Na lokalitetu Hrasnički stan, na planini Igman u Bosni i Hercegovini, večeras je u toku bila intenzivna potraga za dvojicom nestalih planinara, koji su nakon višesatne potrage pronađeni i na sreću, nemaju povreda, javlja klix.ba.
- Planinari su pronađeni, mi smo ih dopratili do njihovih automobila i oni će nastaviti svoj put dalje- potvrdili su za "Avaz" iz Gorske službe spašavanja-Stanica Sarajevo.
Podsjećamo, potraga je pokrenuta oko 18:30 sati nakon što je prijavljen njihov nestanak. Na teren je odmah izašla Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo, koja trenutno provodi akciju potrage i spašavanja u planinskim uslovima, piše Klix.ba
Prema prvim informacijama, planinari su se udaljili u pravcu Hrasničkog stana i od tada im se gubi svaki trag. Zbog nepristupačnog terena, akcija spašavanja se odvija u složenim uslovima.
Spasioci su, kako pišu meidji, opremljeni za noćnu potragu sa adekvatnom opremom za rad u planinskim predjelima.
Situacija se tretira krajnje ozbiljno s obzirom na moguće vremenske nepogode i pad temperature tokom noći, piše Klix.ba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

BiH: Na Igmanu pronađeni planinari, nijesu povrijeđeni

Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar Ćazim Fetahović.
Članovi crnogorske ekspedicije Nepal Himalaji 2024. Dino Mulamekić član planinarskog kluba očnjak iz Gusinja i Ćazim Fetahović član planinarskog kluba Jelenčica iz Rožaja, popeli su se na dva vrha iznad 5000 metara nadmorske visine na Himalajima. Fetahović &nbsp;je uspio da se popne i na vrsh iznad 6000 metara Island Peak 6189 metara i istakne crnogorsku &nbsp;zastavu na ovom vrhu, koji je želja i izazov brojnih planinara.
Ekspedicija na Himalaje je san i želja svakoga planinara visokogorca, kazao je Fetahović, a taj san je kruna karijere jednog planinara i put kome se teži.
- Tako je bilo i u našim snovima, a onda smo pox̌eli sve više da razmišljamo o tome. Prosto smo se ja i Dino dogovorili da idemo na takvu ekspediciju. Počela su istraživanja šta bismo sve popeli, markirali smo naše želje i pokušali da to ostvarimo. Stupili smo u kontakt sa nekim agencijama zemalja iz okruženja, koje vode planinare, iskusne visokogorce na te vrhove, pogotovu su to poznate agencije iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regiona. Istraþili smo te njihove ponude &nbsp;i vidjeli da one ne zadovoljavaju sve naše želje i da mi prosto želimo da još nešto u tome da vidimo, i da ostvarimo na našem putu. To je dug put i potrebno je svaki detalj isplanirati i sve što želite da vidite. Mi smo se odlučili, posle tih pretraga, da napravimo samostalno jednu ekspediciju, jer smo smatrali da smo sposobni sami da napravimo jednu crnogorsku ekspediciju i samostalno odemo tamo i ostvarimo naše želje. Taj naš san se ostvario i mi smo otišli tamo - rekao je Fetahović.
Ekspedicije su najozbiljniji i najzahtjevniji oblik planinarenja, objašnjava Fetahović, i zato ih je potrebno s velikom pažnjom pripremati, dodaje on, a njih dvojica su kao dugogodišnji planinari imali, kako kaže, već iskustva.
- Napravili smo pravi izbor opreme za jednu takvu ekspediciju, izbor svih medikamenata koji će nam biti potrebni tamo, od hrane koju treba da nosimo kao pojačanu ishranu, do raznih ljekova, u slučaju bolesti, prehlada, virusa, infekcija i svega toga što nam je tamo potrebno. Pripreme za takve ekspedicije su duge i potrebno je svaki gram isplanirati i izvagati, jer količina kilograma u našim torbama je ograničena u avioprijevozu, i morali smo voditi o tome računa. Ali, obzirom na iskustvo koje smo imali mi smo dosta uspješno uradili i pokazalo se da smo imali u našim rancima i torbama sve što nam je bilo potrebno za jednu takvu ekspediciju - istakao je Fetahović.
<h1>Mulamekić: Na ekspediciji planinar mora biti spreman na psihičku borbu i borbu za vazduh&nbsp;</h1>
Ekspedicije traju i traju,kaže Mulamekić, i veća je psihička težina, kako kaže, nego fizička, jer planinar mora biti spreman na borbu i psihičku i borbu za vazduh, dodaje on, nema prostora za priču, ističe, jer svaki razgovor vodi do umaranja i zamaranja.
- Štedite svaki pedalj energije i trudite se da budete u glavi spremni na to…Najvažnije i jednom trenutku se pokazalo kao ispravno, ići sa nekim sa kim se dobro poznajete. Iz tog razloga smo prijatelj i ja otišli. U jednom trenutku meni je bilo teško, moje zdravstveno stanje nije bilo na zadovoljavajućem nivou, ali nije bilo ni nešto što je sad moralo prijatelja da zaustavi jer otišli smo tog cilja, zbog tri vrha, i ja sam izuzetno ponosan i smatram ekspediciju uspješnom jer je on odradio sve ono što smo zajedno trebali. Ako bog da biće prilike da ponovo pođem i jedva čekam, jer ima tu bezbroj vrhova i visina koji gorostasno stoje i čekaju - poručio je Mulamekić.
Mulamekić je uprkos zdravstvenim problemima uspio da popne preko 5000 metara, kaže Fetahović, popeo je Kala Pathar 5545m i Nankartasang Peak 5083 m.
- Uspjeli smo da ispenjemo ono što su naši ciljevi, a to je jedan vrh preko 6000 m i dva vrha iznad 5000 m, da dođemo do baze kampa Everest, da dođemo i posjetimo Island Peak base camp i da dođemo do Hilari Pointa, jedan strašan vidikovac sa koga se vide gorostasi Himalaja na jedan impozantan način, da posjetimo Visit center Hilari i školu Hilari u Kumbu, tako da je naših ciljeva bilo dosta, i na svu sreću i na našu radost uspjeli smo sve da ih realizujemo. Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - zaključio je Fetahović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Fetahović: Ostvarili smo san i popeli Himalaje

Baranka nastanjena u Grčkoj Dragana Čejović imaće po čemu da pamti ovo ljeto – postala je prva Crnogorka koja se popela na Materhorn, čuveni vrh u švajcarskim Alpima (4.478 m), a prije toga osvojila je i Eiger (3.967 m). Time je postala jedna od rijetkih žena sa ovih prostora koje u svom planinarskom dnevniku imaju upisanu osvojenu “Trilogiju Alpa”. Uz dogovor s hrabrom Barankom, Portal Bar info objavio je izvode iz planinarskog dnevnika koji je pisala prije i nakon osvajanja ovih sniježnih divova Evrope: “Kada sam davnog 18. jula 2013, samo nekoliko dana nakon svog 46. rođendana, uspjela doći do vrha Mont Blana, mog prvog dotadašnjeg visinskog vrha, nisam mogla ni zamisliti da sam zapalila vatru koja će tinjati u meni punih jedanaest godina, čekajući pravi vjetar da se ponovno razbukta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Nekoliko dana nakon mog povratka iz Šamonija u Atinu, za oko mi je zapeo naslov: "Trilogija Alpa". Da bi se dovršilo ono što je opisano u članku, trebalo se popeti na vrhove Mont Blana, Eigera i Materhorna. Prvo sam uspjela, ali druga dva? Kad sam čula ta imena, prošla me je jeza. Nema šanse, pomislila sam u sebi, nije ovo za mene, to je za druge, iskusnije planinare i penjače. Daleko od mene… A početno uzbuđenje je ostalo u ladici. Godine su prolazile, s drugim planovima, drugim ciljevima i drugim planinama – višim i daljim – pojavile su se nove staze u mom životu, nove ceste, novi suputnici. Došli su lijepi i teški trenuci, osmijesi i suze. Nisam se usuđivala ponovo otvoriti tu ladicu, bojala sam se… Strah od nepoznatog, neistraženog, strah od neuspjeha, strah za vlastiti život! No, jednog sam se dana probudila i odlučno otvorila svoju ladicu. Osjećala sam se snažno i spremno suočiti sa ova dva ‘čudovišta’. Bila sam spremna svim srcem i dušom u potpunosti prihvatiti ovo izazovno i zahtjevno putovanje, ovaj put bez straha, sa svojom osobom uvijek uz sebe. Ta se vatra u meni rasplamsala i nije bilo šanse da je pustim da se sama ugasi. Znala sam da ću se morati jako potruditi da uspijem; toliko je godina prošlo – cijelih jedanaest godina teško je opteretilo moja leđa. Ali nikad nije kasno podići jedra i krenuti svojim snovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Uvijek sam imala ta dva "čudovišta" pred sobom. Kada sam morala rano ustati iz kreveta prije nego što bih otišla u kancelariju, na trening po mraku… kada sam u zoru odlazila sa kolegama planinarima na intenzivan i izazovan uspon… kada se trening snage činio iscrpljujućim… kada mi vrućina nije bila saveznik, a prostirka se natapala nezaustavljivim znojem… kada su se uvlačile sumnje u ono što pokušavam postići… kada smo se morali organizovati finansijski jer nimso htjeli ništa tražili ni od koga… kad se javilo poznato pitanje koje vjerujem da svi koji jure za svojim snovima postavljaju – isplati li se sva ova muka? Fizički, psihički, finansijski? Kad se strah vratio, a vraćao se često kako su se približavali dani kada ću se morati suočiti s "dva čudovišta" direktno. I susret s njima je bio monstruozan; doslovno mi je uzeo tlo ispod nogu, a opet me ispunio strahopoštovanjem i poštovanjem u isto vrijeme. Ne znam kojeg sam se od njih dvoje više bojala dok sam ih gledala iz skloništa smještenih u bazama, odakle bih započinjala uspone. Neću ulaziti u tehničke opise ova dva "čudovišta"; uostalom, opisani su na bezbrojnim stranicama.Svaki je drugačiji i mora mu se pristupiti u skladu s tim. Ono što je sigurno jeste da, bez obzira koliko sam članaka pročitala ili koliko sam videa pogledala na internetu, ništa vas ne može uistinu pripremiti za ono što vas čeka. 25. jul 2024 – Eiger: Prvi i najvažniji faktor kod takvih uspona – i uspona uopšte – je vrijeme, a Bogovi vremena bili su s nama na oba uspona. Na Eigeru su bili nešto povoljniji, pa je ovo "čudovište" prvo iskušalo moju snagu. Od početka uspona do kraja. S obzirom na strme litice i nestabilne stijene, sva su mi čula bila na oprezu. Svaki pokret, svaki korak, svaka misao, svaki udisaj morao je biti savršeno usklađen – nije bilo mjesta za pogrešku. Osjećala sam se dobro, metri su prolazili polako, a moje tijelo me je poslušno pratilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Na trenutak sam zaboravila ‘bol uspona’, zaslijepljena nevjerovatnim pogledom koji se pružao oko mene. Pomislila sam koliko sam blagoslovljena što sam tamo. I vrh, oh, taj vrh… oslobađanje je dolazilo, opravdanje mjeseci, godina truda je bilo blizu. Suze su zalile moje nasmijano lice. Bila sam srećna, ganuta, ponosna što sam uspjela. Eksplozija emocija se proširila oko mene, viknula sam svom Kostasu (koji fizički nije bio uz mene, ali sam znala da će me čuti) da smo to uspjeli. Nisam htjela sići odatle. No, čekao me nevjerovatno težak spust, opasan, s nepreglednim grebenima. Pogled mi je morao biti usmjeren samo na stopala, a euforija uspona morala je ustupiti mjesto smirenosti potrebnoj za silazak. Kad su moja stopala konačno dotakla siguran, snijegom prekriveni ledenjak, golemi prelazak planine, od kolibe Mitelegi preko južnog grebena do Jungfraujoha, bio je gotov. Jedan pogled na ovu nevjerovatnu planinu nije bio ništa više od moje tihe zahvalnosti što me je prihvatila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Na trenutak – samo dva dana – dopustila sam sebi da uživam ​​u euforiji uspješnog uspona na Eiger, ali čekalo me još jedno ‘čudovište’. Ne znam zašto, ali ovog sam se više bojala. Noću nisam mogla spavati, budila sam se u znoju. Pitala sam se što me spopalo. Iz onoga što sam pročitala, Eiger je, iako nešto niži od Materhorna, tehnički teži, sa zastrašujuće otkrivenim dijelovima. Je li me reputacija planine više plašila? Njegova istorija? Njegov impozantni piramidalni oblik, čija je ljepota oduzimala dah, a istovremeno ispunjavala strahopoštovanjem i strahom? Je li se moje tijelo oporavilo od teškog uspona na Eiger da bi podnijelo još jedan jednako zahtjevan? Osjećala sam se fizički dobro, bez ikakve nelagode. Toliko misli mi prolazilo kroz glavu. Moj Kostas me je umirivao govoreći mi da će sve biti u redu. Bila sam sigurna da je i on zabrinut, duboko u sebi, ali nije to želio pokazati. 30. jul 2024 – Materhorn: I tako je planina iz “Toblerone” čokolade mog djetinjstva stajala preda mnom. A ja sam stajala ponizno pred njom, drugim ‘čudovištem’. Činilo mi se da će pasti na mene, da će me zdrobiti. Drhtaj mi je prošao cijelim tijelom. Ne znam koliko sam sati bila tamo, samo ga gledajući, zaleđena njegovom ljepotom. Pitao sam se, dok sam gledala njegove strme grebene i uspravna lica, zar se namjeravam popeti na njih? Podsjetili su me na oštricu noža, 1.200 metara uspona, bez šale. Sad više nije bilo povratka. Bogovi vremena biće uz nas, što je bilo najvažnije za takav uspon. I bila sam spremna živjeti svoj san do kraja. Nakon četiri sata, tiho sam pozdravila svijet sa 4.478 metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Vrisak ekstaze nije izlazio iz mojih usta, a ja sam stajala ‘paralizovana’, ne želeći poremetiti čaroliju trenutka, tiho se moleći da traje zauvijek. Tanka magla spriječila me da uživam u pogledu, ali je i sakrila moje suze. Suze iscrpljenosti, suze straha, suze godina truda, suze žrtve, suze ispunjenja, radosti i zahvalnosti , suze zadovoljne, suze za mojim Kostasom koji nije mogao vidjeti takvu ljepotu ali ju je vidio mojim očima, suze dugog putovanja ispunjenog mnogim nedaćama, koje me same nisu mogle zaustaviti, i suze zbog puno lijepih trenutaka koji su me tjerali naprijed, suze jer sam uspjela… Dok sam stajala ispred kolibe Hornli, odakle smo prije osam i po sati krenuli na uspon, sada sam drugim očima gledala ovo ‘čudovište’, ne mogavši ​​se lako oprostiti s njim. "Morala sam čekati jedanaest godina da te upoznam" – šapnula sam mu na uho…&nbsp; "Mogla sam biti Penelopa! I ti si me s radošću čekao, to si mi pokazao, osjetila sam, hvala ti, zahvalna sam ti na ovome. Dobro, sad idem, nema više suza, ali prije nego se pozdravim, pomozi mi da ugasim onu ​​vatru o kojoj smo pričali, da napravim mjesta za sljedećeg. Idemo zajedno: jedan, dva, tri…”

Dragana Čejović – prva Crnogorka koja je osvojila sniježne divove Evrope

Nikšićanki M.Č. izrečena je mjera nadzora zabrana njenoj sestri zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.&nbsp;
- M.Č. se sumnjiči da je 6. aprila u Nikšiću, primjenom nasilja i prijetnjom da će napasti na život i tijelo njene sestre, a u prisustvu djece oštećene, ugrozila njen tjesni i duševni integritet - saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću.

Nikšićanki zabranjen prilaz njenoj sestri, prijetila joj pred djecom

Funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević kazao je da Nikšiću ne treba još jedan Saša Mujović.
- Dok Evropski savez podržavaju ugledni Nikšićani, intelektualci, nestranačke ličnosti i ljudi koji misle svojom glavom, poput Boža Koprivice, Jelene Nenezić, Dragane Erjavšek, Dragane Tripković, Bobana Batrićevića, Sanje Orlandić, Lele Milošević, Seada Šabotića… Dok se na našoj listi, počev od nosioca, Ivana Radojičića, nalaze nestranački kandidati poput Marka Petrovića Njegoša, Bojane Mijović, Almere Hodžić, Dušana Vukotića Vuda… Pokret Evropu sad i Zorana Mrkića podržava propali bivši ministar energetike Saša Mujović - kazao je Zirojević. Onaj kojeg je na toj poziciji prevaspitavala Marina Jočić, na kraju ga i smijenivši. Onaj koji se ništa boljim ne pokazuje ni u Glavnom gradu - naveo je Zirojević.
On je poručio da je izbor za Nikšićane jasan.
- Svi ovi ljudi koje sam pobrojao i Evropski savez 8, a ne još jedan Mujović u Nikšiću - piručio je Zirojević.

Zirojević: Izbor za Nikšićane je jasan - Evropski savez, a ne još jedan Mujović

Osim problema sa stanovanjem, veliki problem Roma je krug siromaštva, iz kojeg se upravo izlazi obrazovanjem, ali praksa je pokazala da iako imamo obrazovane Rome imamo i problem zapošljavanja - kazala je aktivistkinja za prava Roma Selma Drini, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E.
Pravi trenutak je, kaže Drini, da se na Svjetski dan Roma govori o bogatoj kulturi i tradiciji Roma, kao i o &nbsp;lijepim običajima.
- Ovo je pravi trenutak da se govori o našim dobrim običajima koji treba da se poštuju u romskoj zajednici i o svim tim stvarima koje su pozitivne, a tiču se romske zajednice. Ponosna sam na svoju zajednicu što je sačuvala običaje i tradiciju, a najviše sam ponosna na moj narod zato što se nikad nijedan rat nije vodio pod romskom zastavom - rekla je Drini.
Pripadnici romske zajednice se suočavaju sa mnogo problema, podsjeća Drini, ali se o tim problemima mora više govoriti, jer je to jedini način da se razvije svijest svih zajednica o tim problemima.
- Ne možemo mi sami riješiti naše probleme već nam je potrebna i većinska zajednica, da nas razumiju, podrže, i nikako ne traže od nas da se mi promijenimo, već da nas prihvate ovakvima kakvi jesmo - istakla je Drini.
Dodaje da eje edan od najvećih problema sa kojom se članovi romske zajednice suočavaju stanovanje, jer većina živi u nehumanim uslovima.
- Osim problema sa stanovanjem veliki je problem krug siromaštva. Moje mišljenje je da se iz kruga siromaštva upravo izlazi obrazovanjem, jer je obrazovanje ključ svega, ali opet, praksa je pokazala da mi, iako imamo obrazovane Rome imamo i problem zapošljavanja. Bez obzira što su oni obrazovani ne mogu se zaposliti. Tako šaljemo lošu sliku nekim mlađim generacijama koje se ugledaju na starije i kažu: evo on je završio školu pa nema zaposlenje - zaključila je Drini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Drini: Nikad se nijedan rat nije vodio pod romskom zastavom

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 12.360 eura za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za april.
Iz tog Vladinog resora kazali su da je za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđeno 7.860 eura, dok je za isplatu stipendija za studente obezbijeđeno 4.5 hiljada eura.
- Stipendija za studente iznosi 300, a za srednjoškolce 60 eura - dodaje se u saopštenju.
Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Za stipendije za srednjoškolce i studente RE populacije 12.360 eura

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: planinarenje