Bez dobrih statističkih podataka se ne mogu voditi javne politike, niti opštinske, regionalne i državne politike, za što je primjer naglo pražnjenje sjevera Crne Gore, a nagli rast Podgorice - poručio je demograf Miroslav Doderović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da je po posljednjem popisu stanovništva bilo oko 633.000 stanovnika, dok je po evidenciji MUP-a - oko 780.000.
Ostalo je, ukazuje on, nepopisanih 114.000 stanovnika. U Centru za demografsku i statističku obradu su, kako kaže, koristili metode registra, popisa i evidenciju MUP-a.
- Nepopisanih je otprilike i 45.000 stranaca, a ono što je interesantno za 2024. godinu i dobar dio 2025. je da se dobar dio stranaca povećava, pa ćemo da vidimo da u zavisnosti od turističkih kretanja, godišnjih doba, političkih događaja, da se mijenja broj stranaca, a isto tako je povećan i broj stranih kompanija. Sredinom ove godine bilo je nešto oko 30.000 stranih kompanija i kad se uporedi sa krajem 2023. godine - to je povećanje od gotovo 6.000 kompanija. Pola tih firmi, nešto preko 51 odsto, ima samo jednog zaposlenog - što znači da je dosta fiktivnih firmi - rekao je Doderović.
Kaže da je prilikom popisa Monstat koristio proceduru koja je rezultat međunarodnog iskustva, procedura i političkog dogovora. Međutim, ističe on, veći broj u evidenciji MUP-a je izazvao sumnju da nijesu popisani svi stranci, ali ni crnogorski građani i stanovi.
On ističe i da je kretanje stanovništva najvažnija odlika neke države, te da se prema tome formiraju i ekonomski parametri, pa je vođenje javnih politika različito za zvaničnih 633.000 i MUP-ovih 780.000.
- Neophodno je da se vodi evidencija, da imamo kvalitetne registre i segmenti javne uprave da imaju svoju kvalitetnu administraciju i da svi ti podaci mogu da budu umreženi i da budu podloga za jedno uspješno planiranje - zaključio je Doderović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je da će, ako dođe do izgradnje kolektora u zetskom naselju Botun, od odbornika tražiti da napuste lokalnu vlast u Podgorici. Međutim, kako je rekao, neće napuštati vlast na državnom nivou.
"Tražiću od odbornika DNP-a da napuste koalicionu vlast i mislim da će me ispoštovat. Ali vlast neće biti ugrožena, znate zašto? Zato što će se napraviti koalicija sa DPS-om i Duškom Markovićem. I već se radi na tome. I čitava ova priča je da se napravi koalicija sa DPS-om i Duškom Markovićem. I vlast u Podgorici neće biti uopšte ugrožena. Nema novih izbora, neka se niko ne sjekira ako DNP napusti vlast. Gospodin Mujović se vraća na fabrička podešavanja, tamo odakle je došao", rekao je Knežević na današnjoj pres konferenciji "Stop kolektoru" .
"Ostvarujemo snažan uticaj na Vladu, nećemo je napustiti"
Na državnom nivou, prema riječima Kneževića, za sada neće napuštati vlast.
"Na državnom nivou ćemo vlast da napustimo, ne samo zbog zaštite životne sredine, nego ćemo da napustimo vlast ukoliko ne dođe do realizacije svega onoga što su naši ideološki principi i ciljevi. Sa onoliko poslanika koliko imamo, i političkom snagom koliko imamo, ostvarujemo snažan uticaj na Vladu i apsolutno ne vidim nikakv razlog da napustimo vlast na državnom nivou", naglasio je lider DNP-a.
On je otkrio i u kojem trenutku bi tražio od odbornika napuštanje vlasti.&nbsp;
"Dolaskom prvih mašina i ulaskom na tu teritoriju. Ukoliko tamo uđu mašine, krenu da biju građane Zete, da ih hapse ili maltretiraju, da vrše represiju, istog momenta ću da kažem da odbornici DNP-a napuste vlast, otkažu podršku i izađu iz koalicije", jasan je lider DNP-a i dodao da sigurno odustati neće.
"Mujović neka se zaduži 35 miliona eura za Podgoricu i nađe novu lokaciju"
Komentarišući raniju izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića za sanaciju bazena crvenog mulja, kao i da je taj projekat vrijedan 35 miliona eur.
"Imam osjećaj da je gospodin Mujović spavao pored basena crvenog mulja kad je dao izjavu. &nbsp;Pošto je rekao da će da se zaduži 35 miliona, predlažem mu da se on zaduži za Podgoricu 35 miliona, da nađe novu lokaciju za prečišćenje postrojenja otpadnih voda... ", dodao je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-i-asanovic-podnijeli-krivicnu-prijavu-protiv-gazdica-zbog-kolektora-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Ostvarujemo snažan uticaj na Vladu - nećemo je napustiti, lokalnu vlast hoćemo ako bude gradnje kolektora

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
- Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore - navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
- Sve što dolazi iz Vašingtona - bez obzira koja je administracija u pitanju - je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala - ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
- Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO - ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
- Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru - pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
- Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema - navodi.
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Detalji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
- SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu - piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Crna Gora visoko cijeni dugogodišnje partnerstvo sa Ujedinjenim nacijama - koje je kroz različite programe i projekte dalo značajan doprinos jačanju institucija, unapređenju životnog standarda i sprovođenju reformskih procesa - poručio je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem Milun Zogović na sastanku sa Karolinom Tisot Baranzini, rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Sastanku je, kako je saopšteno iz Zogovićevog kabineta, prisustvovala i Ana Zec, šefica kancelarije UN za koordinaciju. Sagovornici su tokom susreta razmijenili mišljenja o dosadašnjoj i budućoj saradnji Vlade Crne Gore i sistema Ujedinjenih nacija, posebno u oblastima infrastrukturnog, održivog i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Zogović je naglasio da se saradnja sa UN ogleda i u podršci na putu evropskih integracija, ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i sprovođenju politika koje su usmjerene ka jačanju društvene kohezije i stvaranju novih razvojnih šansi za građane.
- UN sistem u Crnoj Gori preko svojih organizacija ima značajnu ulogu u razvoju institucija i vladavine prava, reformama u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, podršci manjinskim i ranjivim grupama, zaštiti životne sredine i održivom razvoju - rekao je on.
Održivi razvoj u Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, ključni koncept koji oblikuje dugoročne strategije države u oblastima ekonomije, društva i životne sredine.
- Sama činjenica da se Crna Gora 1991. godine proglasila za ekološku državu, najbolje potvrđuje posvećenost tom kontekstu, zato i Ustav Crne Gore prepoznaje zaštitu prirode kao jedno od temeljnih opredeljenja države - ocijenio je Zogović.
Crna Gora je, kako je rekao, među prvim državama u regionu prihvatila i počela da sprovodi Agendu 2030 i ciljeve održivog razvoja i pripremila dobrovoljni nacionalni izvještaj o implementaciji tih ciljeva.
- Što najbolje potvrđuje da je Crna Gora prepoznala značaj ove teme kako na lokalnom tako i na globalnom nivou - zaključio je Zogović.
Sagovornici su se, kako su kazali u Zogovićevom kabinetu, saglasili da Crna Gora kao članica Ujedinjenih nacija, treba da aktivno doprinosi promovisanju multilateralizma, regionalne saradnje, jačanju međunarodnih standarda u oblasti vladavine prava, ljudskih prava i demokratskog razvoja.
- Produbljivanje saradnje između Vlade Crne Gore i sistema UN predstavlja važan korak u ostvarivanju ključnih strateških ciljeva države, kao i u daljem unapređenju kvaliteta života svih građana Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Zogović sa Tisot Baranzini: Crna Gora cijeni dugogodišnje partnerstvo sa UN

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici preduzima radnje povodom prekida projekcije filma „Roda“ tokom festivala „Džada Film Fest“, saopšteno je iz te institucije iz koje navode da su u dosadašnjem dijelu postupka u svojstvu svjedoka saslušane organizatorke festivala.&nbsp;
Istovremeno, Upravi policije je naloženo da identifikuje osobe koje su uticale na odluku organizatora da zaustavi projekciju.
- Nakon što bude utvrđen identitet tih lica i po njihovom saslušanju, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana - naveli su iz ODT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT nalpžilo identifikaciju osoba koje su prekinule projekciju filma „Roda“ na Džada festu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Tag: podaci-mup-a

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Knežević: Ostvarujemo snažan uticaj na Vladu - nećemo je napustiti, lokalnu vlast hoćemo ako bude gradnje kolektora

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Zogović sa Tisot Baranzini: Crna Gora cijeni dugogodišnje partnerstvo sa UN

ODT nalpžilo identifikaciju osoba koje su prekinule projekciju filma „Roda“ na Džada festu

PRATITE TVe UŽIVO