Crna Gora je, ako bude potvrđen treći izvještaj o sprovođenju Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan do sada obezbijedila preko 100 miliona eura, što predstavlja snažnu poruku da reforme nijesu apstraktne, već da imaju konkretan finansijski efekat, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila, pokazuje da Crna Gora ozbiljno shvata svoje obaveze i da je kontinuirano posvećena realizaciji Reformske agende. 
- Od ukupno 45 reformskih koraka koji su prispjeli za realizaciju u ovom periodu, više od polovine je u potpunosti ispunjeno, što je jasan signal da reformski proces daje konkretne rezultate - kazala je Gorčević Agenciji MINA.
Ona je navela da upravo te reforme imaju direktan finansijski efekat i donose nove investicije. 
Gorčević je ponovila da Crna Gora, ako Evropska komisija (EK) potvrdi izvještaj, može očekivati oko 55 miliona eura nove finansijske podrške, što je snažan podsticaj ekonomiji, javnim uslugama i ukupnom razvoju zemlje. 
- To je dokaz da Evropska unija (EU) prepoznaje napore Vlade i vjeruje u naš reformski pravac - istakla je Gorčević.
Na pitanje koliko je ukupno reformi ispunjeno i koliko je sredstava do sada isplaćeno Crnoj Gori, ona je odgovorila da su rezultati veoma ohrabrujući i da je, od početka sprovođenja Reformske agende do danas, Crna Gora realizovala više od 60 odsto planiranih reformi, a EU je već uplatila oko 46 miliona eura.
- Ako se potvrdi i treći izvještaj, govorimo o više od 100 miliona EUR koje će Crna Gora obezbijediti kroz EU Plan rasta za Zapadni Balkan. To je izuzetno snažna poruka – da reforme nijesu apstraktne, već da imaju vrlo konkretan finansijski efekat i da Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi - naglasila je Gorčević.
Iz izvještaja se vidi da dio reformskih koraka nije završen u predviđenim rokovima. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora probila rokove i postoji li rizik da izgubi dio sredstava, Gorčević je kazala da EU Plan rasta za Zapadni Balkan Instrument EU predviđa jasne i fleksibilne mehanizme za situacije u kojima reformski koraci nijesu u potpunosti završeni u inicijalno planiranim rokovima.
- S obzirom na to da su ovi reformski koraci u fazi realizacije i da se njihovi rezultati očekuju u produženim rokovima, ne govorimo o gubitku sredstava, već o njihovoj isplati nakon završetka reformi - odgovorila je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada jasno opredijeljena da u narednom periodu intenzivira aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, tehničku koordinaciju resora i blisku saradnju sa EK. 
- Naš cilj je jasan – da se reformski koraci ispune u predviđenim rokovima i da se ne izgubi nijedan euro koji je kroz Instrument za reforme i rast opredijeljen za Crnu Goru - istakla je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje koji resori su se pokazali kao najuspješniji, a gdje su zabilježena najveća kašnjenja, ona je rekla da imaju vrlo jasne primjere dobrih praksi i da su resori poput prosvjete, energetike i ljudskih prava pokazali da se, uz dobru organizaciju i jasnu odgovornost, reformski ciljevi mogu ostvariti u potpunosti i u predviđenim rokovima.
Gorčević je naglasila da, iako Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, odgovornost za sprovođenje Reformske agende snose svi resori. 
- Tamo gdje bilježimo kašnjenja, u pitanju su reforme koje zahtijevaju dublje institucionalne promjene, značajna kadrovska ulaganja ili usvajanje većeg broja zakona i podzakonskih akata, uz obavezno usaglašavanje sa EK - kazala je Gorčević. 
Ona je navela da je u velikom broju slučajeva riječ o administrativnim i proceduralnim izazovima, a ne o nedostatku volje resornih ministarstava.
- Ono što je ključno jeste da Vlada ni od jedne reforme nije odustala. Upravo suprotno – u oblastima gdje postoji kašnjenje, aktivnosti se dodatno intenziviraju, koordinacija je pojačana, a fokus je na isporuci konkretnih rezultata - istakla je Gorčević.
U Reformskoj agendi za EU Plan Rasta za Zapadni Balkan kao mjera se pominje i izmjena Ustava. 
Na pitanje koje ustavne promjene EU očekuje od države do kraja pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila da su pred Crnom Gorom ustavne izmjene koje Unija očekuje od svake države u završnoj fazi pristupanja, kako bi se pravno i institucionalno pripremila za punopravno članstvo.
- Jedan dio tih izmjena odnosi se na uvođenje novih ustavnih odredbi koje regulišu prava i obaveze Crne Gore u EU i prava naših državljana kao građana EU. Građani Crne Gore će imati pravo da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, u kojem ćemo, kao država članica, imati šest poslanika - kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, očekuje se da Ustav jasno definiše pravni osnov članstva Crne Gore u EU, uključujući mogućnost povjeravanja određenih ustavnih ovlašćenja institucijama EU, kao i primat i direktnu primjenu prava EU u nacionalnom pravnom poretku. 
Time se, kako je rekla Gorčević, obezbjeđuje pravna sigurnost građana i institucija i jasno mjesto Crne Gore u evropskom pravnom sistemu.
- Pored toga, ustavne izmjene odnose se na položaj građana Crne Gore kao građana EU – pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja, biračko pravo na lokalnim izborima u drugim državama članicama, kao i pravo na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU - kazala je Gorčević. 
Ona je rekla da se istovremeno, u skladu sa pravnom tekovinom EU, predviđa i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, posebno u oblasti lokalne samouprave.
- Drugi dio odnosi se na izmjene postojećih članova Ustava, posebno u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave, kao i nezavisnosti Centralne banke kroz ustavno definisan primarni cilj stabilnosti cijena i potvrđivanje njene pune nezavisnosti, što je standard EU - navela je Gorčević. 
Kako je kazala, među ovim izmjenama je i ustavna izmjena koja se našla i u Reformskoj agendi. 
- Ona se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa, prije svega kroz izmjene odredbi o Sudskom savjetu. Ta izmjena je ujedno i obaveza iz IBAR zakona i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosuđa - rekla je Gorčević.
Te izmjene, kako je naglasila, ne zadiru u identitetska pitanja, već imaju za cilj da obezbijede pravnu sigurnost, jasnoću nadležnosti i punu spremnost države za funkcionisanje unutar pravnog i institucionalnog sistema EU. 
- One nijesu politički uslov nametnut spolja, već logičan korak države koja je ušla u završnicu evropskog integracionog procesa - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako navode, izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period 2024–2027, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
- Crna Gora je ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako ističu, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
- U okviru Reformske agende realizovan je vidljiv napredak – od ukupno 45 reformskih koraka, 24 su u potpunosti ispunjena, dok je 21 korak ocijenjen kao djelimično ispunjen - navodi se u saopštenju.
Nakon dostavljanja Trećeg polugodišnjeg izvještaja, slijedi njegova evaluacija od strane Evropske komisije.
- Ukoliko Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori bi za ostvarene korake bilo odobreno dodatnih 59 miliona eura, proporcionaln umanjenih za sedam odsto, koliko je Crnoj Gori izdvojeno u vidu predfinansiranja tokom maja 2025. Ovim bi se ostvario značajan finansijski i reformski iskorak u okviru Plana rasta - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da ostvareni rezultati ukazuju na napredak u realizaciji planiranih obaveza, ali i na potrebu da se u narednom periodu dodatno intenziviraju aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, snažniju tehničku koordinaciju između resora i blisku saradnju sa Evropskom komisijom.
Ministarstvo evropskih poslova posebno ističe resore koji od početka sprovođenja Reformske agende bilježe visok stepen realizacije planiranih aktivnosti, među kojima se izdvajaju Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je ispunilo devet od 10 reformskih koraka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, koje je u potpunosti realizovalo svih pet planiranih koraka, kao i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje je ispunilo sve obaveze u svojoj nadležnosti.
- Ispunjenjem više od polovine planiranih mjera, Crna Gora potvrđuje posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima obuhvaćenim Reformskom agendom, unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska, odnosno zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, kao i vladavina prava i temeljna prava, čime se stvaraju uslovi za realizaciju narednih tranši finansijske podrške iz Instrumenta za reforme i rast - zaključeno je u saopštenju.

Crna Gora očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta

Premijer Milojko Spajić će sjutra, 21. novembra, učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana posvećenog Planu rasta, koji će biti održan u Tirani.
Sastanak, na kome će Spajić učestvovati na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, nastavak je niza ovakvih skupova posvećenih implementaciji Plana rasta i sagledavanja rezultata u primjeni tog strateškog dokumenta za Zapadni Balkan. 
Kako je najavljeno iz Vlade, na sastanku će učestvovati šefovi država i vlada, kao i predstavnici međunarodnih i regionalnih organizacija. 
Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi podsticaj za ubrzanu konvergenciju regiona i pospješuje spremnost ekonomija država Zapadnog Balkana za integraciju u Jedinstveno tržište Evropske unije. 
- Imajući u vidu da integracija u Jedinstveno tržište EU igra centralnu ulogu na evropskom putu država regiona, sastanak u Tirani je prilika da se, u saradnji sa predstavnicima EU, dogovore nove inicijative koje unapređuju digitalnu povezanost, produbljuju ekonomsku i tehnološku saradnju i pružaju podršku većim investicijama na Zapadnom Balkanu - saopšteno je iz Vlade.
Kako ističu, učešće na ovom sastanku potvrđuje jasan reformski kurs Crne Gore i spremnost da se ispunjavaju obaveze iz evropske agende.
- Time se dodatno osnažuje pozicija naše zemlje kao lidera u procesu evropskih integracija - poručeno je u saopštenju Vlade.

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Novih osam miliona eura koje je Evropska unija odobrila Crnoj Gori kroz Plan rasta najbolji su odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva "izgubljena" - poručio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović.
Vlada Crne Gore je, kaže on, radila i isporučila rezultate.
- Dok su pojedini opozicioni političari navijali protiv sopstvene države i prizivali neuspjeh - dodao je Pejović.
Evropa, cijeni on, prepoznaje odgovorne partnere, ne one koji navijaju za neuspjeh Crne Gore zbog gubitka vlasti.
- Danas je potpuno jasno: sve “ekskluzivne informacije” i “upozorenja” o propasti Crne Gore pokazale su se kao ono što jesu - prazna politička želja da državi bude gore. Uprkos tome, Crna Gora ide naprijed. Rezultati ostaju - a neistine se uvijek vrate onima koji ih šire - zaključio je Pejović.

Pejović: Novih osam miliona od EU najbolji odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva izgubljena

Evropska unija (EU) je Crnoj Gori danas uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gorčević dodaje da je time prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala prošle godine.&nbsp;
- Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dva godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima - navela je Gorčević. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih škola i dva studentska doma, Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vještina, dobijamo više energije iz obnovljivih izvora, jačamo budžet i širimo socijalne usluge, uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na šalterima, uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije - navela je Gorčević.&nbsp;
Reforme nijesu samo birokratija, zaključuje Gorčević, one znače bolji život.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1922968301589700628&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: EU je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pozdravio je ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU u Skupštini Crne Gore i poručio da ubrzo očekuje potpisivanje Ugovora o zajmu kako bi Crna Gora što prije nastavila reforme.
- Pozdravljam dobre vijesti iz Skupštine Crne Gore o ratifikaciji Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU! Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu, kako bi Crna Gora što prije dobila početnu isplatu novca iz Plana rasta, i snažnije nastavila reforme i usklađivanje sa standardima EU - napisao je Satler u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1892988084171469095&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler pozdravio ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU: Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu

Privredne komore biće ključni akteri u sprovođenju reformi definisanih u okviru novog Plana rasta, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini, saopštio je predsjednik Asocijacije evropskih komora (Eurochambres), Vladimir Dlouhi.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da su u reformskim agendama, koje su vlade regiona podnijele u okviru novog Plana rasta, identifikovane ključne reforme za približavanje ekonomija Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU).
- Komore će biti ključni akteri u sprovođenju ovih mjera, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini. Nacionalne vlasti moraju prepoznati komore kao ključne partnere u sprovođenju reformi, posebno u dijelu poboljšanja poslovnog ambijenta, borbe protiv korupcije, olakšavanja zelene i digitalne tranzicije i razvoja vještina potrebnih kompanijama - rekao je Dlouhi koji će biti jedan od učesnika Konferencije o ekonomiji Montenegro 2024, koju naredne sedmice u Splendidu organizuje Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Prema njegovim riječima, komore svakodnevno pružaju usluge i konkretne alate svojim članovima, kako bi im pomogle u digitalnoj i zelenoj tranziciji, ispunjavanju potreba za vještinama, jačanju međunarodne konkurentnosti i olakšavanju finansijske podrške u različitim fazama poslovnog ciklusa.
- Zahvaljujući svojoj mreži, komore mogu olakšati razmjenu najboljih praksi između zemalja i povezati kompanije - smatra Dlouhi.
Komentarišući rad Eurochambresa u dosadašnjem dijelu godine, Dlouhý je kazao da je ovo bilo dinamično razdoblje za tu asocijaciju i tranziciona godina za institucije EU.
Kako je objasnio, glavni cilj bio je obezbijediti da ključna pitanja u vezi sa konkurentnošću, pojednostavljenjem regulative i pristupom tržištu, budu u središtu pažnje tokom pripreme mandata EU za period od ove do 2029. godine.
- Zadovoljan sam da smo to postigli i drago mi je što je naša poruka – „Getting back to business“ imala uticaja. Pravi test, ipak, će biti način na koji će Evropska komisija (EK) i zakonodavci funkcionisati u praksi u narednih pet godina, pa ćemo morati kontinuirano vršiti pritisak - rekao je Dlouhi.
Dlouhi je, komentarišući ekonomske prilike u zemljama članicama Eurochambresa, kao i aktivnosti koje komore sprovode, kazao da su ekonomije Zapadnog Balkana pokazale otpornost u suočavanju sa pandemijom covid-19 i ratom Rusije u Ukrajini.
- Tokom 20 godina, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u regionu porastao je 80 odsto. U posljednjim godinama postignut je značajan napredak u digitalnoj transformaciji i transportnoj infrastrukturi. Međutim, predstoji još mnogo toga - smatra Dlouhi.
On je podsjetio da je u 2022. godini, BDP po stanovniku u zemljama Zapadnog Balkana bio između 27 odsto i 50 odsto prosjeka EU.
- Iako su stope nezaposlenosti na istorijski niskim nivoima u regionu, one su i dalje visoke u poređenju sa EU - dodao je Dlouhi.
Na pitanje kako privredne komore mogu pomoći preduzećima da se prilagode izazovima sa kojima se suočavaju ekonomije širom Evrope, Dlouhý je odgovorio da vlasnici preduzeća znaju da kažu “Ono što se može mjeriti, može se i poboljšati”.
- I upravo kroz podatke komore mogu prezentovati izazove sa kojima se preduzeća suočavaju i doći do predloga rješenja za buduće politike. Ovo je moj pristup kao predsjednika Eurochambresa i razlog zašto sam osnovao novu Grupu glavnih ekonomista, koja će se sastati kasnije ovog mjeseca u Briselu. Istog dana, predstavićemo rezultate 32. godišnje Ekonomske ankete Eurochambresa, koja prezentuje stavove preko 40 hiljada preduzetnika iz evropske mreže komore - kazao je Dlouhi.
On tvrdi da privredne komore i industrija nikada nijesu korisnije nego u periodu krize i izazova.
- Djelujemo kao spona između kompanija i vlada na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preduzetnici često imaju osjećaj nezavisnosti i individualizma, ali postoje trenuci kada je snaga u brojevima, a to posebno dolazi do izražaja kod malih kompanija. Komore ovim preduzetnicima i kompanijama daju snagu koju ne bi mogli imati pojedinačno - objasnio je Dlouhi.
Na pitanje kako ocjenjuje rad PKCG u okviru Eurochambresa, Dlouhý je odgovorio da je crnogorska asocijacija aktivni član od 23. oktobra 2006. godine.
- Učestvuju u svim našim aktivnostima i ključni su partner u aktivnostima vezanim za proširenje EU. Daju stručna mišljenja i doprinose definisanju prioriteta u ovoj oblasti. Konkretno, prošle godine učestvovali su u anketi koju smo objavili o poslovnoj perspektivi proširenja EU, prenoseći stavove crnogorskih kompanija o izazovima i prilikama pridruživanja EU - rekao je Dlouhi.
On je dodao i da su predstavnici PKCG, u martu, na konferenciji o proširenju EU podijelili svoje iskustvo o uključivanju Komore u proces pristupanja.
- Doprinose uspjehu naših ključnih događaja kao što su Evropski parlament preduzeća, kongres Eurochambresa i susreti komora. Aktivno učestvuju u našoj godišnjoj ekonomskoj anketi koja daje prikaz stavova poslovne zajednice i izazovima sa kojima se preduzetnici suočavaju - dodao je Dlouhi.
Govoreći o oblastima koje bi mogle biti pokretači razvoja u budućem periodu, Dlouhi je saopštio da takozvana dvostruka tranzicija ka digitalizaciji i održivosti predstavlja u isto vrijeme i izazov i priliku za evropsku poslovnu zajednicu.
- Ako kreatori politika EU obezbijede okvir koji će omogućiti preduzećima da uz odgovarajuće uslove lagano izvrše tranziciju, biće više prilika. Ako pokušaju da urade previše, prebrzo i bez koordinacije, naše kompanije će biti u nepovoljnijnem položaju u odnosu na konkurente u inostranstvu. Nažalost, trenutno je to slučaj. Evropski zeleni dogovor nameće nesrazmjerne i neizdržive terete kompanijama. Ispravljanje ovoga mora biti glavni prioritet za novi mandat EU - poručio je Dlouhý.
U Eurochambresu, kako je rekao, konstantno tražimo nove načine da olakšamo umrežavanja i saradnju između komora i njihovih članova.
- To se značajno razvilo od kada je pandemija donijela ogroman pomak ka online sastancima, ali ponekad nema alternative za sastanke licem u lice. Naša struktura nam omogućava da olakšamo razmjenu između komora na više nivoa - saopštio je Dlouhi.
Lobistički napori Eurochambresa usmjereni su da poruke koje se prenose institucijama EU, odražavaju potrebe cijele evropske poslovne zajednice, dok kroz EU projekte koje sprovodimo unapređujemo saradnju između komora.
- Naše radne grupe, takođe, omogućavaju razmjenu najboljih praksi o različitim temama, a u cilju podrške komorama u pružanju kvalitetnih usluga svojim članovima - zaključio je Dlouhi.

Dlouhi: Privredne komore ključni akteri u sprovođenju reformi

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Prosječna zarada (bruto) u decembru 2025. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.022 eura, podaci su Zavoda za statistiku Monstat.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan odsto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 odsto - navodi Monstat.
Na nivou 2025. godine prosječna bruto zarada iznosila je 1.206 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11,2 odsto - navodi Monstat.

Prosječna neto zarada u decembru 1.022 eura

Fudbaleri madridskog Reala u plej-of rundi Lige šampiona igraće protiv Benfike, od koje je prije samo tri dana izgubio 4:2, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Branlac trofeja, Pari Sen Žermen sastaće se u francuskom derbiju sa ekipom Monaka.
Atalanta, crnogorskog napadača Nikole Krstovića, &nbsp;sastaće se sa Borusijom iz Dortmunda, dok su Juventus i Vasilije Adžić za protivnika dobili ekipu Galatsaraja.
Karabag, čiji dres nosi Marko Janković, igraće protiv Njukasla.
U ostalim mečevima sastaće se: &nbsp;Inter - Bode/Glimt, Atletiko Madrid - Klub Briž i &nbsp;Bajer Leverkuzen - Olimpijakos.
Prve utakmice biće odigrane 17. i 18. februara, revanši su sedmicu kasnije.
U osminu finala već su se plasirali Arsenal, Bajern, Liverpul, Totenhem, Barselona, Čelsi, Sporting i Mančester Siti.
Potencijalni parovi osmine finala:
Monako/Pari Sen Žermen - Barselona ili Čelsi
Galatasaraj/Juventus - Liverpul ili Totenhem
Benfika/Real Madrid - Sporting ili Mančester siti
Borusija Dortmund /Atalanta - Arsenal ili Bajern
Karabag/Njukasl - Čelsi ili Barselona
Klub Briž/Atletiko Madrid - Totenhem ili Liverpul
Bode/Inter - Mančester siti ili Sporting
Olimpijakos /Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen ili Arsenal
Finale je 30. maja u Budimpešti.

Poznati parovi: Real protiv Benfike, PSŽ rival Monaka

Šta djeca u Crnoj Gori misle o obrazovnom sistemu čiji su dio – centralna je tema današnjeg izdanja emisije "E uživo" na Televiziji E.
O izazovima u učionicama, ali i promjenama koje su, prema njihovom iskustvu, doprinijele unapređenju obrazovanja, debatovaće učenici osmog razreda Anđela Čelebić, Maša Bošković, Helena Đukić i Emir Han, uz podršku profesorice Biljane Krivokapić.
U drugom dijelu emisije, književnica sa Cetinja Mirjana Aleksandrova Rajković govoriće o Počasnoj nagradi koju je nedavno dobila u Italiji, kao i o značaju tog priznanja za njen književni rad.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E od 16 do 18 sati.

Tag: plan-rasta