A.Č. (40) iz Pljevalja uhapšena je zbog sumnje na uličnu prodaju narkotika.
- Prethodno je kod jedne osobe, sa kojim je A.Č. bila u društvu, policija pronašla određenu količinu tableta sa liste opijata za koje je utvrđeno da je A.Č. prodala - saopšteno je iz Uprave policije.
Njoj se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je obaviješten o slučaju, A.Č. je uhapšena i ona će uz krivičnu prijavu istom biti privedena u zakonskom roku na dalju nadležnost - dodali su u policiji.
Oduzeta droga biće upućena na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar Uprave policije u Danilovgradu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pjevlja nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti i kontrola lica u cilju suzbijanja zloupotrebe droga i razbijanja mreža uličnih dilera, a sve radi zaštite bezbjednosti građana i njihovog zdravlja - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pljevljakinja uhapšena zbog sumnje na uličnu prodaju droga

Svako odlaganje donošenje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javnošću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rješenjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentariše donošenje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kršenje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je šta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina donošenja zakona ili njihov kvalitet i poštovanje procedure.
- Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogrešnoj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti - istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine današnje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
- Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rješenja ne budu samo “gola statistika za evropski štrik” nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rješenja odnose - dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna greška zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina donošenja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
- Svako odlaganje u procesu donošenja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem “mrtvo slovo na papiru” - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom - kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim društvima, koji je, kako je rekao, prošao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim društvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
- Šta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rješenja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti - upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za loša i nedovoljno iskomuncirana zakonska rješenja, posebno ne za ona koja nijesu prošla proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
- Kao što su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na šta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti narušavanja pravnog poretka zakonskim rješanjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
- Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvršna i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu još je Ciceron upozorio rimski Senat da “Kada je zakona previše, pravda se gubi u njihovoj gomili” - naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentariše to što su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
- Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rješenja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javnošću - kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem “novih zakona” u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rješenja namijenjena.
- Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od “sukobljenih strana” koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rješenja i poštovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo “postojanje”, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje zašto Crna Gora još nema zakon o Skupštini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu donošenja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skupštine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, regulišu uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
- Što se same Skupštine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika - naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skupštini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skupštine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skupštini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju “25 zakona za 90 minuta”, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
- Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurnošću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, što umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma - naveo je Radulović.

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Poslanik Evropskog saveza i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša istakao je da je, bez obzira na najnovije akrobacije Vlade sa zakonima koji se odnose na koncesiju i njenu želju nakon ostavke ministake Maje Vukićević da što prije da Aerodrome na koncesiju, suština da se mora odrediti vrijednost kompanije.
- Jer ako je njegova vrijednost preko 150 miliona (a velika vjerovatnoća je da jeste) odluka o koncesiji se donosi u Parlamentu (Zakon o državnoj imovini). Sve ostalo bi bilo veoma upitno sa aspekta zakonitosti - navodi Mugoša.
Mugoša ističe da je zbog važnosti teme kao što je koncesioni model za Aerodrome predložio inicijativu na navedenom skupštinskom odboru, koja je prihvaćena, da se održi sjednica skupštinskog odbora sa predstavnicima Vlade i Aerodroma na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije.
On ističe da je aktuelni tenderski postupak diskreditovan iz mnogo razloga jer traje preko šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ukazujući da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Stav Evropskog saveza je jasan i dosljedan. Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba ozbiljno razmotriti i druge modele valorizacije (davanje jednog od dva aerodroma pod koncesiju, dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

​Suđenje Stefanu Đukiću, Emilu Tuzoviću i ostalim članovima njihove kriminalne organizacije, koji se terete za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika, privedeno je kraju, javlja <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/hronika/sudenje-dukicu-i-grupi-za-planiranje-likvidacija-tuzilaca-i-policijskih-sluzbenika-zavrsne-rijeci-17-marta-5336227">Dan.</a>
Sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Radović zakazao je iznošenje završnih riječi za 17. mart.
​Prethodno je odbrani uručio izmijenjeni činjenični opis optužnice, koji je dostavio specijalni tužilac Miroslav Turković. Takođe, advokatu Gorana Milašinovića dostavljen je dopis pravosudnih organa Francuske, o kojem će se odbrana izjasniti na narednom ročištu.​
​Tokom postupka, ključna tačka sporenja ostala je zakonitost dokaza pribavljenih putem SKY ECC aplikacije. Advokat Nikola Tomković tvrdi da se ovi podaci ne mogu koristiti kao dokaz jer su pribavljeni suprotno odredbama Zakona o krivičnom postupku. ​Odbrana tvrdi da su podaci prikupljeni "hakovanjem".
Pored Đukića, Tuzovića i Milašinovića, optužnicom su obuhvaćeni ​Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović i Bojan G. Lopičić. Prema policijskim evidencijama, oni se dovode u vezu sa "barskim klanom", ogrankom kriminalne strukture koju navodno predvodi Luka Bojović.

​Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Unija slobodnih sindikata se zalaže da se pravo na adekvatno stanovanje uvede kao ustavna kategorija, jer bi tako bila obavezujuća za državu koja bi trebalo da omogući dostupnost stanovanja svim njenim građnima, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz USSCG.
Mihajlović podsjeća da se Unija slobodnih sindikata Crne Gore više od deceniju zalaže da se pravo na stan, odnosno adekvatno stanovanje prepozna kao ustavna kategorija.&nbsp;
- Smatramo da je pravo na stan, odnosno na adekvatno stanovanje, jedno od osnovnih ljudskih prava i kao takvo treba biti prepoznato najvišim pravnim aktom jedne države kakav je Ustav. Sa druge strane činjenica je ne samo da se radi o jednom od osnovnih ljudskih prava, nego je to pravo koje je definitivno preduslov za jedan dostojanstven i kvalitetan život svakog građanina i građanke Crne Gore, odnosno bilo koje druge zemlje. Na to to nas obavezuje i ovaj naš evropski put na kojem smo, gdje se priblizavamo razvijenim evropskim zemljama od kojih većina ima zapravo definisano pravo na stan kao ustavnu kategoriju- rekla je Mihajlović.
Podsjeća da su 2014. godine sa partnerima iz nevladinog sektora formirali nacionalnu mrežu za socijalno stanovanje gdje su pravnim osnovama obrazložili potrebu promjene Ustava.
- Našu inicijativu uputili smo svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tadašnjem predsjedniku Vlade, ali nažalost nije bilo razumijevanja ili dovoljno političke volje da se pristupi izmjeni Ustava u ovom dijelu koja bi nas obavezala da kreiramo konkretne mjere koje bi omogućile da svaki naš građanin i građanka dobiju pravo na adekvatno stanovanje - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Društvo

Tigar „udario“ na Sjenke

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Hronika

Radović Šćepanoviću: Sve ste pomiješali, dok vi budete tumačili pravo - opasno će biti

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Tag: pljevljakinja

Pljevljakinja uhapšena zbog sumnje na uličnu prodaju droga

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: pljevljakinja

Pljevljakinja uhapšena zbog sumnje na uličnu prodaju droga

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

​Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta