Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti. Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno. <h2>Nema strategije ni odgovornog odnosa</h2> Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot Nikola Pavlićević u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  - Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on. <h2>Nova nacionalna avio kompanija luta</h2> Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta. - Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević. <h2>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</h2> U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu. - I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV. Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  - Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević. <h2>Potrebna hrabra avio strategija</h2> Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija. - Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi. Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”. Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori. - Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<blockquote>Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža"</blockquote>
Mijenjaju li se političko-strateški trendovi u Crnoj Gori nakon što su prije četiri godine vlast preuzele otvoreno prosrpsko-proruske solucije? Vraća li se boja u obraze proeuropskih i procrnogorskih stranaka poslije izbora u glavnom gradu Podgorici i Kotoru, nakon što su ostvarili pobjedničke rezultate?
Doduše, ne zna se još znači li to da će kapitalizirati tu pobjedu i preuzeti vlast u Podgorici. Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku. No, unatoč slaboj izlaznosti od oko 56 posto, što je desetak posto manje nego prošli put, stranke koje obnašaju vlast na nacionalnoj razini i bile su vodeće u Podgorici nisu ponovile rezultat, pa se može govoriti o možda još jednom prijelomnom trenutku u političkom životu Crne Gore u posljednjih pet godina, iako se radost procrnogorskih opcija opet može pokazati preuranjenom. Kako bilo, trend je da se suverenističke i proeuropske stranke nakon nekoliko godina lutanja i pada vraćaju na scenu.
Najjača procrnogorska i proeuropska stranka DPS, koja se, čini se, konačno otarasila bremena Mila Đukanovića, dobila je u Podgorici 30 posto glasova i na korak je da uz još dvije proeuropske stranke, Borisa Mugoše i bivšeg premijera Duška Markovića, bude u prilici opet "postaviti" gradonačelnika, i to Nermina Abdića.&nbsp;
No, za to im ipak trebaju zastupnici najvećih gubitnika ovih izbora - liste predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. Oni su dobili jedva deset posto glasova, ali tih njihovih šest zastupnika (četiri Milatovićeva i dva Abazovićeva), unatoč poraznom rezultatu, najbolja su udavača pa bi mogli biti jezičac na vagi i obrnuti stvar pa od "veresije napraviti gotovo". Ipak, mnogo je tu "ali" i sigurno će dobro računati jer bi im svaki potez mogao biti rizičan, odnosno vjerojatno će tražiti onaj koji je samo manje loš po njih. Sirenski zov već su im poslali i predstavnici radikalne prosrpske liste Za budućnost Podgorice koju vode četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te prvi Vučićev žeton u Crnoj Gori Milan Knežević. Oni su treći i dobili su 20 posto glasova. Ako žele vlast, nevoljko Milatoviću na noge moraju i premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je lista druga s malo manje od 22 posto.&nbsp;
No, podsjetimo da su se Milatović i Spajić razišli te je došlo do raskola u njihovu Pokretu Europa sad (oni su tada pomeli izbore u Podgorici i na nacionalnoj razini) koji je Milatović sa svojim manjim brojem sljedbenika napustio. Sada su obojica na kušnji, iako neki izvori u Podgorici tvrde da bi Milatović pragmatično mogao okrenuti list i ipak stati uz DPS zato što bi ga odabir koalicije Spajić-Mandić mogao stajati karijere.
Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža". Naime, prosrpske opcije otvoreno opstruiraju crnogorski europski put, a jasno je da Aleksandar Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, pogotovo ne prije Srbije.&nbsp;
No, zavrzlamama tu nije kraj. Prije izbora iz Spajićeva su PES-a tvrdili da ni mrtvi neće s Milatovićem, a razlog iznuđenog saveza Milatovića i Abazovića bio je pokušaj da se preko podgoričkih izbora sruši vlada i isprovociraju prijevremeni parlamentarni izbori. Pogotovo jer su stranke nacionalnih manjina - Albanci i Bošnjaci - u sukobu s ostalima oko Zakona o dvojnom državljanstvu koji najviše gura Andrija Mandić, što odgovara i Beogradu, a moglo bi potpuno promijeniti biračku krvnu sliku Crne Gore jer je to jedan od najspornijih prijedloga na kojem jaše sadašnja vlast. Konačno, u izbornoj noći je šef DPS-a Danijel Živković požurio najaviti: "Vlada je pala. Spajić neka podnese ostavku".&nbsp;
I politička analitičarka iz Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je za portal Antena da rezultat liste premijera Spajića "ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet vlade". Mnogi su to protumačili kao da su se u DPS-u već nešto dogovorili s Milatovićem, iako za to još nema potvrde, barem dok pišemo ovaj izvještaj. No, ako bi se našli DPS i Milatović, evidentno je da bi to bio velik udarac za vladu i "os" Spajić-Bečić-Mandić. U Podgorici, pak, kažu kako to nije nemoguće, ali kako će iz Beograda i SPC-a sada početi vršiti veliki pritisak na predsjednika Milatovića da ostane u prosrpskom jatu.&nbsp;
Konačno, sigurno nije bilo slučajno što je poglavar SPC-a patrijarh Porfirije, kao usput, bio u Kotoru baš na dan izbora, a iz DPS-a su uložili mnogo prigovora izbornom povjerenstvu zbog, kako oni tvrde, "izbornih turista" iz Srbije i Republike Srpske koji su taj dan preplavili Podgoricu, prema "izbornom beogradskom obrascu" Aleksandra Vučića. Naime, Vučić je svjestan da bi mu Milatovićev "odlazak" pokvario njegove "srpskosvetske" planove s Crnom Gorom.
Izbori u Podgorici mogli bi potaknuti daljnju krizu vlasti, ali bi, kako neki misle, mogli imati i drugačiji efekt - da bi se Spajić, Bečić i Mandić, baš zato što bi se mogli suočiti s neizvjesnim prijevremenim izborima, mogli još više vezati i ujediniti. Sve ovisi o tome hoće li se Milatović i Abazović odlučiti na politički preokret i kakav. Bošnjačka stranka, pak, pretrpjela je pravi potop. Nije prešla prag, što je očito poruka njihovim biračima jer su na nacionalnoj razini odlučili biti potpora radikalno prosrpskim nacionalističkim i antieuropskim opcijama u vladi Crne Gore. Doduše, neki navode da bi se Podgorica mogla naći u raskoraku te da u zakonskom roku neće moći formirati vlast pa će se izbori ponoviti, ali i Daliborka Uljarević smatra da je to, barem u ovom trenutku, malo vjerojatno.

Portal ETV

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

U nedjelju se dogodio veliki zaokret u Crnoj Gori, ovo je možda prijelomni trenutak u posljednjih pet godina!

Kako mi đao nije dao mira, ne želeći ostat samo i isključivo na teoriji zavjere nekog lošeg momka iz komšiluka, riješih da malo prelistam ličnu dokumentaciju. Da pośetim sajt naše vrijedne Agencije za elektronske komunikacije i poštu (ekip.me) i da vidim da možda oni nemaju kakav podatak koji bi mogao pomoći. Rekao bih, ne bi to tako loša ideja. Tražeć i listajući po ekip.me, koji za divno čudo, što bi rekli bi „friendly“, puno toga nađoh od onog što me interesovaše, a to što pronađoh staje u sljedeću tabelu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106120156_914ced59bf54d01e0752c126869099cf8a2766a75db3f05a3664356ac4882ec3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106120156_914ced59bf54d01e0752c126869099cf8a2766a75db3f05a3664356ac4882ec3" data-rendition-name="original" width="526" height="397" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Lokacija: Krov Lučke kapetanije Budva, odobreni aktivni RF opsezi Pitate se što je ovo. Ovo je spisak frekfentnih opsega odobrenih Crnogorskom telekomu i ONE Crna Gora, da koriste sa zgrade Lučke kapetanije. Spisak opsega koji su svi do jednog, u trenutku nastanka inkriminisanog događaja i rušenja dronova, bili aktivni, a posredstvom kojih su hiljade građana, na prelasku iz 2025. u 2026, razmjenjivali poruke, slike, video, tekstove, surfovali, online snimali i još puno toga po internetu uzimali i stavljali.&nbsp; I to ne bi bilo ništa novo, niti što neobično, jer mobilne mreže za to i služe da ne bi ovog đao`ljeg kaštiga sa dronovima. Sad se opet moram malo uozbiljiti umetanjem, i po đe kojeg tehničkog detalja, valja se, rad boljeg varenja.&nbsp; Naime, dva antenska sistema koja se vide na zgradi Lučke kapetanije, a čije vam RF karakteristike prikazah u tabeli, imali su potencijal, svaki za sebe, da u neposrednom okruženju generišu polje koje bi lako moglo uzrokovat rušenje dronova ukoliko bi se našli u osi zračenja glavnog snopa, u nezgodnom trenutku, upravo onako kako se to desilo oko 1 sat 1. januara. Naravno, razlozi koji dovode do rušenja drona pojavom ovog polja i polja jammera nijesu isti, ali su posljedice identične. Jammer generiše polje koji narušava integritet signala na ulazu u GNSS prijemnik, dok sektorske antene generišu polje koje narušava integritet samog prijemnika zasljepljujući ga i generišući u LNA (predpojačalu) GNSS prijemnika ili u drugim RF front-endovima intermodulacioni produkt i šum koji “padne” u GNSS opseg unutar uređaja. I u jednom i u drugom slučaju krajnji efekat je isti. Usljed narušavanja integriteta signala ili prijemnika, svejedno, dolazi do naglog ispada vidljivih satelita i narušavanja kvaliteta GNSS navigacije. Znači, Sektorske antene ne “ubijaju” GNSS frekvencijom kao jammer, već količinom RF energije u glavnom snopu - posebno kad ima više sistema i kad je objekat (dron) blizu. Da vas ne bih zamarao detaljima, visokoumnim elaboracijama i pojmovima koji vam ništa ne znače, kratko - lokacija sa kojih se obavilo polijetanje dronova veoma je loše odabrana.&nbsp; Sa istom pažnjom sa kojom pristupe traženju mogućeg jammera, kolege će morati pristupiti analizi mogućeg uticaja prisutnog antenskog sistema Crnogorskog telekoma i ONE Crna Gora na zgradi Lučke kapetanije. Naravno, ako bi se pokazalo da su ovi sistemi imali ulogu u rušenju dronova, ne bi smo mogli okrivit operatora, jer oni su radili samo ono što im je po međunarodnim i domaćim standardima i zakonima dozvoljeno. Ne mogu operatori biti krivi, što neko nije odradio analizu lokacije i uzeo u obzir karakteristike mobilnih mreža 4G i 5G i trenutku u kome će obaviti aktivnosti u zoni bliskog polja njhovih antena. Analiza koja bi uzela u obzir standardne privedene snage od pojedinih opsega na sektorskoj anteni, samo Crnogorskog telekoma, sektor sa azimutom 2800 pokazuje da se u vrijeme incidenta zbog maksimalno mogućeg downlinka, sektorske antene u posjedu Crnogorskog telekoma, koje su svojim sektorom 1(2800) pokrivale zonu polijetanja dronova, mogle generisat snagu koja je na ulazu u GNSS prijemnik mogla narušit njegov integritet.&nbsp; Što se desilo u Budvi? Proračun pokazuje da je sa maksimalnim downlinkom u tim trenucima, koji je bio nesporan, bilo za očekivat da se na ulazu u GNSS prijemnik drona, koji bi se našao u glavnom snopu, registruje ukupna vanopseg RF snaga signala reda veličine i do Pr=7dBm i polje od E=45V/m na rastojanju od 25m, odnosno Pr=1dBm i polje E=25/m na 45 m od sektorske antene, odnosno baš u zoni u kojoj je došlo do ispada GNSS navigacije i rušenje dronova. Pr je ukupna vanopsega širokopojasna RF energija na antenskom ulazu drona (700–3600 MHz).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010613010_7d76350eae38e147e2daaa58b863157aa94e507424ff6f4c4f41a6194078e13c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010613010_7d76350eae38e147e2daaa58b863157aa94e507424ff6f4c4f41a6194078e13c" data-rendition-name="original" width="508" height="415" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Ako je vjerovat podacima dostupnim na mrežama, ovdje proračunate veličine snage oko +7dBm na 25m i +1 dBm na 45 m ukupne vanopseg RF snage na ulazu GNSS prijemnika realno može izazvati zasljepljenje i intermodulaciju u LNA-u tipičnog drona, posebno u okruženju sa više jakih LTE/5G nosilaca, kakav je slučaj na lokaciji Lučke kapetanije u Budvi. Ako bi ova pretpostavka bila tačna, tad je naš anti-dron jammer identifikovan, kao produkt loše procjene lokacije i ogromnog downlinka u 1 sat iza ponoći 1. januara 2026, što je dovelo do pojave maksimalne vanopsega RF snage na ulazu u GNSS drona, a time do katastrofe i rušenja stotine dronova u more. Možda se ni ova analiza nekom ne svidi, ali ja je i ne radim da se nekom svidi, već da ukažem u kom grmu možda leži zec što nam zvek učinje. U svakom slučaju ako sam kome pomogao, drago mi je. Odmagao sigurno nijesam, niti mi je bio cilj. (Autor je vještak sa liste Minstarstva Pravde Crne Gore za telekomunikaicje i vazduhoplovstvo)

Da li sam pronašao „anti-dron jammer“?

Zvaničnici gradskog vijeća Kran-Montane, gdje je u požaru u jednom baru prilikom proslave Nove godine poginulo 40 i povrijeđeno 116 ljudi, saopštili su danas da sarađuju sa rukovodstvom tog bara kako bi utvrdili uzroke incidenta.
Gradonačelnik Kran-Montane Nikola Fero rekao je danas novinarima da zvaničnici gradskog vijeća svake godine pregledaju objekte koji bi mogli da se zapale, kao i da bar Konstelasion koji se zapalio nije prošao kroz te provjere posljednjih pet godina, prenosi BBC.
Zgrada u kojoj se nalazi bar je, prema zvaničnicima, izgrađena 1977. godine, a vlasnik je 2015. godine zatražio proširenje prostora, koje mu je odobreno.
Inspekcija se tada nije koncentrisala na promjene unutar zgrade, već samo na spoljašnju renovaciju, dok zvaničnici tvrde da nikada nisu provjerili stanje pjenastih panela koji su se nalazili na plafonu, kao i njihovu otpornost na vatru.
Plafon bara u kom je izbio požar je bio prekriven zvučno izolovanim panelima od pjene, koji su se zapalili od prskalica tokom proslave Nove godine.
Fero je dodao da su ti nalazi dostavljeni Vladi, kao i da vlasti „to duguju porodicama i prihvataju odgovornost“.
On je dalje naveo da je „logično“ zabraniti korišćenje svih vrsti prskalica na otvorenom, ali i da na mjesto gradonačelnika ne podnosi ostavku.
„Ne napuštamo brod sada“, rekao je Fero.
On je dodao da je na sudskim vlastima da odluče da li će zvaničnici „biti dio slučaja ili ne“, misleći na krivičnu istragu koju su pokrenuli tužioci.
„Na menadžerima hotela Konstelasion je da znaju da li su (radili) u skladu sa propisima“, naveo je Fero.

Gradonačelnik Kran-Montane: Ne podnosim ostavku

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić odredio je konačan spisak igrača koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Beograd.
Čast crnogorskog vaterpola braniće Petar Tešanović, Darko Đurović, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Popadić, Dmitri Kholod, Balša Vučković, Danilo Stupar, Dušan Matković, Marko Mršić, Strahinja Gojković i Srđan Janović.
U Savićevom stručnom štabu su treneri Nebojša Milić, Petar Radanović i Edvard Bonelo, video analitičar Vasko Vučković, doktor Vladimir Dedović, fizioterapeut Vladislav Mlađen, psihološkinja Helena Rosandić i tim menadžer Dragan Drecun.
Crnogorska reprezentacija na Evropskom prvenstvu igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Prvi meč Crna Gora igraće 10. januara (18.00) protiv Malte, dva dana kasnije zakazan je duel sa Mađarskom (15.15), dok je za 14. januar zakazan duel protiv Francuske (18.00).
U drugu fazu takmičenja idu tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Savić objavio konačan spisak za EP u Beogradu

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga