Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa je, na moju inicijativu, donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu, po cijeni koju su oni licitirali, kazao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže. Na sastanku se, kako je saopšteno iz Vlade, razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitira i tenderu za zakup plaža. - Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić. Nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su, kaže Spajić, prethodne vlade propustile da urade, Vlada će obnoviti ovu vrstu saradnje. Taj dokument će, poručuje premijer, biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka u Ulcinju"> <figcaption>Sa današnjeg sastanka u Ulcinju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arpskih emirata i investitormohamed aa Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutosti i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - naglasio je Spajić. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencjalni projekat veliko i važno pitanje za ovu Opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer šrenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su investitori ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenija smo imali određeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Sastanku, koji je počeo danas u 12 sati, prisustvovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupstine Opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. - Predstavnici političkih partja u SO Ulcinj zahvalili su Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Alabar plaže koje je dobio na tenderu ustupa lokalnim preduzetnicima

Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.
<h2>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</h2>
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;
<h2>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</h2>
o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.
- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;
- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Ispred kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u Ulcinju danas je održan još jedan protest dosadašnjih zakupaca plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana, prenosi Portal Ulcinj info.
Na protestu su govorili Albert Kastrati, Zoran Dočić, Drago Vukčević, Valentina – Vanja Bogojević i Dželal Hodžić.
Svi su oni bili saglasni u ocjeni da je odlukama Vlade Ulcinj diskriminisan. Izrazili su nezadovoljstvo što njihovi zahtjevi nijesu razmotreni i da su spremni za bojkot.
Dodali su da su ovi protesti ujedinili Ulcinjane.
- Danas smo se okupili ovdje da jasno i glasno izrazimo svoje nezadovoljstvo i protestujemo protiv odluka koje ugrožavaju našu egzistenciju, naše poslovanje i budućnost naše obale. Godinama unazad svjedoci smo netransparentnosti, nepravde i ignorisanja naših zahtjeva od strane institucija koje bi trebale da rade u interesu svih građana, a ne u korist malobrojnih. Morsko Dobro i Vlada Crne Gore svojim odlukama pokušavaju da nas ucijene, da nas natjeraju da prihvatimo katastrofalne uslove pod kojima su raspisali najnoviji tender za zakup plaža i privremenih lokacija - kazali su oni.
Prema njihovim riječima, ovaj tender nije ništa drugo do pokušaj pljačke pod maskom razvoja.
- Povećanje zakupnine za čak 300 odsto u odnosu na prethodne godine nije ekonomski opravdano, nije u skladu sa realnim tržišnim uslovima, niti sa inflacijom, već je smišljena strategija da se domaći privrednici istisnu i da se prostor ustupi onima koji dolaze sa sumnjivim kapitalom. Oni koji donose ovakve odluke nikada nas nisu pitali šta je potrebno nama koji ovdje radimo, koji ovdje ulažemo i od ovoga živimo. Nikada nas nisu konsultovali, nikada nisu pozvali na dijalog - poručili su.
Mišljenja su da se njihove odluke donose se u zatvorenim kabinetima, daleko od očiju javnosti, a kada im trebaju njihovi novci, tada se sjete da postoje.
- Mi kažemo: Dosta je bilo. Nećemo dozvoliti da našim prirodnim bogatstvima upravljaju oni koji u Ulcinj dolaze samo na službene sastanke. Nećemo dozvoliti da nas tretiraju kao obične bankomate iz kojih mogu uzimati kad im zatreba. Naš novac je za ulaganje u Ulcinj, u naš grad, u našu budućnost, a ne za ispunjavanje političkih dugova - jasni su oni.
Dodali su da sa ovog mjesta jasno poručuju da ako Vlada i Morsko Dobro ne povuku ovaj sramni tender, spremni su da preduzmu sve zakonom dozvoljene mjere.
- Naši zahtjevi su jasni: da se cijena zakupa umanji i uskladi sa realnim tržišnim uslovima i inflacijom; da se bodovanje vrati na prethodni model, kako bi se zaštitili domaći zakupci; da se ugovori aneksiraju kao prethodne godine, jer nam nisu ostavili dovoljno vremena za pripremu sezone - poručili su.
Kazali su da ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, spremni su na bojkot.
- Spremni smo na blokade. Spremni smo da istrajemo u borbi za ono što nam pripada. Naša obala, naše plaže i naš grad nisu na prodaju. Zato pozivamo sve građane, privrednike, medije i sve koji žele pravednu i transparentnu budućnost, da nam se pridruže. Vaša podrška je ključna, vaš glas je snaga ovog protesta. Zajedno, složno, dostojanstveno – pobijedićemo - zaključili su.

Protest u Ulcinju zbog tendera u zoni Morskog dobra: Pljačka pod maskom razvoja

Preduzeće Morsko dobro raspisalo je javni poziv za davanje u zakup hotelskih, kao i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište.
Ponude se dostavljaju do 6. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.
Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju.
Cijena tenderske dokumentacije je 100 eura.
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno, ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi - konzorcijum, koji moraju ispuniti uslove javnog poziva.
Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.
Morsko dobro je ranije objavilo tendere za plaže na području Budve, od Jaza do Buljarice, Bara i Ulcinja, kao i Kotora i Tivta.
Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra.

Raspisan tender za zakup hotelskih i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište

Morsko dobro u prethodna dva dana brisalo je izvjesne lokacije iz tendera za zakup plaža i na taj način je omogućilo grupi ljudi bliskih direktoru Mladenu Mikijelju da sakriju ”svoja” kupališta, saznaje nezvanično portal Standard iz dobro upućenih izvora iz Budve.
Iako je Vlada Crne Gore bila upozorena da će raspisivanje tendera ugroziti početak sezone, jer kasnim raspisivanjem tendera plaže neće biti spremne na vrijeme, to je ipak učinjeno. Da se sve radi stihijski i bez ikakve organizacije pokazuje i to da je prvo raspisan tender za zakup plaža u Budvi i to 17. februara, da bi dan kasnije u popodnevnim satima 18. februara bio raspisan tender za lokacije u Baru i Ulcinju.
Zanimljivo da za ostale primorske opštine tendera i dalje nema.
No, prema riječima dobro upućenog izvora Standarda iz Budve, prethodni zakupci plaža iz Budve su primjetili da u listi lokacija dostupnih za zakup fali izvjestan broj kupališta.
Poređenjem ugovora koji su zaključeni sa prethodnim zakupcima sa jasnim oznakama plaža iz kataloga JP Morsko dobro, može se vidjeti da u ovom tenderu nema dvije lokacije.
Te dvije lokacije nalaze se na Slovenskoj plaži i označene su sa tagom 10B i 10F.
Na lokaciji 10F nalazio se nekad i čuveni bungee jumping, zbog čega je ova lokacija jedna od ekskluzivnijih na Slovenskoj plaži.
Ovo je kako nezvanično saznajemo urađeno iz razloga da se favorizuje grupa ljudi koja je od starta ”pritiskala” Mladena Mikijelja, o čemu je portal Standard već pisao.
Izostavljenjem određenih lokacija iz tenderskog poziva njima se omogućuje da njihova kupališta sakriju u početku od ostalih zakupaca.
Zbog toga je prema riječima izvora Standarda u Morskom dobru juče tokom cijelog dana vladala opšta konfuzija, jer su neke ”elitne” lokacije morale da se brišu sa liste dostupnih plaža.
Nadalje, kako nezvanično saznaje Portal Standard Mikijelj je bio pritisnut i da skrati rok za prijavu na tender za zakup plaža. Ovo, kako kaže izvor Standarda, je urađeno iz jednostavnog razloga što zbog komplikovane procedure mnogi turistički preduzetnici neće moći da na vrijeme prikupe svu traženu dokumentaciju.
Ovo se posebno odnosi na bankarske garancije koje iznose do 100.000 eura. Zbog ove stavke u tenderu banke su preopterećene zahtjevima i pitanje je da li, zbog svojih internih procedura -provjera, mogu na vrijeme procesuirati sve prispjele zahtjeve.
Rok za predaju ponuda za zakup plaža u Budvi ističe 03. marta 2025 godine.

Morsko dobro piše - pa briše lokacije plaža iz tendera za zakup

Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) upravo su predale incijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
To je na pres konferenciji za novinare saopštio šef kluba poslanika DPS-a Andija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-danas-predaju-inicijativu-za-razrjesenje-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.
- Od početka njegovog mandata se uništava pozicija i uloga parlamenta. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga koje upućuju da taj čovjek ne može biti na čelu crnogorskog parlamenta - poručio je Nikolić dodajući da Mandić sprovodi anti-evropsku i nacionalističku politiku.
Mandić i institucije su, cijeni on, podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je učinio Danilo Mandić.
- Mandić još nije odgovorio kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice sa kriminalnim dosjeom postane pripadnik obezbjeđenja štićene ličnosti - ustvrdio je šef kluba DPS-a.
Ukazao je i na činjenicu da Više državno tužilaštvo (VDT) duže od devet mjeseci traže da se ukine imunitet Mandićevom partijskom kolegi Marku Kovačeviću - ali da se o to oglušuju. Parlament, kako je ocijenio, više nema kontrolnu funkciju.
- Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslušanja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga: već osam mjeseci se drži prijedlog za ucešće crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, Mandić blokira izbor članova RTCG kršeći zakon, nijesu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG... - naveo je on.
Ocijenio je i da je Mandić prekšio zakon i kad je udaljio poslanike opozicije sa sjednica.
- Kad je utvrdio novi logo Skupštine suprotno poslovniku i bez konsultacija sa poslanicima... Odlazak u Banjaluku kod Milorada Dodika samo nekoliko dana nakon što je on osuđen na godinu dana zatvora predstavlja flagrantno miješanje u poslove druge države - dodao je Nikolić cijeneći da je jasno da je za sve ovo najodgovorniji upravo Andrija Mandić.
On, decidan je Nikolić, do danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore - odnosno da je državljanin Srbije - jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine.&nbsp;
U DPS-u, kako je kazao, smatraju da svi navedeni razlozi upućuju da će se neodgovorno anti-institucionalno ponašanje Mandića nastaviti kako bi opstruirao put u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, kako je kazao, već drugi put upućuju inicijativu za njegovu smjenu.
Nikolić je ocijenio da je ovo vrijeme u kojem se parlament najbrže urušio.
- Vjerujemo da će već na sljedećim izborima doći do promjene vlasti - ocijenio je on.
<h2>Odgovornost na svima koji tolerišu</h2>
Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je ukazao da rad parlamenta zavisi od jednog čovjeka.
- Skupština se pretvara u nedemokratsku instituciju koja ne može da služi na čast građanima - ocijenio je on dodajući da se Mandić nedemokratski odnosi i prema opoziciji.
Ponavlja se, kako je ustvrdio, da se ne održava premijerski sat, da nema ministara na plenumu.
- Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsjednika parlamenta prema opoziciji. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana - naveo je Mugoša.
Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skupštini.
- Sve je ovo fingiranje evropskih integracija. Došli smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega - poručio Mugoša dodajući da odgovornost nije samo Mandićeva - već svih onih koji to tolerišu.

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

Razvoj Podgorice ostaje na čekanju, to je ono što se može vidjeti iz Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu dok je na čelu grada bila Olivera Injac, a koji potpisuje njen partijski kolega i aktuelni gradonačelnik Saša Mujović, poručio je Miloš Mašković, predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
- Građani moraju biti svjesni da Glavni grad već drugu godinu zaredom doživljava budžetski i upravljački podbačaj. Prema izvještaju o radu gradonačelnika, koji će se naći pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, ukupna realizacija budžeta u 2024. godini iznosila je samo 73,61 odsto, dok je kapitalni budžet, novac namijenjen razvoju grada realizovan tek 45,78 odsto. Dakle, skoro polovina planiranih investicija ostala je mrtvo slovo na papiru. To znači da su propali planovi o izgradnji saobraćajnica, objekata, rekonstrukciji infrastrukture, unapređenju javnih prostora-poručio je Mašković na mreži X.
&nbsp;U prethodnim godinama, istakao je Mašković, Glavni grad je ostvarivao i više od 100 odsto realizacije ukupnog budžeta. Kapitalni budžet je, čak i u uslovima krize, bio na znatno višem nivou nego danas.&nbsp;
- Danas svjedočimo padu koji ova vlast ne može objasniti, niti sakriti. I dok Podgorica tapka u mjestu, gradska vlast pokušava da zamagli stvarnost tehničkim formulacijama, birokratskim frazama i izbjegavanjem odgovornosti- poručio je Mašković.
&nbsp;Sa druge strane,kaže on, kroz izvještaj nema jasnih prikazanih pokazatelja učinka. Nigdje se ne navodi koliko je građana koristilo nove usluge, koliko je predmeta riješeno, koliko je trajala prosječna procedura. Navode se "aktivnosti", ali bez rezultata. To znači da se rad gradske uprave ne mjeri, ne procjenjuje i ne unapređuje. Podaci se selektivno predstavljaju, recikliraju se stari projekti, a teme poput ekologije i zaštite životne sredine su u potpunosti izostale.
- I zato nije u pitanju samo loše napisan izvještaj, već duboka kriza upravljanja. Vlast predvođena Pokretom Evropa sad očigledno ne zna da planira, niti umije da sprovede ono što obećava, a građani će to znati da cijene- zaključio je Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1920442268005158987%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Mašković: Vlast predvođena PES-om očigledno ne zna da planira, niti umije da sprovede ono što obećava

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je iz Moskve poručio da očekuje "mnogo teške reakcije" Evropske unije zbog posjete Rusiji, ali da će njegov odgovor na to biti "ozbiljan".
- Znam ja kako to ide: kada se pojavi prvo njih dvoje, pa onda još jedan koji će izaći sa inicijativom protiv mene. Ali, ako su mislili da ću da ćutim, kao što su im neki ćutali, ja neću. Moj odgovor će biti ozbiljan, odgovoran i unapred pripremljen - izjavio je Vučić, obraćajući se novinarima 8. maja.
Vučić je u glavni grad Rusije stigao uoči obilježavanja Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu 9. maja, a najavljen je i bilateralni susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom - prvi od početka ruske invazije na Ukrajinu.
On je rekao da će Srbija nastaviti da se kreće evropskim putem i ponovio da će, ukoliko neko treba da "plati cijenu" posjete Moskvi, to biti on, a ne država.
Vučić je rekao da nikoga nije lagao i da je još prije osam ili devet mjeseci, kada je razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, obećao da će prisustvovati Paradi pobjede.
- Obećanje je nešto što mora da se ispuni kada je teško. Čovjek se drži za riječ, a vo za rogove. I ako ste dali riječ, onda je vaše i da date sve da je ispunite - rekao je Vučić.
Na najave Vučićevog putovanja u Moskvu reagovale su i evropske institucije.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je krajem aprila, tokom posjete Beogradu, izjavila da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".
Srbija je u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji od 2014.
Nije se usaglasila sa sankcijama EU Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, a vlasti u Beogradu nastavile su da negjuju odnose sa Moskvom i nakon 2022. godine i upozorenja iz Brisela.
Vučić je u Moskvi uručio odlikovanje patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Kirilu.
Vučić je Kirila odlikovao "za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju prijateljskih odnosa i saradnje" između Srbije i pravoslavne patrijaršije Moskovske i sve Rusije.
- To je još jedna važna stvar u daljem razvoju srpsko-ruskih odnosa -ocijenio je on.
Rekao je da je Kirila odlikovao ordenom Republike Srbije prvog stepena "ne samo za sve što je učinio na jedinstvu dva naroda i zajedništvu dviju crkava, već i na podršci koju je pružio Srbiji u ne lakim trenucima".
- Imao sam ogromnu čast da mnogo toga naučim od patrijarha Kirila o položaju Ruske pravoslavne crkve, kao i da čujem lijepe riječi o saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskom državom - napisao je Vučić na svom Instagram nalogu.
U pratnji patrijarha Kirila posjetio je Danilovski manastir - duhovni i administrativni centar Ruske pravoslavne crkve.
- Manastir je živi svjedok i riznica teške istorije ruskog naroda. U najtežim vremenima, bio je utočište prognanih i beznadežnih, svijetlo u tami i izvor duhovne sile koja je davala snagu za borbu protiv velikih izazova i iskušenja", naveo je Vučić na Instagramu.
On je istakao da je taj manastir "veličanstveno zdanje" koje "podsjeća da nikada ne zaboravimo zajednički duhovni korijen srpskog i ruskog naroda i poruku nade koja nas zauvijek povezuje".
Rusija 9. maja obilježava 80 godina od pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu paradom na Crvenom trgu u Moskvi i nizom drugih manifestacija.
Od evropskih lidera, svoje prisustvo je pored Vučića, najavio i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju.
U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping (Xi Jinping), sa kojim je Putin imao bilateralne sastanke.

Vučić poručio da očekuje "mnogo teške reakcije" EU zbog odlaska u Rusiju

Posjetioci Nacionalnog parka Durmitor posebno da obrate pažnju i budu oprezni prilikom kretanja planinskim stazama, upozorila je Gorska služba spašavanja.
Oni pojašnjavaju da su na planinarskim stazama na području Durmitora i dalje zimski uslovi, uključujući snijeg, led i niske temperature, što značajno otežava bezbjedno kretanje i boravak na terenu.
- Imajući u vidu trenutne vremenske prilike i stanje, Gorska služba spašavanja Crne Gore napominje da iste nijesu još uvijek otvorene za ljetnje planinarske ture, kao i da kretanje bez adekvatne zimske opreme i iskustva u zimskim uslovima predstavlja ozbiljan rizik po bezbjednost turista- upozoravaju iz GSS.
Iz Nacionalnih parkova takođe napominju da se svi posjetioci i korisnici prostora zaštićenih područja prije odlaska u prirodu i kretanja stazama, blagovremeno informišu o njihovoj prohodnosti, kao i o vremenskim uslovima toga dana kako bi njihova, i bezbjednost svih posjetilaca, bila adekvatna.
- Vodite računa o svojoj i bezbjednosti drugih učesnika. Neka vaš susret sa planinom i njenim ljepotama bude ispunjen najljepšim doživljajima što se postiže samo odgovornim ponašanjem u prirodi. Za sve informacije blagovremeno se informišite na kontakte NPCG, Planinarskog saveza Crne Gore ili Gorske službe spasavanja Crne Gore, te neposredno u Upravnoj zgradi, Centrima za posjetioce ili kod dežurnih nadzornika- navode iz NPCG.

GSS i NPCG apeluju na planinare: Na planinama i dalje zimski uslovi, kretanje samo uz adekvatnu zimsku opremu

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

Tag: plaze