Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ donijela je odluku o emisiji dodatnih akcija za dokapitalizaciju, po kojoj će država kao većinski vlasnik i kompanija Vile Oliva kao akcionar sa značajnim učešćem, shodno Planu restrukturiranja ili treći akcionar spreman na investiciju, uložiti kapital u ovo akcionarsko društvo, čime će biti pokriven zaostali dug od oko 21 milion eura.
Kako za RTHN objašnjava izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, koji je predsjedavao Skupštinom akcionara, današnje zasijedanje bilo je definisano pronalaženjem načina za rješavanje zaostalih finansijskih obaveza iz ranijeg perioda, posebno dijela koji predstavlja obaveze države i Vile Oliva u okviru Plana restrukturiranja.
– Jedini način da se to uradi je bio kroz dokapitalizaciju, odnosno ono što je vezano za tržište kapitala, a u okviru regulative koja to određuje, bilo je potrebno zakazati Skupštinu akcionara, na kojoj AD Institut Igalo, donosi odluku o emisiji za dokapitalizaciju, po kojoj su dva ulagača, a i ako se jave neki novi, spremni da investiraju i da im se ta investicija prizna u odnosu na nominalnu vrijednost akcija, ulože u kapital – navodi on.
Većinski vlasnici akcija bili su za, međutim manjinski akcionari došli su povodom prodaje svojih paketa, što ipak nije bila tema današnjeg zasijedanja, zbog čega su ostali nezadovoljni.
Po okončanju emisije novih akcija Kovačević očekuje da će Institutu leći sredstva u visini od 21 milion eura na račun do kraja godine ili do kraja januara, kako bi Institut počeo da rješava zaostale finansijske obaveze.
– Obaveze se prvenstveno odnose prema Upravi prihoda za sve zaostale doprinose prema našim zaposlenima, prema Opštini Herceg Novi za poreze, prema Vodovodu, Čistoći, Elektroprivredi, prema kojoj imamo značajna dugovanja u visini od oko dva miliona eura i da ćemo sa ovim, dobrim rezultatima koje imamo u tekućem poslovanju tokom 2025. moći mnogo lakše da funkcionišemo u 2026. godini – istakao je on.
Prema riječima predstavnika manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu, Petra Rakčevića, današnje zasijedanje najvažniji je momenat u realizaciji Plana restrukturiranja.
– Dokapitalizacija ili emisija običnih, redovnih akcija putem javne ponude Instituta, u iznosu od 23,5 miliona eura bi, ukoliko se realizuje, a postoje svi preduslovi da bude tako, sve dospjele obaveze Instituta bi bile izmirene i Institut bi nakon toga, po mom mišljenju, apsolutno izašao na zelenu granu, poslovao bi potpuno neometeno, zbog nekih ranijih obaveza, koje su se nagomilavale godinama – smatra on.
Svi subjekti koji učestvuju u Planu restrukturiranja, kako ističe Rakčević, drže se svih koraka predviđenih ovim planom.
– Do sada je odrađeno to vlasničko restrukturiranje, kao prvi korak. Takođe, Dječije odjeljenje za potrebe škole u Igalu je dezinvestirano, što je bio opšti konsenzus i dogovor sa lokalnom zajednicom, nešto što je zaista potrebno samoj opštini. Ovo je sada glavni korak, ide sve kako je i predviđeno, tako da mislim da slijede dobri dani za Institut i da jednostavno će biti apsolutno održiv sam od sebe, bez ikakvih intervencija i tome slično – kazao je Rakčević.
Emisija će biti uspješno realizovana ukoliko bude prodato 90,08 odsto od ukupnog broja od 152.066 akcija, što je projektovano kroz obaveze države i kompanije Vile Oliva, da tokom ove godine učestvuju sa 14 odnosno sedam miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rješavaju zaostale finansijske obaveze Instituta Igalo

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

1250x600

1084x550

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

Institut „Dr Simo Milošević” smo spasili i konačno svjedočimo dobrim vijestima za ovaj rehabilitacioni centar, koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, danas izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić. Predsjednik Vlade sastao se danas u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura u ovaj centar, do kraja 2028. godine. - Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, Opštini i državi - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  On je podsjetio da je 44. Vladu, kada je u pitanju Institut u Igalu, sačekala izuzetno teška i mučna situacija, nagominali dugovi, neodrživi poslovni model i oronuli objekti Instituta. - Uz već komplikovanu situaciju u dijelu državne pomoći, uspjeli smo predanim radom, fokusirani na dobrobit građana naše države prvo da riješimo hronični problem nelikvidnosti Instituta, kroz povećanje cijene za FZO pacijente, pa samim tim i obezbijedimo veća sredstva iz Budžeta – 9 miliona eura godišnje umjesto 4,5 miliona. Samim tim obezbijedili smo dugoročnu likvidnost i pozitivno poslovanje Instituta - saopštio je predsjednik Vlade. Kako je naglasio, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i investiciono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Premijer se zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja.&nbsp; - Takođe, zahvaljujem se svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak. Nijesmo zaboravili ni potrebe građana Herceg Novog, pa će Vlada otkupiti Dječje odjeljenje Instituta u sto kraćem roku i obezbijediti da se tu sagradi nova škola i riješi visedecenijski problem Herceg Novog i Igala - zaključio je Spajić. Vlada će, kako je saopšteno, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. <h2>Šimun: Istorijski dan</h2> Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući nejgovoj proaktivnosti I istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je ministar zdravlja. On je napomenuo da usluge Instituta, preko Fonda za zdravstveno osiguranje, godišnje dobije oko pet hiljada korisnika, uključujući 500 djece, dodajući da je posebna satisfakcija što će Institut nastaviti sa pruža najvažnije zdravstvene usluge. - Istovremeno, izuzetno je važno da u kontinuitetu razvijamo zdravstveni turizam. Posebnu zahvalnost dugujemo zaposlenima u Institutu, koji su vjerovali da ćemo riješiti problem koji je godinama unazad guran pod tepih - poručio je ministar Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  <h2>Rakčević: Zdravstvenu misiju podići na veći nivo</h2> Rukovodstvo Instituta, predstavnici Sindikata, manjinski akcionari saglasni su da je ovo istorijski dan za Institut. - Nadam se da će ovaj dan biti zabilježen kao istorijski u Institutu i biti prekretnica u njegovom razvoju. Jednoglesno podržan Plan restrukturiranja dokaz je da Institut ima perspektivu i da će biti ponos sadašnjih i budućih generacija - rekao je direktor Instituta Zoran Kovačević, dodajući da su Planom proširana i određena prava korinika FZO. Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnost. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljni - kazala je Ribar. Predstavnik akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu Instituta, Žarko Rakčević, uvjeren je da Institut može da odgovori prije svega zdravstvenim potrebama građana Crne Gore, ali i turizmu. - Zdravstvenu misiju treba da nastavimo, podignemo je na veći nivo, ali i da budemo profitni centar – to su dvije strane iste cjeline i Institut u tom smislu treba da bude primjer za Crnu Goru i cijelu Evropu, da vratimo zapadno-evropsko tržište. Imali smo negativna iskustva sa prethodnim vladama, ali sada smo izgradili povjerenje i zahvaljujemo ovoj Vladi na proaktivnosti - poručio je Rakčević.

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Skupština akcionara usvojila je Plan restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu.
- Možemo reći da je Institut Igalo apsolutno izašao iz krize i da Institut nastavlja da radi i funkcioniše - kazala je nakon sjednice državna sekretarka Majda Adžović.
Ona je kazala da je plan restrukturiranja dopunjen, dokument je dostavljen i, kako je kazala, novine predstavljaju optimum da Institut funkcioniše. 
- Želim da se zahvalim gospodinu Rakčeviću i poručujem da je opredijeljenost Vlade da Institut napreduje neupitna - kazala je ona.
Suvlasnik “Vila Oliva” Žarko Rakčević kazao je da je najbitnije da Institut nastavlja da živi.
- Vjerujem da smo postigli trajno rješenje koje će otkloniti opasnost od stečaja. Dogovor je da se dospjele obaveze od 21 milion kroz dokapitalizaciju proporcionalno pokriju. To je otvoreno za sve akcionare. Vile Oliva će do sedam miliona pokriti gubitke, a vlada do 14 miliona, vjerujem - kazao je on.
Istakao je da je važno izvršiti ulaganja i obezbijediti da Institut živi.
- Vjerujemo da Institut može biti ne samo društveno odgovorna, već profitabilna kompanija - rekao je Rakčević. 
On je istakao da će se dovođenjem Druge faze na četiri zvjezdice, obezbijediti snažan povratak i poboljšanje kvaliteta usluga zajedno sa ulaganjem u medicinsku opremu.
- Dakle, mi očekujemo da ćemo kompletnu imovinu Instituta koristiti isključivo za potrebe zdravstvenog turizma i turizma. Nema nikakve stanogradnje. Vjerujem da počinje nova era za Institut, za Crnu Goru i za one ljude koji su dali veliki doprinos da Institut opstane u ovim teškim vremenima - izjavio je Rakčević.

Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja Instituta

Nakon što su Vlada Crne Gore i najveći manjinski akcionar Instituta „Dr Simo Milošević“, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem će se Skupština akcionara izjasniti na sledećoj sjednici, planeri očekuju podatke, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. - Usaglašen je stav da dokumenta, odnosno, materijali koji su bili predmet &nbsp;Skupštine akcionara i koji se trebaju dodatno izmijeniti i uskladiti sa postignutim dogovorom Vlade CG i manjinskog akcionara. Promjene u odnosu na prvobitni plan restrukturiranja Instituta trebalo bi da se ucrtaju i u predlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine HN, koji je u fazi donošenja - kazao je za RTHN član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, arhitekta Ranko Kovačević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7" data-rendition-name="original" width="1261" height="714" loading="lazy" alt="Ranko Kovačević"> <figcaption>Ranko Kovačević(Photo: RTHN)</figcaption> </figure>  Što se tiče Instituta, Kovačević kaže da je dobro je što PUP malo zakasnio, "ali ne mora da koči donošenje strateškog plana za Opštinu Herceg Novi".&nbsp; - Mi smo napravili presedan u slučaju da se izmjene prostornog plana usvoje prije nego što Institut, utvrdi svoj Plan restrukturiranja. Dali smo napomenu da je plansko rješenje prilagodljivo. Ukoliko &nbsp;Plan restruktuiranja bude pokazao drugačije potrebe, plansko rješenje će se prilagoditi tome. To se ipak, rijetko primjenjuje u planiranju, jer plan mora da bude precizan i detaljan. Mi &nbsp;u ovom slučaju možemo da se prilagodimo - ocijenio je Kovačević. On navodi da se prostornim planom ne može mijenjati namjena i djelatnost Instituta. Banja ostaje objekat zdravstvenog turizma: - &nbsp;U PUP-u ne možemo da iz temelja mijenjamo Institut, njegovu djelatnost i sadržaj u prostoru. Želimo da sa svoje strane učinimo sve da bi se Institut obnovio i nastavio da živi kao izuzetan potencijal, koji ima Opština Herceg Novi - objašnjava Kovačević. Prva faza Instituta i soliter preko puta će &nbsp;i dalje, kako je predviđeno planom, ostati u svrhu zdravstvenog turizma: - Namjenu u ovom dijelu nismo mijenjali, niti je ovaj plan što mi radimo, &nbsp;plan prodaje. To je plan namjene prostora. Tu nema promjena u prostoru. Dječije odjeljenje po arhitektonskoj formi, je predviđeno za školski sadržaj, &nbsp;a i koristilo se za potrebe škole. Objekat je kulturno dobro, mora zadržati spoljašnji izgled. Postoje i planovi da tu ne bude samo osnovna škola, nego i prostori koji bi bili vezani za Fizioteraputski fakultet i slično - smatra Kovačević. On navodi da je okviru druge faze Instituta dat tehnički predlog u smislu da veliki parking bude natkriven, da ga banja koristi i da se postavi novi sadržaj, koji bi bio vezan za zdravstveni sektor, možda da na toj lokaciji bude gradska bolnica. - Nama je važno da omogućimo šanse, da donosioci odluka u buduće, ne budu blokirani određenim planskim rješenjima. Drugi parking preko puta Sportske dvorane, bliže magistrali da ostane parking i da dio tog prostora, dobije komercijalni sadržaj, kako bi &nbsp;Institut dobio novi izvor prihoda. Na Šištetu &nbsp;planiran je klasičan hotel. Na lokaciji niže benzinske pumpe predviđena je stambena izgradnja za potrebe Instituta ili komercijalni dio. Institut prema moru ima lokaciju na kojoj su predviđeni poslovni &nbsp;objekti u prizemlju i stambeni prostor, između parka Titove vile i početka naselja. Stanove bi mogli da koriste gosti i pacijenti Instituta. Državnom studijom lokacije u zoni Morskog dobra, na lokaciji prema Solilima – predviđen je turistički sadržaj - navodi Kovačević. On podsjeća da je Titova vila u proceduri proglašenja kulturnog dobra. - Važno je da ambijent ostane netaknut i da park bude zaštićen, da se sačuvaju stabla, u cjelini jedne pejsažne oaze. Suština je da ostane ambijentalno autentično. Bilo je riječi da se i ta zona komercijalizuje. Sa planerske strane je važno da se ambijentalno vrednuje - ukazao je Kovačević. Prostorni plan je usklađen sa verzijom plana restrukturiranja: - Vijest je da će Plan restrukturiranja biti korigovan i očekujemo da ćemo dobiti podatke o korekcijama, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomnsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. Što se nas planera tiče, banja ostaje objekat zdravstvenog turizma, što je vrlo bitno jer je velika potražnja za turističkim smještajem, koji u svojoj blizini ima ponudu zdravstva - ocjenjuje Kovačević. Prijedlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi je dostavljen resornom Ministarstvu. Kovačević očekuje da će doći do još nekih korekcija i da će konačna verzija PUP-a biti usvojena na proljeće.

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević", sa jasnim ciljem da zadrži većinsko vlasništvo i uloži značajna sredstva za izmirenje dugova i rekonstrukciju objekata, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES).
U toj partiji navode da, prema Zakonu o kontroli državne pomoći, Institut mora učestvovati sa 40 odsto sredstava predviđenih Planom restrukturiranja, dok ostatak pokriva država.
Takođe, ističu da je planirana kupovina Dječijeg odjeljenja, koje će biti prenamijenjeno u školu. Time će se,tvrde u PES-u, riješiti dugogodišnji problem učenika u Igalu.
- Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, naglasila je i spremnost Vlade na kompromisna rešenja u pregovorima s manjinskim akcionarima, sve dok se štiti javni interes. Apelovala je na akcionare da svojim odlukama ne ugroze opstanak Instituta, ističući važnost očuvanja njegove osnovne djelatnosti – rehabilitacije građana Crne Gore - nevedeno je PES-ovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1878187154540830775&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Plan za spašavanje Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu je garant njegovog vraćanja na svjetsku zdravstvenu scenu i dugoročnu održivost, čulo se u emisiji OKVR TVCG. Međutim, manjinski akcionar protivi se prodaji Prve faze i neće glasati na Skupštini akcionara za taj strašeki dokument iza kojeg stoje ugledni profesori sa Ekonomskog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ukoliko se ne usvoji Plan restrukturiranja može doći do stečaja zbog ogromnih dugova Instituta i nedostatka novca za neophodna ulaganja u dostrajale objekte i opremu.
Institut Igalo treba da zadrži funkciju oslonca zdravstvenog turizma i mora imati uslove za 100.000 noćenja za pacijente iz Crne Gore, saglasan je manjinski akcionar Žarko Rakčević. Smatra da ima i drugih načina da se Institut spasi, restrukturiranje ili stečaj, te da ima rješenja koji su po zakonu. Ponovio je da neće podržati Plan restrukturiranja ukoliko ne budu korigovane dvije stvari, a to su prodaja Prve faze za koju u Vile Oliva smatraju da nije neophodna i da se preispita iznos ulaganja koji je predimenzioniran za Drugu fazu.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Maida Adžović napomenula je da su podijeljena mišljenja o većini koja je potrebna za usvajanje odluke.Mada na Skupštini akcionara je dovoljna dvotrećinska većina.
Kazala je da niko nema interes da se proda Prva faza, ni Vlada, niti Univerzitet koji je autor dokumenta ali postoji Zakon o kontroli državne pomoći, kojeg treba poštovati. Jer Institut mora da učestvuje sa Vladom u određenom omjeru 50:50. Taj omjer je zbog zbog finansijskog stanja u Institutu pomjeren 60:40. Sada Institut samo prodajom objekata može doći do tog iznosa ulaganja. Jer, kreditni aranžman zbog dugova nije moguć.
Vlada je spremna da uveća svoj udio u Institutu, dodala je Adžović. Jer primarni cilj Vlade jeste obezbijediti rehabilitaciju svojih građana. To, kako je kazala Adžović, nije ista polazna osnova kao za manjinske akcionare koji očekuju povrat investicije.
Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević kazao je da je ovo bila teška, ali ipak uspješna poslovna godina. Jer, praktično od jula je počeo da funkcionioše Institut, nakon višemjesčne blokade računa, zaostalih plata, te njihovog povećanja zbog primjene granskog kolektivnog ugovora, otkazivanja norveškog programa. 
- Međutim, dugovi prema dobavljačima i dug prema Jugobanci su narasli. U ovom mometu je teret na plećima Instituta skoro 26 miliona erura. To unosi strah u Institut - kazao je Kovačević.
Ove godine kompanija je ostvarila 400 hiljada više prihoda, rehabilitovano je 11,5 hiljada korisnika zahvaljući čemu je prihodovaano 8,7 miliona eura.
Čak je ostvareno 400 hiljada eura prihoda više ove godine nego prethodne kada su bili Norvežani. Ipak, da su došli ove godine u kasi Instituta, kako je kazao Kovačević, bilo bi dva miliona eura više.

Spoticanja oko Plana restrukturiranja Instituta Igalo

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, i vidljivost je smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore(AMSCG).
Iz AMSCG su kazali da su mogući sitniji odroni na dionicama duž klisura i usjeka i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Saobraćaj na regionalnom putu R-16 na dionici Plužine - Trsa, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od devet do 16 sati zbog asfaltiranja.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: plan-restrukturiranja