Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Sjajan meč, velika pobjeda protiv Švedske i otvoren put ka narednoj fazi takmičenja - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je naša košarkaška reprezentacija savladala u Tampereu selekciju Švedske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fvazna-pobjeda-kosarkasa-nad-svedskom-na-eurobasketu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pobijedili rezultatom 87:81 u utakmici četvrtog kola B grupe Eurobasketa.
- Idemo dalje, Crna Gora je uz vas! - dodao je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1962492785761693883%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Milatović nakon pobjede naših košarkaša: Sjajan meč, Crna Gora je uz vas

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Śećate li se argumenata kad je Draško Đuranović oćeran iz Pobjede? Da je slaba čitanost, da vuče previše resursa a da nema marketinšku prođu, da joj ipak treba redefinicija. I što smo dobili? Gojka Perovića za kolumnistu! Da, onog Gojka, četničkog apologetu, mrzitelja crnogorske nacije i predstavnika manipulatorske popovštine koja izvrće istorijske činjenice. Zato pitamo vlasnika kuće, gospodina Statisa- diže li vam Gojko čitanost?!
Ne pada mi napamet da ulazim u detaljnu analizu Gojkove revizionističke čorbe, bilo bi to ravno (da iskoristim riječi jednog talijanskog olimpijca, velikog srpskog prijatelja, odlikovanog od strane Kraljevine Jugoslavije zbog zasluga u Prvom svjetskom ratu, najvećeg zaštitnika četnika u Crnoj Gori – generala Pircija Birolija) – „oranju mora“. Samo ću mu na svaku njegovu tezu o potrebi revizije istorije odgovoriti:
<h3>Na konto toga da je kraljevska jugoslovenska Vlada bila protiv nacifašizma</h3>
Vlada je stupila na snagu pučem, tek nakon što je Jugoslavija odlučila da pristupi Trojnome paktu. Vlada nije smijenjena zbog antifašizma, no zbog nekoliko faktora: učešća engleske obavještajne službe, nezadovoljstva unutar vlasti politikom namjesnika Pavla Karađorđevića. Koliko je nova vlada bila spremna za rat s fašizmom, vidi se po tome što je na dan bombardovanja Beograda, premijer bio zakazao vjenčanje svoje ćerke.
Potom, takvi falsifikatori kao Gojko još uvijek pripisuju kralju Nikoli Petroviću-Njegošu što je napuštio Crnu Goru 1916. godine, i to nakon pune dvije godine krvavih borbi s austrougarskom vojskom. A Gojkov kralj i njegova vlada utekli gotovo čim je rat počeo.
Treće, koliko je kraljevina Jugoslavija bila poštena i uređena država, viđeli smo na osnovu njene vojske koja je počivala na „genijalnosti“ svojih uspostavitelja, srpskih generala iz Prvoga svjetskog rata na „ofanzivnoj doktrini manevra“, a završila rat za 11 dana, rascijepana, odrpana i ponižena.
<h3>Kako kaže Gojko: Crna Gora, SPC i fašizam?</h3>
U ovoj tački padre Gojko jezičcima svog revizionističkog ognja, pokušava da spali kolaboraciju predstavnika srpske crkve u Crnoj Gori s talijanskim i njemačkim okupatorom – pa veli, ne gledajte što je radio „mučenički lik“ Joanikija Lipovca, no gledajte patrijarha Gavrila Dožića? A što da radimo s Joanikijem i njegovim sveštenstvom koji su dočekivali fašiste i naciste kao što su to radili simpatizeri ustaša ili Banderovaca? Što da radimo s činjenicom koju kovač lažne istorije Perović stalno prećutkuje – da je jedina bogoslovija SPC koja je radila na prostoru Jugoslavije tokom cijelog Drugoga svjetskog rata, bila Cetinjska bogoslovija! Da to nije zaslužila kolaboracijom, ne bi joj Talijani i Njemci to dozvolili. Trebamo li pominjati da je gro Joanikijeva sveštenstva učestvovao u propagandnom ratu protiv partizana, a da su pojedini predavači Bogoslovije poput Vlajka Vlahovića širili antisemitizam i optuživali Jevreje za svjetsku zavjeru?
<h3>Ako laže Gojko, ne laže Bog</h3>
Treća teza Gojkočeskua bavi se geopolitikom u kontekstu Drugoga svjetskog rata pa ponavlja one otrcane teze – đe je bio SSSR do juna 1941? Što se oni nijesu borili protiv Hitlera? Niti sam fan Sovjetskoga Saveza, niti komunizma, ali to ne znači da ne poštujem istorijsku istinu – SSSR je do 1941. godine bio u paktu s Hitlerom, i de jure i de facto, dijeleći s njim Poljsku, vodeći imperijalističku intervenciju u Finskoj, okupiravši pribaltičke zemlje. Razlog tih sovjetskih akcija bilo je nepovjerenje u Zapad, koji je 1938. godine kumovao likvidaciji Čehoslovačke, 1939. likvidaciji Austrije. Ako su puštili tako lako Centralnu Evropu, što bi tek radio s nama, pitali su se Staljin i drugovi?
Eto Gojko, ovo se doslovno uči u osnovnoj školi, ne pravi se od toga topla voda i senzacionalističko otkrovenje sa snebivajućim pozivanjem na „dragog Boga“. Ali, nemojmo zaboraviti da iako je Komunistička partija Jugoslavije pratila Sovjetski Savez, zahvaljujući genijalnoj Titovoj intuiciji, partijsko članstvo bilo je pripremano za potencijalni rat s nacizmom. Ako Gojko malo izađe iz četničkog mikrokosmosa, saznaće za čuveni Titov i Krležin razgovor, ili pak, za brojne akcije skupljanja oružja i vježbe pucanja koje su budući partizani organizovali ilegalno mjesecima prije rata u Jugoslaviji. A taj Dražin gerilski pokret na koji se poziva Gojko je 1943. godine izbačen sa spiska savezničkih vojski! Još 1942. godine, predstavnici britanskih i američkih vojnih misija u Crnoj Gori su zabilježili da su bradonje „balkanskog Robina Huda“ rame uz rame s okupatorom. Ne završava se rat 1941, očuše istorije.
<h3>Istorija nije švedski sto, veli Gojko, a onda uzima iz antifašizma što mu volja</h3>
Ako neko mnogo laže, taj se na kraju i zapetlja. U svojoj papazjaniji o. Gojko kaže da antifašizam nije švedski astal pa da se s njega uzima po volji, da bi potom, u istome tekstu, tvrdio kako Joanikije Lipovac nije kanonizovan zbog saradnje s nacifašistima, već što je brinuo o gladnome narodu! Kako onda dalje s ovom pometinom argumenata? Kunem vam se, čitati Gojkove tekstove jednako je čišćenju sabirne (obično koristimo prikladnije ime) jame u glinenom području – najsizifovskijem poslu postmitološkog doba. Jer što raditi kad pročitate nategnute i predimenzionirane analize „martovskih pregovora“, koje je još i komunistička istoriografija detabuizirala. Mnogo veći umovi od Gojka su se suočili s komunističkim greškama, kao npr. Branko Petranović, koji je nakon sloma jednopartijskog sistema dekonstruisao mnoge tabue, tako da ove Gojkove akrobatike u Pobjedi dođu kao seminarski radovi ambicioznih, zelenih bogoslovskih suplenata.
<h3>Spisak</h3>
Na kraju teksta, Gojko je senzacionalistički obznanio (po ko zna koji put do sad objavljen) spisak ubijenih popova SPC u Drugome svjetskome ratu. Pitamo Gojka, zašto za svakoga nije naveo ratnu biografiju? Zašto nije naveo i spisak popova i bogoslova koji su podržavali partizane? I pitamo ga zna li nešto o jednom spisku popova koje je 1944. godine publikovalo pronacističko glasilo Crnogorski vjesnik?
Ako odgovori na ova pitanja, možemo u dalju raspravu.

Jesu li iz Pobjede smijenili Draška zbog čitanosti? Spavate li mirno, g. Statise?

Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina u Podgorici. 
 
Crnogorske kadetkinje savladale su večeras u dvorani Verde selekciju Litvanije 36:25. 
 
Ubjedljivim trijumfom napravile su prvi korak ka ostvarenju cilja i plasmanu u glavnu rundu u koju idu dvije prvoplasirane selekcije iz grupe E u kojoj su još Francuska i Češka. 
 
Duel protiv Litvanije bio je ravnopravan do sredine prvog poluvremena, kada je i posljendji put rezultat bio neriješen (6:6, 14. minut). 
 
Nastavak meča protekao je u potpunoj dominaciji crnogorske reprezentacije,koja je serijom 10:1 povela 16:7 u 24. minutu. 
 
Na poluvremnu bilo je 18:10, već na startu drugog poluvremena prednost je bila dvocifrena (21:11, 33. minut). 
 
Čak 11 igračica upisalo se u stijelce, a najefikasnije su bile Jovana Tešović i Ivana Savić koje su postigle po sedam golova. 
 
Za igračicu utakmice proglašena je Martina Knežević koja je šest puta zatresla mrežu rivala, kao i Maša Ulićević. 
 
U drugom meču E grupe, Francuska je slavila protiv Češke 27:25. 
 
Francuska će biti naredni rival crnogorskoj reprezentaciji, sjutra u 17 sati.

Pobjeda crnogorskih kadetkinja na startu EP

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu FMP-a 78:69, u utakmici 29. kola Admiralbet ABA lige. 
 
Budućnost je tom pobjedom, 26. ove sezone, kolo prije kraja ligaškog takmičenja, osigurala prvo mjesto pred plej-of. 
 
FMP je do polovine posljednje četvrtine bio ravnopravan rival, imao je i povremeno vođstvo, ali je sam finiš pripao domaćinu. 
 
Serijom od 14:0 za samo tri i po minuta druge četvrtine, FMP je u 18. minutu poveo 44:36, dok je na polovini meča bilo 44:42. 
 
U posljednjem dijelu Budućnost se uozbiljila, došla do svije igre, koja je rezultirala pobjedom. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Kenan Kamenjaš sa 21 poenom, a imao je i 16 skokova. 
 
Istakao se i Flečer Megi sa 13, Džuvan Morgan sa 11, dok je poen manje ubacio Mekinli Rajt. 
 
U ekipi FMP-a najbolji je bio Filip Barna sa 18, dok je Petar Popović ubacio deset poena. 
 
Budućnost će u četvrfinalu igrati sa osmoplasiranom ekipom na tabeli, a u eventualnom polufinalu protiv Crvene zvezde.

Budućnost prva pred plej-of ABA lige

Od momenta kada je objavljeno da je Mohamed Alabar, milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zainteresovan za ulcinjsku Veliku plažu krenula je političko-medijska kampanja kojom se zastupaju interesi ovog biznismena.
I dok su predstavnici vlasti legitimno krenuli da vode debatu i zastupaju ideju velike investicije, pojedini mediji su izvještavali na način koji ostavlja utisak da se radi o promovisanju davanja Velike plaže Alabaru, pri čemu su pojedini prilozi i članci bili oblikovani tako da podsjećaju na novinarske ili autorske tekstove, iako sadrže karakteristike promotivnog sadržaja. Osim napomene da li je u pitanju plaćeni sadržaj.
Promovisanje Alabara, logično, započeo je premijer Milojko Spajić, i to nakon što su se Ulcinjani i mještani drugih primorskih gradova pobunili zbog činjenice da su arapske pare „uletjele“ na tendere za zakup kupališta na Velikoj Plaži. Kompanija iza koje stoji Alabar dobila je tada na tenderu većinu kupališta plaćajući višestruko više od lokalnih ponuđača. Tada je premijer na, kako je naveo, „vanserijskoj sesiji izdignutoj iznad politike“ obavijestio Ulcinjane da će Alabar ipak odustati od zakupa kupališta kako bi ih prepustio lokalcima, ali i bacio „bombu“ od tridisetak milijardi za stotinak godina rentanja Velike plaže.
Ko je umro i jesmo li se obrukali pred šeicima? Crnoj Gori ne bi bilo prvi put da na vijek nekome izda dio svoje teritorije. Svaku od takvih investicija pratila su politička prepucavanja opozicije i vlasti, debata u medijima. Ipak, čini se da je situacija sa Alabarom drugačija pa je i konstruktivna rasprava o ovoj investiciji utihnula i prešla na teren rasprave ko je u Emiratima preselio na ahiret, ko je otišao ili nije otišao na hatar (saučešče) i je li nam se zamjerilo. Da li je sve u skladu sa zakonom pitaju uglavnom iz civilnog sektora dok iz partija koje u parlamentu treba da odluče o ovom pitanju stidljivo najavljuju podršku uz – konsenzus, koji se u Skupštini Crne Gore rijetko viđa.
<h2>Topla ljudska priča</h2>
Prateći političku kampanju mediji su otišli i korak dalje. Naročito Pobjeda koja je od promocije investitora, milijardera, napravila toplu ljudsku priču. U izvještaju sa ESG Adria Samita, koji osim naznake – „promo“ sadrži sve ostale elemente oglašavanja, Pobjeda piše kako je „jedan od najuticajnijih arapskih preduzetnika današnjice, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, održao snažno i inspirativno izlaganje na ESG samitu u Tivtu, u Porto Montenegru“ gdje je „umjesto o luksuzu i betonu, govorio o ljudima, prirodi i zajednicama – stavljajući humanost i održivost ispred profita“. Njegova je poruka, kaže Pobjeda, bila „kristalno jasna“ – ovaj milijarder je u poslu stvaranja srećnih života.
Ukrašavanje Alabarove samopromocije na ESG Adria samitu epitetima „inspirativno“ i „humano“ nije kraj. Pobjeda u nastavku promovisanja Alabara publici donosi tužnu priču o skromnom dječaku Mohamedu, sinu kamiondžije, koji je sve stvorio samo da bi brinuo o majci. Pa kako mu onda ne dati plažu na skoro sto godina?
Političari koji traže mane i izvještaji koji „kasne“ Isti list nas u još jednoj priči u kojoj se Alabarova investicija predstavlja kao jedino rješenje za Crnu Goru uvodi tvrdnjom da investitori odlaze iz Crne Gore razočarani i da „najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini“.
Jedna od sagovornica „podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte.
„Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države“, kaže ona. Dodaje i da „trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama“.
Druga sagovornica je, piše Pobjeda, „takođe mišljenja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška.
U članku se navodi i da je „Ulcinj okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave“ što neodoljivo podsjeća na retoriku korištenu u Srbiji kada se zbog izgradnje Beograda na vodi rušilo u Savamali a tamošnje vlasti govorile da se u srušenim objektima skupljaju zmije, pacovi i narkomani. U tekstu se, svakako, ne pominje da je značajan dio tog „šiblja i suve trave“ zaštićeno podučje. Pobjeda Alabarovu investiciju promoviše i kroz kolumne u kojima se UAE predstavljaju i kao bezbjednosni partneri. Ipak, promocija kroz kolumnu kao izraz nečijeg ličnog stava je legitimna, za razliku od članaka koji se publici predstavljaju autorski, a liče na marketing. Insinuacije da je Alabarova investicija presudna za Crnu Goru sadrži i tekst objavljen u „Danu“ gdje se poručuje da odnos prema ovom milijarderu pokazuje ozbiljnost države, ali se ipak dodaje i da on ne smije biti predstavljen ni kao spasitelj ni prijetnja već kao partner. „ali samo ako zna šta partnerstvo znači: otvorenost, dogovor i zaštitu javnog interesa“.
<h2>Je li moguće da Javni servis zna da je Alabar zgrožen?</h2>
Ono što RTCG jeste učinio, a što je u interesu javnosti, jeste debatna emisija gdje su neistomišljenici otvoreno razmijenili argumente. Ipak, tokom trajanja debate, autor emisije je u nekoliko navrata iznosio „informacije iz kompanije EagleHills“ navodeći da je „Alabar zgrožen načinom na koji se predstavlja u javnosti u Crnoj Gori“.
Promocija Alabara, u smislu njegovog poslovanja sa članicama EU, zabilježena je i na portalu Javnog servisa. RTCG izvještava kako „Alabar ulaže tri milijarde eura u srcu EU“. U tekstu se piše o potpisivanju dogovora o saradnji Alabara i predsjednika Gradskog vijeća Rige Vilnisa Kirsisa o razvijanju naselja Andrejsala gdje bi milijarder trebalo da uloži više od tri milijarde eura u narednih 15 godina. Ništa sporno, dok ne shvatite da je taj dogovor potpisan prošle godine, a portal RTCG-a o njemu piše sada.
<h2>Kako je Đoković „činio uslugu“ građanima Crne Gore</h2>
PR kampanja kompanije Aman i njenog ambasadora, tenisera Novaka Đokovića, takođe je nedavno plasirana kao intervju iako je više imala elemente oglašavanja. Najbolji svjetski teniser je u intervjuima za Vijesti i RTCG govorio kako će iskoristiti svoj uticaj da riješi spor između države i Amana zbog kojeg je Sveti Stefan zatvoren, dok su poruke i izjave vezane za tenis bile u drugom planu. Takođe, nigdje nije navedeno da je u pitanju PR kampanja i lobiranje za privatnu kompaniju, a teniser je svoje razgovore sa premijerom Spajićem i zastupanje privatne kompanije predstavio kao „rad za opšti interes“.
Đoković u intervjuima jeste predstavljen kao globalni ambasador Amana, iako pojedini djelovi razgovora i njegovih poruka ostavljaju utisak kao da on čini uslugu građanima Crne Gore, iako je on zvanični promoter ove kompanije.
Iako činjenica da se Đoković sastao sa premijerom povodom rješavanja spora između države i privatne kompanije govori da se radi o lobiranju, slavnog tenisera nema u registru lobista Crne Gore.

"Pobjeda" od promocije Alabara napravila toplu ljudsku priču

Zaposlena u RTCG-u Vladana Vučinić većinski je izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, zamjenice predsjednika Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv građanke Danojle Raičević.
Advokatski tim RTCG je krajem 2023. podnio tužbu protiv Vijesti i Pobjede, kao i više osoba zbog, kako su rekli, objavljenih neistina o visini zarade Vučinić u TVCG.
Na društvenim mrežama u novembru prošle godine pojavila su se dokumenta i aneksi ugovora prema kojem bi, shodno tumačenjima dijela javnosti, Vučinić trebalo da prima platu oko 2.500 eura, nakon čega su to mediji i prenijeli.
Advokatski tim RTCG je tvrdio da su Vučinić objavljivanjem aneksa ugovora povrijeđeni čast, ugled i prava na privatnost. Tužbenim zahtjevom traženo je da joj Raičević i Vijesti isplate po 4.000, a Camović Veličković i Pobjeda po 3.000 eura.
Međutim, Vučinić je jutros većinski izgubila spor pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Tužila je zbog nematerijalne štete, ali je Vladana Vučinić jutros većinski izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv Danojle Raičević jer su objavili aneks kojim joj Boris Raonić, direktor, neobjašnjivo dodjeljuje platu 1,7 puta veću nego što sistematizacija predviđa - kazao je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić.
On je istakao da je voditeljka ovogodišnje Montevizije preko suda od nabrojanih tražila još petnaestak hiljada eura, kako je navela, zbog povrijeđenog prava na čast, ugled i zaštite privatnog života.&nbsp;
- Međutim dobitak od tužbe je petostruko je manji od njenog, tako ispada, gubitka - kazao je Vujotić.
Raičević će joj isplatiti 300 eura zato što nije prekrila matični broj kada je na društvenim mrežama publikovala dokument, a zauzvrat će Vučinić pokriti sudske troškove tuženima, oko 1.500 eura.
- Očito nijesu zgriješili što su publikovali dokument, koji bi valjda i inače trebalo biti transparentan, uz prigodne zaključke kao „Savjetnici direktorice RTCG plata oko 2.500 eura, znatno veća od predsjednika države, premijera ljekara …“ i „moguće da RTCG i njen direktor Raonić neracionalno troše novac“ - kazao je Vujotić.
U toku suđenja umjetnička direktorica Montesonga tvrdila je, ističe on, da je dokument „namjerna greška“, da joj je neko smjestio platu od 2.000 eura te da je moguće ispala "žrtva klanova" koji i dalje postoje u RTCG - ne odajući koji su to klanovi.
- Podsjećamo, zbog aneksa za kog je Inspekcija rada utvrdila je nepravilnosti, pa je objavljeno kako su ispravljene. Ali nijesu pokretali postupak - zaključio je Vujotić.

Vučinić izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Camović-Veličković i Raičević

Hezbolah je večeras proglasio "pobjedu" nad Izraelom, nekoliko sati pošto je na snagu stupilo primirje kojim je okončan dvomjesečni otvoreni rat u Libanu između izraelske armije i tog islamističkog pokreta.
- Pobjeda Svemogućeg Boga bila je saveznik pravednog cilja - naveo je Hezbolah u saopštenju.
U njemu se dodaje da će borci Hezbolaha „ostati potpuno spremni da se suoče (…) sa napadima izraelskog neprijatelja“.
Hezbolah, militantni pokret koji uživa podršku Irana, djeluje se teritorije Libana u kojem je i politička stranka. Više puta je bio u sukobu sa Izraelom.
Kada je Izrael odgovorio na napad palestinskog pokreta Hamas od 7. oktobra 2023. time što je krenuo u bombardovanje palestinske oblasti Gaza, Hezbolah je u znak podrške Hamasu krenuo u prekogranične napade na jevrejsku državu.
Ono što je isprva bila prekogranična razmjena vatre, prije dva mjeseca je eskaliralo u pravi rat tokom kojeg je izraelska vojska ušla u Liban.

Hezbolah proglasio "pobjedu" nad Izraelom

Brutalni verbalni i fizički napad na Anu Raičković novinarku i urednicu Crne hronike “Pobjede” je neprihvatljiv čin nasilja, stav je uređivačkog kolegijuma i redakcije Pobjede.
U Pobjedi su ocijenili da su necivilizacijski i varvarski obračun sa novinarkom, u prisustvu članova njene porodice, koji je rezultirao i fizičkim povredama i uništavanjem njenog automobila, opasna stepenica na koju su zakoračili osumnjičeni za napad, za koje, kažu, sumnjaju da ih je više od troje.
- Opasna je stepenica jer je sa targetiranja novinara putem portala, nasilje prešlo u realan život i preraslo u fizičko, koje se ne može pravdati nezadovoljstvom zbog novinarskog posla. Bećirović je morao da ostane u domenu obraćanja javnosti, demantijem ili saopštenjem, ukoliko smatra da išta što je napisano o njemu nije istinito, a umjesto toga je bahato iskazao moć nad novinarkom Raičković i članovima njene porodice – fizičkom silom koju izgleda jedino razumije i primjenjuje - navedeno je u obraćanju uređivačkog kolegijuma i redakcije Pobjede.
Pobjeda će, kako kažu, stati iza svojih zaposlenih i iza svakoga novinara kojem se na bilo koji način zabranjuje da odgovorno i časno radi svoj posao.
- Oštre osude napada koje od jutra iskazuju od predsjednika drzave, predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine, ministarke medija, ombudsmana i medijskih tijela shvatamo veoma ozbiljno, kao zaštitu koleginice Raičković ali i svih medija, a ne kao mogući politčki instrument. Ostavljamo nadležnima da obavljaju svoj posao, prije svega mislimo na policiju, tužilaštvo i na kraju sud. I Pobjeda će, kao najstariji štampani medij u Crnoj Gori nastaviti časno da radi svoj posao, onako kako dolikuje, ne izlazeći iz domena profesionalnog i etičkog - istakli su u stavu.
Traže od državnih organa da sankcioniše ovaj atak na ličnost, slobodu medija, slobodu riječi, i demokratiju.
- Tražimo društvo u kojoj će biti nulta tolerancija napada na slobodnu riječ - poručio je uređivački kolegijum i redakcija Pobjede.

Stav uređivačkog kolegijuma: Neprihvatljiv čin nasilja, Pobjeda će stati iza svojih zaposlenih

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10. Decembra, &nbsp;NVO “Crnogorski Ženski Lobi” &nbsp;i &nbsp;NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” su potpisale Memorandum o saradnji, saopšteno je iz ovih organizacija.
Ispred Crnogorskog ženskog lobija Memorandum je potpisala Aida Petrović, dok je ispred Aktivističkog Centra Roma/kinja i Egipćana/ki, Memorandum potpisala Šejla Pepić.
Kako potpisnici ističu, Memorandum unapređuje saradnju u cilju ravnopravnosti, društvene inkluzije i zaštite ljudskih prava, sa fokusom na pripadnice koje dolaze iz romsko- egipćanske zajednice.
- Zajedničkim djelovanjem stvaramo veću vidljivost i podršku ženama koje su višestruko diskriminisane. Saradnja i podrška nevladinog sektora i relevantnih institucija su nam jako važne u cilju veće ravnopravnosti i postizanju socijalne pravde. Potpisivanjem ovog Memoranduma, započinje realizacija niza aktivnosti koje će uključivati edukativne programe, informativne kampanje u cilju jačanja kapaciteta žena i djevojčica, kao i rada sa relevantim institucija u cilju unapređenja zaštite, samog sistema i politika koje se tiču rodne ravnopravnosti i položaja romsko- egipćanske zajednice u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju,

NVO “Crnogorski Ženski Lobi” i NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” potpisale Memorandum o saradnji

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
- Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
<h2>Građani o najavljenim poskupljenjima</h2>
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja.
- Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- kazao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
- U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi on. 
 
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
- Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
- Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kazala je.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
- Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
<h2>Šta o poskupljenjima kaže struka</h2>
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
- Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda.
- Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- smatra.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
- Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- ističe ekonomski analitičar.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić.
<h2>Nova godina donosi nova poskupljenja</h2>
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
<h2>Veći računi za komunalne usluge</h2>
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
- Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
<h2>Skuplje usluge advokata</h2>
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
<h2>Vlada uvodi novi porez</h2>
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.&nbsp;
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Crnu Goru u novoj godini čekuju nova poskupljenja

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Vesna Pejović, majka i baba tri žrtve stravičnog masakra u Medovini na Cetinju iz avgusta 2022. godine, u potresnom svjedočanstvu u Drugačijoj radio vezi Antene M &nbsp;iznijela je teške optužbe na račun sistemskih propusta i neodgovornosti ključnih aktera, posebno se fokusirajući na Gorana Jokića, bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar".
Pejović je najteže optužbe iznijela na račun ponašanja policijskih službenika tokom masakra, naglašavajući Jokićevu ulogu u izdavanju naređenja. Ona je navela da je pet pripadnika nikšićke Interventne jedinice stajalo ispred Cetinjskog manastira, dok je Borilović 53 minuta obavljao krvavi pir. Prema njenim tvrdnjama, Jokić im je naložio da se ne povlače.
- Naređuje gospodin Jokić, naređuje da ih Tomković (tadašnji starješina u CB Cetinje) slučajno ne povlači, kao jedan da stoji ispred manastira, a četvorica, Bože moj, na put. Zamislite vi &nbsp;- na put. A ovamo čovjek ubija. Da li je to strategija? Krivim i tih pet policajaca. Nose uniformu, zakleti su ljudi. I da im je Jokić naredio, ta naredba pada u vodu kad se radi o takvim stravičnim slučajevima, kada su pitanju životi građana – kazala je ona
Još šokantniji je navod Pejović o ponašanju Jokića u kritičnom trenutku.
- Dvadeset dva minuta, zamislite 22 minuta, on razgovara nonšačantno, u vidno pijanom stanju, a došao je tako i u Medovinu kad se sve završilo. Pričao je navodno sa ovim što su ga sad uhapsili, ovim Dejanom Kneževićim, da je taj Dejo žurio da ga uzme iz tog njegovog restorana koji se nalazi u Podgorici i da ga dovedu na Cetinje – kazala je Pejović.
Odgovornost, smatra ona, seže dalje od policijskog nečinjenja, jer su čak i ranjenom Aleksandru Drecunu, koji je tražio pomoć, policajci odbili prevoz do bolnice.
- Oni su rekli: ne. Mi stojimo ispred Manastira. Nama je naređeno od gospodina Jokića da stojimo ovdje – navodi ona.
Pejović je skeptična da je Jokić smijenjen, navodeći da nijesu, kako kaže, progutali policijsko saopštenje u kojem se navodi da on neće obavljati dužnost iz objektivnih razloga, a kao osobu &nbsp;koja ga štiti direktno je označila Andriju Mandića, Predsjednika Skupštine Crne Gore.
- Blago rečeno, znate kako su ga umotavali, kao u neko perije da on tako odleprša. Neće onaj čovjek odlepršati. Razumijem položaj direktora policije. Gorana Jokića štiti neko drugi. Andrija Mandić, predsjednik Skupštine. U saznanju sam da nije uzeo bolovanje, da nije predao doznake, i da će primiti punu uplatu i da koristi službeno vozilo. Što će onda on da lomi glavu? Neka lome drugi koji su mu dali poziciju i drže ga još tu – kazala je Pejović.
Ona je navela da je na privremeno obustavljanje protesta na Kruševom Ždrijelu pristala zbog poštovanja prema direktoru policije Lazaru Štjepanoviću, ali da je to ipak privremeni ustupak.
- Izašli smo u susret. Najviše zbog ovih novogodišnjih I božićnih praznika, iako za nas to više ne postoji – kazala je Pejović
Na pitanje vidi li kraj i ima li u tom smislu nade da će ova priča ipak institucionalno na kraju zaokruži, Pejović je poručila da “prvi put moli Boga da joj da da živi dok dođe kraj”.

Vesna Pejović u DRV: Jokića štiti Mandić, skeptična sam da je smijenjen

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: pobjeda