Washington Times.
Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a potom im održi govor, ocijenjena je kontroverznom iz više razloga. Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji smatralo se potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i davanjem prostora za nestabilnost u regionima gdje SAD imaju vojno prisustvo i uticaj.
S druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „manjku discipline“ i iznosio slične bizarne tvrdnje, doveo je do potpunog urušavanja povjerenja između generala i ministra rata.
Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju unutar Pentagona, nakon što su u javnost procurile poruke iz grupnog razgovora na aplikaciji Signal, u kojem se raspravljalo o američkim napadima na Jemen.
Kroz nova pravila, Hegset je suštinski isključio tradicionalne medije iz Pentagona, smijenio veliki broj saradnika, te pokrenuo interne potrage za osobama koje smatra odgovornima.
Uprkos svemu, predsjednik SAD-a Donald Tramp javno hvali Hegseta, te je, kako navodi Washington Times, jasno da do njegove smjene neće doći.

Rasulo u Pentagonu: Generali više ne vjeruju američkom ministru rata

Ambasada Kine u Singapuru je danas kritikovala "provokativne" izjave ministra odbrane SAD Pita Hegseta u tom gradu kojima je upozorio na vojne ambicije Pekinga u azijsko-pacifičkoj oblasti.
Hegset je danas rekao da se Kina priprema da "potencijalno upotrijebi vojnu silu" u Aziji i na Pacifiku.
- Prijetnja koju Kina predstavlja je realna i mogla bi da bude neposredna - rekao je Hegset u Singapuru tokom velikog godišnjeg foruma "Dijalog Šangrila" o bezbjednosti i odbrani u Aziji.
Hegset je rekao da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "sa ciljem odvraćanja svake agresije komunističke Kine", rekao je američki ministar odbrane.
Hegset je takođe ukazao na povećan broj incidenata sa kineskim brodovima u Južnom kineskom moru, rekavši da Peking ilegalno militarizuje tu oblast i da zauzima ostrva i ostrvca na koja, između ostalog, polažu prava i Filipini.
Ambasada Kine u Singapuru je ocijenila da Vašington, a ne Peking, povećava tenzije u tom regionu i tako stvara "rizik od rata".
Predstasvnik Kine na forumu, kontraadmiral Hu Gangfeng takođe je osudio Hegsetove "neosnovane optužbe" koje "siju nevolje, stvaraju podjele i podstiču na konfrontaciju i na destabilizaciju azijsko-pacifičkog regiona".
"Dijalog Šangrila" okuplja u Singapuru, gradu državi svake godine zvaničnike iz Azije i drugih Zemalja. Kina prvi put od 2019. godine tamo ove godine nije poslala visokorangiranog političkog zvaničnika.
Tenzije između SAD i Kine oživjele su povratkom američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast i njegovim uvođenjem rekordno visokih carina Pekingu.&nbsp;

Kina osudila izjavu šefa Pentagona da Peking priprema vojnu intervenciju u Aziji i na Pacifiku

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da se Kina sprema "da potencijalno upotrebi vojnu silu" u azijsko-pacifičkom regionu.
- Prijetnja koju predstavlja Kina je stvarna i mogla bi da bude neminovna - rekao je Hegset na Dijalogu Šangri-La u Singapuru, najvećem azijskom bezbjednosnom i odbrambenom forumu.
On je dodao je da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu, SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "u cilju odvraćanja svake agresije komunističke Kine", naglasio je američki ministar odbrane.

Američki ministar odbrane: Kina se sprema da upotrijebi vojnu silu u azijsko-pacifičkom regionu

Šef osoblja američkog ministra odbrane Pita Hegseta, Džo Kasper napušta ovu poziciju, objavljeno je iz Pentagona. Ovim se dodatno produbila kriza koja potresa ovu instituciju već nekoliko dana.
Samo tokom prethodne sedmice, tim kontroverznog Hegseta napustili su brojni važni saradnici, uključujući njegovog najbližeg savjetnika Dana Koldvela.
Kasper je već peta osoba koja je napustila Pentagon u nekoliko dana, a sve je povezano s istragom zbog "curenja" tajnih i povjerljivih informacija iz Ministarstva odbrane.
Skandal koji je pokrenuo istragu desio se sredinom marta, kada je otkriveno da su brojni saradnici Donalda Trampa, predsjednika SAD-a, planove za američki napad na Jemen dijelili na aplikaciji Signal.
Iako niko od osoba uključenih u ovaj skandal, između ostalih i Hegset, nije dobio otkaz ili sam napustio funkciju, ova situacija dovela je do krize u Pentagonu.
Hegset je pokrenuo istragu zbog činjenice da njegovi saradnici, kako tvrdi, dijele informacije s medijima, te je nekoliko osoba poslato na neplaćeni odmor, a zatim i uklonjeno.
Kako piše Politico, u Pentagonu je trenutno "potpuni haos", a Hegset trenutno nema šefa osoblja, zamjenika šefa osoblja i glavnog savjetnika.

Sve veća kriza u Pentagonu: Trampovog ministra odbrana napustio još jedan saradnik

Američki sekretar za odbranu Pit Hegset poželio je u četvrtak u Pentagonu nedaleko od Vašingtona dobrodošlicu svom britanskom kolegi pred razgovore o tome kako da se brzo okonča rat Rusije u Ukrajini.
- Evropsko vođstvo NATO-a, predvođeno Ujedinjenim Kraljevstvom, predvođeno drugima, je, vjerujemo, budućnost odbrane na kontinentu - rekao je Hegset.
Britanski ministar odbrane Džon Hili rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo troškove odbrane i da će nastaviti da to čini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJohnHealey_MP%2Fstatus%2F1897775571121152027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1897775571121152027%7Ctwgr%5E1609bceaa1d69e7769d3fb1e5bd356269dbecd58%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Izazvali ste nas da istupimo po pitanju Ukrajine, troškova za odbranu, evropske bezbjednosti - rekao je Hili, obećavajući da će se i ubuduće nastaviti u tom smjeru.
O mogućnosti mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, Hili je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da je Kijev spreman da maksimalno iskoristi "jedinstvenu priliku".
Ali da li SAD vide dovoljno za nastavak razmjene obavještajnih podataka sa Ukrajinom, to je na predsjedniku Donaldu Trampu da odluči, rekao je američki sekretar odbrane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flibsoftiktok%2Fstatus%2F1897734505542434941%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1897734505542434941%7Ctwgr%5E1609bceaa1d69e7769d3fb1e5bd356269dbecd58%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Veoma smo ohrabreni znacima koje vidimo. Na kraju će on donijeti odluku. Ali za sada je pauza - rekao je Hegset.
Hegset je dodao da je Tramp "laserski fokusiran" na okončanje krvoprolića.
U obraćanju Kongresu u utorak uveče, Tramp je rekao da radi na okončanju rata u Ukrajini.
- Vrijeme je da se zaustavi ovo ludilo - rekao je on.
Trampovi komentari uslijedili su dan nakon što su Sjedinjene Države pauzirale vojnu pomoć Ukrajini i nekoliko dana nakon što je 28. februara održan buran sastanak u Ovalnoj kancelariji nakon kog je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napustio Bijelu kuću bez dogovora.
Tramp je u svom obraćanju rekao da je u utorak dobio pismo od Zelenskog u kojem se kaže da je Kijev "spreman da sjedne za pregovarački sto što je prije moguće".

Sekretar za odbranu SAD: NATO koji predvodi Evropa je budućnost odbrane

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Tag: pit-hegset