Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ uhapsili su R. O. u Plavu kod kog su pretresom pronašli pušku marke Češka Zbrojovka u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretres je izvršen u nastavku aktivnosti na sprečavanju nasilja, suzbijanju posjedovanja oružja, municije i eksplozivnih sredstava u ilegalnom posjedu građana.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu R. O. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hapšenje u Plavu: Pronađeno oružje u ilegalnom posjedu

Saobraćajna policija u Plavu uhapsila je vozača A.S. (34) iz tog grada, nakon što je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,43 g/kg, saopšteno je iz Uprave policije. - Od strane sudije za prekršaje izrečena mu je kazna od 15 dana zatvora i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od četiri mjeseca - navedeno je u objavi policije na društvenoj mreži X.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820100824_d54dd8ea703a1f0aff1bf40937b711d452a6b16680ef7a3ae084c631cafe4a55.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250820100824_d54dd8ea703a1f0aff1bf40937b711d452a6b16680ef7a3ae084c631cafe4a55" data-rendition-name="original" width="747" height="413" loading="lazy" alt="x"> </figure>  &nbsp;

Plavljaninu 15 dana zatvora, vozio sa 2,43 promila alkohola u krvi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav uhapsili su A. T. (30) zbog nezakonitog lova i ilegalnog posjedovanja oružja i municije, saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici u Plavu su, kako se navodi u saopštenju, shodno operativnim informacijama kontrolisali Plavljanina za kojeg su posumnjali da se uputio u lov, te u njegovom vozilu pronašli lovačku pušku i 11 komada municije u ilegalnom posjedu.
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, koji je upoznat sa događajem, izjasnio se da se u konkretnom slučaju stiču elementi bića krivičnog djela nezakonit lov i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i naložio da se A. T. uhapsi i sprovede na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju.
Policija u Plavu je, na osnovu prethodno pribavljene naredne suda, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi A. T. i pronašla i oduzela pušku marke Zastava ARMS, pištolj marke Zastava i 11 komada municije u ilegalnom posjedu.

1250x600

Plavljanin uhapšen zbog nezakonitog lova i ilegalnog posjedovanja oružja i municije

Policija u Plavu pretresla je četiri lokacije i pronašla marihuanu, tablete sa liste opijata, gasni pištolj i municiju.
- Pretresom prostorija koje u Plavu koristi E.Š. pronađene su dvije staklene tegle sa materijom za koju se sumnja da je marihuana, dva pvc pakovanja sa sjemenkama marihuane i digitalnu vagu za precizno mjerenje - kazali su u policiji dodajući da su u dvorišnom dijelu kuće pronađene su stabljike marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju će se, kako su naglasili u policiji, naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji događaja.
Pretresom kod J.J. pronađena su četiri komada municije kalibra 9 mm, a po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu će protiv njega biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
U policiji ističu i da je pretresom prostorija operativno interesantnog lica E.Lj., takođe iz Plava, pronađeno 26 komada tableta sa liste opijata i gasni pištolj bez adekvatne dokumentacije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji se izjasnio da se u radnjama E.Lj. ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja - kazali su u policiji.
Protiv njega će, kažu, podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, ali i Zakona o oružju.

Plav: Pronađena marihuana, tablete, gasni pištolj i municija

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav uhapsili su B. I. (46) iz Berana koja je osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na trgovinu ljudima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, u Plavu zatekli djevojčicu uzrasta četiri godine kako od prolaznika prosi novac koji potom predaje osobi koja je kasnije identifikovana kao B. I. (46), odnosno njena baba.
- Po nalogu državnog tužioca, B. I. je uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima na štetu maloljetne unuke na način što je, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, a sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi, djevojčicu prisiljavala na prosjačenje - precizirano je u saopštenju.
Osumnjičena će uz krivičnu prijavu biti sprovedena državnom tužiocu na dalju nadležnost.
Ovu akciju su realizovali u saradnji sa službenicima Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, uz koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, a u okviru planske akcije „Prosjak“ usmjerene na sprečavanje krivičnih djela trgovine ljudima.
- Uprava policije nastavlja sa borbom protiv svih oblika trgovine ljudima i kršenja osnovnih ljudskih prava, sa posebnim fokusom na maloljetne žrtve trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava dostojanstvo, sigurnost i razvoj djece - poručili su u saopštenju.

Beranka osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na prosjačenje

Premijer Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Dan Opštine Plav ističući da su gradska uprava, zajedno sa nevladinim, civilnim sektorom i privrednicima - primjer harmoničnog odnosa, zajedničke održive vizije i odgovornosti svih društvenih subjekata.
- Ova korelativnost, donosi mnoge benefite lokalnoj zajednici i otvara nove razvojne perspektive šanse. Kontinuirano unapređivanje postojećih sveukupnih infrastrukturnih kapaciteta, naš je zajednički, strateški zadatak, što Vlada potvrđuje nastavkom izgradnje auto-puta i modernizacijom kompletne saobraćajne mreže - ocijenio je Spajić.
Dodao je da Plav ostaje krajnje interesantan, inspirativan i nikada dovoljno istražen.
- Skladan suživot svih etničkih i vjerskih zajednica, temeljna je vijednost vaše opštine i države, i kao takvoj potrebno je da joj uvijek pristupamo sa dodatnom odgovornošću i senzitivnośću. Uvjeren da dijelimo identičnu viziju naše izvjesne evropske budućnosti, još jednom vam čestitam 25. jul - zaključio je Spajić u čestitki.

Spajić: Plav ostaje krajnje interesantan, inspirativan i nikada dovoljno istražen

Plav je simbol suživota, snage zajedništva i ljepote raznolikosti. Na raskršću kultura i vjera, pod okriljem Prokletija i Plavskog jezera, ova opština potvrđuje da različitost ne dijeli, već obogaćuje - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom Dana opštine Plav rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima i svim stanovnicima tog grada.
U vremenu kada Crna Gora mora da žuri naprijed Plav, kako je rekao, pokazuje put u kojem lokalna zajednica domaćinskim radom i predanošću gradi bolju svakodnevicu.
- Postajući primjer za sve nas kako se na pravi i odgovoran način odnositi prema svom domu i ognjištu. Duboko uvažavam posvećenost, predanost i domaćinski odnos stanovnika Plava, koji svojim radom i zalaganjem doprinose njegovom razvoju. U tom duhu, izražavam punu podršku svim inicijativama koje za cilj imaju dalje unapređenje turističke ponude ovog kraja, kao i njegovanje tradicionalnih manifestacija, među kojima se posebno izdvajaju „Dani borovnice“ – koji ove godine ulaze u svoje 25. izdanje, kao i „Dani dijaspore u Plavu“ – događaj koji jasno pokazuje da Plav zna da cijeni svoje ljude: one koji ostaju i one koji se vraćaju - naveo je Milatović.
Pored snažnog fokusa na turizam, vjeruje da će lokalna uprava nastaviti sa strateškim razvojem infrastrukture, osnaživanjem poljoprivredne proizvodnje i jačanjem ostalih privrednih grana, kako bi se stvorila održiva i perspektivna ekonomska slika Plava.&nbsp;
- Vrijeme je da svaki mladi čovjek u Plavu vidi šansu, a ne razlog za odlazak. Vrijeme je da se prirodna ljepota pretvori u ekonomsku snagu, a zajedništvo u temelj razvoja. Uvjeren u vašu posvećenost i odgovornost prema svakom građaninu, još jednom vam čestitam Dan opštine, sa željom da Plav nastavi da raste, razvija se i bude primjer Crne Gore kakvu gradimo zajedno - poručio je Milatović.

Milatović: Plav potvrđuje da različitost ne dijeli, već obogaćuje

U susret četvrtom Kongresu Građanskog pokreta URA koji će se održati 5. jula na Lovćenu Opštinski odbor URA Plav podržao je kandidaturu Dritana Abazovića za predsjednika partije i kandidature Ane Novaković Đurović, Milene Vuković i Blaža Rađenović za potpredsjednike partije.
Iz plavske URE su saopštili da u njihovom opštinskom odboru vlada odlična atmosfera i da sa velikim entizijazmom i željom očekuju predstojeći Kongres partije.
- Politika URE je ta koja miri Crnu Goru i koja naše društvo gura naprijed. Nažalost, sada smo usamljeni u toj borbi, jer na političkoj sceni ponovo imamo sve izraženiju blokovsku podjelu. Na nama je da učinimo sve da zaustavimo nalete populizma i nacionalizma sa jedne, ali i povratak kriminalnih struktura na pozicije moći sa druge strane. Crnoj Gori je više nego ikada potrebna kompetentna politika koja može da usmjeri državu na put razvoja i uvede je u Evropsku uniju - poručili su iz plavske URE.
Sastanci opštinskih odbora URE privode se kraju, a nakon kojih će zasjedati Glavni odbor koji će verifikovati predložene kandidature, usvojiti spisak delegata za četvrti Kongres i predložiti nove izmjene Statuta partije.

Plavska URA podržala Abazovića: Naša politika miri Crnu Goru i ne pristaje na blokovske podjele

Dani dijaspore ove godine će, u skladu sa novim konceptom proslave, biti održani u šest crnogorskih opština - u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, resorni ministar Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović potpisali su Sporazum o organizaciji manifestacije Dani dijaspore u tom gradu. 
 
- Od ove godine kreće novi koncept proslave Dana dijaspore, a osim u Rožajama, Dani dijaspore će biti organizovani i u opštinama koje su u komunikaciji sa Ministarstom dijaspore iskazale interesovanje za organizovanje ove manifestacije - navodi se u saopštenju. 
 
Azemović je, tokom radne posjete Rožajama, istakao značaj takvih inicijativa u jačanju veza između matice i dijaspore i zahvalio lokalnoj samoupravi na otvorenosti i spremnosti da bude domaćin manifestacije od posebnog značaja za građane koji žive i rade u inostranstvu. 
 
- Rožaje ima snažnu dijasporu koja daje veliki doprinos razvoju Crne Gore. Dani dijaspore će biti prilika da se ti ljudi dodatno povežu sa svojim krajem, ali i da se zajednički osnaže kontakti, razmijene ideje i podstakne saradnja - poručio je Azemović. 
 
Husović je kazao da je zadovoljan zbog potpisanog sporazuma i naglasio da će ta manifestacija imati veliki kulturni, društveni i ekonomski značaj za lokalnu zajednicu. 
 
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva dijaspore, organizacija Dana dijaspore planirana je za drugu polovinu jula i početak avgusta.

Dani dijaspore ove godine u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju

Monstat je prošle sedmice objavio redovne Procjene stanovništva i osnovne demografske pokazatelje, koji ukazuju na kontinuirani trend iseljavanja mladih sa sjevera Crne Gore. Iako je na nacionalnom nivou zabilježen blagi pad broja iseljenih, sjeverne opštine i dalje bilježe negativan migracioni saldo, što ukazuje na duboko ukorenjene izazove sa kojima se suočavaju lokalne zajednice.
Predstavnici opština Plav, Andrijevica i Berane za portal Standard govore o razlozima zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju sjever Crne Gore.
Ekonomski faktori prednjače, ali važnu ulogu igra i osjećaj odsustva perspektive.
- Migracije, posebno mladih i radno sposobnih građana, ostaju jedan od najozbiljnijih izazova za sjever Crne Gore - poručio je predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović.
Iako su, kako kažu, intenzitet iseljavanja i zvanične brojke blago poboljšane, to ne znači i stabilizaciju situacije.
- Temeljni problemi – poput nezaposlenosti, ograničenih razvojnih prilika i slabije dostupnosti usluga – i dalje se moraju sistemski rješavati. Ovo nije izazov koji pogađa samo jednu opštinu, već pitanje koje zahtijeva jaču sinhronizaciju lokalnih i državnih politika - dodaje Canović.
Negativna migraciona stopa u Beranama odraz je višedecenijskih strukturalnih problema koji su uslovili ekonomsko nazadovanje, smanjenje broja radnih mjesta i odliv mladog stanovništva.
- Ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljno upozorenje za sve institucije – kako lokalne, tako i državne – da se mora preduzeti odlučniji pristup kako bi se stvorili uslovi za ostanak ljudi u sredinama iz kojih potiču - saopštila je Sekretarka sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Opštini Berane, Maja Đurišić.
Iz Opštine Andrijevica ističu da i pored smanjenja iseljavanja, problem i dalje postoji
- Iako se u posljednje dvije godine primjećuje smanjenje broja iseljenih, negativan migracioni saldo i dalje je prisutan. U 2023. godini, sjevernu Crnu Goru napustilo je 653 građana, što nije samo statistički podatak već upozorenje na ozbiljan društveni i ekonomski problem - kazao je Saša Maslovarić, v.d. menadžer opštine Andrijevica.
<h2>PLAV: Mladi traže sigurnost i razvoj – Plav ulaže u infrastrukturu i nove prilike</h2>
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović istakao je da su ekonomski razlozi ključni uzroci odlaska mladih, uključujući nedostatak stabilnih i dobro plaćenih poslova, ali i ograničen pristup obrazovanju i tržištu rada.
- Dio mladih i dalje ne prepoznaje lokalne sredine na sjeveru kao prostor dugoročne sigurnosti i razvoja. Na tome moramo dodatno raditi – ne samo otvaranjem radnih mjesta, već i stvaranjem ambijenta u kojem se znanje i inicijativa cijene - poručio je Canović.
On je naglasio da Plav već godinama sprovodi snažan investicioni ciklus, uz ulaganja u putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, obrazovne, kulturne i sportske objekte, kao i značajna sredstva za podsticaje u poljoprivredi.
- Bilježimo i porast privatnih investicija, posebno u turizmu i građevinarstvu, što direktno utiče na zapošljavanje - rekao je Canović za portal Standard.
Canović je dodao da opština kontinuirano podržava omladinske, kulturne i obrazovne inicijative, kako bi mladima pružila prostor za afirmaciju.
- Naš cilj je da Plav bude sredina u kojoj se ne traži samo šansa za život, već prostor za uspjeh i sigurnu budućnost - zaključio je Canović.
<h2>BERANE: Nezaposlenost, nedostatak perspektive i siromašan društveni život</h2>
Glavni razlozi zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju opštinu Berane jesu složeni, ali ekonomski faktori zauzimaju ključnu ulogu. Nedostatak stabilnih i dobro plaćenih radnih mjesta, kao i ograničene obrazovne i razvojne prilike, motivišu mlade da traže bolju budućnost u većim gradovima ili inostranstvu, ističe Maja Đurišić, sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Beranama.
- Iako je obrazovni sistem funkcionalan, on ne prati u potpunosti savremene trendove i potrebe tržišta rada, što dodatno otežava zadržavanje mladih. Pored ekonomije, važan je i osjećaj perspektive, mogućnost ličnog razvoja, te dostupnost kulturnih i društvenih sadržaja, koji trenutno nisu na zadovoljavajućem nivou - navodi Đurišić.
Kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi koje potvrđuju i podaci Monstata, opština Berane aktivno provodi niz mjera - podrška zapošljavanju i preduzetništvu kroz subvencije i tehničku pomoć mladima za pokretanje vlastitog biznisa; unapređenje obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture radi poboljšanja uslova života; razvoj IT sektora i digitalnih servisa sa ciljem otvaranja mogućnosti za rad na daljinu; projekti ruralnog razvoja koji uključuju ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredu i turizam te intenzivnu izrada projektno-tehničke dokumentacije kao preduslova za dalji razvoj.
- Opština Berane mora biti prioritet državnih razvojnih politika, jer bez jačanja sjevera nema ravnomjernog razvoja Crne Gore - zaključila je Đurišić u razgovoru za portal Standard.
<h2>ANDRIJEVICA: Više nezaposlenih nego zaposlenih – mladi bez izbora</h2>
Iako ulaže napore da poboljša uslove za život i rad mladih, Opština Andrijevica i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o iseljavanju stanovništva. Vršilac dužnosti menadžera opštine, Saša Maslovarić, ističe da je riječ o kompleksnom problemu koji zahtijeva višeslojan i dugoročan pristup.
- Nezaposlenost je ključni problem. Trenutno imamo oko 600 zaposlenih, dok je na evidenciji Biroa rada čak 800 osoba. Nastojimo da smanjimo regionalne razlike i motivišemo građane da pokrenu sopstveni posao. Ipak, bez podrške države, teško je doći do održivog rješenja - kazao je Maslovarić za portal Standard
Upravo zato opština ulaže u obrazovanje i finansijsku podršku mladima. Studenti dobijaju stipendije, osnovcima se obezbjeđuju besplatni udžbenici, a sve je više planova za reformu školskih programa.
- Radimo na tome da škole u Andrijevici ponude smjerove koji su usklađeni s tržištem rada. Naš cilj je da mladi steknu znanja i vještine koje im mogu odmah koristiti, bilo da ostanu ovdje ili da rade online - navodi Maslovarić.
U Andrijevici su svjesni da nije samo to dovoljno.
- Mladima je potreban i osjećaj sigurnosti, perspektive, društveni i kulturni sadržaji. Zato planiramo dodatne infrastrukturne projekte koji će poboljšati kvalitet života -dodaje Maslovarić.
Pored obrazovanja, akcenat je i na mjerama koje direktno podstiču ostanak porodica u Andrijevici. Od ove godine, iznos jednokratne pomoći za novorođenu djecu, ističe naš sagovornik, povećan je sa 200 na 500 eura. Učenici koji upišu prvi razred Srednje mješovite škole u Andrijevici dobijaju mjesečnu stipendiju od 50 eura, a prevoz učenika u susjednu opštinu finansiran je iz opštinskog budžeta sve dok Ministarstvo prosvjete nije preuzelo tu obavezu.
Maslovarić dodaje da su ulaganja u putnu infrastrukturu već donijela prve rezultate.
- U protekloj godini uložili smo milion eura u sanaciju i asfaltiranje puteva u više mjesnih zajednica. Time smo poboljšali saobraćajnu povezanost i, što je najvažnije, uslove života u ruralnim krajevima - kazao je on.
Poseban fokus stavljen je na razvoj poljoprivrede. Budžet za podršku tom sektoru povećan je sa 50.000 na 100.000 eura. Ova mjera ima cilj ne samo da unaprijedi kvalitet života na selu, već i da motiviše mlade da se zadrže u domaćinstvima i otvaraju nova porodična gazdinstva.
Sve ove aktivnosti predstavljaju dio šireg plana koji opština tek treba da formalizuje.
- Trenutno radimo na izradi Strateškog plana razvoja opštine Andrijevica za period 2025–2030. godine. Stari plan je istekao 2022, a zbog političke krize i nefunkcionisanja parlamenta tokom 2023. i 2024. godine, novi dokument nije donesen ranije - objašnjava Maslovarić.
U međuvremenu, realizuju se važni infrastrukturni projekti koje lokalna zajednica čeka godinama.
- Počela je izgradnja stadiona malih sportova, a u naredna dva mjeseca planiramo početak radova na hali sportova. Takođe, u pregovorima smo sa više izvođača oko izgradnje balon sale. Ovi objekti neće biti samo simboli razvoja, već konkretan prostor za okupljanje mladih, za sportske aktivnosti, školske programe i rekreaciju. Ujedno, otvoriće se nova radna mjesta i podići kvalitet života svih građana - kaže Maslovarić.
Iz Opštine poručuju da, iako mali sistem ne može sam da riješi sve izazove, posvećenost i strateški rad na lokalnom nivou mogu biti pokretač promjena. No, bez snažne podrške države i pažljivo vođene regionalne politike, razvoj Andrijevice ostaje neizvjesan.

Tragom podataka Monstata o iseljavanju sa sjevera: Tri opštine, isti problem – mladi odlaze

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Crnogorski karatisti bez medalje završili su nastup na Evropskim univerzitetskim igrama u borilačkim sportovima u Varšavi.
Najbliži pobjedničkom postolju bio je Lazar Jovović, koji je izgubio meč za bronzanu medalju u kategoriji do 84 kilograma.
U trećem kolu zaustavljeni su Jovana Stojanović (do 68) i kataš Nikola Milić, dok je Nemanja Jovović (do 84) eliminisan na startu takmičenja.
Evropsko studentsko takmičenje okupilo je ukupno 1.435 sportista sa 385 univerziteta iz 32 države, koji se nadmeću u četiri borilačka sporta - džudou, tekvondou, karateu i kik boksu.

Crnogorski karatisti bez medalje u Varšavi

U znak podrške Nikolini Sinđelić koja je u medijima govorila o policijskom nasilju nakon učešća na antivladinom protestu u Beogradu u Obrenovcu je održan skup podrške na poziv srednjoškolaca.
Građani su nakon okupljanja krenuli u protestnu šetnju, javlja N1.
Kako javlja ova televizija, naziv večerašnjeg skupa je "Ima nas ipak više", čime su srednjoškolci koji su pozvali na skup žjelili da pokažu da ih ima više u odnosu na pređašnji skup u ovom gradu.
U Obrenovcu je prethodno istog dana organizovan skup "protiv blokada" na koji su pozvali predstavnici vlasti, a na ulicama su bili prisutne i jedinice Žandarmerije.
N1 je prenio i da su demonstranti odlučili da tokom protesta prefarbaju parole protiv studenata u tom mjestu i da ih je tom prilikom legitimisala policija.
Ovo nije prvi skup podrške Nikolini Sinđelić, studentkinji Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koja je medijima rekla da je nakon protesta 14. avgusta od komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) Marka Krička dobila udarce i prijetnje silovanjem.
Kada je iznijela tvrdnje o policijskom zlostavljanju, u javnost su izašle njene intimne fotografije.
Prethodnih dana organizovano je više protesta podrške Nikolini Sinđelić sa porukom "Sve smo mi Nikolina".
Sa tog protesta u Beogradu 19. avgusta je zahtijevana smjena komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) i hitno procesuiranje i sankcionisanje njega kao i njegovih kolega, za zlostavljanje i mučenje privedenih osoba.
Direktor policije Dragan Vasiljević izjavio je, povodom ovog slučaja, da za sada nema nalaze Sektora za unutrašnju kontrolu MUP-a ili nekog drugog državnog organa, koji mogu da potvrde navode da je komandir JZO prekoračio ovlašćenja.

U Obrenovcu protest podrške studentkinji Nikolini Sinđelić: "Ima nas ipak više"

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno je dosadašnjim učinkom koalicione vlade CDU/CSU-SPD, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnjenja, koje je sproveo sociološki institut INSA za Bild am Zontag.
Rezultati ankete pokazuju da je 62 odsto ispitanika nezadovoljno radom vladajuće koalicije, a samo 26 odsto pozitivno ocjenjuje učinke vlade. Rad kancelara Fridriha Merca ne odobrava 57 odsto birača, dok suprotan stav ima 28 odsto, prenosi Tass.
Početkom maja, kada je preuzeo funkciju, Merc je imao podršku 49 odsto punoljetnih građana.
Kada je riječ o političkim strankama, Alternativu za Njemačku (AfD) podržava 25 odsto birača, a toliku podršku ima i koalicija CDU/CSU. Prije šest mjeseci, na saveznim izborima, demohrišćanska koalicija je pobijedila sa 28,5 odsto glasova.
Istraživanje se usredsredilo i na širu političku scenu, pa vladajuću koaliciju CDU/CSU i SPD trenutno podržava 40 odsto birača, što bi bilo nedovoljno za parlamentarnu većinu.
SPD je pao na samo 15 odsto, što je još lošije nego na nedavnim saveznim izborima, kada su socijalisti dobili 16,4 odsto glasova, što im je bio najlošiji rezultat od osnivanja stranke.
Zelene i Ljevicu sada podržava 11 odsto, Slobodnu demokratsku stranku (FDP) tri, a Savez Sara Vagenkneht - Razum i pravda četiri odsto birača.
Istraživanje je sprovedeno 21. i 22. avgusta, na uzorku od 1.001 ispitanika, a podaci o stranačkim preferencijama prikupljeni su između 18. i 22. avgusta i obuhvatili su 1.201 ispitanika.

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno učinkom vlade

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: plav