Državljanin Srbije L.M. (39), inače blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi iz Crne Gore, ilegalno je boravio u našoj državi uprkos zabrani ulaska, a policija ga je locirala u Herceg Novom na jednoj plaži, nakon čega je i protjeran.
On je, kako su pojasnili u policiji, u Crnu Goru ušao ilegalno - na području Rožaja.
- U cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, kroz međuagencijsku saradnju, te preventivnog djelovanja u odnosu na organizovane kriminalne grupe i njihove nezakonite aktivnosti, za ovo lice prethodno je izrečena mjera zabrane ulaska stranca u našu državu imajući u vidu da je isti blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi sa teritorije Crne Gore. Od L.M. su ovom prilikom, uz izdatu potvrdu, oduzeti predmeti koji će koristiti u daljem postupku, dok je nakon pribavljene naredbe Osnovnog suda u Herceg Novom izvršen i pretres stana vlasništvo V.V., za koji se sumnja da je L.M. koristio dok je nezakonito boravio u Crnoj Gori - kazali su policiji.
Pretresom je, kažu, pronađena manja količina marihuane, te je V.V. uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, kao i Osnovnim državnim tužilaštvom u Rožajama, L.M. je prekršajno sankcionisan shodno Zakonu o strancima, nakon čega mu je donijeto rješenje o otkazu boravka, te je u pratnji policijskih službenika sproveden na granični prelaz sa matičnom državom - naglasili su u policiji.
Oni su napomenuli da je L.M. od ranije poznat policiji kao izvršilac više teških krivičnih djela na teritoriji Srbije.
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje odlučnost Uprave policije u sprovođenju zakona i očuvanju bezbjednosti. Aktivnosti usmjerene na sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala službenici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nastaviće sinhronizovano i u kontinuitetu, u cilju zaštite građana i održavanja stabilnog stanja bezbjednosti u našoj državi - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Srbije, blizak jednoj OKG, ilegalno ušao u Crnu Goru, policija ga locirala na plaži u Herceg Novom

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Podgoričani A.K. (24), A.O. (23) i F.C. (47) uhapšeni su u Budvi zbog &nbsp;sumnje da su u nekoliko navrata krali opremu za plažu.
- Oni su kako se sumnja u nekoliko navrata, na organizovan način dolazili iz Podgorice u Budvu gdje su od tri oštećena lica otuđili veću količinu opreme za plažu, ležaljki, alata, ventilatora, plinskih boca, setova posuđa i kuhinjskih aparata kao i dvije rashladne vitrine - saopšteno je iz policije.
Oni će, kako su naglasili u policiji, A.K., u skraćenom postupku uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.

Budva: Troje Podgoričana uhapšeno zbog sumnje da su krali ležaljke, ventilatore, plinske boce, rashladne vitrine...

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Fudbaleri Arsenala savladali su Everton 0:1 na "Hil Dikinson stadionu" u okviru 17. kola Premijer lige.
Počeo je Mikel Arteta po treći put u nizu sa Viktorom Đekerešom, a Bukajo Saka i Leandro Trosar djelovali su po krilima. Vratio se u postavu i Gabrijel Saliba što je dodatno učvrstilo poziciju Arsenala na ovoj utakmici.
Poslije 27. minuta igre, Arsenal je poveo raketom koju je u mrežu Džordana Pikforda poslao Viktor Đekereš nakon što je izveo penal. Bio je to jedanaesterac koji je skrivio Džejk O'Brajan s obema rukama u vazduhu. Sve je bilo čisto.
Arsenal se vraća na lidersku poziciju sa dva boda više od Mančester sitija.
Fudbaleri Lidsa savladali su Kristal palas na "Eland roudu" rezultatom 2:0 i tako nastavili da igraju odlično, te odmaknu od zone ispadanja.

Arsenal se vratio na čelo tabele

Izraelski zvaničnici sve su zabrinutiji da Iran proširuje proizvodnju svog programa balističkih raketa, koji je ranije ove godine oštećen izraelskim vojnim udarima, te se pripremaju da obavijeste američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim obnovljenim napadima na zemlju, izvijestio je NBC News, pozivajući se na više anonimnih izvora.
Izraelski zvaničnici takođe su zabrinuti da Iran ponovo uspostavlja postrojenja za obogaćivanje urana koja su SAD bombardovale u junu, rekli su izvori.
Međutim, zvaničnici su naveli da iranski napori da obnove objekte u kojima proizvode balističke rakete i poprave oštećene sisteme protivvazdušne odbrane nailaze na ozbiljnije probleme.
Očekuje se da će se Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastati kasnije ovog mjeseca na Floridi, na Trampovom imanju Mar-a-Lago. Tada se očekuje da će Netanjahu obavijestiti Trampa da širenje iranskog programa balističkih raketa predstavlja prijetnju koja bi mogla zahtijevati brzu akciju.
Prema izvorima, Netanjahu će Trampu predstaviti argument da iranske akcije predstavljaju opasnost ne samo za Izrael, već i za širu regiju, uključujući američke interese. Netanjahu će Trampu takođe iznijeti opcije da se SAD uključe ili pruže pomoć u bilo kojim novim vojnim operacijama.
Na pitanje novinara o sastanku, Tramp je rekao da sastanak nije formalno zakazan, ali da zna da Netanjahu želi da ga vidi.
Izraelska vlada i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Izraelski zvaničnici zabrinuti, tvrde da Iran proširuje proizvodnju balističkih raketa, najavili da će Netanjahu obavijestiti Trampa

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Danas sam imao zadovoljstvo da se sastanem sa prof. dr sc. Vanda Babić Galić, specijalnom savjetnicom šefa hrvatske diplomatije. U otvorenom i sadržajnom razgovoru snažno je istaknuta jasna i kontinuirana podrška Republike Hrvatske Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad na Iks mreži.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i potrebi kontinuiranog dijaloga o otvorenim pitanjima kao važnog segmenta izgradnje međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.
- Uz uvažavanje i spremnost na razgovor, potvrđena je zajednička opredijeljenost ka rješenjima koja doprinose stabilnosti, evropskim vrijednostima i saradnji dvije države - zaključio je Janović.&nbsp;

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Poginuo državljanin Njemačke nakon pada iz korpe žičare na Savinom kuku, njegova supruga teško povrijeđena; Dvoje turista evakuisano

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: plaza