Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Sjajan meč, velika pobjeda protiv Švedske i otvoren put ka narednoj fazi takmičenja - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je naša košarkaška reprezentacija savladala u Tampereu selekciju Švedske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fvazna-pobjeda-kosarkasa-nad-svedskom-na-eurobasketu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pobijedili rezultatom 87:81 u utakmici četvrtog kola B grupe Eurobasketa.
- Idemo dalje, Crna Gora je uz vas! - dodao je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1962492785761693883%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Milatović nakon pobjede naših košarkaša: Sjajan meč, Crna Gora je uz vas

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Śećate li se argumenata kad je Draško Đuranović oćeran iz Pobjede? Da je slaba čitanost, da vuče previše resursa a da nema marketinšku prođu, da joj ipak treba redefinicija. I što smo dobili? Gojka Perovića za kolumnistu! Da, onog Gojka, četničkog apologetu, mrzitelja crnogorske nacije i predstavnika manipulatorske popovštine koja izvrće istorijske činjenice. Zato pitamo vlasnika kuće, gospodina Statisa- diže li vam Gojko čitanost?!
Ne pada mi napamet da ulazim u detaljnu analizu Gojkove revizionističke čorbe, bilo bi to ravno (da iskoristim riječi jednog talijanskog olimpijca, velikog srpskog prijatelja, odlikovanog od strane Kraljevine Jugoslavije zbog zasluga u Prvom svjetskom ratu, najvećeg zaštitnika četnika u Crnoj Gori – generala Pircija Birolija) – „oranju mora“. Samo ću mu na svaku njegovu tezu o potrebi revizije istorije odgovoriti:
<h3>Na konto toga da je kraljevska jugoslovenska Vlada bila protiv nacifašizma</h3>
Vlada je stupila na snagu pučem, tek nakon što je Jugoslavija odlučila da pristupi Trojnome paktu. Vlada nije smijenjena zbog antifašizma, no zbog nekoliko faktora: učešća engleske obavještajne službe, nezadovoljstva unutar vlasti politikom namjesnika Pavla Karađorđevića. Koliko je nova vlada bila spremna za rat s fašizmom, vidi se po tome što je na dan bombardovanja Beograda, premijer bio zakazao vjenčanje svoje ćerke.
Potom, takvi falsifikatori kao Gojko još uvijek pripisuju kralju Nikoli Petroviću-Njegošu što je napuštio Crnu Goru 1916. godine, i to nakon pune dvije godine krvavih borbi s austrougarskom vojskom. A Gojkov kralj i njegova vlada utekli gotovo čim je rat počeo.
Treće, koliko je kraljevina Jugoslavija bila poštena i uređena država, viđeli smo na osnovu njene vojske koja je počivala na „genijalnosti“ svojih uspostavitelja, srpskih generala iz Prvoga svjetskog rata na „ofanzivnoj doktrini manevra“, a završila rat za 11 dana, rascijepana, odrpana i ponižena.
<h3>Kako kaže Gojko: Crna Gora, SPC i fašizam?</h3>
U ovoj tački padre Gojko jezičcima svog revizionističkog ognja, pokušava da spali kolaboraciju predstavnika srpske crkve u Crnoj Gori s talijanskim i njemačkim okupatorom – pa veli, ne gledajte što je radio „mučenički lik“ Joanikija Lipovca, no gledajte patrijarha Gavrila Dožića? A što da radimo s Joanikijem i njegovim sveštenstvom koji su dočekivali fašiste i naciste kao što su to radili simpatizeri ustaša ili Banderovaca? Što da radimo s činjenicom koju kovač lažne istorije Perović stalno prećutkuje – da je jedina bogoslovija SPC koja je radila na prostoru Jugoslavije tokom cijelog Drugoga svjetskog rata, bila Cetinjska bogoslovija! Da to nije zaslužila kolaboracijom, ne bi joj Talijani i Njemci to dozvolili. Trebamo li pominjati da je gro Joanikijeva sveštenstva učestvovao u propagandnom ratu protiv partizana, a da su pojedini predavači Bogoslovije poput Vlajka Vlahovića širili antisemitizam i optuživali Jevreje za svjetsku zavjeru?
<h3>Ako laže Gojko, ne laže Bog</h3>
Treća teza Gojkočeskua bavi se geopolitikom u kontekstu Drugoga svjetskog rata pa ponavlja one otrcane teze – đe je bio SSSR do juna 1941? Što se oni nijesu borili protiv Hitlera? Niti sam fan Sovjetskoga Saveza, niti komunizma, ali to ne znači da ne poštujem istorijsku istinu – SSSR je do 1941. godine bio u paktu s Hitlerom, i de jure i de facto, dijeleći s njim Poljsku, vodeći imperijalističku intervenciju u Finskoj, okupiravši pribaltičke zemlje. Razlog tih sovjetskih akcija bilo je nepovjerenje u Zapad, koji je 1938. godine kumovao likvidaciji Čehoslovačke, 1939. likvidaciji Austrije. Ako su puštili tako lako Centralnu Evropu, što bi tek radio s nama, pitali su se Staljin i drugovi?
Eto Gojko, ovo se doslovno uči u osnovnoj školi, ne pravi se od toga topla voda i senzacionalističko otkrovenje sa snebivajućim pozivanjem na „dragog Boga“. Ali, nemojmo zaboraviti da iako je Komunistička partija Jugoslavije pratila Sovjetski Savez, zahvaljujući genijalnoj Titovoj intuiciji, partijsko članstvo bilo je pripremano za potencijalni rat s nacizmom. Ako Gojko malo izađe iz četničkog mikrokosmosa, saznaće za čuveni Titov i Krležin razgovor, ili pak, za brojne akcije skupljanja oružja i vježbe pucanja koje su budući partizani organizovali ilegalno mjesecima prije rata u Jugoslaviji. A taj Dražin gerilski pokret na koji se poziva Gojko je 1943. godine izbačen sa spiska savezničkih vojski! Još 1942. godine, predstavnici britanskih i američkih vojnih misija u Crnoj Gori su zabilježili da su bradonje „balkanskog Robina Huda“ rame uz rame s okupatorom. Ne završava se rat 1941, očuše istorije.
<h3>Istorija nije švedski sto, veli Gojko, a onda uzima iz antifašizma što mu volja</h3>
Ako neko mnogo laže, taj se na kraju i zapetlja. U svojoj papazjaniji o. Gojko kaže da antifašizam nije švedski astal pa da se s njega uzima po volji, da bi potom, u istome tekstu, tvrdio kako Joanikije Lipovac nije kanonizovan zbog saradnje s nacifašistima, već što je brinuo o gladnome narodu! Kako onda dalje s ovom pometinom argumenata? Kunem vam se, čitati Gojkove tekstove jednako je čišćenju sabirne (obično koristimo prikladnije ime) jame u glinenom području – najsizifovskijem poslu postmitološkog doba. Jer što raditi kad pročitate nategnute i predimenzionirane analize „martovskih pregovora“, koje je još i komunistička istoriografija detabuizirala. Mnogo veći umovi od Gojka su se suočili s komunističkim greškama, kao npr. Branko Petranović, koji je nakon sloma jednopartijskog sistema dekonstruisao mnoge tabue, tako da ove Gojkove akrobatike u Pobjedi dođu kao seminarski radovi ambicioznih, zelenih bogoslovskih suplenata.
<h3>Spisak</h3>
Na kraju teksta, Gojko je senzacionalistički obznanio (po ko zna koji put do sad objavljen) spisak ubijenih popova SPC u Drugome svjetskome ratu. Pitamo Gojka, zašto za svakoga nije naveo ratnu biografiju? Zašto nije naveo i spisak popova i bogoslova koji su podržavali partizane? I pitamo ga zna li nešto o jednom spisku popova koje je 1944. godine publikovalo pronacističko glasilo Crnogorski vjesnik?
Ako odgovori na ova pitanja, možemo u dalju raspravu.

Jesu li iz Pobjede smijenili Draška zbog čitanosti? Spavate li mirno, g. Statise?

Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina u Podgorici. 
 
Crnogorske kadetkinje savladale su večeras u dvorani Verde selekciju Litvanije 36:25. 
 
Ubjedljivim trijumfom napravile su prvi korak ka ostvarenju cilja i plasmanu u glavnu rundu u koju idu dvije prvoplasirane selekcije iz grupe E u kojoj su još Francuska i Češka. 
 
Duel protiv Litvanije bio je ravnopravan do sredine prvog poluvremena, kada je i posljendji put rezultat bio neriješen (6:6, 14. minut). 
 
Nastavak meča protekao je u potpunoj dominaciji crnogorske reprezentacije,koja je serijom 10:1 povela 16:7 u 24. minutu. 
 
Na poluvremnu bilo je 18:10, već na startu drugog poluvremena prednost je bila dvocifrena (21:11, 33. minut). 
 
Čak 11 igračica upisalo se u stijelce, a najefikasnije su bile Jovana Tešović i Ivana Savić koje su postigle po sedam golova. 
 
Za igračicu utakmice proglašena je Martina Knežević koja je šest puta zatresla mrežu rivala, kao i Maša Ulićević. 
 
U drugom meču E grupe, Francuska je slavila protiv Češke 27:25. 
 
Francuska će biti naredni rival crnogorskoj reprezentaciji, sjutra u 17 sati.

Pobjeda crnogorskih kadetkinja na startu EP

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu FMP-a 78:69, u utakmici 29. kola Admiralbet ABA lige. 
 
Budućnost je tom pobjedom, 26. ove sezone, kolo prije kraja ligaškog takmičenja, osigurala prvo mjesto pred plej-of. 
 
FMP je do polovine posljednje četvrtine bio ravnopravan rival, imao je i povremeno vođstvo, ali je sam finiš pripao domaćinu. 
 
Serijom od 14:0 za samo tri i po minuta druge četvrtine, FMP je u 18. minutu poveo 44:36, dok je na polovini meča bilo 44:42. 
 
U posljednjem dijelu Budućnost se uozbiljila, došla do svije igre, koja je rezultirala pobjedom. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Kenan Kamenjaš sa 21 poenom, a imao je i 16 skokova. 
 
Istakao se i Flečer Megi sa 13, Džuvan Morgan sa 11, dok je poen manje ubacio Mekinli Rajt. 
 
U ekipi FMP-a najbolji je bio Filip Barna sa 18, dok je Petar Popović ubacio deset poena. 
 
Budućnost će u četvrfinalu igrati sa osmoplasiranom ekipom na tabeli, a u eventualnom polufinalu protiv Crvene zvezde.

Budućnost prva pred plej-of ABA lige

Od momenta kada je objavljeno da je Mohamed Alabar, milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zainteresovan za ulcinjsku Veliku plažu krenula je političko-medijska kampanja kojom se zastupaju interesi ovog biznismena.
I dok su predstavnici vlasti legitimno krenuli da vode debatu i zastupaju ideju velike investicije, pojedini mediji su izvještavali na način koji ostavlja utisak da se radi o promovisanju davanja Velike plaže Alabaru, pri čemu su pojedini prilozi i članci bili oblikovani tako da podsjećaju na novinarske ili autorske tekstove, iako sadrže karakteristike promotivnog sadržaja. Osim napomene da li je u pitanju plaćeni sadržaj.
Promovisanje Alabara, logično, započeo je premijer Milojko Spajić, i to nakon što su se Ulcinjani i mještani drugih primorskih gradova pobunili zbog činjenice da su arapske pare „uletjele“ na tendere za zakup kupališta na Velikoj Plaži. Kompanija iza koje stoji Alabar dobila je tada na tenderu većinu kupališta plaćajući višestruko više od lokalnih ponuđača. Tada je premijer na, kako je naveo, „vanserijskoj sesiji izdignutoj iznad politike“ obavijestio Ulcinjane da će Alabar ipak odustati od zakupa kupališta kako bi ih prepustio lokalcima, ali i bacio „bombu“ od tridisetak milijardi za stotinak godina rentanja Velike plaže.
Ko je umro i jesmo li se obrukali pred šeicima? Crnoj Gori ne bi bilo prvi put da na vijek nekome izda dio svoje teritorije. Svaku od takvih investicija pratila su politička prepucavanja opozicije i vlasti, debata u medijima. Ipak, čini se da je situacija sa Alabarom drugačija pa je i konstruktivna rasprava o ovoj investiciji utihnula i prešla na teren rasprave ko je u Emiratima preselio na ahiret, ko je otišao ili nije otišao na hatar (saučešče) i je li nam se zamjerilo. Da li je sve u skladu sa zakonom pitaju uglavnom iz civilnog sektora dok iz partija koje u parlamentu treba da odluče o ovom pitanju stidljivo najavljuju podršku uz – konsenzus, koji se u Skupštini Crne Gore rijetko viđa.
<h2>Topla ljudska priča</h2>
Prateći političku kampanju mediji su otišli i korak dalje. Naročito Pobjeda koja je od promocije investitora, milijardera, napravila toplu ljudsku priču. U izvještaju sa ESG Adria Samita, koji osim naznake – „promo“ sadrži sve ostale elemente oglašavanja, Pobjeda piše kako je „jedan od najuticajnijih arapskih preduzetnika današnjice, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, održao snažno i inspirativno izlaganje na ESG samitu u Tivtu, u Porto Montenegru“ gdje je „umjesto o luksuzu i betonu, govorio o ljudima, prirodi i zajednicama – stavljajući humanost i održivost ispred profita“. Njegova je poruka, kaže Pobjeda, bila „kristalno jasna“ – ovaj milijarder je u poslu stvaranja srećnih života.
Ukrašavanje Alabarove samopromocije na ESG Adria samitu epitetima „inspirativno“ i „humano“ nije kraj. Pobjeda u nastavku promovisanja Alabara publici donosi tužnu priču o skromnom dječaku Mohamedu, sinu kamiondžije, koji je sve stvorio samo da bi brinuo o majci. Pa kako mu onda ne dati plažu na skoro sto godina?
Političari koji traže mane i izvještaji koji „kasne“ Isti list nas u još jednoj priči u kojoj se Alabarova investicija predstavlja kao jedino rješenje za Crnu Goru uvodi tvrdnjom da investitori odlaze iz Crne Gore razočarani i da „najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini“.
Jedna od sagovornica „podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte.
„Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države“, kaže ona. Dodaje i da „trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama“.
Druga sagovornica je, piše Pobjeda, „takođe mišljenja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška.
U članku se navodi i da je „Ulcinj okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave“ što neodoljivo podsjeća na retoriku korištenu u Srbiji kada se zbog izgradnje Beograda na vodi rušilo u Savamali a tamošnje vlasti govorile da se u srušenim objektima skupljaju zmije, pacovi i narkomani. U tekstu se, svakako, ne pominje da je značajan dio tog „šiblja i suve trave“ zaštićeno podučje. Pobjeda Alabarovu investiciju promoviše i kroz kolumne u kojima se UAE predstavljaju i kao bezbjednosni partneri. Ipak, promocija kroz kolumnu kao izraz nečijeg ličnog stava je legitimna, za razliku od članaka koji se publici predstavljaju autorski, a liče na marketing. Insinuacije da je Alabarova investicija presudna za Crnu Goru sadrži i tekst objavljen u „Danu“ gdje se poručuje da odnos prema ovom milijarderu pokazuje ozbiljnost države, ali se ipak dodaje i da on ne smije biti predstavljen ni kao spasitelj ni prijetnja već kao partner. „ali samo ako zna šta partnerstvo znači: otvorenost, dogovor i zaštitu javnog interesa“.
<h2>Je li moguće da Javni servis zna da je Alabar zgrožen?</h2>
Ono što RTCG jeste učinio, a što je u interesu javnosti, jeste debatna emisija gdje su neistomišljenici otvoreno razmijenili argumente. Ipak, tokom trajanja debate, autor emisije je u nekoliko navrata iznosio „informacije iz kompanije EagleHills“ navodeći da je „Alabar zgrožen načinom na koji se predstavlja u javnosti u Crnoj Gori“.
Promocija Alabara, u smislu njegovog poslovanja sa članicama EU, zabilježena je i na portalu Javnog servisa. RTCG izvještava kako „Alabar ulaže tri milijarde eura u srcu EU“. U tekstu se piše o potpisivanju dogovora o saradnji Alabara i predsjednika Gradskog vijeća Rige Vilnisa Kirsisa o razvijanju naselja Andrejsala gdje bi milijarder trebalo da uloži više od tri milijarde eura u narednih 15 godina. Ništa sporno, dok ne shvatite da je taj dogovor potpisan prošle godine, a portal RTCG-a o njemu piše sada.
<h2>Kako je Đoković „činio uslugu“ građanima Crne Gore</h2>
PR kampanja kompanije Aman i njenog ambasadora, tenisera Novaka Đokovića, takođe je nedavno plasirana kao intervju iako je više imala elemente oglašavanja. Najbolji svjetski teniser je u intervjuima za Vijesti i RTCG govorio kako će iskoristiti svoj uticaj da riješi spor između države i Amana zbog kojeg je Sveti Stefan zatvoren, dok su poruke i izjave vezane za tenis bile u drugom planu. Takođe, nigdje nije navedeno da je u pitanju PR kampanja i lobiranje za privatnu kompaniju, a teniser je svoje razgovore sa premijerom Spajićem i zastupanje privatne kompanije predstavio kao „rad za opšti interes“.
Đoković u intervjuima jeste predstavljen kao globalni ambasador Amana, iako pojedini djelovi razgovora i njegovih poruka ostavljaju utisak kao da on čini uslugu građanima Crne Gore, iako je on zvanični promoter ove kompanije.
Iako činjenica da se Đoković sastao sa premijerom povodom rješavanja spora između države i privatne kompanije govori da se radi o lobiranju, slavnog tenisera nema u registru lobista Crne Gore.

"Pobjeda" od promocije Alabara napravila toplu ljudsku priču

Zaposlena u RTCG-u Vladana Vučinić većinski je izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, zamjenice predsjednika Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv građanke Danojle Raičević.
Advokatski tim RTCG je krajem 2023. podnio tužbu protiv Vijesti i Pobjede, kao i više osoba zbog, kako su rekli, objavljenih neistina o visini zarade Vučinić u TVCG.
Na društvenim mrežama u novembru prošle godine pojavila su se dokumenta i aneksi ugovora prema kojem bi, shodno tumačenjima dijela javnosti, Vučinić trebalo da prima platu oko 2.500 eura, nakon čega su to mediji i prenijeli.
Advokatski tim RTCG je tvrdio da su Vučinić objavljivanjem aneksa ugovora povrijeđeni čast, ugled i prava na privatnost. Tužbenim zahtjevom traženo je da joj Raičević i Vijesti isplate po 4.000, a Camović Veličković i Pobjeda po 3.000 eura.
Međutim, Vučinić je jutros većinski izgubila spor pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Tužila je zbog nematerijalne štete, ali je Vladana Vučinić jutros većinski izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv Danojle Raičević jer su objavili aneks kojim joj Boris Raonić, direktor, neobjašnjivo dodjeljuje platu 1,7 puta veću nego što sistematizacija predviđa - kazao je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić.
On je istakao da je voditeljka ovogodišnje Montevizije preko suda od nabrojanih tražila još petnaestak hiljada eura, kako je navela, zbog povrijeđenog prava na čast, ugled i zaštite privatnog života.&nbsp;
- Međutim dobitak od tužbe je petostruko je manji od njenog, tako ispada, gubitka - kazao je Vujotić.
Raičević će joj isplatiti 300 eura zato što nije prekrila matični broj kada je na društvenim mrežama publikovala dokument, a zauzvrat će Vučinić pokriti sudske troškove tuženima, oko 1.500 eura.
- Očito nijesu zgriješili što su publikovali dokument, koji bi valjda i inače trebalo biti transparentan, uz prigodne zaključke kao „Savjetnici direktorice RTCG plata oko 2.500 eura, znatno veća od predsjednika države, premijera ljekara …“ i „moguće da RTCG i njen direktor Raonić neracionalno troše novac“ - kazao je Vujotić.
U toku suđenja umjetnička direktorica Montesonga tvrdila je, ističe on, da je dokument „namjerna greška“, da joj je neko smjestio platu od 2.000 eura te da je moguće ispala "žrtva klanova" koji i dalje postoje u RTCG - ne odajući koji su to klanovi.
- Podsjećamo, zbog aneksa za kog je Inspekcija rada utvrdila je nepravilnosti, pa je objavljeno kako su ispravljene. Ali nijesu pokretali postupak - zaključio je Vujotić.

Vučinić izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Camović-Veličković i Raičević

Hezbolah je večeras proglasio "pobjedu" nad Izraelom, nekoliko sati pošto je na snagu stupilo primirje kojim je okončan dvomjesečni otvoreni rat u Libanu između izraelske armije i tog islamističkog pokreta.
- Pobjeda Svemogućeg Boga bila je saveznik pravednog cilja - naveo je Hezbolah u saopštenju.
U njemu se dodaje da će borci Hezbolaha „ostati potpuno spremni da se suoče (…) sa napadima izraelskog neprijatelja“.
Hezbolah, militantni pokret koji uživa podršku Irana, djeluje se teritorije Libana u kojem je i politička stranka. Više puta je bio u sukobu sa Izraelom.
Kada je Izrael odgovorio na napad palestinskog pokreta Hamas od 7. oktobra 2023. time što je krenuo u bombardovanje palestinske oblasti Gaza, Hezbolah je u znak podrške Hamasu krenuo u prekogranične napade na jevrejsku državu.
Ono što je isprva bila prekogranična razmjena vatre, prije dva mjeseca je eskaliralo u pravi rat tokom kojeg je izraelska vojska ušla u Liban.

Hezbolah proglasio "pobjedu" nad Izraelom

Brutalni verbalni i fizički napad na Anu Raičković novinarku i urednicu Crne hronike “Pobjede” je neprihvatljiv čin nasilja, stav je uređivačkog kolegijuma i redakcije Pobjede.
U Pobjedi su ocijenili da su necivilizacijski i varvarski obračun sa novinarkom, u prisustvu članova njene porodice, koji je rezultirao i fizičkim povredama i uništavanjem njenog automobila, opasna stepenica na koju su zakoračili osumnjičeni za napad, za koje, kažu, sumnjaju da ih je više od troje.
- Opasna je stepenica jer je sa targetiranja novinara putem portala, nasilje prešlo u realan život i preraslo u fizičko, koje se ne može pravdati nezadovoljstvom zbog novinarskog posla. Bećirović je morao da ostane u domenu obraćanja javnosti, demantijem ili saopštenjem, ukoliko smatra da išta što je napisano o njemu nije istinito, a umjesto toga je bahato iskazao moć nad novinarkom Raičković i članovima njene porodice – fizičkom silom koju izgleda jedino razumije i primjenjuje - navedeno je u obraćanju uređivačkog kolegijuma i redakcije Pobjede.
Pobjeda će, kako kažu, stati iza svojih zaposlenih i iza svakoga novinara kojem se na bilo koji način zabranjuje da odgovorno i časno radi svoj posao.
- Oštre osude napada koje od jutra iskazuju od predsjednika drzave, predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine, ministarke medija, ombudsmana i medijskih tijela shvatamo veoma ozbiljno, kao zaštitu koleginice Raičković ali i svih medija, a ne kao mogući politčki instrument. Ostavljamo nadležnima da obavljaju svoj posao, prije svega mislimo na policiju, tužilaštvo i na kraju sud. I Pobjeda će, kao najstariji štampani medij u Crnoj Gori nastaviti časno da radi svoj posao, onako kako dolikuje, ne izlazeći iz domena profesionalnog i etičkog - istakli su u stavu.
Traže od državnih organa da sankcioniše ovaj atak na ličnost, slobodu medija, slobodu riječi, i demokratiju.
- Tražimo društvo u kojoj će biti nulta tolerancija napada na slobodnu riječ - poručio je uređivački kolegijum i redakcija Pobjede.

Stav uređivačkog kolegijuma: Neprihvatljiv čin nasilja, Pobjeda će stati iza svojih zaposlenih

Na putu Podgorica - Nikšić trenutno se saobraća otežano zbog nevremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgGSdY45VI5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Zbog snijega su na djelovima puta formirane kolone.

(VIDEO) Zbog nevremena otežan saobraćaj na putu Podgorica - Nikšić

Državljanin Srbije D.D. (43) uhapšen je na Graničnom prelazu Ranče pošto je policija kod njega pronašla više od 22 grama kokaina i utvrdila da je vozio pod dejstvom droga.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, D.D. je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u policiji.
Od D.D. su privremeno oduzeti mobilni telefon, pasoš i vozačka dozvola.

Državljanin Srbije uhapšen na GP Ranče: Vozio drogiran, pronađeno više od 20 grama kokaina

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Najmanje tri osobe su ubijene, a još sedam se vodi kao nestalo nakon napada na neformalne rudare u sjevernom Peruu na Novu godinu, saopštio je u četvrtak lokalni gradonačelnik, što je posljednji u nizu napada na male rudare zlata u ovoj andskoj zemlji.
Napad se dogodio u gradu u sjevernoj regiji La Libertad, rekao je gradonačelnik Pataza Aldo Marino za lokalnu televiziju.
Policija je ranije prijavila da je 13 rudara ubijeno u istom okrugu u maju prošle godine, dok su kriminalne bande nastojale da prošire svoju kontrolu nad tim područjem.

Tag: pobjeda