U punoj Sali KIC-a sinoć je održan koncert nagrađivanog i priznatog američkog kvarteta perkusionista Third Coast Percussion (TCP), koji se premijerno predstavio publici u Crnoj Gori i Balkanu. Riječ je o prvom perkusionističkom ansamblu koji je, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Gremi u žanru klasične muzike.
Robert Dilon član ansambla Third Coast Percussion rekao je nakon koncerta da je atmosvera bila fantastična te da se moglo osjetiti da je publika bila entuzijastična i topla.
- Osjetili smo da je publika večeras zaista bila spremna da krene u putovanje sa nama i istraži različite vrste muzike. Lijep prostor, ozvučenje energija koja je vladala i da bilo nam je zabavno i imali smo zaista lijepu interakciju sa publikom - rekao je Dilon.
Članovi benda su prvi put na Balkanu i Crnoj Gori i iskoristili su priliku da istraže Podgoricu.
- Veoma lijep grad, fenomenalna hrana, lijepa društvena atmosvera u gradu. Ljudi su dugo napolju, živo je, druže se , povezuju se. Zaista divan grad za šetnju, druženje istraživanje. Nadam se da ćemo imati priliku da opet dođemo u crnu Goru - poručio je Dilon.
Na cjelovečernjem koncertu pod nazivom „Time Pieces: The New Classical", izvođena su djela uglavnom aktuelnih savremenih američkih kompozitora.
Dejvid Skidmor član ansambla i izvršni direktor Third Coast Percussion kazao je da nisu znali šta da očekuju od koncerta u Podgorici ali da je bilo jako zabavno i da je publika bila fantastična.
- Sviramo 20 godina i imamo toliko puno muzike na našem repertoaru. Sviramo muziku koja je napisana i prije našeg formiranja , aviramo neke veoma poznate kompozitore poput Stiva Raiša i Filipa Glasa ali možda ono što je najvažnije za nas je to što smo tokom godina rada tražili od mnogih kompozitora da pišu muziku za nas i to su kompozitori koji dolaze iz različitih sredina i kultura - kaže Skidmor.
Na koncertu je tako premijerno izvedena kompozicija „Ancient Whisperer" istaknutog bosansko-hercegovačkog kompozitora mlađe generacije Davida Mastikose.
- Sastav je ovu kompozicio poručio za turneju koju će imati po Evropi i zaista sam počastvovan što će moja kompozicija biti dio njihovog repertoara - rekao je Mastikos.
Premijerno gostovanje kvarteta u Crnoj Gori KIC „Budo Tomović” realizovano je u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada i NVO Jazz Art, čime je ujedno i završena manifestacija Podgoričko kulturno ljeto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nastupom ansambla Third Coast Percussion završeno Podgoričko kulturno ljeto

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

Koncert benda “NeVladina organizacija”, održaće se u ponedjeljak, 22. septembra, u 20 časova, na Trgu Argentina, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta.
Bend “NeVladina organizacija” pokrenuli su originalni “Idoli”: Zdenko Kolar i Vlada Divljan nakon što se vratio iz Australije.
Vladin bend “NeVladina organizacija” predvođen je njegovim dugogodišnjim prijateljima i saradnicima Zdenkom Kolarom, Sašom Šandorovim, Borisom Bunjcem i Markom Milivojevićem, te podmlatkom Damjanom Dašićićem i Markom Čalićem. Njihova je misija očuvanje Vladinih velikih hitova, izvođenje njegovih bezvremenskih pjesama i ponovno proživljavanje Vladine muzike zajedno s publikom.
Publika u Podgorici imaće priliku da čuje i vidi bend koji je djelovao uz jedinstvenog genija Vladu Divljana, te zapjevati pjesme iz njegovog bogatog opusa i svih perioda njegove muzičke karijere.
“NeVladina organizacija” izvešće najljepše pjesme iz Divljanova kataloga – od doba “Idola”, preko solo radova, “Old Stars” benda, “NeVladine organizacije” i “Ljetnjeg kina”.

Koncert benda “NeVladina organizacija“ 22. septembra na Trgu Argentina

Odgađaju se koncerti Maše Vujadinović i benda "Nevladina organizacija", kao i projekcija filma "Il Boemo", planirani za 10. i 11. septembar, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta, zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika, obavijestili su organizatori.
- O novim datumima programa, javnost će biti blagovremeno obaviještena- navodi se u saopštenju.

Podgoričko kulturno ljeto: Odgađaju se programi za danas i sjutra zbog lošeg vremena

Koncert kultne makedonske darkwave grupe "Mizar" odžaće se u subotu, 20. septembra, u 20 časova, u Ulici slobode u Podgorici, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, saopštili su organizatori događaja.
Podjsećaju da je riječ o jednom od najčuvenijih makedonskih sastava. Bend Mizar je osnovan davne 1983. godine,i &nbsp;do danas prošao kroz mnoge faze. Postava se mijenjala, rastajali su se i ponovo sastajali, dok je jedina konstanta ostao kompozitor, gitarista i idejni vođa grupe Gorazd Čapovski.
Uprkos mnogim promjenama, podsjećaju, bend je ostao dosljedan svom specifičnom muzičkom izrazu. Mizar stvara muziku zasnovanu na staroslovenskim napjevima, makedonskom folkloru i vizantijskoj tradiciji, obavijenoj darkerskim ruhom.
- Status kultnog benda postigli su već po izlasku istoimenog debi albuma iz 1988, prvog takvog na makedonskom jeziku. Na albumu je sada već nezaboravan hit “Devojka od bronza”, a uz autorske, na albumu se našla i zapažena pjesma „”Zlatno sonce”, njihova verzija makedonske narodne pjesme „Zajdi zajdi“. Album je iste godine proglašen najboljim u tadašnjoj Jugoslaviji, a grupa Mizar postala je koncertna senzacija i odgovor na svjetski gotik rok trend koji je u to vrijeme bio aktuelni muzički pravac- navode organizatori u saopštenju povodom koncerta.
U dosadašnjoj karijeri Mizar je objavio sedam albuma: Mizar (1988); Svjat Dreams 1762–1991 (1991); Kobna ubavina (2004); Pogled kon cvetnata gradina (2007); Deteto i beloto more (2010); Šarena Krava (2014); Večna praznina (2022).
- Šestočlana postava majstorski izvodi kompozicije koje snažno rezoniraju, a njihovi nastupi uživo nikoga ne ostavljaju ravnodušnim- ističu iz organizacije Podgoričkog kulturnog ljeta.

Koncert kultne makedonske grupe Mizar 20. septembra u Ulici slobode

Stvaralaštvo poznatog hrvatskog pisca Kristiana Novaka sinoć je predstavljeno pred brojnom publikom u Njegoševom parku. Književno veče dio je redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“, kao i manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, istakli su organizatori događaja.
U uvodnom dijelu programa, autor je razgovarao sa teoretičarkom književnosti Jelenom Knežević, &nbsp;o načinu na koji je došao do majstorskog povezivanja fabularne linije u okviru romana „Ciganin, ali najljepši“, a koje u jednom trenutku jedna drugu razotkrivaju i razrješavaju.
&nbsp;- Bilo bi lijepo da to znaš na početku, pa onda samim tim znaš i kuda ideš. Generalno, moje pisanje je obilježeno jednom velikom nepoznanicom i snažnim osjećajem koji imam na početku i koji me vodi dalje. Sve, čini mi se, o čemu danas pišem vučem sa sobom iz djetinjstva. To moje djetinjstvo je, između ostalog, obilježeno činjenicom da je moje selo na samom sjeveru Međumurja, tj. na najsjevernijoj tački Hrvatske, tri kilometra je udaljeno od romskog naselja. Oduvijek mi je bilo neobično zašto neke ljude pozdravljamo na cesti, a neke druge ne. Ovi drugi koje ne pozdravljamo su većinom bili Romi. Nikako mi nije bilo jasno odakle taj jaz, to neko silno nepovjerenje, ta činjenica da nismo uključeni u živote jedni drugih, a živimo praktično selo do sela. Iako vidiš da oni žive drugačije nego što mi živimo. Tako da o svim stvarima koje mi nisu bile u potpunosti jasne zapravo sam pisao- kazao je Novak.
Osvrnuvši se i na to na koji je način izbjegnuta kulturna aproprijacija u romanu „Ciganin, ali najljepši“, romanu koji ima višeslojno kulturološko nijansiranje, jer se u okviru njega pojavljuje jedna vrlo društveno aktuelna tema, pogotovo u trenutku kad je roman objavljen - tema migracija, istakao je da je sa ovom knjigom mogao zalutati na hiljadu mjesta.
- Zato što ne samo što pišem iz prvog lica, iz perspektive mladom Roma, već i iz perspektive mladog Kurda, ali i iz perspektive žene. Sa druge strane, nekako sam imao osjećaj da imam priču koja je utemeljena na nekoliko priča koje sam čuo u svojoj okolini i da ako je ja ne ispričam neće niko drugi. Nakon toga počeo sam zapravo pisati iz trećeg lica, upravo kako bih izbjegao to pitanje 'odakle tebi pravo pisati iz perspektive mladog Roma'. Međutim, iz trećeg lica je to meni bilo katastrofa, kao da je Chat GPT izbacio neki vrlo suv i dosadan prozni tekst. Nakon toga sam se vratio u neko svoje prirodno stanje, odnosno shvatio sam da ja zapravo najbolje pišem iz prvog lica. Zamislio sam da imam četiri lika i da snimam dokumentarac, gdje oni meni o sebi govore u prvom licu. Na taj način sam se uspio odvojiti od toga. Hrvatska je 2015. godine bila dio migrantske rute, otuda je migracija bila motiv- pojasnio je autor.
Na pitanje da li svjesno povezuje priče međusobno, podsjeća da u njegovom slučaju to nije ništa drugo nego nepoznavanje svijeta koji pokušava stvoriti.
- Ako ne znam kako priča ide dalje, samo znači da ili nisam postavio nešto dobro što se tiče likova ili da moram bolje istražiti kakva pravila važe u tom svijetu koji sam ja stvorio. Bez obzira da li pišem, na primjer, u hiperrealističnom stilu, ja moram tačno znati šta u tom svijetu znači biti izdan, biti vrijedan, biti uspješan ili neuspješan, sasvim svejedno. Moram tačno znati prema kojoj od tih svojih sudbina ide svaki od likova da bi meni bilo jasno. Kad dođem do situacije da ne znam dalje onda ili idem istraživati dublje sa likovima - što oni sve još imaju, kakve još osobenosti posjeduju, a koje nisam dovoljno istakao- kazao je Novak.
U odgovoru na pitanje da li je priča junaka Sandija dio pripovjedačke strategije, Novak je naveo da mora znati, makar otprilike, u kom pravcu želi ići i koje glasove želi čuti u svom romanu.
- Zapravo često mi se dešava da prvo znam šta je na samom vrhuncu radnje. Ako znam kakvu emociju tamo želim imati, onda mi je puno lakše odrediti kako priča počinje, kako se razvija, kada se komplikuje, kada ide do tog neizdrživog stanja i kako će se na kraju završiti. Nije dovoljno na početku samo imati zanimljive likove i zanimljivu situaciju, moraš znati kuda ideš. To kuda ideš, ta kulminacija u njoj se vrlo često krije poruka kakvu možda ni sam nisi svjestan da želiš dati kroz tu priču. Tako da je to kod mene proces u kojem ima skiciranja, puno istraživanja, a nakon toga krećem pisati- rekao je autor.
O odnosu pojedinca i sistema u svom najnovijem romanu, Kristian Novak je istakao da, ako napišeš knjigu, snimiš film ili izvedeš predstavu, vjerovatno da će se to proširiti kapilarno na širi dio društva.&nbsp;
- Na taj način si se manje-više obratio ljudima koji su konzumenti umjetnosti i koji su u stanju revidirati nekako svoje mišljenje. Međutim, ako hoćeš nešto instant i jako brzo, još uvijek je jedini način uključiti se u politički i građanski aktivizam. Ono što književnost i umjetnost mogu to je artikulusati probleme kojih nijesmo svjesni. I onda se dogodi da pročitam nešto u novinama, nešto kao što je to bilo 2013. godine sa slučajem mladog hrvatskog saobraćajnog policajca, koji je nedaleko od mene zaustavio nekog koga nije smio i zbog toga ušao u konflikt sa svojim nadležnima, ali i sa nekim od svojih kolega- smatra Novak.
Kako je naveo, uvijek se nastoji da se taj iracionalni dio, bez kojeg nije u stanju napisati priču, na neki način tematizuje.
- Snovi koje imamo, vizije koje imamo, svaki dan su dio naših života, podjednako kao nešto što možemo rukom dodirnuti. Taj dio koji je potpuno nelogičan i koji se čini kao da ne spada u one naše konkretne narative, koje koristimo da bismo se lakše snalazili kroz život - ja bez toga nijesam u stanju napisati priču- zaključio je Novak.

Podgorica: Hrvatski pisac Kristian Novak održao autorsko književno veče

Koncert crnogorskog kantautora Nikole Boškovića, poznatijeg kao Groovasheen i njegovog benda, odžaće se u četvrtak u 21 čas, u dvorištu Kuslevove kuće, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.
Zagrijavanje počinje u 20 časova, uz specijalno odabranu warm-up plejlistu koju priprema Groovasheen.
- Njihov repertoar je eksplozivna mješavina funky, dance i rock&amp;roll hitova koji garantuje dobru energiju. Nastupaju kao devetočlani bend sastavljen od vrhunskih muzičara, a ovom prilikom im se pridružuje i Doria Nedović – izuzetni ženski vokal crnogorske scene koji tek treba da osvoji publiku- ističu organizatori.
&nbsp;Uz Groovasheena nastupaju: Ivan Ivanović (električna gitara/prateći vokali); Vladan Jestrović (bas gitara/prateći vokali); Stefan Čelanović (klavijature); Milutin Barbul (saksofon); Tiho Biskupović (truba/prateći vokali); Meša Kerović (trombon/tarabuke); Jovan Redžić (bubnjevi); Doria Nedović (vokal); Stefan Pantović (ton majstor).&nbsp;
&nbsp;Ulaz je slobodan.

Groovasheen i bend pred podgoričkom publikom u četvrtak

Avgustovski repertoar manifestacije Podgoričko kulturno ljeto otvoriće sarajevski klasični gitarista Adnan Ahmedić koncertom u paviljonu Njegoševog parka, u petak 1. avgusta, sa početkom u 21h, saopštili su organizatori.
- Adnan Ahmedić, rođen 1975. godine u Sarajevu, umjetnik je sa izuzetno senzitivnim pristupom gitari. Njegova svirka predstavlja spoj virtuoznosti, bogatog izraza i nježnog zvuka, a repertoar kombinaciju operskih kompozicija pisanih specijalno za glas i gitaru, latino muzike, „Nueva Cancion“ i mediteranske fuzije, filmske muzike, kompozicija za gitaru i violončelo, harfu i orkestar- navode u saopštenju.
Studirao je kod čuvenog virtuoza klasične gitare sa prostora bivše Jugoslavije, Ivana Kalcine, 1997. godine, a kasnije je diplomirao sa najvišim ocenama na Prayner konzervatorijumu za muziku i dramsku umjetnost u Beču.
- Održao je brojne resitale širom Evrope i SAD-a, te nastupao kao solista sa više kamernih i simfonijskih orkestara. Objavio je nekoliko nosača zvuka, među kojima su &nbsp;i „Solo and Chamber“, „Mediterranean Fusion“ i „Fiesta“- poručili su iz Podgoričkog kulturnog ljeta.

Koncert klasičnog gitariste Adnana Ahmedića u petak

Koncert slovenačkog indi rok trija LELEE, održaće se u ponedjeljak, 28. jula, u 21 čas, na Trgu Argentina, u okviru, što će biti i prvi koncert benda LELEE pred podgoričkom publikom, a u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.
- Od nastanka 2020, transbalkanski indi rok trio LELEE u sastavu: Jelena Rusjan (vokal i bas), Damjan Manevski (vokal i gitara) te Miha Konrad na bubnjevima, izgradio je reputaciju jednog od ključnih protagonista šire regionalne indi scene. U uši slušalaca usidrili su se upečatljivim, živahnim i razigranim zvukom, koji spaja jugoslovensko novovalovsko nasljeđe iz 80-ih, indi i slacker rock senzibilitet iz 90-ih, te jadranski temperament. Svojim iskričavim i uzbudljivim indi gitarskim zvukom, muško-ženskim vokalima te brojnim energičnim koncertima, brzo su se upisali u svijest alternativne javnosti širom regije- poručili su organizatori koncerta.
Kako iz PKLJ ističu, nakon izvrsno prihvaćenog debi albuma "Čuka bije pumpa" (2021.), koji ih je popularisao na Balkanu i šire, vraćaju se novim albumom "Mora malo u crveno" (2024.) i novom dozom autorske muzike, koja svojom zaraznom 'feel good' energijom jača tijelo i duh.&nbsp;
- Njihove pjesme, pune energije i elana, odišu prefinjenim osjećajem za upečatljive refrene i melodije koje dugo ostaju s vama i uljepšavaju vam dan. LELEEE svojim 'joie de vivre', spontanom iskrenošću i kolektivnim entuzijazmom, prkose tmurnom duhu današnjice- navodi se u saopštenju.

Koncert slovenačkog benda LELEE 28. jula

Popularni hrvatski sastav "Reper iz sobe", premijerno će nastupiti u Podgorici, u srijedu, 30. jula, u 21 čas, u dvorištu Kuslevove kuće, u okviru Podgoričkom kulturnog ljeta.
- Ivan Grgić, poznatiji kao Reper iz sobe, Dalmatinac sa zagrebačkom adresom, sa svojim bendom djeluje od 2018. Iza njih su dva albuma, "Unutra" iz 2020. i "Vanka", u izdanju Menarta iz 2023. Muzički izraz može se okarakterisati kao fuzija soul-a, psihodelije, fanka i hiphop-a, uz snažan uticaj Mediterana- kazali su organizatori koncerta.
Uz Repera na gitari i vokalu u bendu su Romana Pavliša (flauta, synth, vokal), Emir Čovran (bubanj) i Marino Vinja (bass).
Treći album je u fazi pripreme, a bend ga najavljuje aktuelnim singlom "Roze očale", koji je nedavno izašao i hvaljen je od strane kritike i publike.&nbsp;
Ulaz je slobodan.

Premijerno pred podgoričkom publikom: Koncert Repera iz sobe 30. jula

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizovaće ovog vikenda dodatne termine za imunizaciju djece svim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije, bez zakazivanja i bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Iz IJZ-a je saopšteno da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu.&nbsp;
&nbsp;- A termini vikendima organizuju se kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina - navodi se u saopštenju.
Dodatni termini, kako su rekli iz IJZ-a, organizuju se usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije.&nbsp;
Oni su poručili da je vakcinacija djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.&nbsp;
- Pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, je od suštinske važnosti - istakli su iz IJZ-a.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici, kao i da kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani.

Tokom vikenda dodatni termini za vakcinaciju djece

Predsjednik Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, na Svetosavskom balu u Nikšiću, istakao značaj sloge među Srbima, ali i međusobnog razumijevanja.
- Kada smo složni, niko nam ništa ne može - poručio je Mandić, navodeći da se današnje bitke ne dobijaju samo srcem, već pameću, te da je neophodno razumjeti vrijeme u kojem se živi.
Mandić je tokom govora kazao i da je Nikšić "ugaoni kamen srpskog nacionalnog i političkog bića u Crnoj Gori", navodeći da je sve što je se iz tog grada pokrenuto kroz istoriju bilo "nezaustavljivo".&nbsp;
- Samo hrabro, naprijed, ovo što smo započeli niko neće moći da zaustavi - poručio je Mandić.
Na ovom događaju u Nikšiću ozvaničen je početak rada novog Opštinskog odbora Nova srpska demokratija u tom gradu.

Mandić: Kad su Srbi složni niko nam ništa ne može, Nikšić ugaoni kamen srpskog nacionalnog bića

Već danima građani Herceg Novog pokušavaju da prijavama i apelima probude nadležne u lokalnoj samoupravi. Bez uspjeha. Od problema sa Plavom zgradom do situacije na gradilištu u neposrednoj blizini OŠ "Dašo Pavičić" - nadležni organi ne reaguju, rekla je odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi Tanja Vujičić.
- Institucije ćute, a odgovornost se izbjegava. Obraćamo se, upozoravamo, tražimo ali odgovora nema. Zato pitamo: &nbsp;Da li ste budni samo u vrijeme izbora, a nakon zauzimanja funkcija prestajete da snosite odgovornost prema građanima - navela je Vujičić.
Pitala je i da li su stanarima Plave zgrade ponudili realnu pomoć.
- Ili ste odgovornost prebacili na njih, ostavljajući im da sami odlučuju hoće li se iseliti ili ne? Da li ste sproveli stručni nadzor i inspekcijski nadzor nad gradilištem na Toploj, u blizini škole, i ako niste zašto niste? Da li je potrebno da se desi nesreća da biste reagovali - pitala je Vujičić.
Dodaje da, dok je njima toplo i sigurno u foteljama, građani žive sa rizikom i neizvjesnošću.
- Vrijeme je da se probudite prije nego što bude kasno - poručila je Vujičić.

Tag: podgoricko-kulturno-ljeto