Opština Bar saopštila je da pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da avio liniju Podgorica-Bari proglasi za liniju u javnom interesu u vazdušnom saobraćaju koja će saobraćati tokom cijele godine.
- Opština Bar čiji je Bari pobratimski grad, kandidovala je u novembru prošle godine Ministarstvu saobraćaja da upravo liniju sa Barijem proglasi prioritetnom i od javnog značaja- istakli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, ukidanjem tradicionalne brodske linije Bar-Bari-Bar, izgubili smo jednu od najznačajnijih veza sa ovim dijelom Evrope, što je značajno smanjilo broj putnika, turista ali i ekonomsku aktivnost ovog značajnog tržišta sa ovim gradom i državom.
- Italija, tržište sa 60 miliona stanovnika, najveći je crnogorski susjed i jedna od najvažnijih država EU kojoj Crna Gora teži i predstavlja ogroman potencijal za razvoj- naglasili su.
Upravo zato, kako su zaključili, očekuju da će ova linija djelimično nadoknaditi priliv turista i biznisa sa ovog tržišta i ispuniti očekivanja u smislu jačanja konkurentnosti Bara, ali i ukupnog crnogorskog primorja i države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Bar: Avio linija Podgorica-Bari od velikog značaja za razvoj turizma i ekonomije

Dijalog Ustavnog i Vrhovnog suda o evropskim standardima ljudskih prava je trajna institucionalna obaveza, jer bez ujednačene sudske prakse nema pravne sigurnosti građana niti ispunjavanja završnih mjerila u Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), poručeno je danas u Podgorici na prvom Forumu Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore.
Forum je okupio sudije i sutkinje Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore, a organizovao ga je AIRE centar uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Događaj predstavlja uspostavljanje stalnog foruma institucionalnog dijaloga između Vrhovnog i Ustavnog suda Crne Gore, kao strukturiranog i održivog mehanizma saradnje, s ciljem razmjene iskustava te unapređenja i usklađivanja sudske prakse sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i Evropske unije.
- Dijalog Vrhovnog i Ustavnog suda nije pitanje formalne saradnje, već zajedničke odgovornosti da kroz usklađene standarde obezbijedimo djelotvornu i koherentnu zaštitu prava na nacionalnom nivou. Naš odnos počiva na ustavnoj komplementarnosti, u kojoj različite nadležnosti imaju isti cilj – pravnu sigurnost građana i očuvanje koherentnosti pravnog poretka- poručila je Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.
Diskusija je bila usmjerena na konkretne izazove u sudskoj praksi, uključujući standarde obrazlaganja presuda, odnos redovnog i ustavnog sudstva u zaštiti ljudskih prava, kao i potrebu smanjenja rizika od dugotrajnih postupaka i ponavljanja suđenja.
- Ustavni sud kreira kompletan pravni ambijent kroz normativnu kontrolu, kao osnovnu nadležnost, kao i kroz odlučivanje o ustavnim žalbama, kao dominantnu nadležnost, primjenjujući standarde Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde Evropske unije. Upravo zbog toga, Ustavni sud uživa najveći mogući stepen pozornosti, jer će u očima javnosti i na međunarodnom planu, biti odgovoran ukoliko nije prepoznao povredu ili ukazao sudovima na nacionalnom nivou kako da prepoznaju povredu nekog prava- kazala je Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda Crne Gore.
Organizator događaja, nevladina organizacija AIRE centar, već više od dvije decenije pruža stručnu podršku pravosuđu u regionu u primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Cilj ovog Foruma je da kroz stručni dijalog i razmjenu prakse pružimo konkretan doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23. Nakon pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) iz 2024. godine, Crna Gora je ušla u fazu dokazivanja da se usvojeni standardi dosljedno primjenjuju u praksi. Završna mjerila zahtijevaju mjerljiv napredak u efikasnosti sudova, ujednačenosti sudske prakse i primjeni evropskih standarda, zbog čega uspostavljanje trajnog Foruma Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore predstavlja institucionalni mehanizam za jačanje koherentnosti u zaštiti prava- kazala je Biljana Brejtvejt, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
Britanska ambasada u Podgorici istakla je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati partner Crnoj Gori u završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji.
- Crna Gora se trenutno ne ocjenjuje samo po reformama koje je usvojila, već i po sposobnosti svojih institucija da dosljedno i uvjerljivo primjenjuju evropske standarde. Poglavlje 23 je više od skupa tehničkih mjera. Ono je test institucionalne stabilnosti, nezavisnosti pravosuđa i koherentnosti sudske prakse”, kazala je Don Meken, britanska ambasadorka u Podgorici.
Dodala je da u vremenu globalne nestabilnosti, svi građani, investitori i međunarodni partneri, traže predvidivost i pouzdanost od institucija. " Upravo tu predvidivost dobijamo iz dosljedne primjene zakona i usklađene sudske prakse. Zato je Ujedinjeno Kraljevstvo zadovoljno što podržava Crnu Goru u reformama koje jačaju institucionalnu otpornost, nezavisnost pravosuđa i usklađenost sa evropskim standardima”, zaključila je britanska ambasadorka.
Tematski fokus prvog Foruma bio je na pravu na pravično suđenje (član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima) i pravu na imovinu (član 1 Protokola br. 1), jer su to među najčešće razmatranim pravima u praksi Evropskog suda za ljudska prava, ali i oblasti u kojima građani najdirektnije osjećaju posljedice eventualnih povreda.
- Standard obrazložene sudske odluke i princip proporcionalnosti u zaštiti imovine suštinski su elementi vladavine prava. Kada nacionalni sudovi razvijaju praksu u skladu s konvencijskim standardima, zaštita prava ostvaruje se prvenstveno na domaćem nivou, a potreba za međunarodnom intervencijom se smanjuje. Upravo zato je dijalog između Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore važan mehanizam za postizanje dosljednosti u primjeni evropskih standarda- kazala je sutkinja Ivana Jelić, potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava.
U okviru Foruma predstavljena je i analiza najznačajnije prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na ova prava, s posebnim osvrtom na standard obrazložene sudske odluke, test proporcionalnosti i koncept legitimnih očekivanja u imovinskim sporovima. Analizu je pripremila sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije i bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava, Mirjana Lazarova Trajkovska.
- Pravo na pravično suđenje nije zadovoljeno samim donošenjem presude. Sud mora pokazati da je razmotrio suštinske argumente stranaka i objasniti razloge na kojima je odluka zasnovana. U imovinskim sporovima, naročito u tranzicionim društvima, proporcionalnost je centralno pitanje. Drugim riječima, država može uređivati imovinske odnose u javnom interesu, ali pojedinac ne smije snositi nesrazmjeran teret. Zato je jasno obrazloženje te ravnoteže, odnosno proporcionalnosti između javnog interesa i zaštite individualnih prava, ključno za pravnu sigurnost i povjerenje u pravni poredak- kazala je sutkinja Lazarova Trajkovska.
Najavljeno je da će Forum Ustavnog i Vrhovnog suda Crne Gore biti održavan redovno, kao trajna platforma za razmjenu prakse i jačanje primjene evropskih standarda u Crnoj Gori, što je, kako je ocijenjeno, preduslov za zatvaranje Poglavlja 23 i ostvarivanje cilja da Crna Gora dovrši tehničke pregovore do kraja 2026. godine.

Usklađena sudska praksa ključ za zatvaranje Poglavlja 23 i evropski put

Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ priređivača Jovana Muhadinovića i Admira Adrovića predstavljen je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Matice crnogorske, o zborniku su govorili istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i priređivači.
Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ predstavlja neposredno svjedočanstvo prvih 15 godina zajedničkog života Crnogoraca iz Knjaževine Crne Gore i pripadnika muslimanske vjere nakon Berlinskog kongresa, pojasnio je Ivanović.
– Oficijalizovanim međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu Knjaževina Crna Gora i crnogorski narod ulaze u novu epohu državnog, društvenog, kulturnog i demografskog razvoja. Stiješnjena više vjekova na uskom podlovćenskom prostoru, u drugoj polovini XIX vijeka Crna Gora se nakon viševjekovne borbe konačno izborila za priliku da povrati dobar dio svojeg istorijskog prostora, ali i da se vrati svojoj pređašnjoj kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji- kazao je Ivanović.
Tradiciji koja je na crnogorskom etnogeografskom prostoru, podsjeća on, razvijala i baštinila raznorodne civilizacijske slojeve, a na koje je uspjela sačuvati živo sjećanje. Od antičkog ilirskog i rimskog perioda do uspostavljanja i razvoja hrišćanstva, s preplitanjem i autentičnom tradicijom njegovih Zapadnih i Istočnih varijeteta.
Vjekovna konfrontacija s Osmanskim carstvom koje je na Balkan, a time i Evropu, donijelo treću veliku monoteističku religiju Islam, u novonastalim okolnostima teritorijalnog proširivanja, dovela je ondašnju Crnu Goru u položaj da načini još jedan civilizacijski, kulturni i duhovni iskorak.
-- Da prije svega pred sobom ali i ondašnjim evropskim silama demonstrira kapacitet da integriše stanovništvo islamske vjere, koje je dominantno naseljavalo oslobođene crnogorske teritorije. Ovaj proces integracije muslimana u crnogorsko društvo je svakako bio izazovan i bremenit različitim problemima. Crnogorski gospodar, Knjaz Nikola I, našao se u kompleksnoj poziciji u kojoj je morao voditi računa o velikom broju činilaca i zahtjeva. Počev od međunarodnog faktora, poštovanja odredbi Berlinskog ugovora, do očekivanja svojih podanika da preuzmu imanja muhamedanaca – rekao je Ivanović.
Prekić se osvrnuo na činjenicu da ovaj Zbornik ne treba čitati „iz cipela čovjeka koji živi u 2026. godini“, već da moramo da kontekstualizujemo priču uzimajući u obzir dva nivoa.
– Najprije kako je izgledala integracija muslimanskog stanovništva u savremenu crnogorsku državu i kako su funkcionisali modeli suživota, jer mislim da su to stvari koje determinišu i koje mogu da budu veoma važan zalog za promišljanje i nekih savremenih političkih procesa – rekao je Prekić i dodao da se kompletna zbirka dokumenata odvija pod sjenkom dva važna člana Berlinkog ugovora- kazao je.
&nbsp;Od osam članova Berlinskog ugovora koji govore o Crnoj Gori, podsjetio je Prekić, dva člana direktno determinišu i određuju položaj muslimana u novoj državi. To su član 27 u kome se crnogorska država obavezuje da će poštovati građanska i sva druga prava muslimana koji žive u Crnoj Gori i član 30 u kome se govori o imovini i o obeštećenju onih koji su odlučili da se iseljavaju.
Jovović je ukazao da je Knjaževina Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država u odnosu na druge balkanske države koje su stekle nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.
– Za takav pristup treba zahvaliti civilizacijskim svjetonazorima knjaza Nikole koji je na novooslobođenim teritorijama htio da integriše vjerski, ali i etnički heterogeno stanovništvo, što nije bio jednostavan posao jer tri, odnosno četiri vijeka osmanske vladavine ostavilo je traga u kolektivnom shvatanju i poimanju države i društva-– rekao je Jovović.
To je, kako kaže, razlog zbog kog mnogi muslimani nijesu mogli nakon 1878. godine da se intimno pomire sa novonastalim političkim prilikama. Upravo u ovoj činjenici treba tražiti razloge zbog čega se značajan broj njih odlučio da se trajno iseli iz Crne Gore, a dio njih je godinama vijećao u pogledu daljeg životnog prebivališta, jer su živjeli van Crne Gore, a nepokretnosti imali u Crnoj Gori
On je istakao i da Zbornik daje prikaz segmenta koji se odnosi na istoriju međunarodnog privatnog prava Crne Gore te da su na inicijativu crnogorskih vlasti osnivana udruženja čije je članstvo činio narod tri vjere.
Adrović je objasnio da je period nakon Berlinskog kongresa donio duboke i nagle promjene.
– Novi državni okvir nije značio samo novu granicu na karti već i promjenu pravnog poretka, imovinskih odnosa i svakodnevnog života za stanovništvo koje se našlo u sastavu Knjaževine CG. Za muslimansko stanovništvo to je bio trenutak neizvjesnosti, prilagođavanja i često teških odluka o ostanku ili odlasku. Vrijednost ovog Zbornika je u tome što ne nudi unaprijed oblikovane interpretacije, već omogućava da sami zavirimo u dokumenta i vidimo kako su se ti procesi odvijali u praksi. To su izvori nastali u konkretnim okolnostima bez namjere da postanu istorijska građa, a upravo zato su danas toliko autentični i pouzdani – rekao je Adrović.
Muhadinović je podsjetio da smo danas svjedoci da je istorija kao nauka podložna različitim tumačenjima.
– Često su to krivljenja istorije, falsifikati i ono zbog čega je istorija od njenog nastanka, od usmene, kritičke pa do naučne, žrtva različitih ideologija i političkih ciljeva – rekao je Muhadinović i dodao da su na osnovu postojećih dokumenata Adrović i on mogli napisati i manju monografiju, ali da su se ipak odlučili za format koji ne bi sugerisao nikome ništa- poručio je.
Kompletan snimak promocije zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIyeEZhPaJ_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u četvrtak u Ženevi, rezultirali su dogovorima o određenim pitanjima, ali su i dalje ostale neriješene razlike. Ipak, visoki američki zvaničnik izjavio je za Aksios da su razgovori bili „pozitivni“, dok je nova runda zakazana za narednu sedmicu.
Mnogi unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trampa ovaj sastanak vide kao posljednju šansu za diplomatiju prije donošenja konačne odluke o eventualnom vojnom sukobu.
Razgovori između Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, te iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, trajali su nekoliko sati kroz jutarnju i popodnevnu sesiju. Treća runda pregovora održana je u dva formata – direktno između delegacija, ali i indirektno, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija, koji je prenosio poruke.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, američka strana je tokom jutarnje sesije bila „razočarana“ iranskim stavovima, nakon što je iranska delegacija predstavila svoj dugo očekivani nacrt nuklearnog sporazuma. U razgovorima je učestvovao i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Uprkos početnom američkom nezadovoljstvu, omanski posrednik Albusaidi izjavio je da je ostvaren „značajan napredak“, te da su strane razmjenjivale „kreativne i pozitivne ideje“. Iranski ministar Aragči takođe je naglasio da su obje strane pokazale „jasnu ozbiljnost“ da se dođe do konačnog dogovora.
<h3>Šta su ključni zahtjevi i prepreke?</h3>
Izvori bliski pregovorima otkrili su ključne tačke sporenja i zahtjeve obje strane.
Iran kategorično odbija ideju trajnog odustajanja od obogaćivanja uranijuma, demontiranja nuklearnih postrojenja i iznošenja zaliha iz zemlje. Umjesto toga, njihov prijedlog predviđa smanjenje zaliha uranijuma na nivo niskog obogaćivanja pod strogim nadzorom IAEA. Takođe, Iran je iznio svoja očekivanja u vezi s ukidanjem sankcija.
Vašington zahtijeva da svaki budući nuklearni sporazum mora važiti neograničeno, te da Iran preda svojih 10.000 kilograma obogaćenog uranijuma. Amerikanci su spremni na određenu fleksibilnost kada je riječ o iranskom pravu na obogaćivanje uranijuma, ali samo pod uslovom da Teheran dokaže da ne postoji apsolutno nikakav put ka razvoju nuklearne bombe.
Nejasno je da li se stav Vitkofa i Kušnera promijenio nakon popodnevnih sastanaka. Ukoliko Trampu prenesu da nije bilo pomaka, vojni udar mogao bi postati znatno vjerovatnija opcija.
U svom nedavnom obraćanju naciji (Stejt of d Junion), Donald Tramp poručio je da Iran mora jasno reći da ne želi nuklearno oružje. Iran već dugo tvrdi da nema takve ambicije.
Dok su pregovori u Ženevi trajali, Ali Šamhani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, oglasio se na mreži Iks. Poručio je da se, ukoliko je to glavni problem za SAD, on u potpunosti „poklapa s Hamneijevom fetvom“ i odbrambenom doktrinom Irana.
- Neposredni sporazum je nadohvat ruke. Aragči ima dovoljnu podršku i ovlašćenja za ovaj dogovor -napisao je Šamhani.
Naredni koraci uključuju detaljne konsultacije u Vašingtonu i Teheranu. Već sljedeće sedmice očekuju se tehnički razgovori nuklearnih stručnjaka u sjedištu IAEA u Beču, kao i četvrta runda direktnih političkih pregovora.

Nada za mir postoji: Amerikanci ocijenili pregovore s Iranom pozitivnim, Teheran poručuje "dogovor nadohvat ruke"

Više mještana Botuna privedeno je u Centar bezbjednosti Podgorica nakon izjava ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića u programu jedne televizijske kuće, saopšteno je danas iz Opštine Zeta.
Iz Opštine Zeta kažu da Dragićević, kojeg nazivaju portparolom Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pozvao je bezbjednosni sektor da reaguje nakon govora mještana na protestu u Botunu, nakon čega su oni dovedeni u CB Podgorica.
- Još jednom pozivamo direktora UP, ministra unutrašnjih poslova, ali i odlazećeg gradonačelnika Mujovića i direktora Vodovoda Nišavića, da zajedno sa svojim aktivistima, radnicima i mašinama napuste Botun i da se uvaži odluka SO Zeta donijeta krajem godine gdje je gradnja zabranjena turskom konzorcijumu - tvrde iz Opštine Zeta.&nbsp;
Ovakav odnos su, kažu, imali do 2020. godine, pa im se čini da se te mračne godine ponovo vraćaju.
- Gdje se po nalogu jednog čovjeka, ovog puta nebitnog i bez javne funkcije, maltretiraju naši sugrađani. Nećemo ćutati na ovaj teror, već još jednom pozivamo čelnike grada, države i bezbjednosnog sektora da u miru napuste Botun i spuste tenzije. Svako naredno hapšenje naših sugrađana, podrazumijevaće radikalizaciju protesta i prilika u Botunu - poručuju iz te lokalne samouprave.&nbsp;
Dragićević, za kojeg tvrde da je navodni čuvar prava i pravde, se, kažu, nikad do 2020. godine nije oglasio niti mu je na pamet palo da kontroliše poslove Mila Đukanovića, Ane Kolarević, Aca i Blaža Đukanovića, Brana Gvozdenovića i ostalih vedeta DPS-a.
- Ali zato danas sa još jednim bivšim DPS-ovcem Mujovićem, zdušno brani posao Ivana Vukovića koji je potpisao ugovor sa Turcima. Pametnome dosta! - kažu iz Opštine Zeta.
Poručuju i da je ovo još jedan u nizu pokušaja disciplinovanja Zete.
- Nakon sramne akcije u Botunu, isključivanja naše opštine iz kapitalnog projekta, pokušaja uzimanja dijela naknade za aerodrom u Zeti, ovo predstavlja još jedan udar na slobodu misli, govora, izražavanja i prava na protest koji su garantovani Ustavom Crne Gore. Još jednom pozivamo nadležne organe da hitno na slobodu puste mještane Botuna kako bi podignute tenzije splasnule, a volja naroda Zete iskazana na referenudumu poštovala od donosica odluka - zaključuje se u saopštenju.

Opština Zeta: Više mještana Botuna privedeno je u Centar bezbjednosti

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Politika

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Hronika

U akciji Europola uhapšeni Željko, Tamara i Đorđe Martinović

Vujović: EU donijela odluku da integriše Crnu Goru u svoj sastav, taj proces će ići brzo, bez obzira na nedostatke sa naše strane

Tag: podgorica-bari

Opština Bar: Avio linija Podgorica-Bari od velikog značaja za razvoj turizma i ekonomije

Usklađena sudska praksa ključ za zatvaranje Poglavlja 23 i evropski put

U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Nada za mir postoji: Amerikanci ocijenili pregovore s Iranom pozitivnim, Teheran poručuje "dogovor nadohvat ruke"

Opština Zeta: Više mještana Botuna privedeno je u Centar bezbjednosti

PRATITE TVe UŽIVO