Ovih dana podstanari širom Crne Gore suočavaju se sa ponovnim rastom cijena stanarine. Iako je riječ o manjem povećanju, svi oni koji nemaju krov nad glavom strahuju da će ubrzo nastupiti još jedan talas poskupljenja koji veliki dio njih neće moći finansijski da izdrži, kazali su u Pokretu Naprijed.
Imajući u vidu činjenicu da cijene roba i usluga rastu na dnevnom nivou, u Pokretu Naprijed kažu da ovo predstavlja dodatan udar na životni standard podstanara i njihovih porodica. 
Situaciju dodatno komplikuje to što, navode oni, država nema načina, ali ni volje da izdavanje stanova uvede u legalne tokove, s obzirom da se ove aktivnosti u velikom dijelu odvijaju u tzv. sivoj zoni. 
- Jedna od mjera za rješavanje ovog problema jeste subvencionisanje najugroženijih podstanarskih porodica, čime bi im se omogućio dostojanstveniji i kvalitetniji život. Na ovaj način, došlo bi i do smanjenja socijalne nejednakosti, stabilizacije tržišta nekretnina i ubrzanja ekonomskog razvoja društva - ističu u Pokretu Naprijed.
Pokret Naprijed je, u okviru svog programa za izbore u Podgorici, detektovao sistematsko rješavanje pitanja podstanara kao jedan od svojih ključnih prioriteta, koji bi se realizovao kroz aktivniju ulogu Glavnog grada u obezbjeđivanju lokacija za izgradnju stanova kroz javno-privatno partnerstvo, što bi rezultiralo nižim cijenama stanova za buduće bračne parove.
Pozvali su političke subjekte, koji imaju svoje predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, da pruže jasnu i konkretnu podršku podstanarima.
- To je bilo jedno od glavnih obećanja koja smo mogli čuti u njihovim predizbornim kampanjama. Ono što je sigurno jeste da podstanari nemaju više vremena za čekanje i da ne mogu preživjeti još jedno povećanje cijena stanarine, pa je neophodna hitna reakcija svih koji mogu doprinijeti poboljšanju njihovog statusa - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pokret Naprijed: Dodatan udar na životni standard podstanara, pružiti im konkretnu podršku

Odbornici Preokreta će u gradskom parlamentu glasati protiv najavljene nove vlasti u Podgorici, jer ona proističe iz partitokratije, poručili su iz tog političkog pokreta.
Iz Preokreta su kazali da je najavljena nova-stara vlast u Podgorici nastavak ranijeg političkog dogovora u kome će se odsustvo rezultata pravdati samo parolom “da budu ovi, da ne dođu oni”.
Kako su naveli, jedina promjena u sastavu novog parlamenta je to što je u njemu sada Preokret, za početak kao protestni glas u službi interesa i inicijativa građana.
„Preokret će u gradskom parlamentu glasati protiv takve vlasti, jer ona proističe i uvire u partitokratiju i građani Glavnog grada nemaju mnogo razloga da očekuju da će lokalna samouprava postati prvo funkcionalna, a potom i na korist razvoja Podgorice“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da većinu čine oni konstituetni koji su na državnom nivou ucrtali inovirani Prostorno-urbanistički plan (PUP) na korist investitora, ne pitajući lokalnu samoupravu.
Iz Preokreta su kazali da su političke korporacije pronašle svoj dil.
„I svako saučestvovanje u tom procesu ne bi mijenjalo nikakav rezultat, osim što bi se tako davao alibi za nastavak partijskog porobljavanja grada i države od strane onih koji ne daju niti jednu naznaku da će odustati od tog nauma“, rekli su iz Preokreta.
Kako su kazali, Preokret će, u skladu sa predizbornim obećanjima, biti fokusiran na snaženje rada mjesnih zajednica, lokalnih inicijativa i referenduma, kao i na podršku građanima za pokretanje instrumenata direktne demokratije.
„Bićemo usmjereni ka savezništvu sa građanima koje ima za cilj demontažu partitokratije, za početak iz lokalnog podgoričkog parlamenta. To je preduslov kako za kvalitetniju javnu upravu, tako i za život građana i konačno stvaranje pretpostvki da ljudi budu vrednovani prema svojim kvalitetima i sposobnostima“, poručili su iz Preokreta.

Preokret će glasati protiv najavljene nove vlasti u Podgorici

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer raspustio je u petak parlament i potvrdio očekivani datum prijevremenih opštih izbora podstaknutih kolapsom vlade Olafa Šolca prošlog mjeseca.
Šolcova koalicija je srušena unutrašnjim borbama oko toga kako oživjeti najveću evropsku ekonomiju, ali smrtonosni napad automobilom na božićnom sajmu prošle sedmice obnovio je žestoke debate u zemlji oko sigurnosti i imigracije, piše AFP.
Štajnmajer je rekao da je donio odluku jer je nakon konsultacija sa stranačkim čelnicima bilo jasno da među njemačkim političkim strankama nema dogovora o većini za novu, stabilnu vladu u sadašnjem parlamentu.
Potvrđujući izbore 23. februara, Štajnmajer je istakao potrebu za "političkom stabilnošću" i apelovao da se kampanja "vodi uz poštovanje i pristojnost".
Takođe je rekao da želi da se "kampanja vodi poštenim i transparentnim sredstvima" i upozorio na opasnosti "stranog uticaja... koji je posebno intenzivan na Iksu (X)", platformi društvenih medija u vlasništvu milijardera Ilona Maska.
- Mržnji i nasilju ne smije biti mjesta u ovoj izbornoj kampanji, kao ni omalovažavanju ili zastrašivanju... sve je to otrov za demokratiju - rekao je Štajnmajer.
On je također podsjetio političke stranke i birače na izazove sa kojima će se suočiti sljedeća vlada s obzirom na "ekonomski nestabilnu situaciju... ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini", kao i debate o imigraciji i klimatskim promjenama.
Šolc će ostati na funkciji privremenog kancelara do formiranja nove vlade, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.
Malo je vjerovatno da će bilo koja partija imati glasove da sama formira većinu, s obzirom na proporcionalni sistem u Njemačkoj i njenu sve fragmentiraniju političku scenu.
Za formiranje vlade biće potrebna nova koalicija, ali bi pregovori između stranaka mogli potrajati sedmicama prije postizanja dogovora.
Šolcu je 2021. trebalo više od dva mjeseca da dođe do sporazuma njegove partije i njena dva koaliciona partnera.

Njemački predsjednik raspustio parlament i zakazao izbore za 23. februar

Uprkos teškim optužbama i kritikama na račun Pokreta Evropa sad i Demokratskog fronta, Jakov Milatović je preko noći pristao na ulogu krpe i piona istih, kazao je Luka Rakčević, član Predsjedništva Građanskog pokreta URA, a i kandidat za gradonačelnika liste “Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu” u svom Fejsbuk statusu.&nbsp;
Rakčević ocjenjuje da je Milatović potpisao svoj poliitčki kraj.
- Kada smo, nezadovoljni radom gradske uprave, vraćali mandat građanima i odricali se svih funkcija koje smo obavljali, dotadašnji koalicioni partneri nudili su nam kule i gradove (pozicije direktora, sekretara, drugog zamjenika gradonačelnika itd.), kako bi loša vlast opstala i nastavila sa radom. Tada smo, ponosno, kazali da nam je interes Grada iznad partijskog interesa, odbivši sve ponuđeno i zakazavši izbore za 29. septembar - kazao je Rakčević u svom fejsbuk statusu.&nbsp;
Navodi da je svaki dan, od te sjednice Skupštine održane 29. jula, bio nova potvrda da su, kako kaže, uradili ispravnu stvar i da je Podgorici potrebna brža, odgovornija i bolja gradska uprava, koja ne gura probleme pod tepih, već ih odlučno rješava.
- Sve to vrijeme, partije državne (i lokalne) vlasti povlačile su čitav niz katastrofalnih poteza, usmjerenih protiv državnih i gradskih interesa, koji su nanovo potvrđivali ispravnost naše odluke: od užasnog PUP-a, Ustavnog puča i relativizovanja skandala u Gimnaziji, do enormnih zaduženja, uništavanja penzionog sistema, famoznog Veljeg brda i brojnih drugih - istakao je Luka Rakčević.&nbsp;
Dodaje da su oni tražili &nbsp;šansu da vode proces, da pokažu koliko mogu i da realizuju nikada ambiciozniji plan, za koji su dobili povjerenje građana i na kome su predano radili posljednje dvije godine.
- I tu šansu smo, do juče, otvoreno imali na stolu - istakao je on.&nbsp;
Zašto je uprkos svemu tome - ali i teškim optužbama i kritikama na račun PES-a i DF-a, Jakov Milatović preko noći pristao na ulogu krpe i piona istih, &nbsp;prihvativši učešće u vlasti i mizerne fotelje iz kojih ni na koji način neće moći da utiču na politiku razvoja Grada, Rakčević vjeruje da ni njima nije jasno.
- U krajnjem, zbog čega su on i njegova grupacija uopšte i tražili lokalne izbore, ukoliko sada pristaju na mnogo manje, nego šta su mogli dobiti prije skraćenja mandata Skupštine Glavnog grada? - dodao je Rakčević.&nbsp;
On je &nbsp;naglasio da je Crna Gora gledala &nbsp;različitih političkih epizodista i neće Jakov Milatović biti ni prvi, a ni posljednji, koji su poklekli pod pritiskom i potpisali svoj politički kraj.&nbsp;
- Odrasli smo ljudi i svi nosimo breme sopstvenih odluka - istakao je Rakčević.&nbsp;
Ali, kako je naveo, ostaje žal za propuštenom šansom, da Podgorica dinamično krene naprijed i da bude kontra-teža ukupnom ludilu i cirkusu sa državnog nivoa, kao i katalizator nužnih promjena, koje bi zaustavile talas nacionalizma, populizma i kriminala, koji urušava naše temelje i obesmišljava sve vrijednosti za koje se zalažemo.
- Kao što smo u julu, sa ponosom odbili brojne funkcije i fotelje, odričući se svih pozicija koje smo obavljali, tako smo i sada - jednako odlučno - odbili da budemo dio novog cirkusa i fikus novoj lošoj vlasti - podsjeća Rakčević.&nbsp;
- Hvala na priganicama, ali nam takvo ljudsko i političko samoubistvo ne pada na pamet. Bićemo žestoka, konstruktivna i jaka opozicija, boreći se za svaki pedalj naše Podgorice, baš kao što smo to radili punih 9 godina, sve do smjene trodecenijske vlasti - istakao je Rakčević&nbsp;
&nbsp;On je njihovim dojučerašnjim kolegama poželio puno sreće na privatnom planu, a našoj Crnoj Gori i Podgorici - hrabrije, odlučnije i bolje političke lidere, koji će čvrsto stajati iza date riječi i koji se neće okretati kako vjetar duva.&nbsp;
- Jer smo se toga, svi zajedno, nagledali za bar tri života - zaključio je Rakčević.&nbsp;

Rakčević: Milatović pristao na ulogu krpe i piona

Dragoljub Krezović imenovan je za predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja na konstitutivnoj sjednici.
Krezović je, kako se navodi u saopštenju, rođen u Pljevljima, a nakon završene Gimnazije diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici.
- Na Zagrebačkom Sveučilištu je 1984. stekao zvanje ovlašćeni projektant. Pripravnički staž odradio je u Rudniku uglja Pljevlja, a poslovni angažman nastavio u Kombinatu “Velimir Jakić” OOUR Iverica. Od 1979. godine radi u Elektrodistribuciji Pljevlja na mjestu glavnog inženjera, a potom na mjestu tehničkog direktora. Od 2015. godine obavljao je poslove šefa Službe upravljanja u CEDIS-u sve do 2018. godine kada odlazi u penziju - precizirali su iz Rudnika uglja Plevlja.
Krezović je, kako ističu, stekao veliko iskustvo radeći u energetskom sektoru, a posjeduje i licence za poslove projektovanja, izrade i revizije projekata.
Iz Rudnika uglja podsjećaju da su juče na sjednici Skupštine akcionara Elektroprivrede Crne Gore za članove Odbora direktora imenovani mr Mladen Gogić, mr Vladislav Mićković, mr Milanko Kečina i Dragan Leković.

Dragoljub Krezović predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: podstanari

Pokret Naprijed: Dodatan udar na životni standard podstanara, pružiti im konkretnu podršku

Preokret će glasati protiv najavljene nove vlasti u Podgorici

Njemački predsjednik raspustio parlament i zakazao izbore za 23. februar

Rakčević: Milatović pristao na ulogu krpe i piona

Dragoljub Krezović predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja

PRATITE TVe UŽIVO