Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj poručio je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da se završi višegodišnji proces razgraničenja između Glavnog grada i Opštine Tuzi, ističući da očekuje veću institucionalnu odgovornost svih uključenih strana.
- Ovaj proces traje već skoro sedam godina i moramo ga shvatiti ozbiljnije. Mislim da je dosta bilo bježanja od institucionalne odgovornosti. Tražim da se glasnije čuje zahtjev za odgovornošću od strane svih predstavnika, posebno Glavnog grada, jer moramo ići korak po korak – a prvi i najbitniji korak je dogovor oko formule podjele imovine - kazao je Đokaj.
Podsjetio je da je početkom godine održan sastanak sa predstavnicima sve tri lokalne samouprave – Podgorice, Tuzi i Zete – na kojem je dogovorena dinamika rada odbora i izražena volja svih strana da se proces završi efikasno.
- Najveća problematika je podjela imovine, kako pokretne, tako i nepokretne. Predstavnici opštine Tuzi su zatražili 15 odsto imovine Glavnog grada, pozivajući se na teritorijalni obuhvat iz vremena zajedničke opštine. Za ovakav zahtjev potrebno je vrijeme i analize, ali ne možemo u nedogled odlagati donošenje odluka - naglasio je on.
Đokaj je upozorio da aktuelni protesti u Zeti i Tuzima, na granicama lokalnih samouprava, direktno pokazuju posljedice neefikasnosti rada organizacionog odbora.
- Nakon nekoliko pokušaja da održimo sastanke tokom ljeta, i dalje nismo dobili konkretan odgovor. Ako predstavnici lokalnih samouprava ne pokažu spremnost, Ministarstvo javne uprave će obavijestiti Vladu o trenutnom stanju, a dalje je na Vladi da odluči da li će se ići u arbitražu ili ne - saopštio je državni sekretar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đokaj: Krajnje vrijeme za razgraničenje Podgorice i Tuzi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 11 saobraćajnih nezgoda, a tri osobe povrijedjene su lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano je sedam nezgoda, a u Kotoru, Tivtu, Nikšiću i Pljevljima po jedna.
&nbsp;Izdata su 453 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 51 prekršajna prijava.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Više od 2.400 demonstrannata je ubijeno, a preko 18.000 uhapšeno otkako su iranske vlasti prošlog mjeseca započele gušenje protesta, pokazuju podaci američke organizacije za ljudska prava. CBS prenosi da postoji strah da bi broj mrtvih mogao premašiti i 12.000, piše Index.hr.
Američki senator poručio da Amerikanci stoje uz narod Irana
Američki senator Ted Kruz podržao je protivladine proteste u Iranu, optužujući iransko vodstvo za nasilje.
U videu objavljenom na svom X profilu Kruz je rekao: "Svi koji su ubijeni žrtve su ajatolaha [vrhovnog vođe Alija Hameneija]... i njegove represije", nazvavši događaje u Iranu "nevjerojatnima" te pohvalivši "milijune ljudi koji hrabro izlaze na ulice i suprotstavljaju se represiji".
Dodao je da je predsjednik Donald Tramp &nbsp;"jasno poručio: 'mi smo uz vas'".
- Mislim da postoji vrlo, vrlo realna mogućnost da u sledećim danima, nedeljama ili mjesecima iranski režim padne- rekao je, sugerišući da bi uklanjanje iranskog vodstva SAD učinilo "sigurnijim".&nbsp;
Reakcija SAD-a
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je iranske protestante da nastave sa protestima, poručujući da je „pomoć na putu". Upozorio je Iran da ne ubija demonstrante i najavio da će SAD, kao odgovor, preduzeti „snažne mjere". Iz američkog Stejt departmenta izražena je bojazan da bi jedan od demonstranata mogao biti pogubljen danas.
Tri iranska rivala pozvala Trampa da ne napada Iran
Arapske države Persijskog zaliva, predvođene Saudijskom Arabijom, posljednjih dana lobiraju kod administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa protiv mogućeg vojnog udara na Iran.
Iran ulazi u šesti dan bez interneta
Brutalni obračun iranskih vlasti sa demonstrantima uglavnom se sprovodi pod okriljem državne komunikacione blokade.
Sin svrgnutog iranskog šaha pozvao na otpor: Pomoć je na putu, vojska neka stane uz narod
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog šaha koji je protjeran tokom revolucije 1979. godine, objavio je video-poruku u kojoj poziva građane Irana da nastave pružati otpor režimu i poziva pripadnike vojske da se pridruže narodu.
U poruci je naveo:
- Moji sunarodnici, svijet nije samo vidio i čuo vaš glas i vašu hrabrost – sada i reaguje. Do sada ste vjerovatno čuli poruku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Pomoć je na putu. Nastavite borbu, kao i do sada. Ne dozvolite ovom režimu da stvori iluziju da je život normalan. Nakon svih masakara, između nas i ovog režima je more krvi. Sačuvajte imena svih ovih zločinaca. Odgovaraće za ono što su učinili. … Imam i posebnu poruku za pripadnike vojske: vi ste nacionalna vojska Irana, imate dužnost da štitite živote svojih sunarodnika. Nemate mnogo vremena. Pridružite im se što prije- poručio je Pahlavi.
Tramp: Ako ih objese…
Predsjednik Donald Tramp rekao je da će SAD preduzeti „veoma snažne mjere" protiv Irana ako pogubi demonstrante, dok organizacije za ljudska prava navode da je u nasilnom obračunu iranskih vlasti ubijeno više od 2.400 protivvladinih demonstranata.
Govoreći za CBS News, Tramp je rekao:
- Ako ih objese, vidjećete neke stvari… Preduzećemo veoma snažne mjere ako učine nešto takvo- kazao je Tramp.

Hiljade mrtvih u Iranu, Tramp poručio: Ako objese demonstrante, vidjeće šta će biti

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Antifašisti Cetinja i UL Info podnijele su inicijativu Opštini Ulcinj, Skupštini Opštine Ulcinj i Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica, trgova i institucija da se jedna ulica u Ulcinju nazove po Rizu Šurli, ulcinjskom fotografu, učesniku Narodnooslobodilačke borbe (NOB), glumcu i najpoznatijem pripadniku afro-ulcinjske zajednice, saopšteno je iz CGO.
&nbsp;Rizo Šurla (poznat i kao Rizo Harapi) rođen je 1922. godine u Ulcinju, u afro-albanskoj porodici. Njegov otac Saidi bio je direktni potomak prvih Afrikanaca koji su živjeli u Ulcinju. Šurla se u mladosti bavio boksom i radio u ugostiteljstvu u Dubrovniku, dok je fotografski zanat učio je u Beogradu. Tokom Drugog svjetskog rata priključio se partizanskom pokretu i prijavio za Sremski front. U NOB-u je bio ranjen. Nakon rata vratio se u Ulcinj, gdje je otvorio prvu fotografsku radnju “Pinješ” 1952. godine i dugo je bio jedini fotograf u gradu. Ostao je upamćen i po ulozi u TV drami „Jagoš i Uglješa“ iz 1976. godine. Bio je jedan od simbola Pristana i Bojane - ribar, zaljubljenik u fudbal i boem. Umro je u Ulcinju 2003. godine. Bio je jedan od posljednjih pripadnika porodica afričkog porijekla u ovom gradu.
&nbsp;Poznata je anegdota iz Drugog svjetskog rata o oficiru Mitru Bakiću, koji je s grupom oficirа Nаrodnooslobodilаčke vojske, nа čelu sа generаlom Pekom Dаpčevićem, obilazio jedinice nа Sremskom frontu, uključujući i crnogorske brigade. Kada je među borcimа opаzio crnca u pаrtizаnskoj uniformi, upitao ga je ko je, a on je odgovorio da je iz Ulcinja.
&nbsp;Afro-ulcinjska zajednica postojala je od 16. vijeka, budući da je Ulcinj bio pomorska i gusarska luka, a robovi su prodavani na tadašnjem Trgu robova. U 19. vijeku pripadnici ove zajednice su stekli slobodu i započinju proces integracije u lokalnu sredinu, čime Ulcinj postaje jedinstven primjer interkulturalnog grada na Jadranu. Kada je Berlinskim kongresom 1878. godine Crna Gora priznata, u Ulcinju je živjelo oko stotinu osoba afričkog porijekla.
&nbsp;Lik Riza Šurle oslikan je 2021. godine na stepeništu koje vodi ka nekadašnjem hotelu "Galeb" u Ulcinju, zajedno s drugim istaknutim ličnostima iz istorije Ulcinja, čime mu je njegov grad već, na neki način, odao počast.
&nbsp;- Podsjećamo da je Opština Ulcinj prva opština u Crnoj Gori koja je usvojila Povelju o društvenoj koheziji, čime se, kako je tada saopšteno, “dokazuje posvećenost izgradnji otvorenijeg i povezanijeg društva, utemeljenog na jednakost i poštovanju”. Cijenimo da bi imenovanje jedne ulice po najistaknutijem Ulcinjaninu afričkog porijekla, čija je zajednica vjekovima bila posebnost ovog grada i dala doprinos njegovom razvoju, predstavljalo snažan simbolički čin priznanja, a posebno što u Ulcinju nema ulica nazvanih po njima, iako postoji niz lokaliteta čiji se nazivi odnose na ovu zajednicu- navode ove NVO u saopštenju.
&nbsp;CGO, Antifašisti Cetinja i UL Info smatraju da Rizo Šurla, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost, imajući u vidu njegov doprinos zajednici, kulturi i borbi protiv fašizma.
&nbsp;- Interkulturalizam i njegovanje različitosti su neke od temeljnih vrijednosti Crne Gore kojima se trebamo ponositi. Imenovanjem jedne ulice po Rizu Šurli obezbijedilo bi se institucionalno čuvanje sjećanja na njegov život i djelo, kao i na doprinos afro-ulcinjske zajednice, kako bi i nove generacije imale priliku da o njima uče- poručili su iz ovih organizacija.

Grupa NVO: Rizo Šurla, antifašista i simbol multikulturalnog Ulcinja zaslužuje ulicu

&nbsp;Crna Gora napredovala je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, dodajući da je uvjerena da crnogorska Vlada može ispuniti sve zadatke kako bi do kraja godine zatvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unjiom (EU).
&nbsp;Rajnke je to kazala u intervjuu grupi crnogorskih medija pred završetak sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora suštinski ojačala ili oslabila ukupne demokratske i institucionalne kapacitete u odnosu na period kada je stupila na funkciju ambasadorke 2018. godine, Rajnke je kazala da je Crna Gora značajno napredovala.
&nbsp;- Crna Gora se kreće ka jačoj demokratiji sa boljim i otpornijim institucijama u evropskom okviru- rekla je Rajnke, dodajući da vjeruje da država sada ide brže ka evropskoj budućnosti.
&nbsp;Rajnke je kazala da se napredak može posmatrati kroz članstvo u NATO-u i pregovore sa Evropskom unijom (EU), dodajući da Crna Gora konstantno pozitivno doprinosi NATO-u i da je sada više nego ikada usklađena sa svojim obavezama u okviru Alijanse.
&nbsp;Podsjećajući da je članstvo u EU cilj velike većine građana Crne Gore, Rajnke je kazala da su pregovori, kada je stupila na funkciju ambasadorke, bili u punom jeku, ali da je proces tekao sporo.
&nbsp;- Posljednjih nekoliko godina, kako je postalo jasno da je nacionalni konsenzus da se Crna Gora pridruži EU, čak i uz političke debate, aktuelna Vlada se vrlo brzo kreće kako bi završila mehanizme, reforme i sve tehničke segmente procesa- &nbsp;kazala je Rajnke.
&nbsp;Prema njenim riječima, nakon toga je na parlamentu da usvaja zakone, a onda i na državama članicama EU da potvrde napredak.
&nbsp;- Vidim ubrzanje i jasan smjer za završetak procesa pridruživanja EU. Potpuno sam uvjerena da ova Vlada može usvojiti reforme i ispuniti tehničke obaveze ove godine- rekla je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, jasno je da će biti teško i da to nijesu lake reforme, ali će to dovesti i do boljeg funkcionisanja Vlade, procesa u državi, ali i samog društva.
&nbsp;Rajnke smatra da u Crnoj Gori postoji potpuna posvećenost završetku pregovora sa EU i ističe da svi akteri treba da ostave druga pitanja po strani i zajedno rade na postizanju važnog cilja – članstva u EU.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora pouzdani partner s jasnim smjerom, ili zemlja koja trenutno nije u fokusu vlade SAD-a, Rajnke je ukazala na važnu ulogu Crne Gore, ističući multikulturalnu prirodu crnogorskog društva koja, kako je navela, funkcioniše.
&nbsp;- Mislim da je različitost u okviru crnogorskog društva snaga Crne Gore- navela je Rajnke, dodajući da smatra da će Crna Gora kao dinamično i snažno društvo upravo to donijeti i u EU.
&nbsp;Na pitanje na koji način je smjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine uticala na odnose sa SAD, Rajnke je kazala da nije bilo nikakve promjene u pristupu SAD-a Crnoj Gori.
&nbsp;- Za nas je Crna Gora ostala saveznik s kojim smo nastavili raditi na jačanju kapaciteta, uz uvjerenje da će do poboljšanja doći- kazala je Rajnke, dodajući da smatra da je usklađivanje države s NATO-om još jače i jasnije definisano nego prije.
&nbsp;Rajnke je kazala da su sa Crnom Gorom, i prije i nakon izbora 2020. godine, radili posebno na jačanju u oblastima koje se odnose na vladavinu prava.
&nbsp;- SAD ovdje želi stabilnog partnera i da Crnoj Gori pomogne da izgradi prosperitetno društvo, koje se može izgraditi samo ako je vladavina prava čvrsto utemeljena- navela je Rajnke.
&nbsp;Ona je kazala da u Crnoj Gori vidi napredak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da je ponosna što su SAD mnogo učinile da pomognu Crnoj Gori u toj oblasti.
&nbsp;- Vidim jasan napredak. Znamo da je Crnoj Gori duboko stalo do rješavanja problema sa korupcijom i da se razbiju transnacionalne organizovane kriminalne grupe- navela je Rajnke, dodajući da SAD žele da država uspije u toj borbi.
&nbsp;Na pitanje koliko je, iz perspektive SAD-a, jak uticaj Rusije i Kine u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, Rajnke je kazala da prepoznaju njihovu aktivnost.
&nbsp;- Oni su ovdje. Rusija i Kina su aktivni- navela je Rajnke, navodeći da Crna Gora treba da povede računa o tome da njeni partneri priznaju njena suverena prava i da sarađuje sa partnerima koji poštuju njene interese.
&nbsp;Kako je navela, članstvo u NATO-u pokazuje da partneri iz Alijanse, uključujući i SAD, brinu o najboljim interesima Crne Gore.
&nbsp;- Ne znam da li Rusija i Kina brinu o najboljim interesima Crne Gore. To je na Crnoj Gori da procijen-i navela je Rajnke.
Na pitanje kako vidi budućnost NATO-a u ovom trenutku, posebno u svjetlu rata u Ukrajini, Rajnke je naglasila da SAD ostaju posvećena članica NATO-a.
&nbsp;- Nedavni samiti su potvrdili posvećenost svih članica da NATO učine još jačim- kazala je Rajnke.
&nbsp;Navodeći da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zahtjevima članstva u Alijansi, u smislu budžetskih i obaveza prema ciljevima sposobnosti, Rajnke je navela da su i SAD usklađene.
&nbsp;- Radimo na tome da osiguramo da naša vojska uvijek bude spremna. Ne vidim nijednu državu članicu da oklijeva u jačanju NATO-a kao institucije- rekla je Rajnke, ističući da sve države članice žele jači NATO.
&nbsp;Upitana da li bi potencijalna intervencija SAD-a na Grenlandu mogla dovesti u pitanje budućnost NATO-a, Rajnke je kazala da su Kina i Rusija veoma blizu na Arktiku i da to stvara zabrinutost u SAD.
&nbsp;Kako je dodala, to je briga i za Dansku, EU, ali i ostale saveznike u NATO-u.
&nbsp;- Prisustvo tih zemalja, i to u velikom broju, u toj arktičkoj regiji utiče na bezbjednost i stabilnost regije- navela je Rajnke, dodajući da je za SAD to pitanje nacionalne odbrane.
&nbsp;Upitana da prokomentariše američku intervenciju u Venecueli, Rajnke je, ističući da je Nikolas Maduro bio nelegitiman vođa kog mnoge države nijesu priznavale i da je optužen za trgovinu narkoticima, kazala da je akcija SAD-a u Venecueli bila akcija sprovođenja zakona.
&nbsp;- To je bila hirurški precizna operacija sprovođenja zakona- kazala je Rajnke, dodajući da je cilj te intervencije postizanje dobrobiti i za SAD i za građane Venecuele.
&nbsp;SAD, kako je naglasila, želi bolju budućnost za Venecuelu.
&nbsp;- Mislimo da bolja budućnost za narod Venecuele stabilizuje region i čini susjedstvo u kojem živimo boljim i sigurnijim- rekla je Rajnke, podsjećajući i na ranije izjave američkih zvaničnika.
&nbsp;Na pitanje o povlačenju SAD iz brojnih agencija Ujedinjenih nacija, ali i Venecijanske komisije, Rajnke je pojasnila da je to u skladu sa generalnom politikom administracije predsjednika Donalda Trampa da, na osnovu mandata koji ima od građana, smanji Vladu.
Kada su u pitanju vanjska politika i učešće u međunarodnim organizacijama, Rajnke je rekla da američka administracija procjenjuje da li određene organizacije služe interesima SAD-a.
&nbsp;- Ne mogu komentarisati nijednu od tih organizacija pojedinačno, ali svaka od njih je bila odlučna da u velikoj mjeri ne služi interesima SAD-a- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je istakla, SAD se fokusira na bilateralne odnose sa pojedinačnim državama, dodajući da su uvjereni da na taj način mogu rješavati sva pitanja.
&nbsp;Upitana o politikama Trampa i njegove administracije, Rajnke je kazala da Tramp želi da učini da SAD budu bezbjednije, jače i prosperitetnije.
&nbsp;- Predsjednik Tramp stvari govori na mnogo direktniji način nego što to obično drugi političari čine- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, ljudi možda nekada ne razumiju da on sprovodi volju građana SAD-a koji su ga izabrali.
&nbsp;- Građani SAD-a žele da Amerika bude prva- istakla je Rajnke. &nbsp;
&nbsp;Ističući da je i sama uvijek predstavljala Ameriku i radila za nju, Rajnke je kazala da to čini i u Crnoj Gori dok se trudi da, u saradnji sa crnogorskom vladom, kreira najbolje moguće bilateralne odnose između dvije države.&nbsp;
&nbsp;Na pitanje šta američke kompanije vide kao glavne prednosti Crne Gore, a šta kao prepreke za investiranje, Rajnke je naglasila da Crna Gora ima važne potencijale, ali da je potrebno dalje graditi predvidljivost poslovnog okruženja.
&nbsp;- Stabilnost u regiji dolazi i vidim mnogo stabilnije okruženje- rekla je Rajnke, dodajući da će se više američkih kompanija opredijeliti za investicije kada postoji predvidljiv i stabilan ambijent.
&nbsp;Rajnke, koja je ambasadorka SAD u Crnoj Gori od 2018. godine, mandat završava 16. januara.
&nbsp;Ona je kazala da ne zna ko će je naslijediti na tom mjestu, jer nije dio procesa nominacije koji će se odvijati u Vašingtonu.
&nbsp;Funkciju otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici obavljaće na kratko viša službenica Deni Holder, dok se u Crnu Goru ne vrati zamjenica ambasadorke Nikol Otala, koja će funkciju otpravnice poslova obavljati do izbora novog ambasadora.&nbsp;

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

Tag: podgorica-tuzi

Đokaj: Krajnje vrijeme za razgraničenje Podgorice i Tuzi

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Hiljade mrtvih u Iranu, Tramp poručio: Ako objese demonstrante, vidjeće šta će biti

Grupa NVO: Rizo Šurla, antifašista i simbol multikulturalnog Ulcinja zaslužuje ulicu

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

PRATITE TVe UŽIVO