U Crnoj Gori, zaključno sa 4. februarom 2026. godine, upisano je 525 jahti, 45 više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz više od 40 zemalja, a najviše ih je iz Srbije - 162, odnosno 13 više nego prošle godine.&nbsp;
U vlasništvu građana ili kompanija iz Rusije je 114 plovila, a u crnogorski registar upisana su i ona iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ukrajine, Češke, Bjelorusije, Britanije, Austrije, Hrvatske, Estonije... Pored ostalih, jahte na našem primorju imaju i državljani sa Maršalskih i Djevičanskih ostrva.
Povećan je i broj jahti koje su u vlasništvu crnogorskih državljana, pa ih je na početku ove godine bilo 71.
Prema tipu vlasništva registrovanih plovila, dominiraju fizička lica. Oni su upisali čak 425 jahti, a preduzeća 100. Među njima su i brojni biznismeni iz Crne Gore i regiona.
U Crnoj Gori, upis plovila u Registar jahti regulisan je zakonima i propisima koji se odnose na pomorski saobraćaj i registraciju plovnih objekata.&nbsp;
Plovila u Registar jahti mogu upisati državljani Crne Gore, ali i stranci pod uslovom da ispunjavaju zakonske uslove i imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, kao i strane kompanije koje imaju predstavništvo ili registrovanu poslovnu aktivnost u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rast broja jahti koje plove pod crnogorskom zastavom, najbrojniji vlasnici srpski državljani

U saradnji sa službenicima granične policije Regionalnog centra Jug – stanice granične policije Bar, ekipom Hitne medicinske pomoći Bar i službenicima Inspekcije sigurnosti pomorske plovidbe, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) uspješno je sprovela akciju ev„Nakon prijema poziva za pomoć od albanske ribarice, kojom je prijavljeno da se na plovilu nalazi povrijeđeno lice, spasilačko plovilo Uprave odmah je isplovilo zajedno sa pripadnicima granične policije, medicinskim timom i inspektorima sigurnosti plovidbe“, kazali su iz UPSUL-a.&nbsp;
Po dolasku na lokaciju, povrijeđeni ribar je evakuisan, ukazana mu je prva pomoć na licu mjesta, a potom je prevezen do Luke Bar, odakle je transportovan u Opštu bolnicu Bar na dalje liječenje.&nbsp;
&nbsp;- Brza i uspješno izvedena intervencija još jednom potvrđuje spremnost sistema pomorske sigurnosti, zaštite državne granice na moru i službi za spašavanje da reaguju pravovremeno i učinkovito, bez obzira na to ko se nađe u nevolji - poručili su iz UPSUL-a. akuacije i pružanja pomoći povrijeđenom albanskom ribaru.&nbsp;

Portal ETV

1084x550

Bar: Sa plovila evakuisan povrijeđeni albanski ribar

Opštinski odbor DPS Kotor najoštrije je osudio najnoviji prijedlog Vlade Crne Gore da Crnogorska plovidba proda svoja plovila, čime se, smatraju u toj partiji, praktično i formalno potvrđuje da se ide ka gašenju ovog državnog preduzeća.&nbsp;
- Ono na šta mjesecima upozoravamo – da se sistemski, tiho i bez javne rasprave uništava Crnogorska plovidba – sada je postalo jasno svakom građaninu - saopšteno je iz kotorskog DPS-a.
U toj partiji podsjećaju da su kao odbor uredno podnijeli zahtjev Skupštini Crne Gore za pokretanje građanske peticije „Peticija za spas Crnogorske plovidbe“ 30. aprila 2024. putem zvanične online forme, u skladu sa zakonom.&nbsp;
- Neposredno nakon toga poslali smo i dopis/urgenciju elektronskim putem, na koji nikada nije stigao odgovor. Peticija nije objavljena u zakonskom roku, niti smo kao podnosioci obaviješteni o njenom eventualnom odbijanju – što je Skupština bila dužna da učini. Time je izvršena svjesna i namjerna opstrukcija prava građana i pokušaj da se javnost spriječi da učestvuje u odbrani državne imovine - navedeno je u saopštenju DPS Kotor.
Kako su rekli, zahtjevi iz peticije bili su jasni, konstruktivni i utemeljeni u javnom interesu, a odnose na to da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah obustavi sve zahtjeve Barske plovidbe koji nemaju zakonsko utemeljenje, posebno one koji se tiču primopredaje brodova.
Takođe, zahtjevi u peticiji su bili da se odustane od ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa Barskom plovidbom, i da se otkažu vanredne skupštine akcionara na kojima je bilo planirano njegovo usvajanje; da se Ministarstvo pomorstva obaveže na otvorenu javnu raspravu sa stručnjacima iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, kao osnovni uslov za njeno stabilno funkcionisanje i da novi Odbor direktora obezbijedi stručan menadžment sa iskustvom u pomorstvu, bez partijskog kadrovanja.
U kotorskom DPS-u navode da je kompanija poslovala sa optimalnim brojem zaposlenih, redovno otplaćivala obaveze i nije imala teret prekomjerne administracije.&nbsp;
- Za razliku od Barske plovidbe, koja je samo većinski u vlasništvu države, Crnogorska plovidba je 100 odsto državna – i upravo zato je izgleda bilo potrebno prvo je obezglaviti, a zatim i rasprodati - navedeno je u saopštenju.
Ako je Vlada Crne Gore zaista željela da pomogne, zašto nije, pitaju u DPS-u, pomogla u upošljavanju brodova, već je taj zadatak prebacila drugoj kompaniji?&nbsp;
- Zašto se strateško pomorsko preduzeće gura u stečaj, umjesto da se, makar pred kraj otplate kredita, uloži napor da se revitalizuje i konačno postane profitabilno - pitaju u saopštenju.
Kako ocjenjuju, ovakvim odnosom Vlada Crne Gore ne pokazuje samo nezainteresovanost prema Crnogorskoj plovidbi, već i prema Kotoru i Kotoranima.&nbsp;
- Kotor se danas ne nalazi samo na udaru loših odluka, već i pod pritiskom politike koja ga pokušava pretvoriti u objekat iz kojeg se uzima – a ne u zajednicu u koju se ulaže - rekla u kotorskom DPS-u.
Ističu da odluke ove Vlade pokazuju nivo nemilosrdnosti kakav nije viđen.
- Pokušaj da se Kotor i njegovi ljudi dovedu do tačke nemoći, lišeni prava na glas i prava na budućnost. Ali ono što Vlada ne prepoznaje jeste činjenica da Kotor nikada nije bio lako salomiv - konstatuju u kotorskom DPS-u.
Napominju da pomorstvo u Kotoru nijesu uništili ni mnogo moćniji neprijatelji i osvajači.
- Mada, istina je – najžešća borba vodi se protiv onih domaćih. Ipak, bez obzira na političke ili partijske razlike, duboko vjerujemo da se oko ove teme možemo i moramo složiti. Jer ovo nije samo pitanje poslovanja ili javne imovine – ovo je pitanje identiteta, tradicije i dostojanstva koje se u Kotoru baštini stotinama godina - zaključeno je u saopštenju.

DPS Kotor: Crnogorska plovidba – Vladin plan za potapanje državne imovine

U Crnoj Gori je tokom avgusta kontrolisano 600 plovila, a utvrđena je 161 nepravilnost. Iz Ministarstva pomorstva je saopšteno da je ukupno izrečeno 63,4 hiljade eura kazni - koje su bile proporcionalne napravljenim prekršajima.
Resorni ministar Filip Radulović je poručio da to ukazuje na ozbiljnost problema u poštovanju pomorskih propisa. Ove aktivnosti su, kako ističu u Ministarstvu pomorstva, dio strategije za poboljšanje sigurnosti na moru radi smanjenja broja incidenata.
- U cilju efikasnijeg nadzora, Ministarstvo je ove sezone počelo da koristi i dronove za uočavanje nepravilnosti, što je uz svakodnevno patroliranje inspekcijskih službenika, značajno doprinijelo povećanju broja otkrivenih prekršaja - rekao je Radulović.
Kako se navodi, sa intenzivnim kontrolama će se nastaviti i tokom postsezone.
- A za sljedeće ljeto Ministarstvo je pripremilo set inovativnih mjera koje će obezbijediti da se pomorski saobraćaj u Crnoj Gori održi na visokom nivou sigurnosti - ističe se u saopštenju.

1250x600

Kontrolisano 600 plovila, kazne premašile 63 hiljade eura

U Crnoj Gori je tokom avgusta kontrolisano 600 plovila, a utvrđena je 161 nepravilnost, što ukazuje na ozbiljnost problema u poštovanju pomorskih propisa, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Iz Ministarstva pomorstva su kazali da je ukupno izrečeno 63,4 hiljade eura kazni, koje su bile proporcionalne napravljenim prekršajima. 
 
Navodi se da su te aktivnosti dio strategije Ministarstva pomorstva da se poboljša sigurnost na moru i smanji broj incidenata. 
 
- U cilju efikasnijeg nadzora, Ministarstvo je ove sezone počelo da koristi i dronove za uočavanje nepravilnosti, što je uz svakodnevno patroliranje inspekcijskih službenika, značajno doprinijelo povećanju broja otkrivenih prekršaja - rekao je Radulović. 
 
Kako se navodi, sa intenzivnim kontrolama će se nastaviti i tokom postsezone. 
 
- A za sljedeće ljeto Ministarstvo je pripremilo set inovativnih mjera koje će obezbijediti da se pomorski saobraćaj u Crnoj Gori održi na visokom nivou sigurnosti - kaže se u saopštenju.

Radulović: Kontrolisano 600 plovila, kazne premašile 63 hiljade eura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u svom govoru o stanju nacije da nikada neće dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje i obećao da će nastaviti pregovore radi okončanja rata u Ukrajini.
&nbsp;Govoreći skoro sat i 50 minuta, Tramp je iskoristio zajedničku sjednicu Kongresa da prikaže dostignuća svoje administracije kao početak "zlatnog doba", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Kako navodi RSE, Tramp je Iran predstavio kao direktnu i stalnu prijetnju, prisjetivši se i američkih vojnih udara na tu zemlju u junu prošle godine.
&nbsp;- Nakon [operacije] Ponoćni čekić, upozoreni su da ne pokušavaju ponovo obnoviti svoj program naoružanja, posebno nuklearno oružje. Ipak, oni ponovo počinju sve ispočetka- rekao je Tramp.
&nbsp;On je kazao da je nejgova preferencija da se taj problem riješi kroz diplomatiju.
&nbsp;- Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terorizma, što oni daleko jesu, ima nuklearno oružje. Ne možemo to dopustiti- naveo je Tramp.
&nbsp;Njegove riječi dolaze usred masovnog američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku i uoči novih američko-iranskih pregovora zakazanih za 26. februar. Pregovori su primarno usmjereni na iranski nuklearni program, za koji Teheran insistira da je namijenjen u mirnodopske, civilne svrhe, poput proizvodnje električne energije.
&nbsp;Tramp je rekao da njegova administracija "radi veoma naporno" da okonča rat u Ukrajinu, pozivajući se na više mjeseci pregovora koji su prošle sedmice nastavljeni trilateralnim sastancima u Ženevi u Švajcarskoj.
&nbsp;Tramp je dodao da se rat nikada ne bi desio da je on bio predsjednik, i ponovo istakao strašnu ljudsku cijenu sukoba.
&nbsp;- Dvadeset i pet hiljada vojnika umire svakog mjeseca. Zamislite to, 25 &nbsp;vojnika umire mjesečno- rekao je Tramp.
&nbsp;On je pohvalio povećanu proizvodnju nafte i plina, tvrdeći da bi povećanje američke proizvodnje, zajedno s onim što je opisao kao "svijetli novi početak" u Venecueli, pomoglo smanjenju globalnih cijena energije.
&nbsp;Nazvavši Venecuelu "novim prijateljem i partnerom", Tramp je rekao da su SAD osigurale 80 miliona barela nafte nakon svrgavanja dugogodišnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
&nbsp;Govoreći o trgovini, Tramp je rekao da će carine koje plaćaju strane zemlje na kraju zamijeniti moderan sistem poreza na dohodak i olakšati finansijski teret za Amerikance.

Tramp: Nikada nećemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
&nbsp;Šarec je danas, predstavljajući nacrt izvještaja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
&nbsp;On je rekao da je prošle godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&nbsp;Šarec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj – da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Ovaj izvještaj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno naglašava da odlučujuća faza procesa tek predstoji- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&nbsp;- Time potvrđuje svoju stratešku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje šalje važnu poruku stabilnosti- kazao je Šarec.
&nbsp;On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost – i dalje ključna mjerila napretka.
&nbsp;Šarec je kazao da se u izvještaju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužilaštvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Naglašavamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU- rekao je Šarec.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvještaj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&nbsp;- Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilnošću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta- naveo je Šarec.
&nbsp;On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&nbsp;- Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno društvo mora biti uključeno u kreiranje politika – ne kao formalnost, već kao pravi partner- poručio je Šarec.
&nbsp;On je kazao da u socijalnoj sferi izvještaj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&nbsp;Šarec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog poštovanja osnovnih prava svih građana.
&nbsp;- Kada je riječ o ekonomiji, izvještaj pozdravlja učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama- rekao je Šarec.
&nbsp;On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&nbsp;- Neophodni su konkretni koraci u pogledu poboljšanja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, zaštite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi zaštite životne sredine nijesu tehnički detalji – oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života- istakao je Šarec.
&nbsp;On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&nbsp;- To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u društvu. Naš zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On smatra da je izvještaj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&nbsp;Šarec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&nbsp;- Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strateški cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan- poručio je Šarec.
&nbsp;

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Tag: plovila