Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.
Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.
Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.
Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.
- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

Kompanija Plantaže ostvarila je u prošloj godini pozitivan neto rezultat od 1,05 miliona eura i najveći prihod u posljednjoj deceniji u iznosu od 34,9 miliona eura.
Kompanija je, kako je saopšteno nakon usvajanja finansijskog izvještaja za prošlu godinu, ostvarila značajan napredak u ključnim poslovnim segmentima, što se najbolje reflektuje kroz pozitivan rezultat poslovanja ostvaren u prošloj godini.
- Fokus na efikasno upravljanje resursima, optimizaciju poslovnih procesa i održiv rast rezultirao je najboljim poslovnim rezultatom u posljednjih pet godina, najvećim nivoom prihoda u posljednoj deceniji, stabilizacijom troškova uprkos izazovu rastuće inlfacije, dobrim rezultatima na strateški važnim tržištima i značajnim smanjenjem finansijskih obaveza - navodi se u saopštenju kompanije.
Kompanija je prošlu godinu zaključila sa pozitivnim poslovnim rezultatom koji prije oporezivanja, iznosi 230 hiljada eura, a nakon oporezivanja 1,05 miliona eura. 
 
- Na ovakav rezultat značajno je uticalo, između ostalog, rast prihoda, kontrola troškova i povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda od 800 hiljada eura - rekli su iz Plantaža.
EBITDA, kao ključni pokazatelj operativne efikasnosti, nastavlja svoj pozitivan trend. Nakon što je u 2022. godini bila negativna preko četiri miliona eura, u 2023. godini je prešla u pozitivnu zonu od 800 hiljada eura, dok se u prošloj godini bilježi dalji rast i značajno bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu od 5,4 miliona eura, čime se potvrđuje održivost poslovnog modela i jačanje finansijske stabilnosti.
- Rast EBITDA ne samo da potvrđuje da je kompanija stabilizovala poslovanje, već i osigurava finansijsku fleksibilnost potrebnu za dalji razvoj, investicije i jačanje tržišne pozicije - dodaje se u saopštenju.
Na kraju prošle godine ukupne obaveze kompanije smanjene su gotovo milion EUR u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati, kako se poručuje, nedvosmisleno potvrđuju odgovorno upravljanje finansijama i posvećenost dugoročnoj stabilnosti kompanije, što dodatno učvršćuje poziciju kompanije na tržištu.
Plantaže su u prošloj godini ostvarile najveći prihod u posljednjoj deceniji u ukupnom iznosu 34,9 miliona eura, što je sedam odsto više u odnosu na 2023.
- U prošloj godini zabilježen je snažan rast prihoda od prodaje flaširanih proizvoda, koji su na svim tržištima porasli deset odsto, kao rezultat dobre poslovne strategije i prilagođavanju tržišnim trendovima. Na domaćem tržištu u prošloj godini zabilježen je rast prihoda osam odsto, dok su međunarodna tržišta zabilježila rast od 12 odsto - rekli su iz Plantaža.
Posebno značajan rezultat postignut je na ključnim tržištima Crne Gore i Srbije, gdje je premašen nivo prodaja iz 2019. godine, što dodatno potvrđuje snagu i prepoznatljivost brenda Plantaža.
- U prošloj godini ostvaren je značajan napredak u segmentu ugostiteljstva i vinskog turizma. Prihod od ugostiteljstva u prošloj godini višestruko je veći od prihoda ostvarenih ranijih godina, odnosno 21 odsto veći od prihoda ostvarenih u 2023, što potvrđuje da ugostiteljska djelatnost postaje sve značajniji generator prihoda za kompaniju. Ovi rezultati potvrđuju uspješnu diversifikaciju izvora prihoda i kontinuirani razvoj svih segmenata poslovanja - navodi se u saopštenju.
Uprkos nepovoljnim klimatskim prilikama koje su dramatično uticale na proizvodnju vina širom Evrope, pri čemu su mnoge zemlje zabilježile značajno smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodne godine, proizvodnja grožđa bilježi oporavak u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu. U odnosu na 2023. godinu proizvodnja vinskog i stonog grožđa u prošloj godini bila je 30 odsto veća, sa veći prinosima grožđa u odnosu na zemlje regiona.
- U odnosu na 2023. godinu, proizvodnja breskve i nektarina bila je na nivou prethodne. Proizvedeno je i 185 tona ploda masline, što je skoro četiri puta veći prinos od prinosa iz 2023. godine. Proizvodnja maslina i maslinovog ulja sa desetak tona, prije samo sedam do osam godina, stigla je do respektabilne godišnje proizvodnje od preko 100 tona, koja će u narednim godinama, kako novozasađena stabla masline budu ulazila u fazu rodnosti, u kontinuitetiu rasti - precizira se u saopštenju.
Ulaganja u razvoj i modernizaciju poslovanja bila su jedan od ključnih fokusa Plantaža u prošloj godini, što potvrđuje i činjenica da je realizovan investicioni ciklus vrijedan preko tri miliona eura.
- Ovo predstavlja rast od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Investicije su bile usmjerene, prije svega, na podizanje novih zasada, modernizaciju opreme i sprovođenje građevinskih radova koji povećavaju efikasnost i proizvodne kapacitete - kazali su iz Plantaža. 
 
Ukupni rashodi u prošloj godini iznose 35,4 miliona eura i blago su ispod nivoa iz 2023. godine.
- U strukturi ukupnih rashoda dominiraju troškovi radne snage, kao i troškovi materijala i energije. U prošloj godini u odnosu na prethodnu, trošak bruto zarada stalno zaposlenih veći je šest odsto u odnosu na 2023. godinu. Razlozi za to su objektivni i posljedica su: uvećanje obračunske vrijednosti boda osam odsto od maja 2023. godine, primjena novog kolektivnog ugovora od početka prošle godine, uvođenje obaveze plaćanja rada nedjeljom, nakon stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, uvećanje troškova sezonske radne snage zbog globalnih i tržišnih uslova rada u sektoru poljoprivrede i vinogradarstva. Ipak, u poređenju sa 2019. godinom, ukupni troškovi radne snage su niži preko dva miliona eura navodi se u saopštenju.

Pozitivan neto rezultat Plantaža

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Ekonomska redakcija Stege u sastavu Vladimir Nikaljeviš dipl ecc i prof. dr Vesna Maraš, danas je upoznala ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića sa rezultatima poslovanja AD Plantaže i izrazili zabrinutost za budućnost ove kompanije kao nosioca vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i našeg najznačajnijeg brenda, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ukazano je, ističu, i na aktivnosti Stege, kojima je upozoravana Vlada, da uvođenjem akciza na mirna vina za domaća vina, čine manje konkurentnom njihovu ponudu, tim prije što ni jedna država u okruženju nema akcize.&nbsp;
Joković je izjavio da sagledavajući podatke i suprostavljene zaključke da će se direktno upoznati u Plantažama o ukupnim podacima konstatujući da je u pitanju teško stanje i da se traži pravi model prevazilaženja stanja pozivajući i Stegu da da doprinos.&nbsp;
Stega, cijeneći značaj vinogradarstva za ukupnu ekonomiju Crne Gore poziva Skupštinu Crne Gore da na temu: Budućnost crnogorskog vinogradarstva, shodno članu 108 Ustava, pokrene postupak interpelacije o radu Vlade u ovoj oblasti.&nbsp;
Oni će, kako su saopštili, povodom reakcije menadžmenta Plantaža, objavljene u medijima izaći sa novim podacima narednog dana.&nbsp;

Stega upoznala Jokovića sa rezultatima poslovanja Plantaža, u pitanju loše stanje

Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.
To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.
Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.
- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.
Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.
- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;
Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.
- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.
Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).
- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.
Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.
- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.
<h2>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</h2>
Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.
- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.
Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.
- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.
<h2>BUNAR BEZ DNA</h2>
Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.
- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.
Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.
- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.
Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;
- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.
I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.
- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.
Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.
- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

Vina Plantaža ostvarila su istorijski uspjeh na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini Spring Tasting 2025, osvojivši ukupno sedam zlatnih medalja, uključujući dvije velike zlatne medalje i prestižno priznanje Best of Show - Montenegro. 
 
Iz kompanije su kazali da na taj način ne samo da je dodatno učvršćen status lidera vinske industrije regiona, već su Plantaže potvrdile izuzetnost crnogorskog Vranca na svjetskoj sceni. 
 
Oni su saopštili da su velike zlatne medalje osvojili Grand reserva – ekskluzivno arhivsko vino koje svjedoči o vrhunskoj eleganciji i potencijalu crnogorskog terora i Crnogorski premijer, koji je ponio i titulu Best of Show - Montenegro, čime je zvanično proglašeno za najbolje crnogorsko vino na ocjenjivanju. 
 
Zlatne medalje osvojili su i premium bijelo vino Nota i premium crvena vina Epoha, Vladika, Vranac Barrique i Vranac Pro Corde. 
 
Na Mundus Vini Spring Tastingu, održanom u njemačkom Nojštatu, više od 250 vinskih eksperata iz 55 zemalja ocjenjivalo je vina iz 45 zemalja. 
 
- U tako prestižnoj konkurenciji, ovaj rezultat svjedoči o vrhunskom kvalitetu vina Plantaža. Posebno je značajno što su Plantaže, uz samo dvije vinarije iz regiona bivše Jugoslavije uspjele da osvoje velike zlatne medalje i dostignu ovaj nivo priznanja - rekli su predstavnici Plantaža. 
 
Oni su dodali da su oba velika zlata pripala vinima proizvedenim od autohtone sorte Vranac, što dodatno ističe njegovu superiornost na međunarodnoj sceni. 
 
- Ovo istorijsko priznanje za Vranac je potvrda naše posvećenosti vrhunskom kvalitetu. Posebno nas raduje što su međunarodni eksperti prepoznali i potvrdili vrhunski potencijal Vranca, sorte koja je srce crnogorskog vinogradarstva - naveli su iz Plantaža. 
 
Plantaže, kako su kazali, dosljedno potvrđuju visoke standarde kvaliteta, jačajući na taj način prepoznatljivost crnogorskih vina na svjetskoj vinskoj mapi. 
 
- Vina kojima svijet vjeruje, i u kojima uživaju milioni potrošača širom svijeta, još jednom su dokazala svoju izuzetnost i autentičnost - poručili du iz kompanije.

Plantaže osvojile sedam zlatnih medalja na Mundus Vini Spring Tastingu

“Tuča” tridesetovagustovaca oko jednog od najvećih crnogorskih brendova, kompanije “Plantaže” traje od uspostavljenja nove vlasti 2020. godine do danas. Tadašnji Demokratski front, kao najuticajniji subjekt u novoj strukturi vlasti je na čelo Plantaža instalirao provjereni i lojalni kadar, pa je nakon više peripetija, upravljanje kompanijom preuzeo Igor Čađenović, čija je jedina preporuka bila to što je brat vozača lidera NSD i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Drugih reference nije imao, jer u svojoj biografiji nema nijede stavke koja može imati i ima dodira sa upravljanjem kompanijom, a posebno nema stručnih referenci. Osim toga, u više navrata označavan je kao neko ko je kupio diplomu ekonomskog fakulteta na jednoj od mnogobrojniih destinacija u regionu. Pokušaji da se ustanovi činjenično stanje, provjeri diploma, nakon više prijava, za sada ne daje rezultate. Standard je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da su iz Uprave za inspekcijske poslove pokušali da “ostvare uvid” u personalni dosije Čađenovića, ali su u tome spriječeni, jer dosije nije bio u “Plantažama” već negdje u policijskim i tužilačkim fiokama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8" data-rendition-name="original" width="1022" height="1443" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Postupajući po predmetnoj inicijativi, od strane lica prisutnog kontroli i odgovornog lica u pravnor licu, data je izjava da se personalni dosije izvršnog direktora 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA, i dalje nalazi kod Ministartava unutrašnjih poslova, Uprave policije Cme Gore, Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, te da do dana 29.04.2024.godine (dan vršenja inspekcijskog nadzora), nije vraćen u 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA”, napisali su inspektori nakon drugog pokušaja da utvrde validnost diplome Čađenovića. Svjedoci kontrole su inspektorima Uprave za inspekcijske poslove pokazali Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od 27.04.2023.godine, izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. - Na osnovu gore navedenog, te kako postupajući inspektor nije mogao ostvariti uvid u personal dosije zaposlenog, to će isti u okviru vršenja inspekcijskog nadzora, obratiti se za saradnju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Uprave policije, Regionalnom centru bezbijednosti Centar, Odjeljenju bezbijednosti Podgorica. Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, radi dostavljanja dokumentacije neophodne za pravilno utvrdivanje činjeničnog stanja - najavili su inspektori. Godinu kasnije, tog odgovora od MUP-a i ostalih instance navedenih u dopisu, nema. Ili je odgovor možda stigao ali se brižljivo čuva u nekoj od sklonjenih ladica Uprave za inspekcijske poslove. Standard je uputio pitanja ali nije dobio odgovor u vezi sa ovim predmetom ni od policijske instance, niti od Uprave za inspekcijske poslove. Nema odgovora na pitanje – da li je MUP CG vratio personalni dosije izvršnog direktora “Plantaža” Igora Čađenovića jer ste u izvještaju o nadzoru iz aprila prošle godine utvrdili da je pomenuti dosije izuzet od strane MUP-a, niti odgovora o tome da li je UIP dobio odgovor od MUP-a u vezi sa predmetom. Dakle, tu je sve stalo i ovom trenutku nemoguće je utvrditi da li neka institucija radi na provjeri diplome čovjeka koji upravlja jednim od najvećih resursa Crne Gore.

Diploma direktora Plantaža “zaglavila” u MUP-u ili UIP-u

Poslanici opozicije Oskar Huter, Aleksandra Despotović, Drita Llola (DPS), Branislav Nenezić (SD) i Ana Novaković-Đurović (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimira Jokovića zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.
- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva
Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.
- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

STEGA poziva Skupštinu Crne Gore da se što prije inicira interpelacija vezana za strategiju upravljanja u oblasti vinogradarstva, saopštio je za Portal ETV Vladimir Nikaljević, a Državnu revizorsku instituciju da uradi reviziju poslovanja „Plantaža“. - STEGA upozorava crnogorsku javnost da se nastavlja rasprodaja i devastacija „Plantaža“, koja se ogleda u rasprodaji i prenamjeni državne imovine - upozorio je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"><figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Portal ETV objavio je juče da je izvršni direktor kompanije „13. jul - Plantaže“ Igor Čađenović uputio zahtjev ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću u kojem traži promjenu namjene dijela zemljišta pod vinogradima uz bulevar Podgorica-Tuzi. U dopisu u koji Portal ETV ima uvid, tvrdi da blizina saobraćajnice, odnosno izduvni gasovi iz automobila, utiču na prinos grožđa i njegov kvalitet, pa predlaže da se taj dio zemljišta pretvori u industrijsku zonu. Podsjetio je da je kompanija „13. jul – Plantaže“ vlasnik oko 155 hektara katastarske parcele br.7935/7 KO Podgorica Ill, koja je u većem dijelu pokrivena zasadima vinograda. - Postojeće zemljište je u sadašnjoj namjeni u kontaktnom pojasu sa Bulevarom u dužini oko 1,5 kilometara, a na udaljenosti od oko 15 metara od istog. Uzimajući u obzir činjenicu da se navedenim bulevarom odvija velika gustina saobraćaja, to imamo za posljedicu uticaj izduvnih gasova na prinose grožđa, kao i njegov kvalitet, a u krajnjem smanjen i ukus - obrazložio je Čađenović svoj zahtjev. Zagađenje vazduha i zemljišta iz izduvnih gasova, mikročestica, teških metala i prašine, piše u dopisu, može smanjiti čistoću i nutritivnu vrijednost plodova, dok visoke temperature i vibracije s puta „stvaraju stres za biljke“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27" data-rendition-name="original" width="804" height="573" loading="lazy" alt="Igor Čađenović"><figcaption>Igor Čađenović</figcaption></figure>  - Ovi faktori mogu dovesti do nižih prinosa, oštćenja plodova, njihovog sporijeg sazrijevanja, i povećanog rizika od bolesti. Sve zajedno, to negativno utiče na tržišnu vrijednost i ukupni kvalitet sirovine - navodi Čađenović. Ističe da su uvidom u Nacrt Prostornog plana Glavnog grada Podgorica, koji je usvojen na sjednici Vlade 8. decembra 2022. godine utvrdili da je na ovom potezu u jednom dijelu predviđena namjena „Industrija i proizvodnja“, površine oko devet hektara, dok je preostali dio po Nacrtu definisan kao poljoprivredno zemljište. - Uzimajući u obzir da se radi o zoni koja je već prepoznata kao potencijalna zona za razvoj i izgradnju komercijalnih objekata i koja stvara prilike za investicije i razvoj infrastrukture, a samim tim nova radna mjesta, ovim putem molimo da nam date saglasnost za promjenu namjene korišćenja, tj. proširenje zone koja bi planski bila predviđena kao industrija i proizvodnja na površini oko 30 hektara – piše u zahtjevu Jokoviću. Pravni osnov za podnošenje zahtjeva Čađenović temelji na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. On je Jokoviću predložio da se sastanu, kako bi Čađenovićevi saradnici ministru razjasnili sve eventualne nedoumice. - Zbog važnosti navedene teme, molimo Vas na hitno postupanje, kako bi Kompanija blagovremeno, pred nadležnim organima, inicirala promjenu namjene korišćenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta, označenog dio katastarske parcele 7935/7 KO Podgorica III iz lista nepokretnosti br.716 KO Podgorica III u zahvatu Prostornourbanističkog plana Podgorica (Sl.list Crne Gore”, br. 39/2010, 18/2012 1 6/2014 ) i u zahvatu Nacrta Prostorno-urbanističkog plana Podgorica (Odluka o donošenju Nacrta - 32. sjednica Vlade Crne Gore od 08.12.2022.godine) - zaključio je Čađenović u dopisu Jokoviću. STEGA - Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru je inicijativa grupe intelektualaca i intelektualki koja okuplja brojne stručnjake/inje iz raznih oblasti i oni u kontinuitetu upozoravaju na pogubne posljedice odluka rukovodstva po kompaniju „Plantaže“. U više navrata pozvali su Vladu da se hitno izjasni, jer u ime „države vrši vlasnička prava u 'Plantažama' i resorno ministarstvo poljoprivrede“. - Njihovo ćutanje na ovako važnu temu slobodni smo protumačiti kao saglasje sa ovakvom razornom politikom upravljanja državnom imovinom i državnim resursima – upozorili su ranije.

Kaćuša Krsmanović

Nikaljević: Nastavlja se rasprodaja i devastacija „Plantaža“

Kompanija "13. jul Plantaže" uputila je zahtjev ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću u kom traži promjenu namjene dijela zemljišta pod vinogradima uz bulevar Podgorica-Tuzi. Izvršni direktor Plantaža Igor Čađenović u dopisu Jokoviću, u koji je Portal ETV imao uvid, tvrdi da blizina saobraćajnice, odnosno izduvni gasovi iz automobila utiču na prinos grožđa i njegov kvalitet, pa predlaže da se taj dio zemljišta pretvori u industrijsku zonu. &nbsp; Čađenović je podsjetio da je kompanija "13. jul Plantaže" vlasnik oko 155 hektara katastarske parcele br.7935/7 KO Podgorica Ill, koja je u većem dijelu pokrivena zasadima vinograda. - Postojeće zemljište je u sadašnjoj namjeni u kontaktnom pojasu sa Bulevarom u dužini oko 1,5 kilometara, a na udaljenosti od oko 15 metara od istog. Uzimajući u obzir činjenicu da se navedenim bulevarom odvija velika gustinu saobraćaja, to imamo za posljedicu uticaj izduvnih gasova na prinose grožđa, kao i njegov kvalitet, a u krajnjem smanjen i ukus- naveo je Čađenović u dopisu.&nbsp; On tvrdi da zagađenje vazduha i zemljišta iz izduvnih gasova, mikročestica, teških metala i prašine može smanjiti čistoću i nutritivnu vrijednost plodova, dok visoke temperature i vibracije s puta "stvaraju stres za biljke".&nbsp; - Ovi faktori mogu dovesti do nižih prinosa, oštćenja plodova, njihovog sporijeg sazrijevanja, i povećanog rizika od bolesti. Sve zajedno, to negativno utiče na tržišnu vrijednost i ukupni kvalitet sirovine - navodi Čađenović. Uvidom u Nacrt Prostornog plana Glavnog grada Podgorica, koji je usvojen na sjednici Vlade 8. decembra 2022.godine u kompaniji su utvrdili da je na ovom potezu u jednom dijelu predviđenja namjena Industrija i proizvodnja, površine oko devet hektara, dok je preostali dio po Nacrtu definisan kao poljoprivredno zemljište.&nbsp; - Uzimajući u obzir da se radi o zoni koja je već prepoznata kao potencijalna zona za razvoj i izgradnju komercijalnih objekata i koja stvara prilike za investicije i razvoj infrastrukture, a samim tim nova radna mjesta, ovim putem molimo da nam date saglasnost za promjenu namjene korišćenja, tj. proširenje zone koja bi planski bila predviđena kao industrija i proizvodnja na površini oko 30 hektara - navedeno je u dopisu ministru Jokoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121019124_3da54e7c98d8e203834650e306601e47ad7186b42fb701ab7766e895440aa7c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121019124_3da54e7c98d8e203834650e306601e47ad7186b42fb701ab7766e895440aa7c2" data-rendition-name="original" width="648" height="880" loading="lazy" alt="Izvod iz nacrta Prostorno urbanističkog plana Podgorica"> <figcaption>Izvod iz nacrta Prostorno urbanističkog plana Podgorica(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Čađenović je naglasio da se pravni osnov za podnošenje ovog zahtjeva temelji na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.&nbsp; - Članom 21 Zakona o poljoprivrednom zemlištu propisano je da se pod trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, smatra svako iskorišćavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno onemogućava iskorišćavanje tog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (izgradnja objekata, pošumljavanje, ispuštanje štetnih i opasnih materija u količinama koje mogu oštetiti ili primijeniti proizvodnu sposobnost obradivog zemljišta i dr.) - istakao je on. Dodao je da je čanom 22 Zakona propisano da se trajna promjena namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta može vršiti samo ako je urbanističkim planom, odnosno prostornim planom sa detaljnom razradom predviđena promjena namjene. S obzirom na složenost materije, a u cilju pozitivnog rješavanja predmetnog zahtjeva, Čađenović Jokoviću predlaže i sastanak uz prisustvo saradnika kako bi razjasnili sve eventualne nedoumice na ovu temu. - Zbog važnosti navedene teme, molimo Vas na hitno postupanje, kako bi Kompanija blagovremeno, pred nadležnim organima, inicirala promjenu namjene korišćenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta, označenog dio katastarske parcele 7935/7 KO Podgorica III iz lista nepokretnosti br.716 KO Podgorica III u zahvatu Prostornourbanističkog plana Podgorica (Sl.list Crne Gore”, br. 39/2010, 18/2012 1 6/2014 ) i u zahvatu Nacrta Prostorno-urbanističkog plana Podgorica (Odluka o donošenju Nacrta — 32.Sjednica Vlade Crne Gore od 08.12.2022.godine) - zaključeno je u dopisu ministru Jokoviću.

Plantaže traže prenamjenu zemljišta pod vinogradima uz bulevar ka Tuzima: "Izduvni gasovi utiču na prinos i kvalitet grožđa"

„Gradska TV je Sorbona u odnosu na ono što je nekad bila“ – ocijenio je juče gradonačelnik Podgorice, univerzitetski profesor Saša Mujović u neuspjeloj odbrani lika i djela aktuelnog izvršnog direktora ovog lokalnog javnog servisa Vladimira Otaševića. UDRI MUŠKI - NA ŽENU Ono što je nekad bila Gradska TV, osnovana 2020. godine, a sa programom počela 2021, koju je vodila regionalno poznata novinarka Tamara Nikčević jeste medij koji je za kratko vrijeme bio prepoznat u državama regiona kao kuća koja je hrabro i odlučno stala u odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta građanskoe Crne Gore, njenog identiteta, istorije, kulture, jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584" data-rendition-name="original" width="768" height="524" loading="lazy" alt="NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV"> <figcaption>NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Branila je Gradska TV antifašističke temelje i vrijednosti na kojima je građena moderna Crna Gora, njeno građansko biće i sekularni karakter od najezde kleronacionalista. Upravo sve one vrijednosti koje od avgusta 2020. godine ugrožavaju prosrpske i proruske društveno-političke elite, pod potpunom kontrolom Crkve Srbije i Vučićeveog Beograda, koje su tada preuzele vlast u našoj zemlji i čiji je jedan od eksponenata Mujović. Gradska TV u vrijeme, dok je o programu odlučivala Tamara Nikčević, ugostila je skoro sve značajne regionalne intelektualce, ali i tadašnje i bivše državnike zemalja u okruženju. Hrabro i bez zadrške, izvještavali su o političkim procesima u Crnoj Gori i beskompromisno upozoravali na sve prijetnje po našu državu koje su stigle sa novim vlastima. KAD ,,SRPSKI SVET“ MELJE... Ključna prijetnja našoj zemlji, kako sa prvom proruskom i prosrpskom vladom Zdravka Krivokapića, tako i sa ovom trećom Milojka Spajića je velikodržavni projekat susjedene nam države – „srpski svet“. Projekat koji se naslanja na onaj veljesrpski Ilije Garašanina, koji je Srpska akademija nauka u vremenu Slobodana Miloševića prilagodila savremenom dobu, sa istim starim ciljevima. Šešeljev učenik, Aleksandar Vučić je, naslanjajući se u dobroj mjeri na varijable Vojislava Koštunice – uz upotrebu medijske tabloidne imperije – nastavio dalje da usavršava.&nbsp; Naravno, političari velikosrpskog sveta se mijenjaju, ali glavni nosilac te ideje je Crkva Srbije. Čije je političko čedo, po sopstvenom priznanju, i Saša Mujović, profesor iz kupaonice-krstionice.&nbsp; Za razliku od bivšeg premijera Krivokapića, takođe univerzitetskog profesora, Mujović, makar za sada, nije pokušao da nas uvjeri kako je snagom vjere moguće pomjerati i planine, ali je na pravoslavni svetac Bogojavljenje ponosno objavio snimak njegovog bogojavljenskog kupanja u krstionici neke crkve.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464" data-rendition-name="original" width="693" height="416" loading="lazy" alt="PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe"> <figcaption>PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Viđeli smo tako gradonačelnika, univerzitetskog profesora dok u kratkim gaćama - valjda po uzoru na ruskog diktatora Vladimira Putina, koji, takođe voli da sa javnošću dijeli svoje obnažene fotografije i snimke - izlazi iz te krstionice i skrušeno ponavlja: „Vaistinu se javi“.&nbsp; Gradonačelnik, univerzitetski profesor juče je, bljujući vatru po bivšem uredništvu Gradske TV, &nbsp;govorio i o - Sorboni. U stvari, Mujović je – dok je pljuvao po bivšem ureništvu Gradske TV – najviše govorio o sebi i sopstevnom moralnom kodu. I pokazao koliko je, duhom, daleko od Sorbone, a koliko je blizak krstionicama-kupaonicama Crkve Srbije. &nbsp; UDRI MUČKI - NA PEĆANINA U beznađu pokušaja da odbrani današnju Gradsku TV obrušio se i na svjetski poznatog bosansko-hercegovačkog i crnogorskog intelektualca, novinara, nekadašnjeg osnivača čuvenog neđeljnika ,,Dani“, aktuelnog advokata Senada Pećanina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt='NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin '> <figcaption>NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo je Pećanin imao, prije nekolike godine, autorsku emisiju na Gradskoj TV. To je, valjda, izazvalo Mujovića da se, ,,sa istorijske distance“ osvrne na rad i djelo Senada Pećanina.&nbsp; - Radi se o ,,velikom stvaraocu“ koji je poznat jer je u svom listu „Dani“, objavio fotografiju iz filma „Lepa sela lepo gore“, a kao aluzija na NATO bombradovanje Srbije... Radovati se tuđoj nesreći je najveći poraz koji čovjek može da doživi – kazao je gradonačelnik Podgorice. SRAMNO ZATIRANJE ISTINE Bestidno je Mujović prećutao da je Pećanin poznat zbog svog hrabrog djela, da je preživio opsadu Sarajeva iz kojeg je obavještavao svijet o golgoti toga grada. Pod opsadom je Sarajevo bilo 1.425 dana – od 5. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Ljudi su bili bez struje, vode, hrane, ljekova. Zna li Mujović išta o tome ili mu je ona voda iz krstionice ušla u uši? Ima li koga da pita za istorijske fakte: da je Sarajevo je pod opsadu stavila tadašnja JNA, ojačana srpskim dobrovoljcima, koja je ubrzo prerasla u srpsku vojsku. Koja je u BiH odgovorna, osim za najdužu opsadu jednog grada u modernoj istoriji, tako i za brojne druge užasne zločine i genocid u Srebrenici. Najveće zlodjelo počinjeno na teritoriji Evrope poslije Drugog svjetskog rata. Ali Mujoviću, naravno, sve ove činjenice nijesu bitne. Jedino čemu teži je, kao i kompletna elita na vlasti, bestidna kompromitacija svih i svega što ne podržava njihovu aktuelnu političku agendu.&nbsp; UDRI MUŠKI NA - JOŠ JEDNU ŽENU Ostrvio se Mujović juče u lokalnom parlamentu i na koleginicu Mirku Dević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf" data-rendition-name="original" width="954" height="792" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV "> <figcaption>JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  -... da li (je) u periodu Mirke Dević, bilo moguće očekivati da poziv dobije Milojko Spajić, mladi ministar finansija, došao iz Pljevalja, dobio japansku stipendiju, obrazovao se u inostranstvu. Vratio se u svoju zemlju, kako bi čuli neka njegova iskustva. Da li smo mogli očekivati da gost bude Jakov Milatović... – žalopoio je Mujović. Preskočio je, naravno, opet činjenice. Nije rekao da su i Dević, ali i ostali autori u Gradskoj TV u svoje emisije pozivali i predstavnike vlasti, koji su, međutim, odbijali gostovanja. Nespremni da se suoče sa činjenicama.&nbsp; U polemici sa odbornikom DPS-a Andrijom Klikovcem saopštio je i ono što očigledno njega i ostale iz vlasti najviše boli kada je u pitanju Gradska TV koju je stvarala Tamara Nikčević. -...da se grupacija koja je došla tada na vlast, predstavi kao neko ko je došao da porobi Crnu Goru, da je prodaju tamo negdje u Srbiju. Da se predstavi da su oni braniči Crne Gore i patriote. Ovi što su došli samo da ih nekako ispratimo i sačuvamo državu – izgovorio je Mujović. I to samo koji dan nakon što je objavljeno da je Bećir Vuković, iskreni negator Crne Gore - glasovima parlamentarne većine u Žiriju, uključujući dakle i Mujovićev PES – dobio Trinaestojulsku nagradu. Glorifikator fašista četnika, dobio je nagradu antifašističke Crne Gore?!&nbsp; Kakvo prizemno ruganje istoriji, morbodno poništavanje vrijednosti i etike, koje – očito – sasvim odgovara gradonačelniku Mujoviću, profesoru koji &nbsp;obrazuje i vaspitava nove naraštaje. &nbsp;&nbsp; TERORISTI ANTE PORTAS Ali, ništa ovđe nije iznenađenje. Naprotiv: beskrupulozni Saša Mujović je prava, istinska, slika i prilika nove Crne Gore na koju se – kako rekoše čelnici ,,avgustovske većine“ - moramo navići. Jer, ključna odlika aktuelnih političkih elita na vlasti u Crnoj Gori je beskrupuloznost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20" data-rendition-name="original" width="1000" height="1122" loading="lazy" alt="UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku "> <figcaption>UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  I, savim očekivano, njihova drskost prelazi granice dobrog ukusa, vaspitanja i kulture. A Vladimir Otašević je njihovo lice, medijsko. I zato im ne smeta njegova sramna objava na društvenoj mreži Fejsbuk gdje je publikovao, pa obrisao, sramotni komentar povodom događaja ispred Hrama Hristvog vaskrsenja u Podgorici. Otašević je ulijetanje automobilom u dvorište Hrama, jedne žene u nervnom rastrojstvu - kada su povrijeđene dvije žene – omah kvalifikovao kao &nbsp;bio akt terorizma.&nbsp; „Terorizam u Podgorici zbog, po svemu sudeći, paranoje i mržnje koju šire pojedini političari i kolege iz medija“ – zapisao ej Otašević, već spreman da piše, umjesto tužilaštva, optužnicu.&nbsp; I svi znamo, pa i gradonačelnik Mujović, zašto je Otašević baš ovo i ovako napisao na Fejsbuku, pa izbrisao, kada se ispostavilo da teorija o događaju ispred Hrama – da je osoba obuzeta antisrpskom histerijom počinila akt &nbsp;terorizma. Zato je Otaševićeva objava bila, u tom scenariju, i najava novog obračuna sa slobodnim medijima i novinarkama i novinarima u našoj zemlji, koji su stalna meta aktuelnih vlasti.&nbsp; Požurio je Otašević da se pokaže i dokaže. Servilno i podanički. I to, izgleda, Mujović cijeni, to klanjanje novinara čelnicima režima.&nbsp; Zbog toga ni Mujović, ni ostali mujovići iz Glavnog grada, ne razmišljaju da Otašević mora biti smijenjen, jer je pogazio profesionalne i etičke principe naše profesije. I nije se, čak, ni izvinio. A Vladimir Otašević bi, i bez sramne objave na Fejsbuku, morao biti razriješen – zbog dvostrukog negativnog izvještaja Državne revizorske institucije. I morao bi, upravo nakon nalaza DRI, biti u fokusu tužilaštva.&nbsp; Ali, umjesto reakcije Specijalnog, Višeg ili Vrhovnog tužilaštva, umjesto da uprava Glavnog grada koja postavlja čelnike Gradske TV ponudi smisleni odegovor ili reakciju nakon dokaza o neetičkom postupanju i nezakonitom djelovanju Vladimira Otašević, Mujović i njegovi su se juče bavili etiketiranjem Tamare Nikčević, Senada Pećanina, Mirke Dević... I, naravno, DPS-om.&nbsp; I tako su, bljujući vatru po drugima, ljudi iz uprave Podgorice kroz usta gradonačelnika Mujovića, opet progovorili najviše o sebi i svojim moralnim postulatima. Koji su opasno bliski onim iz vremena druga tužitelja Višinskog ili glavnog meštra NKVD-a Berije... Ili, da bude ideološki bliže veljem vjerniku Saši Mujoviću, onim crkvenim istjerivanjima đavola... Ostaje nada da je ovo katarza. Proces koji kao društvo moramo proći. Mada, ćutanje tihe većine u društvu ne ukazuje na brze promjene i više je dokaz da je Crna Gora zaglavljena u nekom kafkijanskom procesu...

Mujović dokazao da mu je krstionica SPC bliža od Sorbone

Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja - pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor, Igor Kumburović.
Kako je istakao, u okviru ovog projekta, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu. Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu.
- Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema - &nbsp;kazao je Kumburović.
On je naveo da, rimjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.
- Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor - naglasio je Kumburović.
Kako zaključuje, ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi.

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu sa ciljem smanjenja troškova poslovanja

Skupština Glavnog grada usvojila je Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe na teritoriji Glavnog grada Podgorice, čime se daju povlastice osobama sa invaliditetom, penizonerima i svim osobama starijim od 60 godina.
Odbornici su usvojili i Završni račun budžeta Glavnog grada za 2024. godinu.
Usvojen je i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”, kao i odluka za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma.
Usvojeni su i Izvještaji o radu gradskih preduzeća i ustanova, dok podršku nije dobio Izvještaj o radu GP „Sportski objekti“.
Odbornici Glavnog grada završili su raspravu o Završnom računu budžeta Glavnog grada za 2024. godinu, a vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer je ponovo upozorio da sudski sporovi mogu u narednom periodu predstavljati veliki fiskalni uticaj na budžet Glavnog grada. Odbornici opozicije su ocijenili da završni račun nije tehnički ispravan, te da se razlikuju cifre u budžetu i završnom računu budžeta.
Završena je rasprava i o Predlogu odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, a i odbornici opozicije su najavili da će podržati ovu odluku.
Odbornici su raspravljali i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”.
Na sjednici je raspravljano i o odluci za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma, a direktor preduzeća „Putevi“, Radoš Zečević je naveo da je ovo veliki potez i da bi se na ovaj način preduzeće oslobodilo zavisnosti od drugih.

Odbornici usvojili odluku o besplatnom prevozu za penzionere i socijalno ranjive

I dok se na Kruševom ždrijelu na Cetinju svakodnevno okupljaju građani i građanke u znak protesta zbog, kako navode, institucionalnog sloma koji je prethodio dvjema tragedijama u kojima je život izgubilo ukupno 23 nevinih ljudi, &nbsp;među kojima i četvorica dječaka: Marko, Mašan, Jovan i Vukan, &nbsp;ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović javnosti se obraća sa porukama “ponosa” na rad Uprave policije.
Šaranović je večeras putem saopštenja izrazio “ponos” na Upravu policije Crne Gore i njenog direktora Lazara Šćepanovića, osvrćući se na njegovo gostovanje u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
- Građani koji su imali priliku da večeras gledaju gostovanje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića još jednom su dobili potvrdu da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Vlada Crne Gore ne prave kompromise u borbi protiv kriminala - naveo je Šaranović.
On je dodao da će Ministarstvo uložiti zadnji atom snage da ovoj zemlji "vrati dostojanstvo".
- &nbsp;Uložićemo zadnji atom snage da ovoj zemlji vratimo državno dostojanstvo, istrijebimo svako zrno kriminala iz sektora bezbjednosti, pobijedimo organizovani kriminal i vratimo narušeno dostojanstvo i čast policijskoj uniformi - poručio je Šaranović.
O ličnom dostojanstvu i odgovornosti ni ovog puta ministar ni riječi.

Odgovornost za ugašene dječje živote nije u fokusu: Šaranović je ponosan na rad Uprave policije pod vođstvom Šćepanovića

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: plantaze