Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<blockquote>Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža"</blockquote>
Mijenjaju li se političko-strateški trendovi u Crnoj Gori nakon što su prije četiri godine vlast preuzele otvoreno prosrpsko-proruske solucije? Vraća li se boja u obraze proeuropskih i procrnogorskih stranaka poslije izbora u glavnom gradu Podgorici i Kotoru, nakon što su ostvarili pobjedničke rezultate?
Doduše, ne zna se još znači li to da će kapitalizirati tu pobjedu i preuzeti vlast u Podgorici. Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku. No, unatoč slaboj izlaznosti od oko 56 posto, što je desetak posto manje nego prošli put, stranke koje obnašaju vlast na nacionalnoj razini i bile su vodeće u Podgorici nisu ponovile rezultat, pa se može govoriti o možda još jednom prijelomnom trenutku u političkom životu Crne Gore u posljednjih pet godina, iako se radost procrnogorskih opcija opet može pokazati preuranjenom. Kako bilo, trend je da se suverenističke i proeuropske stranke nakon nekoliko godina lutanja i pada vraćaju na scenu.
Najjača procrnogorska i proeuropska stranka DPS, koja se, čini se, konačno otarasila bremena Mila Đukanovića, dobila je u Podgorici 30 posto glasova i na korak je da uz još dvije proeuropske stranke, Borisa Mugoše i bivšeg premijera Duška Markovića, bude u prilici opet "postaviti" gradonačelnika, i to Nermina Abdića.&nbsp;
No, za to im ipak trebaju zastupnici najvećih gubitnika ovih izbora - liste predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. Oni su dobili jedva deset posto glasova, ali tih njihovih šest zastupnika (četiri Milatovićeva i dva Abazovićeva), unatoč poraznom rezultatu, najbolja su udavača pa bi mogli biti jezičac na vagi i obrnuti stvar pa od "veresije napraviti gotovo". Ipak, mnogo je tu "ali" i sigurno će dobro računati jer bi im svaki potez mogao biti rizičan, odnosno vjerojatno će tražiti onaj koji je samo manje loš po njih. Sirenski zov već su im poslali i predstavnici radikalne prosrpske liste Za budućnost Podgorice koju vode četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te prvi Vučićev žeton u Crnoj Gori Milan Knežević. Oni su treći i dobili su 20 posto glasova. Ako žele vlast, nevoljko Milatoviću na noge moraju i premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je lista druga s malo manje od 22 posto.&nbsp;
No, podsjetimo da su se Milatović i Spajić razišli te je došlo do raskola u njihovu Pokretu Europa sad (oni su tada pomeli izbore u Podgorici i na nacionalnoj razini) koji je Milatović sa svojim manjim brojem sljedbenika napustio. Sada su obojica na kušnji, iako neki izvori u Podgorici tvrde da bi Milatović pragmatično mogao okrenuti list i ipak stati uz DPS zato što bi ga odabir koalicije Spajić-Mandić mogao stajati karijere.
Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža". Naime, prosrpske opcije otvoreno opstruiraju crnogorski europski put, a jasno je da Aleksandar Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, pogotovo ne prije Srbije.&nbsp;
No, zavrzlamama tu nije kraj. Prije izbora iz Spajićeva su PES-a tvrdili da ni mrtvi neće s Milatovićem, a razlog iznuđenog saveza Milatovića i Abazovića bio je pokušaj da se preko podgoričkih izbora sruši vlada i isprovociraju prijevremeni parlamentarni izbori. Pogotovo jer su stranke nacionalnih manjina - Albanci i Bošnjaci - u sukobu s ostalima oko Zakona o dvojnom državljanstvu koji najviše gura Andrija Mandić, što odgovara i Beogradu, a moglo bi potpuno promijeniti biračku krvnu sliku Crne Gore jer je to jedan od najspornijih prijedloga na kojem jaše sadašnja vlast. Konačno, u izbornoj noći je šef DPS-a Danijel Živković požurio najaviti: "Vlada je pala. Spajić neka podnese ostavku".&nbsp;
I politička analitičarka iz Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je za portal Antena da rezultat liste premijera Spajića "ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet vlade". Mnogi su to protumačili kao da su se u DPS-u već nešto dogovorili s Milatovićem, iako za to još nema potvrde, barem dok pišemo ovaj izvještaj. No, ako bi se našli DPS i Milatović, evidentno je da bi to bio velik udarac za vladu i "os" Spajić-Bečić-Mandić. U Podgorici, pak, kažu kako to nije nemoguće, ali kako će iz Beograda i SPC-a sada početi vršiti veliki pritisak na predsjednika Milatovića da ostane u prosrpskom jatu.&nbsp;
Konačno, sigurno nije bilo slučajno što je poglavar SPC-a patrijarh Porfirije, kao usput, bio u Kotoru baš na dan izbora, a iz DPS-a su uložili mnogo prigovora izbornom povjerenstvu zbog, kako oni tvrde, "izbornih turista" iz Srbije i Republike Srpske koji su taj dan preplavili Podgoricu, prema "izbornom beogradskom obrascu" Aleksandra Vučića. Naime, Vučić je svjestan da bi mu Milatovićev "odlazak" pokvario njegove "srpskosvetske" planove s Crnom Gorom.
Izbori u Podgorici mogli bi potaknuti daljnju krizu vlasti, ali bi, kako neki misle, mogli imati i drugačiji efekt - da bi se Spajić, Bečić i Mandić, baš zato što bi se mogli suočiti s neizvjesnim prijevremenim izborima, mogli još više vezati i ujediniti. Sve ovisi o tome hoće li se Milatović i Abazović odlučiti na politički preokret i kakav. Bošnjačka stranka, pak, pretrpjela je pravi potop. Nije prešla prag, što je očito poruka njihovim biračima jer su na nacionalnoj razini odlučili biti potpora radikalno prosrpskim nacionalističkim i antieuropskim opcijama u vladi Crne Gore. Doduše, neki navode da bi se Podgorica mogla naći u raskoraku te da u zakonskom roku neće moći formirati vlast pa će se izbori ponoviti, ali i Daliborka Uljarević smatra da je to, barem u ovom trenutku, malo vjerojatno.

Portal ETV

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

U nedjelju se dogodio veliki zaokret u Crnoj Gori, ovo je možda prijelomni trenutak u posljednjih pet godina!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je rukovodstvu, skupštini i građanima 7. januar - Dan opštine Mojkovac.
- Ovaj januarski dan evocira uspomene na hrabrost mojkovačkih junaka koji su prije 110 godina cijeloj Evropi pokazali da na crnogorskom kršu kantar goloj sili uvijek pretpostavi hrabrost i srce. Zalogom svojih života na mojkovačkom snijegu, junaci su ime Crne Gore još jednom zlatnim slovima upisali u istoriju, a svoja imena u legendu - naveo je Milatović u čestitki.
On je rekao da spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira. 
- Danas, kada živimo u vremenu novih izazova i brzih promjena, taj amanet nam je još dragocjeniji. Istinska snaga jedne zajednice ne mjeri se samo u trenucima iskušenja, već i u sposobnosti da gradi, sabira i čuva ono što je najvrednije: suživot, dostojanstvo i vjeru u bolje sjutra - naglasio je Milatović.
On je istakao da su potencijali za razvoj Mojkovca brojni i značajni.
- Dolina Tare, okružena vrhovima Sinjajevine i Bjelasice, stvara prirodni amfiteatar koji moramo iskoristiti, stvarajući atraktivnu turističku destinaciju. Mojkovac može biti odredište avanturističkog, zimskog i ruralnog turizma. Ključni strateški projekti, poput izgradnje ski-centra Žarski, donijeće novu vrijednost lokalnoj ekonomiji, otvoriti prostor za nova radna mjesta i transformisati turističku ponudu - dodao je Milatović.
Poručio je da se moraju zaustaviti trend iseljavanja mladih iz mojkovačke opštine. Činjenica da svaka treća mlada osoba odlazi upozorava i, ističe Milatović, upućuje na obavezu revitalizacije lokalne privrede, "jer radna mjesta garantuju ostanak". 
- Zato je važno ulagati u putnu infrastrukturu, poljoprivredu i stočarstvo, kao i u ostale privredne grane koje osiguravaju bolji kvalitet života stanovnika Mojkovca - naglasio je predsjednik države.
Stoga je, dodaje on, potrebno da u ove ciljeve uđemo složno, uz saradnju lokalne samouprave, države i građana, sa jasnom vizijom i odgovornošću. 
- Ako budemo radili zajednički, Mojkovac može postati snažan, živ i prepoznatljiv centar sjevera Crne Gore, grad koji privlači posjetioce, ali i zadržava svoje mlade, pružajući im razlog da ostanu i stvaraju ovdje, na svom ognjištu. U to ime, još jednom vam šaljem iskrene čestitke povodom Dana opštine, uz iskrenu želju da period pred nama bude obilježen razvojem i napretkom Mojkovca, na korist svih njegovih stanovnika - poručio je Milatović u čestitki.

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Mojkovca 7. januar - Dan opštine.
- Uvijek živo sjećanje na pretke koje je krasilo slobodoljublje, solidarnost i spremnost na epska odricanja i žrtve, i dalje izaziva poštovanje i predstavlja stalnu inspiraciju - istakao je Spajić, dodavši da se nekadašnja beskompromisna opredijeljenost da se brani sloboda i pravda danas ogleda u iskrenom zalaganju da jačamo institucije, unapređujemo životni standard građana i čuvamo životnu sredinu.
Kako se navodi u čestitki, domaćinskim odnosom lokalne administracije, proaktivnošću i preduzimljivošću građanki i građana, te posvećenošću administracije na državnom nivou, stvaraju se uslovi za dalji razvoj Mojkovca i cijele Crne Gore.
- U prethodnom periodu, Vlada je u više navrata, kroz blagovremeno djelovanje resornih ministarstava i kapitalna ulaganja, na eksplicitan način dokazala brižnost i odgovornost za sve projekte i investicije koje su na fonu proklamovanih državnih politika i interesa. Naročito je na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost, da se podrži i zaštiti naša najveća vrijednost – zdravlje ljudi i prirodno okruženje - naglasio je Spajić.
On je poručio da je Vlada riješena da do kraja bude u službi progresa svih građana, njihovih realnih potreba i pozitivnih stremljenja.
- Da sagledavamo i usklađujemo lokalne planove i razvojne dinamike sa strateškim investicijama i državnom agendom - poručio je premijer Spajić, izražavajući uvjerenje da će Mojkovac, kroz dalje unapređenje infrastrukture, bolju iskorišćenost svih razvojnih potencijala, posebno u oblasti turizma, obnovljivih izvora energije, agrara, kulture i sporta, nastaviti da daje značajan doprinos razvoju sjevera i cijele države.

Spajić: Na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost da se podrži i zaštiti zdravlje ljudi i prirodno okruženje

Ekološki aktivista Vuk Iković upozorio je da ignorisanje struke u planiranju i donošenju odluka dovodi do teških posljedica po građane, naročito u situacijama poput aktuelnih poplava. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao je da struka nikada ne bi dozvolila infrastrukturna rješenja koja dodatno povećavaju rizik od elementarnih nepogoda.
- Struka nikad ne bi mogla da dozvoli da se grade putevi kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije, jer bi struka planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina - rekao je Iković.
On je naveo da su padavine bile obilne i neuobičajene, jer je za samo jedan dan pala količina kiše koja inače padne za 15 dana ili čak mjesec, što predstavlja prirodnu nepogodu koja se ne može spriječiti, ali se njene posljedice mogu ublažiti.
- Zašto struka nije uzeta u obzir i zašto uvijek prednjače određene poruke i odluke koje ne konsultuju struku je naša vječito pitanje i dilema do kad će to da se dešava i zašto ćemo da trpimo upravo mi građani zbog toga što neko ne konsultuje struku povodom donošenja odluka - istakao je Iković.
Dodao je da bi pravilno planiranje omogućilo kontrolu vodnih tokova i smanjenje poplava.
- Struka nikad ne bi mogla dozvoli da imate puteve kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije. Struka bi planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina. Struka bi uravnotežila, balansirala rad, recimo, hidroelektrane i samim tim smanjivala, a ne povećavala poplave i voda bi odlazila u rijeku a ne u kuće i dvorišta, na tak način bismo spriječili ili totalno neutralisali poplave - rekao je Iković.
Govoreći o posljedicama poplava po poljoprivredu, podsjetio je da dolazi do spiranja tla i gubitka važnih hranljivih elemenata.
- Poplave uzrokuju spiranje tla, odnoseći ogromne količine elemenata poput azota, kalijuma, dolazi do zasićenja jer voda istiskuje kiseonik, što stvara pritisak na korijenje biljaka - objasnio je on.
Kao preventivnu mjeru, Iković preporučuje očuvanje vegetacije uz vodotokove.
- Uvijek je preporuka da kada imate parcele, njive, pored potoka ili pored rijeke, da postoji jedna travnata zona između njive i potoka, koja će da sprječava spiranje tog zemljišta. Biljni pokrivači duž njive, recimo trava, ne preporučuju se uklanjati dok ne prestanu padavine i voda se povuče, zato šta ta trava i taj korijen zadržavaju i čuvaju zemljište i nakon toga tek treba krenuti sa dodatnim oplemenjivanjem stajskim đubrivom - naglasio je Iković.
Ukazao je i na ozbiljne negativne posljedice po ekosisteme, jer se u rijeke i potoke unose velike količine organske materije.
- To su sve organske materije koje uzrokuju da se smanji količina kiseonika u vodi, jer kad nemate kiseonika onda umiru organizmi, prije svega ribe, a onda i drugi vodeni organizmi - rekao je Iković.
Dodao je da je očuvanje drveća uz obale ključno za zdravlje rijeka i biodiverziteta.
- U tim situacijama treba gledati da pored obala postoji dovoljno drveća, dovoljno vegetacije, jer jedna vrba može da popije 200 litara vode i da na taj način smanji poplave, prečisti vodu i zaštiti sve životinje koje su tamo, a samim tim da imamo jednu zdravu rijeku i da imamo dovoljno ribe ponovo u rijeci, bilo za biodiverzitet, bilo za potrebe održivog ribolova - zaključio je Iković.

Iković o poplavama: Kada vlast ne poštuje struku, ispaštaju građani

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsjednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovječanstva“. Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“.
Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gdje im se sudi zbog trgovine drogom.
<h2>Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura</h2>
Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele. Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izvještajima, posljednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsjednika bila je novogodišnja čestitka.
Maduro je bio jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vježbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.
Avioni su sletjeli na aerodrom u Karakasu — isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?
<h2>Zašto Putin ne kritikuje Trampa?</h2>
- Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode - rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susjednom regionu. Njemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.
Nakon što je Trampov povratak u Bijelu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagovještaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću. Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu - kaže Rifer.
Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promjena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, vjeruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.
Britanski stručnjak ne vidi neposredne posljedice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promijeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primjer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsjednik nedavno ponovo nagovijestio. NATO takav razvoj događaja vjerovatno ne bi preživio, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?
<h2>Oprezni optimizam u Ukrajini</h2>
Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sljedeće mora da se uradi." Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo je da Madura ne priznaje kao predsjednika.
Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vrijeme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svjetsku ekonomiju i cijene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.
- Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uvjerljiva - kaže Oleščuk.
Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema riječima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo p redstavljati dodatni instrument pritiska. Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom.&nbsp;
- Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje - kaže analitičar.
Oleščuk vjeruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posljedice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsjednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.
- Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbjednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore - kazao je on.
&nbsp;Ipak, prema Oleščuku, malo je vjerovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primjene sličnih mjera protiv ruskog predsjednika.
Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je Dojče vele razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;
- U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država - naglasio je Oleščuk.
<h2>Stručnjak: Ruska pozicija slabi</h2>
Njemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uvjeren da je ugled Moskve u svijetu oslabljen.
- Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen - rekao je Rifer.&nbsp;
Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.
- Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu. Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose - kaže bezbjednosni stručnjak.
Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene", smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsjednik Tramp u posljednje vrijeme pojačao verbalni pritisak.

Pad Madura: Zašto Kremlj ćutke posmatra?

Društvo

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Sport

Jovanka Radičević bez zadrške o tome zašto nikada nije proglašena sportistkinjom Crne Gore: To je sramotno

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation