Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Stanari zgrade u dijelu glavnog grada preko Morače nezadovoljni su neažurnošću nadležnih po pitanju saniranja asfalta koji vodi do njihovih domova.
Na putu koji vodi do zgrade ima više rupa koje ometaju normalno funkcionisanje građana i, kako tvrde stanari, prave štetu na vozilima.
Stanarka Mirjana Lekić kazala je za "Budilnik" na TV E da su se stanari obraćali više puta nadležnima u Glavnom gradu, ali da je reakcija izostala.
- Sami ste svjedoci ovim rupama... Ovo postoji otkad sam ja ovdje. Obraćala sam se nadležnim institucijama Glavnog grada za sanaciju problema. Do pola je urađeno... Mi kao da smo na nekom drugom svijetu, a ne u najelitnijem dijelu grada. Niko neće da se okrene - navela je Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDGnl42BIlhX%2F%3Figsh%3DeWgxb3l3bnk0czdv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona ističe i da ne mogu priću ulazu zgrde zbog parkiranih automobila na mjestu gdje je bila žandinjera.
Prema njenim riječima, još veći problem su kontejneri koji su, kako tvri, preko noći nestali.
- Idemo kilometrima daleko da bačamo smeće. Niko nas ni o čemu nije obavijestio. Iz opštine su me obavijestili da zemljište nije njihovo i samo su došli i makli kontejnere - kazala je ona.
Lekić očekuje reakciju nadležnih, iako kaže da više razmišljaju o foteljama, nego narodu.
- Ima li neko, od predsjednika do gradonačelnika da se malo okrene put nas, a ne da se ponašaju kao da ne postojimo. Nadam se da će se sjetiti i osvrnuti se na naš problem - zaključila je Lekić.

Portal ETV

Stanari preko Morače ogorčeni: Rupe na putu, nema kontejnera, ali ni nema reakcije nadležnih

Ovih dana podstanari širom Crne Gore suočavaju se sa ponovnim rastom cijena stanarine. Iako je riječ o manjem povećanju, svi oni koji nemaju krov nad glavom strahuju da će ubrzo nastupiti još jedan talas poskupljenja koji veliki dio njih neće moći finansijski da izdrži, kazali su u Pokretu Naprijed.
Imajući u vidu činjenicu da cijene roba i usluga rastu na dnevnom nivou, u Pokretu Naprijed kažu da ovo predstavlja dodatan udar na životni standard podstanara i njihovih porodica. 
Situaciju dodatno komplikuje to što, navode oni, država nema načina, ali ni volje da izdavanje stanova uvede u legalne tokove, s obzirom da se ove aktivnosti u velikom dijelu odvijaju u tzv. sivoj zoni. 
- Jedna od mjera za rješavanje ovog problema jeste subvencionisanje najugroženijih podstanarskih porodica, čime bi im se omogućio dostojanstveniji i kvalitetniji život. Na ovaj način, došlo bi i do smanjenja socijalne nejednakosti, stabilizacije tržišta nekretnina i ubrzanja ekonomskog razvoja društva - ističu u Pokretu Naprijed.
Pokret Naprijed je, u okviru svog programa za izbore u Podgorici, detektovao sistematsko rješavanje pitanja podstanara kao jedan od svojih ključnih prioriteta, koji bi se realizovao kroz aktivniju ulogu Glavnog grada u obezbjeđivanju lokacija za izgradnju stanova kroz javno-privatno partnerstvo, što bi rezultiralo nižim cijenama stanova za buduće bračne parove.
Pozvali su političke subjekte, koji imaju svoje predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, da pruže jasnu i konkretnu podršku podstanarima.
- To je bilo jedno od glavnih obećanja koja smo mogli čuti u njihovim predizbornim kampanjama. Ono što je sigurno jeste da podstanari nemaju više vremena za čekanje i da ne mogu preživjeti još jedno povećanje cijena stanarine, pa je neophodna hitna reakcija svih koji mogu doprinijeti poboljšanju njihovog statusa - zaključeno je u saopštenju.

Pokret Naprijed: Dodatan udar na životni standard podstanara, pružiti im konkretnu podršku

Fudbalski savez Hrvatske kažnjen je novčano sa 69.000 švajcarskih franaka, te odigravanjem prve sljedeće domaće takmičarske utakmice pod FIFA ingerencijom s ograničenim brojem gledalaca zbog diskriminatornog ponašanja (40.000) i paljenja pirotehničkih sredstava (29.000) dijela navijača na utakmici Crna Gora - Hrvatska, odigranoj 17. novembra 2025. godine u Podgorici.
Podsjećamo, tokom prvog poluvremena hrvatski navijači su skandirali „ubij Srbina“ i „ko ne skače pravoslavac“, što je ispraćeno zviždukom ostalih u publici. Kasnije su razvili transparent sa porukom neprimjerenom sportskom događaju. Na sve to odgovor su imali crnogorski navijači. Uz aplauze sa zapada i istoka, dugo je sa sjeverne tribine odjekivalo - „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“.
Hrvati su dodatno kažnjeni i 18.500 švajcarskih franaka zbog neprimjerenog ponašanja dijela navijača (blokirani prolazi, paljenje pirotehničkih sredstava) na utakmici Hrvatska - Farski ostrva, odigranoj 14. novembra 2025. godine u Rijeci, objavljeno je na službenoj stranici Hrvatskog nogometnog saveza.
Ukupno, Hrvatski fudbalski savez mora da plati 87.500 švajcarskih franaka, odnosno 94.000 eura.
Hrvatska je u kvalifikacijonom meču u Podgorici savladala Crnu Goru rezultatom 3:2.

FIFA kaznila Hrvate zbog ponašanja navijača u Podgorici

Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti paušalnih isplata stanovnicima Grenlanda kao jednom od načina da ih ubijede da se odvoje od Danske i potencijalno pridruže Sjedinjenim Američkim Državama, rekla su agenciji Rojters četiri neimenovana izvora upoznata s tom temom.
Dva izvora su rekla da su američki zvaničnici, uključujući pomoćnike u Bijeloj kući, razgovarali o iznosima od 10.000 do 100.000 dolara po stanovniku Grenlanda, najvećeg ostrva na svijetu.
Ideja o direktnom plaćanju stanovnicima Grenlanda, autonomne prekomorske teritorije Danske, jedno je od objašnjenja kako bi SAD mogle da pokušaju da „kupe“ ostrvo na kojem živi 57.000 ljudi, uprkos insistiranju vlasti i u Kopenhagenu i u Nuku da ono nije na prodaju.
Ta taktika je jedan od raznih planova koje Bijela kuća razmatra za ulazak Grenlanda u sastav SAD, a jedan od njih je i korišćenje američke vojske.
Ipak, direktno plaćanje bilo bi kritikavano kao previše transakciono, čak i ponižavajuće za stanovništvo koje je dugo raspravljalo o sopstvenoj nezavisnosti i ekonomskoj zavisnosti od Danske.
„Dosta je bilo! Nema više fantazija o aneksiji“, napisao je premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen na Fejsbuku u nedjelju, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo rekao novinarima da SAD moraju da pripoje to ostrvo.

Rojters: Tramp razmatra opciju plaćanja stanovnicima Grenlanda da se pridruže SAD

Iz Demokratske narodne partije odgovorili su poslaniku Evrope sad Miodragu Lakoviću na njegovu reakciju povodom odluke sa sjednice njihovog Predsjedništva.
Laković je u objavi na mreži X poručio kako se danas naziru pravi razlozi protesta u Botunu, te da ga čudi što među inicijativama DNP-a nije i kapela na Lovćenu.
- Da smo znali da si zainteresovan, ubacili bismo 73 grama heroina - taman toliko si zaplijenio za 20 godina, koliko si bio na čelu odsjeka za borbu protiv narkotika &nbsp;- naglasila je portparolka DNP-a Jovana Todorović.

Tag: podstanari