Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je premijeru Milojku Spajiću da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.
U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.
Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.
<h2>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</h2>
Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.
- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.
Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.
- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.
Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.
- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. 
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. 
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. 
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Vrijednost bitkoina (BTC) je danas u 15:15 sati na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 1,64 odsto na 77.026,36 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 36,87 milijardi eura, što predstavlja nisku vrijednost.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 28 u kategoriji „strah", što je značajno pogoršanje u odnosu na jučerašnji nivo 42 u istoj kategoriji. 
Bitkoin je danas pao jer su investitori uzimali dobit nakon jučerašnjeg rasta, pa su prodali BTC što je oborilo cijene, a na tržištu se sada čeka na nove važne ekonomske podatke koji će usmjeriti trgovinu, prenosi američki portal Berons.
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 3,55 odsto na 2.650,15 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 2,05 odsto na 756,47 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je pala za 2,47 odsto na 115,02 eura, a avalanš (AVAX) za 3,58 odsto na 11,76 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,57 eura, što je za 1,4 odsto manje nego juče.
Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i riplom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute FXS, GUN i STRAX.

​Vrijednost bitkoina pala na 77.000 eura

Presuda Apelacionog suda u Beogradu, kojom su 2. februara 2024. godine oslobođeni okrivljeni za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, donijeta je uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka u korist okrivljenih, utvrđeno je presudom Vrhovnog suda Srbije u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u prolazu ispred zgrade u kojoj je živio.
Za to su bili okrivljeni bivši šef Državne bezbjednosti (DB) u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića Radomir Marković, nekadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i nekadašnji pripadnici DB-a Ratko Romić i Miroslav Kurak.
Oni su u dva navrata prvostepeno bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu donio konačnu oslobađajuću presudu.
Vrhovni sud je u postupku zaštite zakonitosti djelimično usvojio zahtjev Vrhovnog javnog tužilaštva, utvrdivši da u oslobađajućoj presudi za ubistvo Ćuruvije pojedini dokazi nisu pravilno ocijenjeni.
Apelacioni sud je, kako se između ostalog navodi u presudi, iznio neke "potpuno nejasne" ili "protivrječne" zaključke, koji nisu u skladu sa izjavama nekih od najvažnijih svjedoka tužilaštva, niti sa ključnim materijalnim dokazima.
Ipak, napominje se da djelimičnim usvajanjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud nije ulazio u pravosnažnost presude.
Zahtjevom za zaštitu zakonitosti ne može se oboriti presuda apelacionog suda, već se samo mogu utvrditi nezakonitosti tokom postupka.
<h2>Slavko Ćuruvija fondacija pozdravila presudu Vrhovnog suda</h2>
Iz Slavko Ćuruvija fondacije su pozdravili tu presudu Vrhovnog suda, ali i napomenuli da ona "ne može da promeni užasnu činjenicu da odgovorni za ubistvo novinara ni poslije skoro 27 godina nisu osuđeni za ovaj zločin".
- Podsjećamo da je Slavka Ćuruviju ubila država zbog javno izgovorene riječi, i da izostanak konačne pravde nije samo tragedija za porodicu i poštovaoce novinara, već i krajnje uznemirujuća poruka za sve novinare i one koji se bore za povratak zakonitosti u državu koja je izgubila moralni kompas, u kojoj su i danas, na najgori način, progonjeni i napadani svi koji se usude da kritikuju vlast - istakli su u saopštenju 8. januara.
Dodaju da postoje "tri potpuno oprečne presude u procesu za ubistvo Ćuruvije".
Suđenje je za ubistvo Ćuruvije počelo je sedamnaest godina kasnije, u junu 2015. Specijalni sud u Beogradu proglasio je 2019. krivim četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a, navodeći da je neposredni izvršilac ubistva NN lice.
Apelacioni sud je, međutim, tu presudu ukinuo u septembru 2020.
U ponovljenom postupku Specijalni sud je u decembru 2021. doneo presudu kojom su potvrđene kazne iz prvog postupka. Tri godine kasnije Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je optužbi četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a.
- Najprije su okrivljeni prvostepeno osuđeni na zatvorske kazne, apelacija ih konačno oslobađa krivice, dok Vrhovni sud utvrđuje da je konačna presuda nezakonita. Tražimo odgovornost za sve u pravosudnom sistemu koji su doprinijeli ovako katastrofalnom porazu pravosuđa, institucije bez koje ova zemlja nema budućnost - dodali su u Fondaciji.
Slavko Ćuruvija je, nakon što je napustio poziciju glavnog i odgovornog urednika u državnom listu "Borba", osnovao "Nedeljni telegraf", početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji "Dnevni telegraf", a zatim i nedjeljnik "Evropljanin".
Bio je kritičar vlasti tadašnjeg autoritarnog predsjednika Slobodana Miloševića.
Po posebnom medijskom zakonu, "Dnevni telegraf" je uz još nekoliko medija, zabranjen 14. oktobra 1998. godine, nakon čega je štampan u Crnoj Gori i distribuiran u Srbiji kroz mrežu izdavača.
Tokom posljednje tri decenije, u Srbiji je ubijeno troje novinara i nijedan slučaj nije razriješen.

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: podizanje-cijena

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Vrijednost bitkoina pala na 77.000 eura

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: podizanje-cijena

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

​Vrijednost bitkoina pala na 77.000 eura

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

PRATITE TVe UŽIVO

Vrijednost bitkoina pala na 77.000 eura