Stručnjaci godinama ukazuju da je stanje po pitanju očuvanja Plavskog jezera više nego alarmantno i da ovom prirodnom biseru na sjeveru države prijeti potpuno uništenje ako se ne preduzmu hitne mjere njegove valorizacije.
Naime, prema podacima Plavsko jezero je 1913. godine imalo površinu od 5,4 kilometra kvadratna, a 55 godina kasnije 3,4 kilometra kvadratna. Danas je njegova površina nešto oko dva kvadratna kilometra, što samo po sebi govori da se ono, zbog niza negativnih uticaja, konstantno smanjuje. Ali i pored toga još uvijek se nije pristupilo radovima da se od daljeg propadanja sačuva ovo najveće ledničko jezero u Crnoj Gori ispod visova Prokletija i Visitora i to na oko 900 metara nadmorske visine. Plavski ekolozi smatraju da je krajnje neprihvatljivo što nema jasnog odgovora kada će se krenuti sa revitalizacijom jezera.
– Prosto je nevjerovatno zašto nadležni dosad nijesu jasno saopštili šta namjeravaju sa jezerom i što se ne obezbjeđuju sredstva za početak njegove zaštite. Znamo da se radi o pozamašnoj investiciji, ali nema tog blaga kojim se može platiti ljepota Plavskog jezera i njegove okoline. Sva ulaganja oko zaštite jezera bi se kroz brojne aktivnosti i turističku valorizaciju brzo vratila. Nadamo se da će nadležni to konačno shvatiti. Svako odlaganje radova na zaštiti jezera je pogubno – ukazuju plavski ekolozi.
Otpadne vode teku u jezero 
&nbsp;
Stanovnici Plava koji žive u Jezerskoj ulici ukazali su da u ovom dijelu grada i to na potezu od zgrade policije prema Vojnom selu ne postoji odgovarajuća kanalizaciona mreža. Na lokalitetu, poznatom pod imenom Ribare, gdje je izgrađeno preko sto stambenih objekata, otpadne vode i fekalije uglavnom su usmjerene prema Plavskom jezeru.
– Jednostavno ovdje narod mora nekako da se snalazi kada je u pitanju kanalizaciona mreža. Postoji jedan veliki otvoreni kanal koji iz naselja sakuplja otpadne vode i odvodi u jezero. Može se vidjeti da je na taj kanal priključeno dosta kanalizacionih cijevi iz obližnjih kuća. Takođe, iz pojedinih objekta kanalizacija se izliva na otvorene površine. Sve to odaje užasnu sliku i u značajnoj mjeri negativno utiče na samo jezero – navode mještani.
Poznato je da je urađena studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, zašta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način to riješiti i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova. Prema onome što se do sada moglo čuti, predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi preko 20 miliona eura. Iz lokalne uprave su godinama upozoravali da Opština Plav nema dovoljno sredstva da krene u relizaciju ovog projekta i da je neophodno da se aktivno uključe nadležni državni organi. Sada ističu da ih ohrabruju najave da je Svjetska banka izrazila spremnost da podrži projekat očuvanja jezera.
– Mi konstantno ukazujemo da se pod hitno moraju preduzimati mjere za spas Plavskog jezera. Do sada država nije na odgovarajući način tretirala ovo pitanje, jer se godinama čeka da se obezbijede sredstva za ovu namjenu. Međutim, raduje činjenica da je Svjetska banka izrazila spremnost da finansira projekat revitalizacije jezera koji je od izuzetnog ekološkog i životnog značaja. Ta sredstva su nadohvat ruke. Cilj je, kao je najavljeno, da u toku 2026. godine bude preko 20 miliona eura na raspolaganju za čišćenje jezera – naveli su iz lokalne uprave.
Iz mreže nevladinih oragnizacija u Plavu poručuju da je kucnuo poslednji čas da obezbijedi novac za ovu namjenu i da svi moraju dići glas da Plavsko jezero ostane živo.
– Bez jezera nema Plava, bez jezera nema turista, bez jezera nema razvoja ovog kraja – poručili su iz nevladinog sektora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Za spas Plavskog jezera potrebno preko 20 miliona eura

Prirodni i turistički potencijali na teritoriji opštine Plav iz godine u godine privlače sve veći broj posjetilaca na šta ukazuje i podatak da je lokalna Turistička organizacija lani ostvarila rekordni prihod od oko sto hiljada eura.
Ističu da je i ovogodišnja sezona bila izuzetno dobra i nadaju se da sveukupna dobit od turizma neće biti manja od prethodne godine.
– Lani je naša organizacija postigla izuzetno dobre rezultate, ostvarivši rekordne prihode od oko sto hiljada eura. Ti prihodi su premašili sve prethodne godine zajedno. Ovaj uspjeh nas ispunjava ponosom i motiviše da se još više trudimo kada je u pitanju promocija turističkih potencijala Plava. Sa optimizmom gledamo i na tekuću godinu i nadamo se da ćemo nastaviti s ovim trendom rasta i nadmašiti prethodne rezultate – istakao je direktor Turističke organizacije Plav Eldin Feratović.
On je kazao da su divlja ljepota Nacionalnog parka Prokletije, Plavsko jezero i drugi prirodni biseri ovoga kraja pravi mamac za turiste te da ponudu upotpunjuju i brojne manifestacije koje se održavaju u Plavu tokom ljetnjeg i zimskog perioda.
– Plav sa svojom okolinom može dosta toga da pruži posjetiocima različitih ukusa i potreba, zato brojni turisti rado dolaze kod nas. Netaknuta priroda i vrhovi Prokletija su izuzetno privlačni za planinare, a tu je i Plavsko jezero, kao i druga jezera i vodopadi koji su pravi prirodni dragulji ovoga kraja. Ako tome dodamo i brojne manifestacije koje organizujemo u cilju promocije vrijedniosti i upotpunjavanja turističkog proizvoda, onda se nije čuditi što toliko gostiju hrli ka našem gradu – naglasio je Feratović, dodajući da će Turistička organizacija uskoro štampati i katalog turističke ponude Plava.
I u lokalnoj upravi su zadovoljni turističkom sezonom jer se povećanjem broja turista povećava i potreba za stvaranje novih smještajnih kapaciteta.
– Svi smještajni kapaciteti u Plavu tokom ove ljetnje sezone su bili popunjeni, a sa povećanjem broja gostiju povećava se i potreba za većim brojem kreveta. Raduje nas to što svake godine određeni broj naših građana ulaže sredstva u izgradnju objekata za prihvat gostiju. Pored određenog boja smještajnih jedinica u nekoliko ugostiteljskih objekata, u porastu je broj izdavalaca privatnog smještaja. Posebno raduje što je u toku izgradnja hotela "Visitor" koji je najveća privatna investiciju u istoriji Plava. Taj hotel, uz ulaganja od 12 miliona eura, gradi naš sugrađanin koji dugi niz godina živi u inostranstvu – istakli su iz lokalne uprave.
Naglasili su da će lokalna uprava nastaviti da pruža podršku projektima od značaja i da gradi povoljan ambijent za privatne investicije koje će osnaživati turističku ponudu Plava.
– Pokazalo se da su privatne investicije ključne za razvoj našeg regiona. Investicije kao što su izgradnja hotela i drugih objekata za prihvat gostiju ne samo da stvaraju nova radna mjesta i doprinose ekonomskom rastu, već pomažu i stvaranju novih mogućnosti za naše građane – ukazuju iz lokalne uprave.
Sa konstatacijom da turizam predstavlja odskočnu dasku za sveukupni razvoj Plava slažu se i u nevladinom sektoru, ukazujući da vrhovi Prokletija postaju izuzetno prepoznatljiva destinacija na turističkoj mapi Evrope.
– Dovoljno je pomenuti da se na iznad Plava prostire prekrasni vijenac Prokletija i da se tu nalazi najveći planinski vrh u Crnoj Gori i shvatiti koliko su ovi krajevi privlačni. To pored brojne naše dijaspore, znaju i zaljubljenici u netaknutu prirodu sa svih meridijana koji iskazuju interesovanje za aktivan odmor u ovom kraju – naveli su iz Mreže nevladinih organizacija.
<h2>Uredili gradsko jezgro</h2>
Iz lokalne uparve podsjećaju da su minulih godina aktivno radili na rekonstrukciji gradskih ulica. U pitanju su bili složeni projekti, čijom se realizacijom u potpunosti modernizovalo gradsko jezgro Plava.
– Rekonstruisali smo glavnu gradsku ulicu, kao i ulice koje pripadaju užem gradskom jezgru, čime smo uz znatna ulaganja koje se mjere milionima eura, dobili modernu gradsku infrastrukturu. Na ovaj način su građani i brojni turisti i posjetioci dobili prostor gdje na ugodan način mogu provoditi vrijeme. Sve to ide u prilog stvaranju što privlačnijeg ambijenta za život lokalnog stanovništva i za privlačenje turista u Plavu, koji slovi za turističku metropolu u ovom dijelu države – naveli su iz lokalne uprave ističući da se trenutno rekonstruiše ulica koja vodi do obala Plavskog jezera.

500x500

Prokletije i Plavsko jezero pravi mamac za ljubitelje netaknute prirode

U Budilniku na Televiziji E govorićemo o registru pedofila u čijoj su evidenciji 103 pravosnažno osuđivane osobe za djela protiv polne slobode nad djecom.&nbsp;
Što za bjezbjednost djece znači činjenica da ne postoji nadzor, ni evidencija o liječenju pedofila - jedna od naših tema, kao i najavljeni štrajk stomatologa. Pitamo što je povod, koji su njihovi zahtjevi i kako bi obustava rada mogla uticati na pacijente...
Govorićemo i o prirodnim ljepotama Crne Gore, s osvrtom na Plavsko jezero - da li polako nestaje i čuvamo li dovoljno prirodne bisere.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv karcinoma govorićemo o značaju prevencije.
U novom Srećanom danu, od devet do 11 sati, gledaoce TV E očekuju zanimljive teme i gosti. O novoj aktivnosti Tabla solidarnosti govore Sanela Rastoder i Biljana Otašević, predstavnice humanitarne organizacije Devet dobrih žena.
Ugostićemo reditelja Andra Martinovića sa kojim ćemo razgovarati o dokumentarnom filmu "Stanić, stoljeće", posvećenog velikom umjetniku Voju Staniću. Jedna od tema Srećnog dana su istine i predrasude o estetskoj medicini, a naša sagovornica je dr Danica Izgarević, ekspertkinja iz oblasti estetske medicine.
Saznajte i kako napraviti najbolju halvu - tradicionalnu bosansku poslasticu, kao i sve o vizuelnoj komunikaciji kao dominantnom trendu u 2025. godini.

Budilnik na TV E: Nepostojanje nadzora i evidencije liječenja pedofila, štrajk stomatologa, Plavsko jezero...

Vodostaji rijeka i jezera u Crnoj Gori su u opadanju na većini mjernih stanica, izuzev Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Rijeke Crnojevića, gdje je zabilježen porast, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova, na osnovu podataka Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako je navedeno, mjerenja izvršena danas u 11 časova, u poređenju sa jučerašnjim u 6 časova, pokazuju porast nivoa vode na Skadarskom jezeru za 24 centimetra, na rijeci Bojani za 26 centimetara i na Rijeci Crnojevića za 28 centimetara.
Za današnje ispuštanje vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji još se očekuju zvanične informacije nadležnih institucija.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju da Vranjina predstavlja kritičnu tačku pri svakom porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine.
Građani će, kako je saopšteno, biti blagovremeno obavještavani o svim značajnim promjenama.

MUP: Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, situacija se prati

Izgradnja dionice Lubnice-Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura, koja je bila ugovorena za 34,6 miliona EUR, do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona ili 28 miliona više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su katali da je taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od petka ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana na povezanoj dionici, dijelu istog regionalnog pravca, kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana.&nbsp;
„Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax. Ta firma je radila i rekonstruciju, koja je ugovorena za 4,9 miliona EUR, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više“, naveli su iz ASP.
Oni su podsjetili da je ta dionica od oko 10,3 kilometara rekonstruisana od aprila 2013. i završena sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno zvanično oktobra 2015. godine. &nbsp;&nbsp;
„Do danas je ostalo nepoznato ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod“, rekli su iz ASP-a.
Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona EUR zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja 2017. godine.
„Međutim, iako je trebalo da radovi budu okončani do maja 2020, trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara puta trajala je sedam godina, otprilike koliko je građena dionica auto-puta Smokovac-Mateševo, na kojoj je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova“, saopštili su iz ASP-a. &nbsp;
Prema podacima te nevladine organizacije, Euroasfaltu je krajem 2016. godine isplaćen avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona EUR, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije.&nbsp;
Za radove obavljene 2017. godine isplaćeno je oko 1,7 miliona, 2018. oko 2,9 miliona, 2019. oko 8,6 miliona, 2020. oko 9,5 miliona, 2021. oko 5,1 miliona, 2022. oko 7,6 miliona, 2023. oko 12 miliona, 2024. oko &nbsp;9,9 miliona, a prošle oko 1,5 miliona.
„Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu, ako ne bude produžen“, rekli su iz ASP.
Ta NVO nema saznanja da li je izdata končana situacija za projekat Lubnice-Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova.&nbsp;

Za dionicu Lubnice-Jezerine 28 miliona EUR više

Nivo vode Skadarskog jezera jeste porastao, ali je na Viru situacija pod kontrolom i za sada nema nikakvih potencijalno alarmantnih situacija - istakao je za Bar Info i Radio Bar Tomo Ukšanović, predsjednik MZ Crmnica.
Po njegovim riječima, jezero nije dostiglo nivo koji bi izazivao ikakvu opasnost, niti je ugrožen magistralni put Bar – Podgorica.
- U slučaju bilo kakvih opasnosti, aktivira se sistem zaštite – pripremljeni smo, mi u MZ, a i žitelji Vira, pratimo nivo jezera, ali za sada situacija nije zabrinjavajuća - naglasio je Ukšanović, i objasnio da navodi pojedinih medija da je “Vranjina pod vodom” govore o činjenici koja se dešava svake godine, jer je riječ o dijelu naselja kod pristaništa.
Po podacima automatskih mjernih stanica HMZCG, nivo jezera u Orahovu (Virpazar) je 141 cm, na Vranjini 345 cm, a na Plavnici 373.

Ukšanović: Nivo jezera kod Virpazara porastao, ali nije zabrinjavajuće

Ovonedjeljni gost sportske emisije „Dres, nacija – reprezentacija“ biće Matija Roganović, evropski prvak u boksu.
Gledaoci će imati priliku da sa jednim od najuspješnijih crnogorskih sportista razgovaraju o njegovom sportskom putu, uspjesima na evropskoj sceni i planovima za nastavak karijere.
Emisija „Dres, nacija – reprezentacija“ emituje se subotom u 21 čas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJrUkqrKRkY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: plavsko-jezero