Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Stiven Brajant (44) pogubljen je sinoć streljačkim vodom u Južnoj Karolini, što ga čini trećom osobom u toj državi nad kojom je ove godine izvršena smrtna kazna takvom metodom.
Brajant je ubio tri osobe u ruralnom području države 2004. godine, prenio je AP.
Osuđenik na smrt je izabrao streljački vod umjesto smrtonosne injekcije ili električne stolice.
Nije dao posljednju izjavu, a pogubljenje je trajalo oko minut.
Tri člana porodica njegovih žrtava bili su prisutni kao svjedoci.
Prije pogubljenja, Brajant je dobio obrok po svom izboru, uključujući prženu ribu, škampe, rolnice sa jajima i čokoladnu tortu.
Brajant je ubio Vilarda "Ti-Džeja" Tidžena i još dva muškarca u roku od pet dana.
Njegovi advokati su tvrdili da je Brajant bio uznemiren zbog zlostavljanja u djetinjstvu i da je pokušavao da se nosi sa traumom kroz drogu i metamfetamin.
Brajant je 43. osoba pogubljena u skladu sa sudskim nalogom ove godine u SAD, a Južna Karolina je pogubila ukupno 50 osoba od ponovnog uvođenja smrtonosne kazne prije 40 godina.
Metoda streljačkog voda je dugo korišćena za vojna i politička pogubljenja i na američkom Divljem zapadu.
U SAD je posljednjih nekoliko godina počela da se primjenjuje dijelom zbog problema sa nabavkom smrtonosnih injekcija.
Južna Karolina i dalje dozvoljava električnu stolicu, dok streljački vod služi kao rezervna metoda u nekim državama.

1084x550

Muškarac iz Južne Karoline pogubljen strijeljanjem pred porodicama žrtava

U američkoj saveznoj državi Alabami, u četvrtak 23. oktobra, pogubljen je muškarac osuđen za ubistvo, korišćenjem kontroverzne metode nazvane „azotna hipoksija“, saopštio je Kabinet državnog tužioca Alabame.
Entoni Tod Bojd (57) pogubljen je u zatvoru u gradu Atmor zbog ubistva Gregori Hjuglija iz 1993. godine. Prema navodima tužilaštva, Bojd i njegovi saučesnici oteli su Hjuglija zbog duga od 200 dolara povezanog s kokainom. Žrtva je potom odvezena na bejzbolsko igralište, polivena benzinom i zapaljena dok je bila zalijepljena za klupu.
Bojd je 1995. godine proglašen krivim za teško ubistvo i osuđen na smrtnu kaznu. Njegovo pogubljenje odlagano je skoro tri decenije, ali je u četvrtak sprovedeno nakon što Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država nije prihvatio zahtjev za intervenciju.
Prema pisanju magazina People, Bojd je u svojim posljednjim riječima negirao krivicu.
- Samo želim ponovo reći – nijesam ubio nikoga, nijesam učestvovao u ubistvu nikoga. Želim da svi znaju da u ovoj državi nema pravde - kazao je Bojd.
Državni tužilac Stiv Maršal izjavio je nakon pogubljenja da Bojd „nikada nije iznio dokaz koji bi pokazao da je porota pogriješila“.
List USA Today navodi da je Bojd ranije tražio da bude pogubljen streljačkim vodom, umjesto azotnom hipoksijom, iako je 2018. godine prvi put sam zatražio upravo tu metodu.
Sudije Vrhovnog suda Elena Kagan, Sonja Sotomajor i Ketanži Braun Džekson usprotivile su se upotrebi azotnog gasa. U svom izdvojenom mišljenju, sutkinja Sotomajor je napisala da je Bojd „tražio najskromniji oblik milosti – da umre streljačkim vodom, što bi ga ubilo za nekoliko sekundi, umjesto mučnog gušenja koje traje i do četiri minuta“.

U Alabami pogubljen zatvorenik kontroverznom metodom, tražio je "najskromniji oblik milosti"

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

1250x600

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove Žozep Borelj izjavio je da su ruska pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika u porastu, i napomenuo da je to zanemarivanje međunarodnog prava.
- Pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika od strane Rusije su u porastu, a najmanje 177 ratnih zarobljenika je umrlo u ruskom zarobljeništvu od početka ruske agresje - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
On je dodao da je devet ukrajinskih zarobljenika navodno strijeljano od strane ruskih trupa u regionu Kursk 10. oktobra, a prvog oktobra Rusija je pogubila 16 ratnih zarobljenika u Donjeckoj oblasti nakon njihove predaje.
- Evropska unija oštro osuđuje ova ubistva, koja su još jedan odvratan primer ruske brutalizacije ukrajinskog naroda. Ovi slučajevi pokazuju kontinuirano i sistematsko zanemarivanje međunarodnog prava. Rusija ima jasne obaveze prema Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu koje mora da ispuni - rekao je on.
U saopštenju se dodaje da ruske javne ličnosti javno pozivaju na pogubljenje ukrajinskih ratnih zarobljenika što razotkriva pravu prirodu režima u Kremlju.
Kancelarija Ujedninjenih nacija za ljudska prava je potvrdila sistematsku upotrebu širokog spektra različitih metoda mučenja, uključujući seksualno nasilje.

Borelj: Pogubljenja ukrajinskih zatvorenika u porastu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.
Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu u Vašingtonu, Tramp je, kako navodi Rojters, rekao da smatra da se dvije strane približavaju postizanju sporazuma, ali nije iznio dodatne detalje o mogućem dogovoru.
Američki predsjednik je takođe kazao da se pregovori između Rusije i Ukrajine mogu voditi i bez učešća specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država Stiva Vitkofa, kao ni njegovog zeta Džareda Kušnera, nagovještavajući mogućnost drugačijeg formata razgovora o okončanju sukoba.

Tramp: Blizu smo dogovora o okončanju rata Rusije i Ukrajine

The Ambassador of the Republic of Serbia to Montenegro Nebojša Rodić was summoned for talks at the Ministry of Foreign Affairs of Montenegro regarding a post published on the official X account 2Serbia in English“ of the Office for Public and Cultural Diplomacy of the Government of the Republic of Serbia, in which the issue of the status of the Serbian language in Montenegro was commented on in an inappropriate manner.
During the meeting, it was emphasized that the post disseminated through an official communication channel of the Government of the Republic of Serbia is considered unacceptable, given that it concerns matters that fall exclusively within the jurisdiction of Montenegro’s constitutional and legal system.
Ambassador Rodić was informed that, in accordance with Article 13 of the Constitution of Montenegro, the Serbian language is in official use, which confirms that Montenegro respects the rights of all citizens who use it. It was also recalled that Article 10 of the Constitution of the Republic of Serbia stipulates that the Serbian language is in official use, indicating the same constitutional practice in both states.
The Ministry of Foreign Affairs stated that it expects official communication between the two countries to be conducted in a manner that contributes to regional stability, mutual respect, and the further enhancement of cooperation, with full respect for sovereignty and internal jurisdiction.

MFA: We pointed out to the Serbian Ambassador that the post was unacceptable

Reforme u okviru Plana rasta se ne smiju svesti na puko tehničko usklađivanje s pravnom tekovinom EU, već moraju biti proces unutrašnje demokratizacije zasnovan na vrijednostima ukoliko želimo istinsko približavanje EU, njenim standardima i najboljima praksama, poručila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je, kao predstavnica civilnog društva iz države koja nije članica EU, učestvovala na sastanku Sekcije za vanjske odnose Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta, na kojem je razmatran nacrt mišljenja o ulozi civilnog društva u podršci reformama kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, kao i na reformskom putu Ukrajine.
Tokom rasprave ukazala je na sužen prostor za djelovanje civilnog društva u Crnoj Gori, izostanak inkluzivnosti, te na postojanje formalnih, ali ne i suštinskih mehanizama saradnje Vlade i NVO.
&nbsp;- Ovaj dokument mora adresirati prostor za civilno društvo kao preduslov reformi, potrebu približavanja reformi građanima i snaženja principa šireg društvenog, a ne samo vlasništva vlasti nad reformama. Reforme u okviru Plana rasta se ne smiju svesti na puko tehničko usklađivanje s pravnom tekovinom EU, već moraju biti proces unutrašnje demokratizacije zasnovan na vrijednostima ukoliko želimo istinsko približavanje EU, njenim standardima i najboljima praksama. U suprotnom, ovaj instrument ostaje model “reforme za novac”, što nije održivo i može imati negativne posljedice i za EU i za državama koje su u procesu pristupanja - poručila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2017324215607660913&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uljarević: Reforme u okviru Plana rasta ne smiju biti puko tehničko usklađivanje s tekovinom EU, već proces unutrašnje demokratizacije

Ova Vlada je prije svega formirana na bazi interesa, a ne na bazi politika principa i programa koji nude, nego je goli interes u pitanju i ne postoji ništa drugo. Izlazak Demokratske narodne partije iz Vlade neće promijeniti nešto, te pozicije će zauzeti koalicioni partner Andrija Mandić - rekao je međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
On smatra i da priča oko EU agende nema uporište u činjenicama i u situaciji u kojoj živimo, jer upravo najveći anti EU produkti i smetnje koje su dolazile na EU putu nijesu dolazile od, nego iz parlamentarne većine-
- Svim akterima koji se kunu u evropske integracije, ako je već to prioritet nad prioritetima, te da treba preći preko svega samo da stigne do toga cilja, onda bi logičan zaključak bio da treba doći do prekomponovanja parlamentarne većine. Međutim oni to nijesu uradili, i to iz prostog razloga što ih drži interes koji je utvrđen, veze koje su uspostavljene i odlučili su uprkos preprekama koje imaju na tom putu da se drže tih ustaljenih pozicija - naglasio je Đuričković.
Ocjenjuje da je izlazak DNP-a iz Vlade i lokalne vlasti u Podgorici, uz forsiranje identitetskih pitanja, dio plana i agende koji sprovodi koalicija Za budućnost Crne Gore.
Ovaj plan, prema njegovim riječima, karakteriše posljednje dvije godine jedinstven obrazac ponašanja usmjeren ka destabilizaciji prilika u Crnoj Gori.
- &nbsp;Riječ je o strateškom pozicioniranju uoči izbora 2027. i zauzimanju status prema biračkom tijelu koje je nezadovoljno radom Vlade. To je grupacija koja od samoga starta igra opozicionu ulogu unutar same parlamentarne većine, sa određenim zahtjevima i inicijativama koje u kontinuitetu pokreću. Mislim da je na godinu i po do izbora samo došlo do pregrupisavanja snaga, zauzimanje taktičkih pozicija za predstojeće izbore, gdje je jedan subjekt koji je bio najviše opoziciono nastrojen, u toj samoj parlamentarnoj većini, formalizovao svoju poziciju - ocijenio je Đuričković.
<h2>Prekompozicija</h2>
To, kako dodaje, može da se vidi i po načinu na koji su oni izašli danas iz Vlade.
- Vjerovatno nije notifikovano da su rekli da ministri podnose ostavke i da su oni kadrovi po dubini profesionalci i ostaće na tim pozicijama da primaju plate i zauzimaju ta mjesta, iako je riječ o klasičnim partijskim imenovanjima. Slična situacija je i u Glavnom gradu, gdje su oni rekli da oni uskraćuju podršku Saši Mujoviću. Međutim ni jednu jedinu riječ nijesu rekli o kadrovima koji zauzimaju odgovorne pozicije u Glavnom gradu, nijesu se ni osvrnuli na to, pretpostavljam da to ulazi u ovu grupu ljudi koji će ostati na tim pozicijama. Ostaje da vidimo, možda i tu dođe do prekompozicije - rekao je Đuričković.
Navodne razmirice između predsjednika Skuštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića i lidera DNP-a Milana Kneževića su, kako je kazao, "uobičajene diobe jedne te iste ćelije, jer oni imaju iste ciljeve sa različitim putevima".
- To znači da su oni konstatovali da unutar njihovog biračkog tijela i nekog biračkog tijela koji potencijalno mogu da dobiju postoje dva različita puta i odlučili su da idu u dva različita pravca kako bi pokupili što veći broj glasova - istakao je Đuričković.
Vjeruje da bi izlazak DNP-a u normalnom političkom društvu imao i te kako uticaja, jer bi takva vlada imala novi obrazac politika koje sprovodi, što, ističe on, nije slučaj sa 44. Vladom Crne Gore.
Smatra da je fingiran sukob u kome bi NSD trebala da predstavlja umjerenu srpsku struju, DNP pak tvrdokornu, dok bi Pokret Evropa sad bio, tvrdokorni zastupnik crnogorskih interesa i na taj način da pasiviziraju opoziciju, što, poručuje on, teško može proći.
<h2>Crvena linija</h2>
Komentarišući poziv Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Srbije Nebojši Rodiću zbog neprimjerenog komentarisanja statusa srpskog jezika u Crnoj Gori rekao je da je to "davno pređena crvena linija".
- Da sam kojim slučajem ministar vanjskih poslova ili predsjednik Vlade, nijesam siguran da bi mi sedam dana ambasador Srbije bio poželjna osoba u Crnoj Gori, već bi bio i te kako protjeran - kazao je Đuričković.
Tu bi, kako dodaje, bilo jedno upozorenje, bez drugoga.
- Ovo što radi Srbija, način na koji oni komentarišu, način na koji se oni miješaju u unutrašnje prilike Crne Gore samo govori o onome što je vidljivo, bez onoga što znamo da postoji i u pozadini, čemu smo imali prilike da svjedočimo svih ovih godina - rekao je Đuričković.
Ističe da to zahtijeva mnogo oštrije reakcije.&nbsp;
- Nažalost, nijedan od zvaničnika iz Crne Gore nikad nije imao hrabrosti da koristi poziciju koju ika Crna Gora da konačno se riješi taj odnos Beograda prema Crnoj Gori. Ubijeđen sam da se to ne može riješiti nekim dijalogom, jer taj dijalog traje već 100 i kusur godina i on nikad nije uspio, nikad nije doveo do toga da mi imamo poštovanje Beograda prema Podgorici. To mora da se riješi drugačijim diplomatskim i ekonomskim alatima - ocijenio je Đuričković.
Navodi da Crna Gora kupuje više od 400 ili 500 miliona eura robe iz Srbije svake godine i da to može da se kupi i na drugim adresama.
- Ako je to cijena koju su spremni da plate a da žele da zadrže miješanje u unutrašnje stvari na brutalan način, to bi im bio prvog radnog dana moj odgovor - poručio je Đuričković.
<h2>Beznadežna situacija</h2>
Komentarišući &nbsp;bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja presude, &nbsp;Đuričković poziva građane da pogledaju jučerašnji intervju direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, jer će im biti jasno u kakvom je stanju država i kakvom su stanju državne institucije.&nbsp;
- Toliko je beznadežna situacija da ne postoji način na koji se to može opravdati. Možda najslikovitije govori odgovor njegov na pitanje zbog čega nije postavio dva policajca da nadgledaju toga čovjeka, da nadgledaju ulazna vrata ako ništa drugo, to da je Medenica mogao da se spusti kanapom sa terase. Stvarno nemam riječi, neka građani sami donose odluku - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DC3GEXzc1GZs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: pogubljenje