Plate vatrogasaca su u posljednje dvije godine povećane za oko 250 eura, ali u sindikalnim organizacijama smatraju da to nije dovoljno zbog čega traže dodatne povišice, prenosi Gradska RTV.
Kako bi poboljšali materijalni, ali i bezbjednosni status na radnom mjestu predstavnici dva sindikata vatrogasaca i spasilaca održali su sastanak, nakon čega su nadležnim državnim institucijama uputili zahtjeve za izmjenu zakonskih rješenja.
- Dugi niz godina ukazujemo na nedostatke u sistemu zaštite i spašavanja. Smatramo da je potrebno pristupiti izradi novih zakonskih rješenja – zakona o zaštiti od požara i posebno zakona o vatrogastvu - kazao je predsjednik Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Ratko Pejović.
Iz sindikata poručuju da je najvažniji problem sa kojim se suočavaju vatrogasci upravo status zaposlenih u službama zaštite i spašavanja.
- Vjerujemo da ćemo poboljšanjem statusa poboljšati naš materijalni položaj i stanje opreme u službama zaštite i broj vatrogasaca-spasilaca u Crnoj Gori - istakao je Pejović.
Podsjeća da evropski standard predviđa jednog vatrogasca na hiljadu stanovnika, ali da se taj model kod nas ne može primijeniti jer ne postoje razvijena dobrovoljna vatrogasna društva. Kada je riječ o zaradama, Pejović, navodi da su se one poboljšale u posljednje dvije godine, ali da i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou.
- Najviše zahvaljujući izmjenama glavnog kolektivnog ugovora za oblast, uprave i pravosuđa. Prije tih izmjena, prosječne plate sa prekovremenim satima, noćnim i dežurstvima, u prosjeku su bile oko 700 eura. Međutim, izmjenama granskog kolektivnog ugovora prosječna plata sa svim tim je negdje oko 950 eura - kazao je on.
Sindikati očekuju da budu uključeni u radne grupe za izradu novih zakona i vjeruju da će na taj način unaprijediti položaj vatrogasaca. Ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, kažu da vjeruju u podršku javnosti i da će nastaviti da se bore za bolji položaj vatrogasaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vatrogasci traže izmjene zakona, nezadovoljni uvećanjem plata za 250 eura

Platu iznad 2.000 eura, kao i prethodnih mjeseci, i u julu su primili premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Budimir Aleksić i Ervin Ibrahimović, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Predrag Burić.
Najveću platu imao je Burić (2.076 eura), dok je Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama 2.055 eura, te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova 2.062 eura.
Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, koji je u julu primio 1.860 eura.
Istu platu primio je i potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, dok je njegov savjetnik Milan M. Popović primio 1.604 eura.
Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović 1.780 eura.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio je 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica Tanja Musterović primila 1.335 eura. Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić imao je neto zaradu od 1.726 eura.
Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost Todor Goranović primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove Milica Perišić 1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije Vučić Ćetković primio 1.556 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.

Tamara Klikovac

1250x600

Spajić, Aleksić, Ibrahimović i Burić primili preko 2.000 eura, Katarina Peković i dalje u vrhu

Građani Crne Gore i dalje plaćaju cijenu kadrovskih i pravnih promašaja bivše ministarke Vesne Bratić – i, prema svemu sudeći, nastaviće da je plaćaju još dugo. Na to ukazuje i slučaj Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je najprije nezakonito imenovan, zatim nezakonito razriješen, pa ponovo vraćen na funkciju.
Danilović je razriješen u januaru ove godine, a vraćen u junu – za to vrijeme nije radio nijedan dan, ali mu je, na osnovu rješenja Vladine kadrovske komisije, mjesečno isplaćivano oko 1.300 eura, ukupno preko 7.000 eura.
Dok većina građana sabira svaki cent, Danilović je u punom iznosu primao zaradu zahvaljujući sistemu koji, umjesto da sankcioniše nezakonitosti – nagrađuje ih novcem građana. Zanimljivo, ista ta Vlada koja ga je razriješila zbog nezakonitog imenovanja, nastavila je da mu isplaćuje nadoknadu – i to prema sopstvenom rješenju.
Nakon što je Televizija E od Vlade zatražila pojašnjenje zakonitosti tih isplata, upit je preusmjeren na Agenciju – koja, očekivano, tvrdi da su isplate „zakonite jer ih je Vlada odobrila“.
– Obavještavamo vas da je Goran Danilović naknadu primao mjesečno, u visini zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije. Isplate su zakonite jer su vršene na osnovu rješenja Vlade Crne Gore od 28. januara 2025. Agencija je, po rješenju o nastavku mandata direktora od 9. juna 2025, nastavila isplate redovne zarade – naveli su iz Agencije.
Međutim, odgovori na ključna pitanja iz Vlade su izostali. Televizija E tražila je pojašnjenje: da li su isplate zakonite ako je Danilović bio nezakonito imenovan, da li mora vratiti novac, i da li je nezakonita smjena dovoljna da „poništi“ nezakonito imenovanje. Bez odgovora.
Osim nadoknada, Danilovićevo nezakonito upravljanje Agencijom državu je koštalo dodatnih 45.000 eura. Zakon koji omogućava primanje naknade po prestanku funkcije ne pravi razliku između zakonitog i nezakonitog imenovanja.
Advokat Mihailo Volkov za Televiziju E pojašnjava da, iako ove isplate nijesu protivpravne, one otvaraju ozbiljna pitanja etičnosti, zloupotrebe sistema i političke odgovornosti.
– Ako se nezakonit rad nagrađuje novcem građana, sistem ne kažnjava grešku – već je podstiče. Krajnje je vrijeme da se odgovori na pitanje: kada će se stati na kraj ovakvom ponašanju i ko će odgovarati za materijalnu štetu? – poručuje Volkov.
Danilović, međutim, nije izolovan slučaj – već simptom sistemske prakse. Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vlada Milojka Spajića je za 15 mjeseci imenovala 836, a razriješila 615 javnih funkcionera. I oni koji su na funkciji bili jedan dan, ostvaruju pravo na platu narednih godinu dana. Račun za to, očekivano, ne stiže Vladi – već građanima.
Podsjetimo, Danilovića je 2021. na funkciju imenovala tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić, nakon što je smijenila tadašnjeg direktora Srđu Popovića. Bratić je ostala upamćena po talasu sličnih kadrovskih odluka, koje su, prema procjenama, građane Crne Gore do sada koštale oko 400.000 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUi1YiMCwf4Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Danilović primao platu i nakon razrješenja: Više od 7.000 eura bez dana rada

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Prva plata u Skupštini: Biljana Vučurović za pola mjeseca zaradila 911 eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,01 hiljadu EUR i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar. Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.&nbsp;
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1,21 hiljadu EUR.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto- navodi se u saopštenju.
Iz Monstata je saopšteno da je na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 EUR. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto.
- Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto- ističe se u saopštenju.
Kako se dalje navodi, rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto.
 
&nbsp;

Prosječna plata u Crnoj Gori prvi put veća od 1.000 eura

Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na danas održanoj sjednici, donio je odluku da bivša gradonačelnica Podgorice Olivera Injac dobija naknadu u periodu od godinu u iznosu posljednje mjesečne plate. U rješenju navode da pravo na naknadu prestaje prije utvrđenog roka u koliko korisnik: zasnuje radni odnos, bude izabran, naimenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ako ostvari pravo na penziju ili ako to zatraži. U obrazloženju rješenja se ističe da je, članom 36 stav 1 i 2 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, utvrđeno da lokalni funkcioner, koji je profesionalno obavljao funkciju ima pravo da, nakon prestanka funkcije, jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz, kako navode u obrazloženju, odgovarajuće usklađivanje i da se naknada ostvaruje na lični zahtjev korsnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka vršenja funkcije. Ističe se da je Injac 16. januara 2025 godine Odboru podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu. Podsjećamo mediji prenose da se ime bivše gradonačelnice Injac pominje za kandidatkinju diplomate najvišeg ranga u Belgiji. Injac je bila je vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica na bezbjednosnim predmetima, nakon čega je stupila u politiku u Vladi Zdravka Krivokapića kao ministarka odbrane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8" data-rendition-name="original" width="449" height="568" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26" data-rendition-name="original" width="435" height="569" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>

Injac će i u narednih godinu primati platu gradonačelnice

Zaposleni u Policijskoj akademiji u Danilovgradu primaće uvećanu zaradu u iznosu od 13 odsto od 1. januara - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vlada je, na prijedlog ovog resora, kako se navodi u saopštenju, na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za Policijsku akademiju iz Danilovgrada.
Ovim izmjenama predviđeno je uvećanje zarada zaposlenima u toj obrazovnoj ustanovi u iznosu od 13 odsto, koje će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine.
- Na ovaj način zarade zaposlenih u Policijskoj akademiji se usklađuju sa uvećanjima zarada prosvjetnih radnika iz jula i septembra mjeseca - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Veće plate zaposlenima u Policijskoj akademiji od 1. januara

Zaposlena u RTCG-u Vladana Vučinić većinski je izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, zamjenice predsjednika Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv građanke Danojle Raičević.
Advokatski tim RTCG je krajem 2023. podnio tužbu protiv Vijesti i Pobjede, kao i više osoba zbog, kako su rekli, objavljenih neistina o visini zarade Vučinić u TVCG.
Na društvenim mrežama u novembru prošle godine pojavila su se dokumenta i aneksi ugovora prema kojem bi, shodno tumačenjima dijela javnosti, Vučinić trebalo da prima platu oko 2.500 eura, nakon čega su to mediji i prenijeli.
Advokatski tim RTCG je tvrdio da su Vučinić objavljivanjem aneksa ugovora povrijeđeni čast, ugled i prava na privatnost. Tužbenim zahtjevom traženo je da joj Raičević i Vijesti isplate po 4.000, a Camović Veličković i Pobjeda po 3.000 eura.
Međutim, Vučinić je jutros većinski izgubila spor pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Tužila je zbog nematerijalne štete, ali je Vladana Vučinić jutros većinski izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv Danojle Raičević jer su objavili aneks kojim joj Boris Raonić, direktor, neobjašnjivo dodjeljuje platu 1,7 puta veću nego što sistematizacija predviđa - kazao je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić.
On je istakao da je voditeljka ovogodišnje Montevizije preko suda od nabrojanih tražila još petnaestak hiljada eura, kako je navela, zbog povrijeđenog prava na čast, ugled i zaštite privatnog života.&nbsp;
- Međutim dobitak od tužbe je petostruko je manji od njenog, tako ispada, gubitka - kazao je Vujotić.
Raičević će joj isplatiti 300 eura zato što nije prekrila matični broj kada je na društvenim mrežama publikovala dokument, a zauzvrat će Vučinić pokriti sudske troškove tuženima, oko 1.500 eura.
- Očito nijesu zgriješili što su publikovali dokument, koji bi valjda i inače trebalo biti transparentan, uz prigodne zaključke kao „Savjetnici direktorice RTCG plata oko 2.500 eura, znatno veća od predsjednika države, premijera ljekara …“ i „moguće da RTCG i njen direktor Raonić neracionalno troše novac“ - kazao je Vujotić.
U toku suđenja umjetnička direktorica Montesonga tvrdila je, ističe on, da je dokument „namjerna greška“, da joj je neko smjestio platu od 2.000 eura te da je moguće ispala "žrtva klanova" koji i dalje postoje u RTCG - ne odajući koji su to klanovi.
- Podsjećamo, zbog aneksa za kog je Inspekcija rada utvrdila je nepravilnosti, pa je objavljeno kako su ispravljene. Ali nijesu pokretali postupak - zaključio je Vujotić.

Vučinić izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Camović-Veličković i Raičević

Nominalno mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Od 1. oktobra primjenjuje se program Evropa sad 2, a Unija slobodnih sindikata dobila je od početka mjeseca više od stotinu žalbi zbog obračuna zarada. Među onima koji su se žalili sindikatu na obračun zarada su i zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, a koji tvrde da im nije isplaćen iznos pomenutim programom.
Po žalbama zaposlenih evidentno je da program Evropa sad 2, kaže Rabrenović, nije najbolje osmišljen, jer je došlo do, dodaje on, kolizije određenih zakonskih rješenja, te, kako kaže, zakoni u našoj državi ne mogu da prate sve elemente, ističe on, programa Evropa sad 2.
- Kao posljedica toga što je život često nepredvidiv u odnosu na same zakone koji nijesu mijenjani došlo je do situacije da određeni broj zaposlenih trpi posljedice takvog, možda, i ishitrenog i nedovoljno planiranog ekonomskog programa Evropa sad 2, te zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu imaju problem sa rješavanjem svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, odnosno sa zaradama koje nijesu na nivou onih koje bi trebale u skladu sa programom Evropa sad 2 da budu - rekao je Rabrenović.
Sagovornik "Budilnika" ohrabruje sve zaposlene kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, da sve probleme koje imaju, kako kaže, prilikom isplata zarada i njihovim iznosom, dodaje on, da apeluju na sindikate, kako bi sindikati što prije krenuli sa prijedlozima, ističe on, ka Vladi.
Vlada na najbolji način nije sagledala sve negativne posljedice, objašnjava Rabrenović, primjene Evropa sad 2, a te posljedice, dodaje on, sada dolaze do izražaja, prvenstveno, cijeni on, u dijelu gdje zaposleni imaju nelogično niže zarade i od minimalne.
- Ako je programom Evropa sad 2 predviđeno da minimalna zarada sa srednjom školom bude 600 eura, sa visokim obrazovanjem da bude 800 eura, a često imamo primjer da zaposleni primaju tih 450, ne primaju 600 eura. Imamo primjer da ni pripravnici neće primati 800 eura, koliko je minimalna zarada, nego će primati značajno manji iznos. Vlada i ljudi koji su kreirali program Evropa sad 2 nijesu na najbolji način osmisli program, i na taj način uspjeli da preduprijede eventualne posljedice koje će biti negativne i negativno se odraziti na zarade zaposlenih i njihov status u preduzećima - istakao je Rabrenović.
Na dohodak zaposlenih se preliva 5 posto, objašnjava Rabrenović, koje je se tim postupkom ne uplaćuje kao doprinos za penziono osiguranje, dodaje on, a drugih 5,5 posto iz iste namjene, samo što je to bio trošak poslodavca, je, ističe on, ostavljeno poslodavcu na volju da li će ih uplatiti za zarade.
- Kada je došlo do primjene programa Evropa sad 2 desilo se da je tih 5 posto, koje su zaposleni izdvajali za fond PIO prešao na plate zaposlenih i za tih 5 posto su zarade povećane, ali onih 5,5 koje su poslodavci izdvajali, nije prebačen zaposlenima, nego je ostao poslodavcima. Ispalo je da su najveći dobitnici Evropa sad 2 upravo poslodavci koji su uspjeli sebi da zadrže 5,5 posto koje su izdvajali državi, za sebe, odnosno za preduzeća kojima rukovode i čiji su vlasnici… Evropa sad 1 i Evropa sad 2, pored određenih pozitivnih posljedica, koje ima za zaposlene i za čitav sistem Crne Gore, ima određeni broj negativnih posljedica, koji se odražava u svakodnevnom životu i koji će dovesti, i dovode već, do povećanja cijena, inflacija, nekih nestabilnosti i nesigurnosti na ekonomskom tržištu. Dovode do nesigurnosti što se tiče egzistencije, posebno nesigurnosti koje će imati zaposleni, kada je u pitanju određivanja visina penzija, koje će imati po odlasku u penziju, jer samim ovim uvećanjima, svjesni smo da dio novca koji je sad išao u fond PIO, od strane zaposlenog i poslodavaca će biti manji i da će penzija će za taj procenat biti dugoročno manje zaposlenima, jer nekada moraju otići u penziju. To su sistemski negativne posljedice po Crnu Goru, koje će se najbolje vidjeti tek za 5, 10, 20 godina, ako neko poslije ove Vlade ne bude imao ekonomsku logiku, koja kaže da je bolji život zaposlenima i radnicima takav da ne treba ići, zbog kratkoročne dobiti i političkih projekcija, na štetu dugoročne održivosti sistema, a i penzionog fonda - naglasio je Rabrenović.
Država ne radi ništa da smanji inflatorni uticaj, smatra Rabrenović, na građane Crne Gore, a imamo još najave da će se povećati cijene komunalnih usluga i struje , a to automatski vuče i ostala povećanja. 
- Zarade, koliko god je najavljeno da će biti značajno povećane,definitivno nijesu povećane. One su već obesmišljene! Samom najavom Evropa sad 2 došlo je do povećanja cijena, a tek sad ovo povećanje izgleda više simbolično, nego suštinski. Imamo problem da u državi brže rastu cijene nego zarade, nomilano mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zarade su već obesmišljene, cijene rastu brže od plata

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: plata