Državljanin Srbije L.M. (39), inače blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi iz Crne Gore, ilegalno je boravio u našoj državi uprkos zabrani ulaska, a policija ga je locirala u Herceg Novom na jednoj plaži, nakon čega je i protjeran.
On je, kako su pojasnili u policiji, u Crnu Goru ušao ilegalno - na području Rožaja.
- U cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, kroz međuagencijsku saradnju, te preventivnog djelovanja u odnosu na organizovane kriminalne grupe i njihove nezakonite aktivnosti, za ovo lice prethodno je izrečena mjera zabrane ulaska stranca u našu državu imajući u vidu da je isti blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi sa teritorije Crne Gore. Od L.M. su ovom prilikom, uz izdatu potvrdu, oduzeti predmeti koji će koristiti u daljem postupku, dok je nakon pribavljene naredbe Osnovnog suda u Herceg Novom izvršen i pretres stana vlasništvo V.V., za koji se sumnja da je L.M. koristio dok je nezakonito boravio u Crnoj Gori - kazali su policiji.
Pretresom je, kažu, pronađena manja količina marihuane, te je V.V. uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, kao i Osnovnim državnim tužilaštvom u Rožajama, L.M. je prekršajno sankcionisan shodno Zakonu o strancima, nakon čega mu je donijeto rješenje o otkazu boravka, te je u pratnji policijskih službenika sproveden na granični prelaz sa matičnom državom - naglasili su u policiji.
Oni su napomenuli da je L.M. od ranije poznat policiji kao izvršilac više teških krivičnih djela na teritoriji Srbije.
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje odlučnost Uprave policije u sprovođenju zakona i očuvanju bezbjednosti. Aktivnosti usmjerene na sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala službenici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nastaviće sinhronizovano i u kontinuitetu, u cilju zaštite građana i održavanja stabilnog stanja bezbjednosti u našoj državi - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Srbije, blizak jednoj OKG, ilegalno ušao u Crnu Goru, policija ga locirala na plaži u Herceg Novom

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Podgoričani A.K. (24), A.O. (23) i F.C. (47) uhapšeni su u Budvi zbog &nbsp;sumnje da su u nekoliko navrata krali opremu za plažu.
- Oni su kako se sumnja u nekoliko navrata, na organizovan način dolazili iz Podgorice u Budvu gdje su od tri oštećena lica otuđili veću količinu opreme za plažu, ležaljki, alata, ventilatora, plinskih boca, setova posuđa i kuhinjskih aparata kao i dvije rashladne vitrine - saopšteno je iz policije.
Oni će, kako su naglasili u policiji, A.K., u skraćenom postupku uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.

Budva: Troje Podgoričana uhapšeno zbog sumnje da su krali ležaljke, ventilatore, plinske boce, rashladne vitrine...

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Interno odjeljenje Bolnice Meljine, koje je jedinica KBC Kotor, bogatije je za savremeni premium 12-kanalni EKG aparat Page Writer TC35. Uređaj posjeduje napredni Philips DXL algoritam za inerpretaciju EKG zapisa.
To je je vrijedna donacija Turističke organizacije Herceg Novi, koja je aparat obezbijedila za 4.000 eura putem distributera i servisera Philips medicinske opreme u Crnoj Gori, kompanije FarmaLab d.o.o.
- Čast mi je što smo omogućili donaciju Bolnici Meljine, jer će ona poboljšati uslove rada doktora u ranoj dijagnostici za pacijente. Turistička organizacija nastoji da bude društveno odgovorna i zato smo se rado odazvali upitu iz Bolnice Meljine za nabavku aparata. To je mala, ali značjna donacija, jer zdravlje je uvijek na prvom mjestu. Herceg Novi unapređuje zdravstveni sistem opremom zarad svojih građana i tuirista - ističe Miloš Kovačević, u ime Tusritičke organizacije, podsjećajući da je prošle nedjelje Opština donirala ustanovi podni rentgen.
Kovačević se nada da će u skoroj budućnosti i dalje pomagati organizacjama poput Bolnice Meljine koje nastoje da poboljšaju kvalitet života u Herceg Novom.
Ovo je samo još jedna donacija u nizu posljednje godine, kojom se poboljšava opremljenost Bolnice.
- Aparat je namijenjen za intenzivnu njegu na internom odjeljenju i značajno će uticati da se poveća kvalitet usluge. Donacija je samo nastavak &nbsp;uspješne saradnje koju ustanova ima sa lokalnom upravom u Herceg Novom. Sve ove godine Opština je podržavala Bolnicu i bila spremna da pomogne, kako ustanovi tako i njenim zaposlenim. Već je donirala novi rentgen aparat, a u toku je tenderska procedura za nabavku sanitetskog vozila i defribrilatora - rekla je pomoćnica direktora KBC Kotor, za Bolnicu Meljine, Ljubica Kurtović, zahvaljujući TO Herceg Novi i direktorici Tanji Mrkaić.
Ona je takođe zahvalila svim odgovornim firmama i pojedincima iz Herceg Novog, koji često žele da budu anonimni i koji su shvatili tešku situaciju u Bolnici Meljine, pa su donirali određena sredstva i opremu.

Bolnica Meljine dobila moderan EKG aparat

Parlamentarna većina snažno radi na tome da do kraja godine zatvori još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i vjeruje da Crna Gora može postati članica Unije do 2028. godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
On je na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici kazao da je aktuelna partlamentarna većina od kada je formirana 2023. godine učinila mnogo na planu evropskih integracija.
Kako je rekao Mandić, odblokirali su proces evropskih integracija, dobili pozitivan IBAR-a, krajem prošle godine zatvorili tri poglavlja, a sredinom ove godine još jedno.
- Danas snažno radimo na tome da do kraja godine zatvorimo još pet poglavlja, a kako stvari sada stoje imaćemo unutrašnju spremnost da zatvorimo još dva poglavlja - rekao je Mandić.
On je istakao da je put ka EU kompleksan i zahtijevan, kao i da nije bez prepreka.
- Ne bih bio fer ako ne kažem da smo oko ključnih glasanja imali snažnu podršku opozicije u Crnoj Gori. Ona je u jednom momentu posegnula vaninstitucionalnim djelovanjem, ali je uvijek, kada su u pitanju EU integracije, stajala zajedno sa nama - rekao je Mandić.
On je naglasio da gotovo 83 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU.
- Kao legitimni predstavnici narodne volje imamo obavezu da tu želju naroda sprovedemo u djelo i to radimo svi uporno - dodao je Mandić.
On je kazao da je plan jasan - zatvoriti sva poglavlja do kraja narede godine i stvoriti preduslove da države članice EU obezbijede snažnu političku podršku pristupanju Crne Gore.
- Vjerujemo da uz vašu podršku Crna Gora može postati prva naredna članica EU do 2028. godine - naveo je Mandić
On je istakao da je važno da i EU pošalje poruku svim protivnicima takvog blokovskog ujedinjenja i ne vjeruju u njen opstanak da kroz proširenje pošalje poruku: “Živi smo, širimo se”.
Kopredsjedavajući POSP-a Dejan Đurović kazao je da je Crna Gora u važnoj fazi EU puta, napominjući da je cilj vlasti da pregovore sa Unijom završi do kraja 2026. i da do 2028. država bude u potpunosti spremna za članstvo.
- To nije samo plan političkih partija i institucija, već vizija koju dijelimo sa građanima i koja nas obavezuje - rekao je Đurović.
On je kazao da u ovom procesu Skuptšina ima posebnu ulogu.
- Od nas se očekuje ne samo da pratimo proces, već da budemo aktivan partner koji donosi zakone i uspostavlja standard koje građani očekuju - naveo je Đurović.
Kopredsjedavajući POSP-a Tomas Vajs pohvalio je odluke koje je Skupština donijela u posljednjih pola godine, posebno ističući važnost podrške koju je veliki broj partija dao prilikom usvajanja zakona.
On je konstatovao da su u crnogorskom parlamentu prevaziđene podjele i sporovi, te da postoji zajednička volja za napredak u pristupnim pregovorima.
Vajs je kazao da je optimističan po pitanju završetka pregovora i da smatra da bi tcilj finalizovanja pregovora do 2026. godine mogao biti realan.
- Ako Skupština nastavi sa konstruktivnom praksom odlučivanja smatram da je moj optmizam opravdan i da zajedno, uz podršku koju dobijemo od predsjedavanja, možemo tako brzo da napredujemo i završimo pregovora do naredne godine, što bi nam omogućilo da Crnoj Gori 2028. poželimo dobrodošlicu - rekao je Vajs.

Mandić: Vjerujemo da Crna Gora može postati članica EU do 2028; Vajs: Optimističan sam po pitanju završetka pregovora

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Predsjednik Opštinskog odbora DPS Nikšić Boris Muratović čestitao je Dan oslobođenja tog grada, dodajući da Nikšić zaslužuje novu energiju, pošten rad i iskrenu ljubav prema njemu.&nbsp;
- Srećan Dan oslobođenja Nikšića – dan kada se podsjećamo hrabrosti naših predaka i njihove borbe za slobodu, pravdu i dostojanstven život - naveo je Muratović na mreži Iks.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, danas svjedočimo da naš grad ne živi onako kako zaslužuje.&nbsp;
- Nikšić je umoran od lošeg vođenja i nebrige aktuelne vlasti. Moramo se zajedničkim snagama izboriti za promjene, jer Nikšić zaslužuje novu energiju, pošten rad i iskrenu ljubav prema ovom gradu! &nbsp;&nbsp;Nikšić može i mora biti bolji, zbog onih koji su ga gradili i zbog nadolazećih generacija! Na ovaj veliki dan neka nas inspiriše misao da sloboda i boljitak nijesu dati jednom zauvijek – oni se iznova osvajaju, odgovornošću i hrabrošću svih nas. &nbsp;Živio Nikšić i da je vječna Crna Gora! - zaključio je Muratović.&nbsp;

Muratović: Nikšić zaslužuje novu energiju, pošten rad i iskrenu ljubav prema njemu

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: plaza