Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, naveo je da saopštenje iz Kabineta predsjednika Crne Gore predstavlja pokušaj da se opravda odluka koja nije vođena ustavnim razlozima, već privatnim dogovorima i ličnim interesima pojedinaca iz njegovog kabineta.
- Institucije rade zajedno za javni interes. Skupština Crne Gore, Vlada Crne Gore i Opština Tuzi partnerski učestvuju u projektu oporavka Plantaža, kako bi se kompanija izvukla iz višegodišnje krize i ponovo postala uspješna i održiva. Pokušaji da se ovaj proces uspori zarad privatnih interesa neće uspjeti - naveo je Đeljošaj.&nbsp;
On je kazao kako će se Plantaže oporaviti nakon godina propadanja koje su obilježile uprave Verice Maraš i Nebojše Vuksanovića i političke odluke Jakova Milatovića, koje su išle na štetu građana Tuzi, Plantaža i državne imovine.
- Naša opština nije poligon za privatne dogovore. Od 2021. godine svjedočimo pokušajima da se budžet Tuzi oslabi kako bi pojedinci ostvarivali ličnu korist. Albanski forum je i tada, i sada, jedina brana takvim zloupotrebama, i taj stav se neće promijeniti bez obzira na političke pritiske - dodaje Đeljošaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, izmjena zakona koju je inicirao Nebojša Vuksanović 2021. godine za Milatovića nije problematična, jer je to, kako kaže, bio zakon samo za jedan cilj: finansijski uništiti Opštinu Tuzi i obezbijediti procenat za ekipu iz kabineta Milatovića.
On je istakao i da je podrška Plantažama jasna i nedvosmislena.&nbsp;
- Novo rukovodstvo, predvođeno Nikolom Tripkovićem, ima znanje i integritet da kompaniju vrati na pravi put. Opština Tuzi je spremna da pruži svu podršku, uključujući privremeno oslobađanje od poreza, kako bi se kompanija stabilizovala i poslovala pozitivno, u interesu svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca. Pitanje đedovine neće biti zaboravljeno. Naravno da ćemo biti istrajni da se provjeri kako je naša đedovina prešla iz statusa korišćenja na trajno vlasništvo Plantaža. Kroz institucije sistema tražićemo povraćaj te imovine ili adekvatnu kompenzaciju. To je proces u kojem ćemo istrajati, jer niko nema pravo da otima ono što pripada našim precima i našoj zajednici - istakao je Đeljošaj.&nbsp;
On smatra i da su politički pritisci na institucije neprihvatljivi.&nbsp;
- Pokušaji da se policija i tužilaštvo koriste za obračun sa predstavnicima naše zajednice predstavljaju opasan presedan i zloupotrebu državnih organa. Albanski forum očekuje da institucije ostanu nezavisne i da štite zakon, a ne privatne interese - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nemoralno je, kako kaže Đeljošaj, govoriti o prijetnjama koje ne postoje.&nbsp;
- Sve što sam napisao u privatnoj komunikaciji sa predsjednikom već se desilo – reagovali su svi nivoi, od Crne Gore do Sjedinjenih Američkih Država, i reagovaće uvijek dok god bude pokušaja da se opština Tuzi finansijski ugrozi. To nijesu prijetnje, to je legitimna i demokratska reakcija na nepravdu - istakao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kultura i moral državnog rukovodstva ogledaju se u postupcima.&nbsp;
- Objavljivanje privatne komunikacije sa mnom putem “screenshotova” samo potvrđuje nivo političke kulture i odgovornosti aktuelnog predsjednika Crne Gore - naglasio je Đeljošaj.&nbsp;
Nažalost, istile, taj čin je slika i prilika stanja institucije predsjednika i onoga ko je trenutno obavlja.
- Zamislite da imam nivo porodičnog vaspitanja i kulture kao Milatović i objavim šta mi sve piše privatno o ljudima koji su ga i doveli na mjesto predsjednika?! Javnost mora znati, odluke o porezu na nepokretnost donosi nadležni organ lokalne uprave, a ne predsjednik opštine. Svaki pokušaj da se kao ovo radi za moju neku odgovornost i nezakonito postupanje veže za mene kao nekadašnjeg predsjednika je namjerna manipulacija radi skretanja pažnje sa pravih razloga vraćanja zakona - dodao je on.&nbsp;
Što se tiče zahtjeva za njegovu smjenu, on ističe da mu funkcija nije poklonjena, već je dobio povjerenjem građana na izborima, koje je, kako dodaje, dobijao više puta zaredom.&nbsp;
Funkcija je za mene odgovornost prema građanima, ne privilegija. Ako jednog dana, zaslugom, a ne političkim kalkulacijama iz rezervne klupe, dobijete podršku kakvu sam ja dobio, možda ćete razumjeti značenje pravog legitimiteta i odgovornosti. Albanski forum će nastaviti da štiti interese građana Tuzi i cijele albanske zajednice i doprinjeti razvoju Crne Gore. Nećemo dozvoliti blokadu razvoja naše opštine, niti pokušaje političkog disciplinovanja Albanaca. Javni interes nije na prodaju, a Plantaže će postati uspješna kompanija zahvaljujući saradnji države, opštine i novog menadžmenta, uprkos svim pokušajima da se proces oporavka zaustavi - zaključio je Đeljošaj.&nbsp;
Podsjetimo, Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.&nbsp;
Ovo mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je u prethodnim danima ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.
Podsjećamo i da je Milatović zbog vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje dobio i prijetnje od Đeljošaja.
- Očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa, dobićeš odgovor kakav zaslužuješ - naveo je tada Đeljošaj u poruci upućenoj Milatoviću.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fministarstvo-finansija-predlog-o-izmjeni-i-dopuni-zakona-o-porezu-na-nepokretnosti-ne-treba-prihvatiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Đeljošaj: Odluka Milatovića nije vođena Ustavom već privatnim interesima

Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.
Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.
Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.
Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.
- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

Kompanija Plantaže ostvarila je u prošloj godini pozitivan neto rezultat od 1,05 miliona eura i najveći prihod u posljednjoj deceniji u iznosu od 34,9 miliona eura.
Kompanija je, kako je saopšteno nakon usvajanja finansijskog izvještaja za prošlu godinu, ostvarila značajan napredak u ključnim poslovnim segmentima, što se najbolje reflektuje kroz pozitivan rezultat poslovanja ostvaren u prošloj godini.
- Fokus na efikasno upravljanje resursima, optimizaciju poslovnih procesa i održiv rast rezultirao je najboljim poslovnim rezultatom u posljednjih pet godina, najvećim nivoom prihoda u posljednoj deceniji, stabilizacijom troškova uprkos izazovu rastuće inlfacije, dobrim rezultatima na strateški važnim tržištima i značajnim smanjenjem finansijskih obaveza - navodi se u saopštenju kompanije.
Kompanija je prošlu godinu zaključila sa pozitivnim poslovnim rezultatom koji prije oporezivanja, iznosi 230 hiljada eura, a nakon oporezivanja 1,05 miliona eura. 
 
- Na ovakav rezultat značajno je uticalo, između ostalog, rast prihoda, kontrola troškova i povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda od 800 hiljada eura - rekli su iz Plantaža.
EBITDA, kao ključni pokazatelj operativne efikasnosti, nastavlja svoj pozitivan trend. Nakon što je u 2022. godini bila negativna preko četiri miliona eura, u 2023. godini je prešla u pozitivnu zonu od 800 hiljada eura, dok se u prošloj godini bilježi dalji rast i značajno bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu od 5,4 miliona eura, čime se potvrđuje održivost poslovnog modela i jačanje finansijske stabilnosti.
- Rast EBITDA ne samo da potvrđuje da je kompanija stabilizovala poslovanje, već i osigurava finansijsku fleksibilnost potrebnu za dalji razvoj, investicije i jačanje tržišne pozicije - dodaje se u saopštenju.
Na kraju prošle godine ukupne obaveze kompanije smanjene su gotovo milion EUR u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati, kako se poručuje, nedvosmisleno potvrđuju odgovorno upravljanje finansijama i posvećenost dugoročnoj stabilnosti kompanije, što dodatno učvršćuje poziciju kompanije na tržištu.
Plantaže su u prošloj godini ostvarile najveći prihod u posljednjoj deceniji u ukupnom iznosu 34,9 miliona eura, što je sedam odsto više u odnosu na 2023.
- U prošloj godini zabilježen je snažan rast prihoda od prodaje flaširanih proizvoda, koji su na svim tržištima porasli deset odsto, kao rezultat dobre poslovne strategije i prilagođavanju tržišnim trendovima. Na domaćem tržištu u prošloj godini zabilježen je rast prihoda osam odsto, dok su međunarodna tržišta zabilježila rast od 12 odsto - rekli su iz Plantaža.
Posebno značajan rezultat postignut je na ključnim tržištima Crne Gore i Srbije, gdje je premašen nivo prodaja iz 2019. godine, što dodatno potvrđuje snagu i prepoznatljivost brenda Plantaža.
- U prošloj godini ostvaren je značajan napredak u segmentu ugostiteljstva i vinskog turizma. Prihod od ugostiteljstva u prošloj godini višestruko je veći od prihoda ostvarenih ranijih godina, odnosno 21 odsto veći od prihoda ostvarenih u 2023, što potvrđuje da ugostiteljska djelatnost postaje sve značajniji generator prihoda za kompaniju. Ovi rezultati potvrđuju uspješnu diversifikaciju izvora prihoda i kontinuirani razvoj svih segmenata poslovanja - navodi se u saopštenju.
Uprkos nepovoljnim klimatskim prilikama koje su dramatično uticale na proizvodnju vina širom Evrope, pri čemu su mnoge zemlje zabilježile značajno smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodne godine, proizvodnja grožđa bilježi oporavak u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu. U odnosu na 2023. godinu proizvodnja vinskog i stonog grožđa u prošloj godini bila je 30 odsto veća, sa veći prinosima grožđa u odnosu na zemlje regiona.
- U odnosu na 2023. godinu, proizvodnja breskve i nektarina bila je na nivou prethodne. Proizvedeno je i 185 tona ploda masline, što je skoro četiri puta veći prinos od prinosa iz 2023. godine. Proizvodnja maslina i maslinovog ulja sa desetak tona, prije samo sedam do osam godina, stigla je do respektabilne godišnje proizvodnje od preko 100 tona, koja će u narednim godinama, kako novozasađena stabla masline budu ulazila u fazu rodnosti, u kontinuitetiu rasti - precizira se u saopštenju.
Ulaganja u razvoj i modernizaciju poslovanja bila su jedan od ključnih fokusa Plantaža u prošloj godini, što potvrđuje i činjenica da je realizovan investicioni ciklus vrijedan preko tri miliona eura.
- Ovo predstavlja rast od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Investicije su bile usmjerene, prije svega, na podizanje novih zasada, modernizaciju opreme i sprovođenje građevinskih radova koji povećavaju efikasnost i proizvodne kapacitete - kazali su iz Plantaža. 
 
Ukupni rashodi u prošloj godini iznose 35,4 miliona eura i blago su ispod nivoa iz 2023. godine.
- U strukturi ukupnih rashoda dominiraju troškovi radne snage, kao i troškovi materijala i energije. U prošloj godini u odnosu na prethodnu, trošak bruto zarada stalno zaposlenih veći je šest odsto u odnosu na 2023. godinu. Razlozi za to su objektivni i posljedica su: uvećanje obračunske vrijednosti boda osam odsto od maja 2023. godine, primjena novog kolektivnog ugovora od početka prošle godine, uvođenje obaveze plaćanja rada nedjeljom, nakon stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, uvećanje troškova sezonske radne snage zbog globalnih i tržišnih uslova rada u sektoru poljoprivrede i vinogradarstva. Ipak, u poređenju sa 2019. godinom, ukupni troškovi radne snage su niži preko dva miliona eura navodi se u saopštenju.

Pozitivan neto rezultat Plantaža

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Ekonomska redakcija Stege u sastavu Vladimir Nikaljeviš dipl ecc i prof. dr Vesna Maraš, danas je upoznala ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića sa rezultatima poslovanja AD Plantaže i izrazili zabrinutost za budućnost ove kompanije kao nosioca vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i našeg najznačajnijeg brenda, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ukazano je, ističu, i na aktivnosti Stege, kojima je upozoravana Vlada, da uvođenjem akciza na mirna vina za domaća vina, čine manje konkurentnom njihovu ponudu, tim prije što ni jedna država u okruženju nema akcize.&nbsp;
Joković je izjavio da sagledavajući podatke i suprostavljene zaključke da će se direktno upoznati u Plantažama o ukupnim podacima konstatujući da je u pitanju teško stanje i da se traži pravi model prevazilaženja stanja pozivajući i Stegu da da doprinos.&nbsp;
Stega, cijeneći značaj vinogradarstva za ukupnu ekonomiju Crne Gore poziva Skupštinu Crne Gore da na temu: Budućnost crnogorskog vinogradarstva, shodno članu 108 Ustava, pokrene postupak interpelacije o radu Vlade u ovoj oblasti.&nbsp;
Oni će, kako su saopštili, povodom reakcije menadžmenta Plantaža, objavljene u medijima izaći sa novim podacima narednog dana.&nbsp;

Stega upoznala Jokovića sa rezultatima poslovanja Plantaža, u pitanju loše stanje

Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.
To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.
Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.
- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.
Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.
- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;
Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.
- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.
Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).
- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.
Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.
- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.
<h2>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</h2>
Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.
- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.
Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.
- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.
<h2>BUNAR BEZ DNA</h2>
Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.
- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.
Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.
- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.
Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;
- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.
I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.
- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.
Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.
- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

Vina Plantaža ostvarila su istorijski uspjeh na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini Spring Tasting 2025, osvojivši ukupno sedam zlatnih medalja, uključujući dvije velike zlatne medalje i prestižno priznanje Best of Show - Montenegro. 
 
Iz kompanije su kazali da na taj način ne samo da je dodatno učvršćen status lidera vinske industrije regiona, već su Plantaže potvrdile izuzetnost crnogorskog Vranca na svjetskoj sceni. 
 
Oni su saopštili da su velike zlatne medalje osvojili Grand reserva – ekskluzivno arhivsko vino koje svjedoči o vrhunskoj eleganciji i potencijalu crnogorskog terora i Crnogorski premijer, koji je ponio i titulu Best of Show - Montenegro, čime je zvanično proglašeno za najbolje crnogorsko vino na ocjenjivanju. 
 
Zlatne medalje osvojili su i premium bijelo vino Nota i premium crvena vina Epoha, Vladika, Vranac Barrique i Vranac Pro Corde. 
 
Na Mundus Vini Spring Tastingu, održanom u njemačkom Nojštatu, više od 250 vinskih eksperata iz 55 zemalja ocjenjivalo je vina iz 45 zemalja. 
 
- U tako prestižnoj konkurenciji, ovaj rezultat svjedoči o vrhunskom kvalitetu vina Plantaža. Posebno je značajno što su Plantaže, uz samo dvije vinarije iz regiona bivše Jugoslavije uspjele da osvoje velike zlatne medalje i dostignu ovaj nivo priznanja - rekli su predstavnici Plantaža. 
 
Oni su dodali da su oba velika zlata pripala vinima proizvedenim od autohtone sorte Vranac, što dodatno ističe njegovu superiornost na međunarodnoj sceni. 
 
- Ovo istorijsko priznanje za Vranac je potvrda naše posvećenosti vrhunskom kvalitetu. Posebno nas raduje što su međunarodni eksperti prepoznali i potvrdili vrhunski potencijal Vranca, sorte koja je srce crnogorskog vinogradarstva - naveli su iz Plantaža. 
 
Plantaže, kako su kazali, dosljedno potvrđuju visoke standarde kvaliteta, jačajući na taj način prepoznatljivost crnogorskih vina na svjetskoj vinskoj mapi. 
 
- Vina kojima svijet vjeruje, i u kojima uživaju milioni potrošača širom svijeta, još jednom su dokazala svoju izuzetnost i autentičnost - poručili du iz kompanije.

Plantaže osvojile sedam zlatnih medalja na Mundus Vini Spring Tastingu

“Tuča” tridesetovagustovaca oko jednog od najvećih crnogorskih brendova, kompanije “Plantaže” traje od uspostavljenja nove vlasti 2020. godine do danas. Tadašnji Demokratski front, kao najuticajniji subjekt u novoj strukturi vlasti je na čelo Plantaža instalirao provjereni i lojalni kadar, pa je nakon više peripetija, upravljanje kompanijom preuzeo Igor Čađenović, čija je jedina preporuka bila to što je brat vozača lidera NSD i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Drugih reference nije imao, jer u svojoj biografiji nema nijede stavke koja može imati i ima dodira sa upravljanjem kompanijom, a posebno nema stručnih referenci. Osim toga, u više navrata označavan je kao neko ko je kupio diplomu ekonomskog fakulteta na jednoj od mnogobrojniih destinacija u regionu. Pokušaji da se ustanovi činjenično stanje, provjeri diploma, nakon više prijava, za sada ne daje rezultate. Standard je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da su iz Uprave za inspekcijske poslove pokušali da “ostvare uvid” u personalni dosije Čađenovića, ali su u tome spriječeni, jer dosije nije bio u “Plantažama” već negdje u policijskim i tužilačkim fiokama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8" data-rendition-name="original" width="1022" height="1443" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Postupajući po predmetnoj inicijativi, od strane lica prisutnog kontroli i odgovornog lica u pravnor licu, data je izjava da se personalni dosije izvršnog direktora 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA, i dalje nalazi kod Ministartava unutrašnjih poslova, Uprave policije Cme Gore, Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, te da do dana 29.04.2024.godine (dan vršenja inspekcijskog nadzora), nije vraćen u 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA”, napisali su inspektori nakon drugog pokušaja da utvrde validnost diplome Čađenovića. Svjedoci kontrole su inspektorima Uprave za inspekcijske poslove pokazali Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od 27.04.2023.godine, izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. - Na osnovu gore navedenog, te kako postupajući inspektor nije mogao ostvariti uvid u personal dosije zaposlenog, to će isti u okviru vršenja inspekcijskog nadzora, obratiti se za saradnju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Uprave policije, Regionalnom centru bezbijednosti Centar, Odjeljenju bezbijednosti Podgorica. Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, radi dostavljanja dokumentacije neophodne za pravilno utvrdivanje činjeničnog stanja - najavili su inspektori. Godinu kasnije, tog odgovora od MUP-a i ostalih instance navedenih u dopisu, nema. Ili je odgovor možda stigao ali se brižljivo čuva u nekoj od sklonjenih ladica Uprave za inspekcijske poslove. Standard je uputio pitanja ali nije dobio odgovor u vezi sa ovim predmetom ni od policijske instance, niti od Uprave za inspekcijske poslove. Nema odgovora na pitanje – da li je MUP CG vratio personalni dosije izvršnog direktora “Plantaža” Igora Čađenovića jer ste u izvještaju o nadzoru iz aprila prošle godine utvrdili da je pomenuti dosije izuzet od strane MUP-a, niti odgovora o tome da li je UIP dobio odgovor od MUP-a u vezi sa predmetom. Dakle, tu je sve stalo i ovom trenutku nemoguće je utvrditi da li neka institucija radi na provjeri diplome čovjeka koji upravlja jednim od najvećih resursa Crne Gore.

Diploma direktora Plantaža “zaglavila” u MUP-u ili UIP-u

Poslanici opozicije Oskar Huter, Aleksandra Despotović, Drita Llola (DPS), Branislav Nenezić (SD) i Ana Novaković-Đurović (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimira Jokovića zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.
- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva
Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.
- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Večerašnje izdanje Ljetnjeg programa TV E biće posvećeno umjetnosti kroz različite forme i izraze.
Književnica Jasenka Lalović govoriće o svom novom romanu „Zera luče“, koji će izaći u septembru, a publika će saznati i zašto smatra da je upravo ovo njeno najintimnije i najdublje djelo do sada.
Poznata crnogorska sopranistkinja Olivera Tičević predstaviće manifestaciju Nocturne, koja će uskoro biti održana u Ulcinju, dok će scenaristkinja Ana Vujadinović govoriti o filmu „Planeta 7693“, nagrađenom glavnom nagradom na festivalu na Braču.
Ekipa TV E ispratiće i svečano otvaranje manifestacije Bazar Art 2025 u Kuslevovoj kući, a za muzički dio programa biće zadužena Milica Šćepanović.

Umjetnost u fokusu večerašnjeg Ljetnjeg programa TV E

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Grupa građana sa Kruševog ždrijela predala je premijeru Milojku Spajiću u pisanoj formi zahtjeve koji su izrečeni na građanskom skupu 12. avgusta, održanom povodom trogodišnjice masakra u Medovini. U pismu koje potpisuje Vesna Pejović navodi se da, iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva, predstavnici porodica žrtava nijesu kontaktirani od strane nadležnih. - Zato zahtjeve dostavljamo i u pisanoj formi, a nakon predaje na arhivi Vlade Crne Gore, pismo sa pratećim zahtjevima učinićemo javnim. Nadamo se da će premijer u najkraćem roku ispuniti iste - navodi se u pismu Podsjetimo, porodice žrtava i građani mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu, izražavajući nezadovoljstvo zbog reakcija institucija nakon dvije tragedije na Cetinju – masakra u Medovini 2022. godine u kojem je ubijeno deset ljudi, među njima i dvoje djece, te zločina od 1. januara 2025. kada je život izgubilo 13 građana, među njima ponovo dvoje djece. Građani su iznijeli sljedeće zahtjeve: - Da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade, u cilju sagledavanja propusta i nepostojanja odgovornih u radu policije. - Politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene. - Hitna smjena načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, zbog, kako se navodi, neprofesionalnog postupanja policije. - Usvajanje tzv. „Markovog i Mašanovog zakona“ kojim bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. - Efikasniji rad tužilaštva i sudova u procesuiranju odgovornih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0" data-rendition-name="original" width="1199" height="1600" loading="lazy" alt="pismo građana "> </figure>  &nbsp;

Pejović: Još nas niko nije kontaktirao iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: plantaze