Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnih pitanja koja čekaju premijera Milojka Spajića kad konačno odluči da se pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Zanimljivo je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivan obrt desio se juče kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6311%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-premijerski-nece-moci-biti-odrzan-ni-u-ponedjeljak-pokrenite-pitanje-povjerenja-vladi-mugosa-ovo-je-vas-politicki-obraz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici većine poslaničkih klubova imali su pripremljena pitanja za Spajića, koja "čekaju u ladicama" dok se odgovori odlažu za neku politički pogodniju priliku.
Tako će poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković sačekati na odgovor premijera zbog čega je, od dolaska u Crnu Goru 2020. i početka bavljenja politikom, odmanuo građane obećavajući im brojne projekte koji nikad nisu realizovani, niti je moguća njihova skora realizacija.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević sjutra u parlamentu neće dobiti komentar na to što predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu vrše reviziju istorije i afirmišu četnički pokret, veličaju ratne zločince i javno negiraju međunarodne presude za ratne zločine.
Poslanik GP URA Dritan Abazović namjeravao je da pita Spajića koje je mjere preduzeo da bi unaprijedio turističku sezonu, dok je Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije (NSD) interesovalo da li će Crna Gora biti ekskluzivna turistička destinacija kako je predviđeno Prostornim planom i kako nadomjestiti nedostatak gostiju iz Izraela.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića htio je da pita da li bi FK "Zeta", ukoliko bi angažovao Karla Anćelotija ili Pepa Gvardiolu, mogao da prođe baraž za ulazak u Drugu ligu, a da to drugostepene komisije Fudbalskog saveza Crne Gore ne ponište. Pitanje bi, kako je naveo, usmeno obrazložio na sjednici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković pita u kojoj je fazi realizacija prijekta ski centra na Štedimu, koji su konkretni rokovi za završetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce?
- Koliko je do sada utrošen budžet na izgradnji ski centra Štedim i za koje radove su raspisani ove godine tenderi ili će biti raspisani i u kojim iznosima, te koliko nakon toga još treba sredstava za završetak? Da li se projekat odvija u skladu sa predviđenom dinamikom, da li postoji kašnjenje u izvođenju radova i koji su razlozi što je tako? Da li postoji interesovanje domaćih ili stranih investitora za ski centar Štedim i kako Vlada planira da obezbijedi održivost i funkcionalnost centra nakon završetka radova - pitanja su Nurkovića.
Za narednu priliku pitanja je pripremio šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji će tražiti od Spajića da predstavi trenutne rezultate i izazove rada njegove Vlade u tri ključne oblasti: vladavini prava, evropskim integracijama i ekonomiji.
- Koji su konkretni pomaci ostvareni u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da li su institucije dovoljno nezavisne i funkcionalne? U kojoj fazi su pregovori sa EU, koji su najznačajniji koraci koje je Vlada preduzela kako bi ubrzala proces pristupanja, kakva je saradnja sa Skupštinom po ovom pitanju i da li smo i dalje na putu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine? Kako ocjenjujete trenutnu makroekonomsku situaciju, kakvi su efekti ekonomskih politika Vlade na standard građana, zaposlenost i privredu i koje su najvažnije mjere predviđene u narednom periodu kako bi se osigiirala održivost javnih finansija i podstakao ekonomski rast - pitanja su Čarapića.
Za više od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, po Poslovniku Skupštine bio u obavezi, da održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pitanja spremna, premijerski sat "u kvaru": Revizija istorije i neispunjena obećanja čekaju Spajićevo pojavljivanje

Grupa građana koja svakodnevno protestuje na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana, pita da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u prijestonici ili u Crnoj Gori? - Dva masovna zločina na Cetinje, dvadeset troje mrtvih, desetoro ranjenih, ubice mrtve, odgovornih nema? Izgleda da odgovorni i ne postoje, osim mrtvih ubica? Prosto je nemoguće naći odgovor na pitanje zakona vjerovatnoće, da li je moguće da u jednom mjestu veličine Cetinje mogu biti dva masovna ubistva u dvijeipo godine? Taj zakon vjerovatniće je jako mali, skoro nemoguć, ako uzmemo u obzir i to da se nikada ni na jednom mjestu-gradu na planeti nešto slično nije dogodilo, bez obzira na daleko veći broj stanovnika, koji su preživjeli jedan masovni pokolj - navedeni je u obraćanju građana Cetinja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  Onda je, kaže grupa građana, nemoguće da se ne postavi niz drugih pitanja, a osnovno je - zašto i ko stoji iza traljave istrage za 12. avgust 2022. godine u Medovini? Što je to uradio i doprinio istrazi tadašnji ministar unutrašnjih poslova, za smrt desetoro svojih sugrađana i za ranjavanje više lica u tom slučaju? Što su to uradile ostale institucije, ministarstvo pravde, ministarstvo zdravstva? - Ovom prilikom moramo ukazati na samo od nekih propusta: Ko stoji iza loše vođene policiske akcije sprečavanja ubice u svom krvavom piru po Medovini? Ko je naredio ili zašto nije reagovala patrola u sprečavanju ubice na samo sto metara udaljenosti od njih, koja je bila stacionirana ispred Cetinjskog manastira? Ko je naredio ili zašto ista patrola nije pružila prvu pomoć ranjenom, koji je ranjeni tražio od njih? Odakle ubici koji je pod sudsko-krivičnom istragom oružje sa dozvolom? Ko i zašto nije uzeo snimke sa nadzornih kamera koje se nalaze na Cetinjskom Manastiru? Ko je poslao nenaoružanu policiju na majesto zločina, odnosno bez municije za sopstveno naoružanje? Ko je zaustavljao službenike MUP-a da krenu prema ubici,na očigled cijelog okupljenog naroda? Ko je puštio određena lica da prođu pored službenika MUPa, a nakon nekoliko minuta su stradala od ubice V.B? Što se desilo sa telefonom ubice i đe je izvještaj o kompletnom vještačenju aparata - niz je pitanja koja postavljaju građani na koja su, napominju, izostavljeni odgovori, kao i kažnjavanje ili stavljanje pod istragom potencilano odgovornih.&nbsp; Na sve su se, ističu u obraćanju, oglušili i tadašnji ministar unutrašnjih poslova, njegovi zamjenici, direktori, rukovodioci policije, Ministarstvo pravde, pravosuđe. - Nakon ovoga putpuno prirodno proizilazi naredno pitanje, što bi bilo da su na gore postavljenim pitanjima dobijeni odgovori? Da li bi se dovodio u pitanje zakon vjerovatnoće ili prikrivanje mogućih saučesnika. A kruna svih pitanja je: Da se sprovela kvalitetna istraga zbog zločina u Medovini, da su dati odgovori na ova i niz drugih pitanja, da li bi došlo do masovnog zločina 1. januara 2025. godini? Postoje građani koji su isključivi u odgovoru a on glasi da ne bi bilo ni zločina prvog januara 2025. godini - dodaju u obraćanju. Uzevši u obzir jednako vođene istrage u oba slučaja građani Cetinja postavljaju pitanje da li se ovim propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u njihovom gradu ili u Crnoj Gori? Predlagačima izmjene i dopune Zakona o blokadama saobraćajnica, prije svega preporučuju da se dobro upoznaju sa problematikom Kruševog ždrijela-Belvedera, iz prostog razloga njihovog neodustajanja od traženja istine i mogućeg saučesništva ukoliko dođu do nekih odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b" data-rendition-name="original" width="958" height="713" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  - Iste predlagače želimo da upoznamo sa dijelom istrage posljednjeg masovnog ubistva u Austriji, đe su istražni organi uspjeli doći do svojevremene komunkacije izmedju ubice iz Austrije i masovnog ubice Kecmanovića iz Beograda. Valjda se to tako radi gosopodo, dok se u Crnoj Gori ne može doći do podatka đe se nalazio Vuk Borilović sat vremena prije svog krvavog pira.&nbsp; Predlagače izmjena i dopuna zakona podsjećaju na riječi Gospodo poslanici, predlagači izmjena i dopuna zakona, da se podśetimo riječi crnogorskog vladike Petra Drugog Petrovića Njegoša "Krv je ljudska rana naopaka". - Ujedno želimo da se izvinemo građanima koji čekaju u kolonama, ali kao što se može viđeti iz teksta, uzročnike blokada možete naći u crnogorskim institucijama ili eventualnim predlagačima zakona, njihovih dopuna i izmjena - poručeno je u obraćanju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Građani sa Kruševog ždrijela: Da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu?

Postavljanje pitanja je jedna vještina i mudrost, kažu da se inteligencija procjenjuje po tome kako smo u mogućnosti da neke stvari reprodukujemo, izjavimo, kažemo i da osjetimo, a sa druge strane da mudrost dolazi iz postavljanja pravih pitanja - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Danka Ćetković.
Ono &nbsp;što se nauči kroz postavljanje pravih pitanja, kaže Ćetković, i pamćenje odgovora na postavljena pitanja je znanje koje ostaje trajnije nego kad se uče samo odgovori.
- Učenje samo odgovora je teži put i možda je znanje samo privremeno, a ono što kroz pitanje naučimo ostaje duže - rekla je Ćetković.
Ne postoje, podvlači ona, glupa pitanja.
- Iako nekad djeluju neočekivana i način na koji je postavljeno pitanje često nije adekvatan - pa se onda procjenjuje njegov smisao - dodala je ona.
Postoji puno načina za učenje postavljanja pravih pitanja, objašnjava Ćetković, i važno je ohrabrenje osobe u postavljanju pravih pitanja, jer se ta vještina postavljanja pitanja, cijeni ona, ne njeguje ni kroz obrazovni sistem.
- Dobijamo utisak da kad se postavljaju pitanja ,,možda će ispasti glupa, kako meni nije jasno svima je jasno”, nekako se mi obeshrabrujemo da uopšte postavljamo pitanja. Za početak je prvenstveno potrebno ohrabriti se i postavljati pitanja, ne pretpostavljati da je jasno i da je to to. Kad prvo taj korak pređemo onda postavljamo što jednostavnija pitanja. U NLP postoji čitav set pitanja i to su jednostavna pitanja, i jednostavno pitanje pokreće mnogo više neki proces nego ako komplikujemo i onda komplikacijom odvučemo od suštine - zaključila je Ćetković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSc_HWzj5kmU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćetković: Vještina postavljanja pitanja se ne njeguje ni kroz obrazovni sistem

Kukaviča i antievropska većina je spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu na izborima u Nikšiću, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić koji je ocijenio da je to razlog uskraćivanja mogućnosti opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja na Premijerskom satu.
On je ipak kazao da će poslanici opozicije, kojima nijesu izrečene mjere, učestvovati na Premijerskom satu.
- Svjesni da sat otkucava i da se bliži kraj podršci koju su dobili na nedavnim parlamentarnim izborima, imamo većinu koja se svim silama trudi da onemogući parlamentarnu opoziciju da govori. Sjetićete se, prvo su bježali sa premijerskog sata. Četiri premijerska sata u prošloj godini nismo održali, zahvaljujući činjenici da je premijer Milojko Spajić to izbjegao. Pa su onda neprimjereno dugo odugovlačili odluku o inicijativama parlamentarne opozicije za održavanje određenih kontrolnih saslušanja dok bi te teme potpuno izgubile svoju relevantnost - kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlovnicke-i-druge-igre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da su se onda dosjetili da u minut do 12 oduzmu pravo parlamentarnoj opoziciji da postavlja pitanja ministrima u Vladi.
- Danima su guslali ođe u crnogorskom parlamentu &nbsp;o evropskim integracijama,. O potrebi da parlamentarna demokratija bude inkluzivna, a onda su odlučili da ukinu parlamentarnu demokratiju - kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve najave na Kolegijumu o tome da će se parlamentarnoj opoziciji, odnosno poslanicima koji su udaljeni, onemogućiti da postave poslanička pitanja.&nbsp;
- Ovo je novi izum nekoga ko se sjetio u pet do 12 - kazao je Nikolić dodajući da bi bilo previše štete za parlamentarnu većinu &nbsp;da odgovara na brojna osjetljiva pitanja u susreti izborima u Nikšiću.
On je kazao da su trebali da odgovore na neka od pitanja.
- Zašto je administrativni odbor neprimjereno dugo stavio u fijoku potrebu da se odlučuje o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću? To je njihov odnos prema vladavini i prava. Gdje je nestao investitor iz Nikšićke željezare? &nbsp;Koliko je zaposlenih radnika u EPCG od 2020. do 2024. godine? Koliko je po tom osnovu isplaćeno novca, obično na štetu onih koji to zaslužuju, pa zbog toga kao refleksiju imamo rast cijena zato što raste neproduktivna potrošnja? &nbsp;Koliko duplih birača iz Srbije, i Bosne i Hercegovine je Ministarstva unutrašnjih poslova uspjelo da identifikuje i da izbriše iz biračkog spiska Crne Gore? &nbsp;Šta je urađeno da se u sistemu zdravstva suzbije najveći problem dugih listi čekanja, zbog kojih građani Crne Gore sve češće odlaze kod privatnika, snalaze se, pozajmljuju novac, jer zdravstveni sistem nije u stanju da izađe u susret osnovnim potrebama naših ljudi? Koliko iznosi deficit fonda PIO za prva dva mjeseca zbog smanjenja doprinosa i ima li novca za isplatu plata i penzija bez novog zaduženja - nabrojao je Nikolić pitanja.
On kaže da su ovo teme &nbsp;o kojima parlamentarna većina ne želi da govori.
- Osmislili su ideju preko koje žele da sačuvaju nešto od političkog rejtinga što je ostalo. Da anketni odbori supstituišu rad plenuma. Da se zaključa parlament i da onda seire i zloupotrebljavaju žrtve da bi ostvarili politički profit u susret izborima u Nikšiću - kazao je Nikolić.

Duško Mihailović

Nikolić: Kukavička i antievropska većina spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu u Nikšiću

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Prijestonice i poslanik u crnogorskom Parlamentu Oskar Huter uputio je v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću 33 pitanja povodom tragičnih događaja na Cetinju. 
Kako je pojasnio Huter, 33 simbolično predstavlja broj odbornika u lokalnom parlamentu. 
Huterov dopis Šćepanoviću prenosimo integralno:
U odnosu na sastanak održan 19.02.2025. godine, između predstavnika odborničkih klubova, nezavisnih odbornika, predsjednice Skupštine Prijestonice i drugih predstavnika i gradonačelnika sa v.d. direktora Uprave policije gospodinom Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje, po dogovoru Vama gospodine Šćepanoviću, postavljam kao građanin Cetinja, kao roditelj, kao odbornik u lokalnom i poslanik u državnom parlamentu, sljedeća pitanja:
1. Da li su službenici OB Cetinje i ostali pripadnici jedinica Uprave policije, u periodu od 12.8.2022. godine do 1.1.2025. prošli kroz vježbe pucanja, obuke bilo koje vrste za postupanje u kriznim situacijama?
2. Da li je sačinjen Protokol za postupanje u kriznim situacijama?
3. Da li je OB Cetinje kadrovski i u neoročenom trajanju dobio pojačanje (potrebna informacija sa preciznim datumima angažovanja istih)?
4. Kakva je starosna struktura pripadnika OB Cetinje sa aspekta broja pripadnika OB Cetinje koji u naredne dve godine ispunjavaju uslove za penziju?
5. Da li je dodatno angažovanih sedam policajaca prošlo bilo koju obuku osim završene Policijske akademije (cijeneći okolnosti da je do kvalitetnog kadra /npr. ranga inspektora/ potreban period od minimum sedam godina)?
6. Da li je OB Cetinje pojačano iskusnim kadrovima u vidu kriminalnih inspektora i da li su sve pozicije u odjeljenju/sektoru kriminalistike popunjene?
7. Prema informacijama sa kojima raspolažemo i ograđujemo se u odnosu potpunu preciznost broja, a to je da je 60-tak policajaca angažovano - ko vrši procjenu i na osnovu čega će se taj broj pripadnika UP smanjivati ili će rasti kada govorimo o Prijestonici?
8. Kada su u pitanju pripadnici Specijalne, Posebne i Interventne jedinice - da li su na dnevnom nivou angažovani, da li pokrivaju svaku smjenu i koliko ih je u smjeni?
9. Da li je sačinjen Izvještaj o postupanju policije 1. januara i ako nije - zašto? Isti izvještaj kada se dogodio masakr u Medovini sačinjen je nekoliko dana nakon tragedije, a komisija MUP-a je svoj izvještaj sačinila dvije sedmice nakon zločina, tačnije - 26.8.2022 godine.
10. Od oko 150 bezbjednosno interesantnih lica koliko ih je registrovano na Cetinju - koliko njih je na slobodi, koliko na izdržavanju kazne, koliko u kućnom pritvoru, koliko u bekstvu?
11.Da li pozivanjem na izveštaj SOCTA šaljete poruku – ako želite da se informišete o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori – čitajte izvještaje SOCTA?
12. Kažete da se masovna ubistva ne mogu predvidjeti i da treba raditi međuresorno – tačno. Što je tačno Uprava policije i MUP uradilo da unaprijedi sistem i postupanje u ovakvim situacijama?
13. Zašto nijeste postupali po izjavi ranjenog Aleksandra Drecuna koji je dao izjavu pred VDT da je policajac ispred manastira odbio da reaguje uz tvrdnju da je tu da čuva manastir 12.8.2022. god?
14. Ko je vodio akciju policije 12.8.2022?
15. Zašto nije sankcionisana ekipa Interventne jedinice iz Berana koja je tih dana bila na ispomoć na Cetinju i niko od njenih pripadnika se nije javljao na telefon, a bili su smješteni na Obzovici dok je Vuk Borilović vršio masovna ubistva? (Izvještaj o postupanju policije 12.8.2022.)
16. Zašto nije pokrenut disciplinski postupak protiv pripadnika policije koji su propustili Gorana Đurišića da prođe Medovinom, da bi smirio Borilovića, iako nije bila prisutna PTJ koja ima obučene pregovarače i nisu mu makar dali zaštitnu opremu?
17. Koji je stepen povreda i navedite tačno koje su povrede bile ranjenog policajca Ljubiše Maksimovića 12.8.2022?
18. Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 01.01.2025. u vrijeme izvršenja masovnog zločinai da li je ključan razlog što skoro 6 sati policija nije uspjela da liši slobode izvršioca ubistva nedovoljan broj operativnih policijskih službenika?
19. Ko je dao naredbu da 1.1.2025. godine na mjesto zločina i potrage izađe Komunalna policija koja nema ni potrebnu zaštitu ni obuku uz apsolutno uvažavanje i zahvalnost za spremnost da pomognui ko bi snosio odgovornost da se nekom od njih nešto dogodilo?
20. Da lićete razmatrati razrješenja načelnika za region Centar Gorana Jokića i komandira PTJ Miloša Rakonjca, jer su tokom njihovog komandovanja u dvije krizne situacije ubijene 23 osobe, a 9 ranjeno? (Između ostalog, usamom izvještaju o postupanju policije navedeno da je tek 6 minuta nakon što je Jokić obavijestio Rakonjca o dešavanjima u Medovini – on izdao naređenje da se PTJ pokrene).
21. U OB Cetinje postoje dvije pritvorske jedinice tj. samo dva privedena lica mogu da borave u zgradi OB Cetinje – da li imate u planu da se šire kapaciteti?
22. Da li ste upoznati sa informacijom da ministar unutrašnjih poslova nije obavijestio Predsjednika Vlade o inicijativi za „Markov i Mašanov zakon" (premijer Spajić je to rekao i tražio svu dokumentaciju na sastanku sa inicijatorkom) i da li imate saznanja zašto nije odgovarao na mejlove i dopise inicijatorke Maje Ljiljanić Popović?
23. Da li ste upoznati sa informacijom da je Ministar Šaranović krajem oktobra obećao šefu delegacije EK da će Mašanov i Markov zakon biti ubrzo donijet i zašto se kasnilo sa tim?
24. Zasto je razrješenjem Radovana Popovića prestao rad Radne grupe?
25. Ko je pozvao Hitnu pomoćkoja je došla ispred kafane Velestovo prije policije i kako je moguće da je njima dobro objašnjeno đe se desio prvi zločin u masakru 01.01.2025.?
26. Zašto je Uprava policije u saopštenju u 18:09, 19:23, pa potom i premijer u Dnevniku 2 RTCG , tvrdili da se prvi zločin desio u kafani u selu Bajice ako su već u 17:30 utvrdili da se u kafani u Bajicama zločin nije dogodio?
27. Kada ste tačno, u koliko časova, dobili prvo obavještenje o pucnjavi na Cetinju 01.01.2025.?
28. Koliko puta je Policija obaviještena o događaju i kada ste tačno, u koliko časova, obavijestili tužioca i što su nalozi tužioca?
29. Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?
30. Kada ste izašli na lice mjesta i kakvo je bilo zatečeno stanje?
31. Da li je policija pratila vozila hitne pomoći tokom transporta ranjenih do bolnice?
32. Da li su izlazi iz grada bili blokirani (od kada do kada)?
33. Koliko policajaca se nalazi na Cetinju u danima nakon masakra i da li čuvaju neke određene lokacije/lica? Ukoliko čuvaju ko su lica odnosno koje su to lokacije?

Huter pisao Šćepanoviću: 33 pitanja povodom dva masakra na Cetinju

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji Dragan Samardžić saopštio je da ima najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera Milojka Spajića iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora od onog koje mu je postavio šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović. Bogdanović će na premijerskom satu pitati Spajića ko štiti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i da li je general narušio reputaciju zemlje u NATO-u. - Kandidujem najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera, iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora - nevao je Samardžić na mreži X ostavljajući u prilogu pripremljena pitanja za Spajića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff" data-rendition-name="original" width="1023" height="1338" loading="lazy" alt="pitanja"></figure>

Samardžić: Pitanja za Spajića iz odbrambeno-bezbjednosnog sektora prioritetnija od onog koje postavlja Bogdanović

Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.
Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.
Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nisu spremna za zatvaranje i da nisu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.
Nakon sjednice COREPER-a II ide se na međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kom bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).
Iako odluka Francuske može biti promijenjena na ministarskom nivou, šanse da se to desi vrlo su male.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Uprave za igre na sreću potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj jačanje svijesti mladih o rizicima kockanja i promocija zdravijih navika kao temelja razvoja mladih generacija.
Iz MPNI su naveli da su memorandum potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i vršilac dužnosti direktora Uprave igre na sreću Spasoje Papić, dodajući da je time uspostavljeno strateško partnerstvo između dvije institucije.
- Memorandum predviđa zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu učenika od negativnih posljedica kockanja, promociju zdravih stilova života i afirmaciju sporta kao zdravog i bezbjednog izbora - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, saradnja obuhvata organizaciju edukativnih radionica i kampanja u školama, sprovođenje istraživanja o uticaju igara na sreću na mlade, javne kampanje na društvenim mrežama i medijima, kao i zajednički rad na preporukama za unapređenje normativnih i institucionalnih rješenja.
- Ovaj memorandum je važan jer omogućava sistemski i koordinisan pristup prevenciji, jača svijest mladih o rizicima kockanja i promoviše zdravije navike kao temelj razvoja mladih generacija - rekli su iz MPNI.

MPNI: Potpisan memorandum o saradnji u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima kockanja

Oslobađajuća odluka u slučaju Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice - bivše predsjednice Vrhovnog suda, Steva Karanikća i Jovana Mikovića jedina je ispravna i zakonita - stav je njihovih advokata koji su u Višem sudu, pred vijećem sutkjnje Vesne Kovačević, iznijeli završne riječi. Tužilaštvo, prema njihovom stavu nije ponudilo nijedan dokaz za optužbe protiv njihovih branjenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkyKz1cvfoi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca. Svaki ekstrem je negacija pravde i udaljava ljude od pravde - kazao je jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović. On je aludirao na zahtev tužioca Vukasa Radonjića da se Vesna Medenica i njen sin osude na po 20 godina zatvora jer bi to bilo dobro za Crnu Goru i Evropsku Uniju jer bi " na taj način bila poslata poruka da se kriminal ne isplati".
Tomanović je istakao da se u Evropu ne ide na način na koji se kosi sa Evropskom Unijom.
I njegov kolega advokat Zdravko Begović kazao je da je nedopustivo da se pravi primjer od pojedinca.
- Cilj izlaganja tužioca bio je da se stvori bauk, da se zapali sud i da SDT ima aibi mi smo učinili sve - kazao je Begović.
On je dodao da Evropska komisija ne traži po svaku cijenu da se neko osudi i da mu se izreče drakonska kazna.
Begović je naveo i da mu nije bio lako braniti bivši predjsenicu Vrhovnog suda kojoj su svi osim porodice okrenuli leđa.
I braioci Miloša Medenice, Steva Karanikića i Jovana Mikovića smatraju da SDT nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih branjenika.
- Koga je ubio Miloš Medenica da se traži 20 godina zatvora - pitao je Stefan Jovanović.
Sudsko vijeće napravilo je pauzu nakon koje će ostali advokati i optuženi iznijeti završne.

Odbrana Medenica: Oslobađajuća odluka jedino zakonita, ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: pitanja