Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<blockquote>Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža"</blockquote>
Mijenjaju li se političko-strateški trendovi u Crnoj Gori nakon što su prije četiri godine vlast preuzele otvoreno prosrpsko-proruske solucije? Vraća li se boja u obraze proeuropskih i procrnogorskih stranaka poslije izbora u glavnom gradu Podgorici i Kotoru, nakon što su ostvarili pobjedničke rezultate?
Doduše, ne zna se još znači li to da će kapitalizirati tu pobjedu i preuzeti vlast u Podgorici. Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku. No, unatoč slaboj izlaznosti od oko 56 posto, što je desetak posto manje nego prošli put, stranke koje obnašaju vlast na nacionalnoj razini i bile su vodeće u Podgorici nisu ponovile rezultat, pa se može govoriti o možda još jednom prijelomnom trenutku u političkom životu Crne Gore u posljednjih pet godina, iako se radost procrnogorskih opcija opet može pokazati preuranjenom. Kako bilo, trend je da se suverenističke i proeuropske stranke nakon nekoliko godina lutanja i pada vraćaju na scenu.
Najjača procrnogorska i proeuropska stranka DPS, koja se, čini se, konačno otarasila bremena Mila Đukanovića, dobila je u Podgorici 30 posto glasova i na korak je da uz još dvije proeuropske stranke, Borisa Mugoše i bivšeg premijera Duška Markovića, bude u prilici opet "postaviti" gradonačelnika, i to Nermina Abdića.&nbsp;
No, za to im ipak trebaju zastupnici najvećih gubitnika ovih izbora - liste predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. Oni su dobili jedva deset posto glasova, ali tih njihovih šest zastupnika (četiri Milatovićeva i dva Abazovićeva), unatoč poraznom rezultatu, najbolja su udavača pa bi mogli biti jezičac na vagi i obrnuti stvar pa od "veresije napraviti gotovo". Ipak, mnogo je tu "ali" i sigurno će dobro računati jer bi im svaki potez mogao biti rizičan, odnosno vjerojatno će tražiti onaj koji je samo manje loš po njih. Sirenski zov već su im poslali i predstavnici radikalne prosrpske liste Za budućnost Podgorice koju vode četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te prvi Vučićev žeton u Crnoj Gori Milan Knežević. Oni su treći i dobili su 20 posto glasova. Ako žele vlast, nevoljko Milatoviću na noge moraju i premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je lista druga s malo manje od 22 posto.&nbsp;
No, podsjetimo da su se Milatović i Spajić razišli te je došlo do raskola u njihovu Pokretu Europa sad (oni su tada pomeli izbore u Podgorici i na nacionalnoj razini) koji je Milatović sa svojim manjim brojem sljedbenika napustio. Sada su obojica na kušnji, iako neki izvori u Podgorici tvrde da bi Milatović pragmatično mogao okrenuti list i ipak stati uz DPS zato što bi ga odabir koalicije Spajić-Mandić mogao stajati karijere.
Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža". Naime, prosrpske opcije otvoreno opstruiraju crnogorski europski put, a jasno je da Aleksandar Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, pogotovo ne prije Srbije.&nbsp;
No, zavrzlamama tu nije kraj. Prije izbora iz Spajićeva su PES-a tvrdili da ni mrtvi neće s Milatovićem, a razlog iznuđenog saveza Milatovića i Abazovića bio je pokušaj da se preko podgoričkih izbora sruši vlada i isprovociraju prijevremeni parlamentarni izbori. Pogotovo jer su stranke nacionalnih manjina - Albanci i Bošnjaci - u sukobu s ostalima oko Zakona o dvojnom državljanstvu koji najviše gura Andrija Mandić, što odgovara i Beogradu, a moglo bi potpuno promijeniti biračku krvnu sliku Crne Gore jer je to jedan od najspornijih prijedloga na kojem jaše sadašnja vlast. Konačno, u izbornoj noći je šef DPS-a Danijel Živković požurio najaviti: "Vlada je pala. Spajić neka podnese ostavku".&nbsp;
I politička analitičarka iz Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je za portal Antena da rezultat liste premijera Spajića "ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet vlade". Mnogi su to protumačili kao da su se u DPS-u već nešto dogovorili s Milatovićem, iako za to još nema potvrde, barem dok pišemo ovaj izvještaj. No, ako bi se našli DPS i Milatović, evidentno je da bi to bio velik udarac za vladu i "os" Spajić-Bečić-Mandić. U Podgorici, pak, kažu kako to nije nemoguće, ali kako će iz Beograda i SPC-a sada početi vršiti veliki pritisak na predsjednika Milatovića da ostane u prosrpskom jatu.&nbsp;
Konačno, sigurno nije bilo slučajno što je poglavar SPC-a patrijarh Porfirije, kao usput, bio u Kotoru baš na dan izbora, a iz DPS-a su uložili mnogo prigovora izbornom povjerenstvu zbog, kako oni tvrde, "izbornih turista" iz Srbije i Republike Srpske koji su taj dan preplavili Podgoricu, prema "izbornom beogradskom obrascu" Aleksandra Vučića. Naime, Vučić je svjestan da bi mu Milatovićev "odlazak" pokvario njegove "srpskosvetske" planove s Crnom Gorom.
Izbori u Podgorici mogli bi potaknuti daljnju krizu vlasti, ali bi, kako neki misle, mogli imati i drugačiji efekt - da bi se Spajić, Bečić i Mandić, baš zato što bi se mogli suočiti s neizvjesnim prijevremenim izborima, mogli još više vezati i ujediniti. Sve ovisi o tome hoće li se Milatović i Abazović odlučiti na politički preokret i kakav. Bošnjačka stranka, pak, pretrpjela je pravi potop. Nije prešla prag, što je očito poruka njihovim biračima jer su na nacionalnoj razini odlučili biti potpora radikalno prosrpskim nacionalističkim i antieuropskim opcijama u vladi Crne Gore. Doduše, neki navode da bi se Podgorica mogla naći u raskoraku te da u zakonskom roku neće moći formirati vlast pa će se izbori ponoviti, ali i Daliborka Uljarević smatra da je to, barem u ovom trenutku, malo vjerojatno.

Portal ETV

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

U nedjelju se dogodio veliki zaokret u Crnoj Gori, ovo je možda prijelomni trenutak u posljednjih pet godina!

Izraelska vojska ubila je najmanje devetero ljudi u današnjim vazdušnim napadima na sjeverni i južni Pojas Gaze, rekli su palestinski službenici civilne zaštite i zdravstva, a izraelska vojska to je nazvala odgovorom na Hamasovo kršenje primirja.
Ljekari su rekli da su u izraelskom napadu na šatorski kamp u kojem su smještene raseljene porodice ubijene najmanje četiri osobe, dok su zdravstveni zvaničnici rekli da je u drugom napadu ubijeno pet osoba u Han Junisu na jugu.
Izraelski vojni zvaničnik rekao je da su "u zadnjih nekoliko sati Izraelske obrambene snage (IDF) počele napade kao odgovor na Hamasovo očito kršenje sporazuma o prekidu vatre juče u području Beit Hanuna“ dodavši da su se "teroristi pojavili iz tunela istočno od žute linije“.
On je današnje napade nazvao "preciznim“ i u skladu s međunarodnim pravom, te je rekao da je palestinska militantna skupina počinila više od šest kršenja primirja, uključujući raspoređivanje istočno od "žute linije“ dogovorene prema primirju radi razgraničenja područja pod kontrolom Izraela i Hamasa.
"Prelazak žute linije u blizini IDF trupa, dok su naoružani, eksplicitno je kršenje primirja i pokazuje kako Hamas krši sporazum o prekidu vatre s namjerom da nanese štetu IDF trupama“, rekao je taj zvaničnik.
Izrael i Hamas više su se puta međusobno optuživali za kršenje sporazuma o prekidu vatre, ključnog elementa plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi. Juče je vojska izjavila da je identifikovala, kako je rekla, naoružane "teroriste“ u blizini IDF osoblja koje djeluje u sjevernom Pojasu Gaze.
IDF je izjavio da nastavlja da uništava podzemne tunele u sjevernom Pojasu Gaze u skladu sa sporazumom. Rekao je da je primijetio nekoliko naoružanih ljudi kako izlaze iz onoga što je nazvao tunelom i ulaze ispod ruševina zgrade istočno od "žute linije".
Vojska je izjavila da su vojni avioni napali zgradu i eliminisali dvojicu naoružanih ljudi, te da je vjerovatno da su u napadu eliminisani i dodatni militanti. Ministarstvo zdravstva u Gazi objavilo je da je od početka sporazuma o prekidu vatre u napadima izraelske vojske ubijeno najmanje 600 Palestinaca. Izrael je rekao da su u istom razdoblju militanti u Gazi ubili četiri vojnika.

Izrael napao Gazu, tvrdi da je Hamas prekršio primirje, ubijeno najmanje devet osoba

Policiji na Cetinju je od strane građana prijavljeno da su se u blizini zgrade tužilaštva na Cetinju čuli hici iz vatrenog oružja, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode, policijski službenici su odmah postupili po prijavi i preduzeli hitne mjere i radnje na terenu, te su u roku od nekoliko minuta locirali i zaustavili putničko motorno vozilo marke „BMW“, cetinjskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.K. (62) iz Cetinja.
- M.K. je doveden u službene prostorije radi prikupljanja obavještenja, kojom prilikom je izjavio da je iz vatrenog oružja – pištolja marke „Glock“, ispalio nekoliko hitaca u vazduh, navodeći da za navedeno oružje posjeduje dozvolu, te da se ono nalazi u vozilu - piše u saopštenju.
Dodaju da je pregledom vozila od strane kriminalističkog tehničara pronađeno i izuzeto predmetno oružje, pištolj marke „Glok“, kalibra 9 mm, nakon čega je uz uredno izdatu potvrdu, privremeno oduzet.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, koji je nakon sagledavanja svih činjenica djelo kvalifikovao kao krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i naložio da se protiv M.K. ovom tužilaštvu podnese krivična prijava u redovnom postupku - zaključuje se u saopštenju.

Cetinje: Muškarac pucao u vazduh, protiv njega podnijeta krivična prijava

Januarska rata kredita za auto-put bila je veća za 750.000 eura zbog hedžinga, odnosno, taj aranžman je u januaru napravio toliki gubitak za građane Crne Gore, kazao je "Danu" izvršni direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković.
– Analiza januarske rate kredita za auto-put, plaćene 16. januara 2026. godine, pokazuje da je mehanizam hedžinga unakrsnog valutnog rizika rezultirao neto gubitkom od 750.517,50 eura u odnosu na scenario u kojem bi se rata plaćala po tržišnom kursu. Ukupna obaveza iznosila je 39.152.000 dolara (32.785.000 glavnice i 6.367.000 kamate). Po uslovima hedžing ugovora, Crna Gora je za ovu ratu platila 34.452.850 eura. Da je isti iznos konvertovan po tržišnom kursu EUR/USD od 1,16 na dan plaćanja, rata bi iznosila 33.702.332 eura – precizirao je Vuković u izjavi za "Dan".
On je podatke o rati kredita za auto-put našao u izvještaju o plaćanju Ministarstva finansija za januar. Prethodno, u dva navrata, Ministarstvo finansija (MF), na čijem čelu je Novica Vuković, nije se udostojilo da odgovori na pitanja" Dana" u vezi sa hedžingom i dostavi nam podatke o iznosu rate plaćene Eksim banci.
Osnivač Fideliti konsaltinga istakao je da struktura gubitka otkriva posebno zabrinjavajuću sliku na strani glavnice.
– Hedžing kurs bio je znatno nepovoljniji od tržišnog, što je generisalo gubitak od 1.948.757 eura samo na ovoj komponenti. Djelimično ublažavanje došlo je kroz povoljniji hedžing kamatne komponente, gdje je ostvarena ušteda od 1.198.240 eura, ali nedovoljna da pokrije gubitak na glavnici, jer je u aprilu prošle godine kamatna stopa uvećana na 1,46 odsto u odnosu na raniji aranžman – pojasnio je Vuković.
Podsjetio je da hedžing, po svojoj prirodi, može rezultirati i gubitkom i dobitkom, u zavisnosti od kretanja kursa dolara, koji je značajno oslabio u odnosu na euro, zbog čega je zabilježen gubitak u aranžmanu.
– Sve projekcije govore da će dolar dodatno oslabiti u odnosu na euro, što znači veći gubitak za javne finansije – upozorio je Vuković.
"Dan" je 6. februara objavio informaciju da je rata kredita u januaru zbog hedžing aranžmana veća nego što bi to bio slučaj da on nije sklopljen. Prethodno smo od 22. januara čekali Ministarstvo finansija da nam odgovori na pitanja u vezi sa januarskom ratom kredita. Nova pitanja, konkretnija, u vezi sa gubitkom od 750.000 eura zbog hedžinga, poslali smo ove srijede, ali ni na njih nismo dobili odgovore. Resor Novice Vukovića je izgleda odlučio da ne pruži javnosti informaciju od javnog značaja.
Hedžing aranžman je sklopljen najprije 2021. godine, a onda ponovo 2024. i 2025. Poslednji put hedžing aranžman je sklopljen u aprilu 2025. godine, na kamatu od 1,46 odsto. Do tada je kamata bila 0,98 odsto. Kredit kod Eksim banke od 944 miliona dolara uzet je uz kamatu od dva odsto.
Ministarstvo finansija, otkad je Vuković ministar, svakog 21. januara ili 21. jula oglašavalo se saopštenjima, bez prethodnih upita medija, i hvalilo sa uštedama koje su ostvarili zbog hedžing aranžmana. Međutim, sada kada je hedžing, postao trošak, a ne ušteda, predstavnicima ministarstva ne pada na pamet da odgovore na pitanja o nečemu što i te kako zanima javnost.
U julu 2025. godine rata za auto-put bez hedžinga bila je 33,8 miliona, a sa hedžingom 33,18 miliona, odnosno ostvarena je ušteda od oko 600.000 eura. Tada je kurs dolara bio 1.165, a kamata 0,98 odsto. Koliko je u julu iznosila glavnica, a koliko kamata, nije saopšteno. U januaru, odnosno 16. januara, kurs dolara bio je 1.162, ali je kamata veća i iznosi 1,46 odsto.

Vuković: Crna Gora u januaru izgubila 750.000 eura zbog hedžinga

Stari grad u Kotoru jutros je osvanio pod vodom. Kiše koje sa prekidima padaju danima napravile su problem u ovom primorskom gradu.
Poplavljene su mnoge ulice, podrumi kuća, trotoari. Iz šahta izbija voda.
Meteorolozi ne najavljuju ni za danas prestanak padavina. U južnim oblastima biće pretežno oblačno i kišovito sa uslovima za povremene pljuskove, ponegdje i grmljavinu. Ponegdje su, kako navode u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguće umjerene do obilne količine padavina, tako da je neizvjesno kako i kada će se voda povući.
Za sada nema informacija koliko je objekata poplavljeno i kolike su štete.

Stari grad u Kotoru pod vodom

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Hronika

Propao pokušaj bezbjednosnih službi da skrenu pažnju sa debakla oko bjekstva Miloša Medenice

Boljević: Osoba koja je komunicirala sa Petrom Komnenićem je stvarna

Društvo

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

Tag: podgoirca