Policija je danas u periodu od 11 do 14 sati izdala 203 naloga za plaćanje novčane kazne zbog nekorišćenja pojasa tokom vožnje.
Pojačana kontrola izvršena je, kako su naglaisli, u gradskom jezgru Podgorice.
- Fokus aktivnosti saobraćajne policije će i u narednom periodu biti na sankcionisanju ove vrste prekršaja, pa apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, koriste sigurnosne pojaseve, i time doprinesu kako većoj sopstvenoj bezbjednosti, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju - naveli su u policiji.
Naglasili su da sigurnosni pojas, zajedno sa „vazdušnim jastucima“, predstavlja najznačajnije i najefikasnije sredstvo pasivne bezbjednosti čijim korišćenjem se i do 50 odsto mogu spriječiti smrtne posljedice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za tri sata napisane 203 kazne za nekorišćenje pojasa tokom vožnje

Uprava policije je na današnjoj konferenciji za novinare najavila da od 14. do 30. septembra, u saradnji sa Nacionalnim biroom osiguravača, organizuju i sprovode kampanju „Pojas za sve“.
Cilj kampanje je, kako kažu, podizanje nivoa svijesti građana o poštovanju zakonske obaveze korišćenja sigurnosnih pojaseva na svim mjestima u vozilima na kojima su pojasevi ugrađeni, kao i obavezno korišćenje bezbjednosnih sjedišta za prevoz djece.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije korištenjem sigurnosnog pojasa se do 50 posto mogu spriječiti smrtne posljedice. Sami taj podatak govori koliko je bitno da svi oni koji učestvuju u saobraćaju imaju zakonsku obavezu korištenja pojasa i koriste pojas. Ovo će u narednom periodu biti stalna aktivnost službenika policije i na ovoj vrsti prekršaja ćemo svakako nastojati da postignemo maksimalne rezultate - kazao je Ilija Janjušević iz Uprave policije.
Janjušević je podsjetio da je zakonom propisana novčana kazna od 50 do 90 eura za vozača ili putnika u vozilu koji za vrijeme učestvovanja u saobraćaju ne koristi sigurnosne pojaseve.
- Mi smo svakako u prethodnom periodu sankcionisali ovu vrstu prekršaja, tako imamo podatak da smo prošle godine za 12 mjeseci ukupno sankcionisali 26.025 vozača, a ove godine za devet mjeseci 19.043 vozača. Nažalost, svjedoci smo da je saobraćajna kultura na niskom nivou, a kada je u pitanju korištenje sigurnosnih pojaseva ona je zabrinjavajuća. Veoma mali broj vozača i putnika u vozilu koristi sigurnosne pojaseve. Taj procenat je nešto veći van naseljenih mjesta, a u gradskom području je to nešto što je alarmantno - naveo je predstavnik Uprave policije.
Janjušević je najavio da se nadaju da će veoma brzo imati predlog izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te da će tako biti bolje regulisano pitanje nekorištenja sigurnosnog pojasa.
- Predložićemo da se kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa povećaju. Biće i drugih izmjena – svi smo svjesni da su električni trotineti takođe jedan od problema i njih ćemo sigurno definisati ovim izmjenama. Razmišljamo i u pravcu uvođenja probnih vozačkih dozvola radi ograničenja prava upravljanja vozilom određene snage mlađim licima i početnicima. Radimo sveobuhvatnu analizu i biće dosta novina u novom zakonu. Svakako da sam zakon ne može riješiti probleme, ali uz angažovanje službenika saobraćajne policije, uz prijem novih ljudi, siguran sam da značajno možemo da unaprijedimo stanje - dodao je Janjušević.
Kako bi se stanje unaprijedilo potrebno je i prevazići problem nedostatka angažovanih službenika saobraćajne policije.
- Nezadovoljni smo koliko imamo službenika saobraćajne policije i koliko smo prisutni na putnim pravcima i gradu. Međutim, usvojene su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, te zaista vrlo brzo očekujemo da ćemo imati popunjenost službenika saobraćajne policije na jednom nivou koji će nam omogućiti da budemo što prisutniji na svim kritičnim dionicama. Već smo dobili upite od ministra i direktora Uprave policije da pošaljemo naše zahtjeve koji je to broj službenika koje bi bilo neophodno hitno primiti. Stvorile su se zakonske pretpostavke da se u značajnijoj mjeri poveća broj policijskih službenika - naveo je Janjušević.
O kompleksnosti trenutne situacije u saobraćaju na današnjoj pres konferenciji je govorio i izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore Boris Šaban.
- Povećan broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama, evidentan pad saobraćajne kulture, svjesno kršenje saobraćajnih propisa i povećan broj neregistrovanih i neosiguranih vozila – sve to jasno ukazuje da je potrebna sveobuhvatna društvena akcija kako bi se ovi negativni društveni trendovi smanjili i na kraju potpuno suzbili. Bezbjednost u saobraćaju mora da bude jedan od prioriteta cjelokupne društvene zajednice. Upravo sa tim ciljem i u okviru naših nadležnosti sa Upravom policije, između ostalih, sprovodimo kampanju Pojas za sve. U toku trajanja ove kampanje nastojaćemo da dođemo do građana i da im jasno pošaljemo poruku zašto je važno da koriste sigurnosne pojaseve i nadamo se jednom pozitivnom odgovoru, te da će shvatiti našu iskrenu namjeru da je naš krajnji cilj povećanje bezbjednosti u saobraćaju - podvukao je Šaban.

Janjušević: U prvih devet mjeseci ove godine za nekorištenje sigurnosnog pojasa sankcionisano 19.043 vozača

Gospodine Mandiću, predsjedniče Skupštine, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore. Crna Gora ima obraz ali nije mogla da ga pokaže jer vi kontrolišete medije i političke inicijative. Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - kazala je Mirjana Kuljak ispred &nbsp;Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC) u Podgorici gdje je započeo performans otpora u organizaciji Pokreta solidarnosti sa Palestinom zbog manifestacije ,,Dani izraelskog filma’’ koji će se prikazivati naredna tri dana. Oni su izričiti da se iza navodne promocije ,,ljubavi, braka i porodice’’, krije pokušaj kulturnog pranja genocida, brutalnog uništavanja palestinskog naroda koje traje pred očima cijelog svijeta. - Dok gledamo kako izraelske bombe ruše domove, bolnice i škole u Gazi, dok se ubijaju hiljade djece i izgladnjuje čitav narod, u našem glavnom gradu se prikazuju filmovi zemlje koja taj genocid i zločine sprovodi - ocijenili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom. Zato su pozvali sve građane i građanke da bojkotuju projekcije ovih filmova, te da se pridruže njihovim performansima, kako danas, tako i naredna dva dana u 19.30 sati. U objavi na društvenim mrežama su ranije poručili da je ovaj performans mirna akcija otpora, ali i snažna poruka da će Crna Gora bojkotovati Izrael u svim oblastima, sve dok ne zaustavi svoj genocid i zločine nad palestinskim narodom, uključujući masovno ubijanje i izgladnjivanje palestinske djece. - Pozivamo sve koji žele da učestvuju da ponesu pištaljke, poruke, transparente, kefije, zastave i ostale simbole otpora - naveli su u objavi. Ne postoji, podvlače u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, neutralnost dok traje genocid. - Svako ćutanje i nedjelovanje je saučesništvo - jasni su oni. Ove projekcije KIC Budo Tomović organizuje u partnerstvu sa Ambasadom Izraela u Beogradu. - Stop genocidu, stop ubijanju palestinske djece. Sa ovog mjesta ćemo uputiti jasnu poruku svima koji su odgovorni za ovakvu manifestaciju - poručio je Denis Mekić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpzZHzKvDXyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Svi koji budu ulazili u Dodest, moramo da propratimo onim kricima bolom i patnjom koju svaki dan gledamo. Molim vas da se izrazimo. Svi koji budu prilazili u Dodest zaslužuju urlik naš. Svaki naš urlik je urlik palestinakog djeteta kazao je Mekić.&nbsp; On je dodao da Crna Gora nije na strani zločinca, nego na strani palestinske djece. "Sloboda, mir, pravda Palestini" govore okupljeni u glas, kao i "Od rijeke do mora sloboda Palestini".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dok granate padaju "> </figure>  Sa razglasa se čuje plač palestinske djece, viču za onima koji ulaze. - Bojkot ovakvog skupa će pokazati na čijoj strani je Crna Gora. A mi ćemo zahtijevati od nadležnih da ne produbljuju saradnju za izraelskim zločinačkim režimom - rekao je Mekic.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  - Saosjećamo se sa svakim palestinskim djetetom koje je gladno. 17.000 beba je ugroženo zbog sprečavanja humanitarne pomoći - ukazao je Mekić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGT-mnhqj7ts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Obraćam se kao nekadašnja političarka i član parlamenta jer na ovakve patnje i stradanja u Palestini vlasti koje su bile - oni su ćutali, sarađivali i sada dolaizmo da političari ne predstavljaju vlast građana oni ne osjećaju bol i empatiju. Puštaju da ovo prođe neprimijećeno od strane državnog medija. Gdje je Javni servis, gdje su Vijesti? Da se zalaufuju mediji - litije bi bile male koliko bi građana izašlo - kazala je Mirjana Kuljak. Ona je dodala i da mediji drže ključ da se ne vidi koliko je građana uz Palestnice. - Sram vas bilo - poručila je Kuljak okrenuvši se ka KIC-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Kuljak je podsjetila na to čije ime nosi Kulturno-informativni centar "Budo Tomović". Znate li čije ime nosi Budo Tomovic? Znate li kakva su se djeca ovdje podizala? Vi ovdje stajete na stranu istorije koje treba da se stidite, fašističke i ubilačke. Ne znam kako ćete spavati večeras - kazala je Kuljak.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEgdDW4UzrwM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Okupljeni uzvikuju "Ubice"! - Trebalo je danas da im kažete ne. Ja neću da pustim Vas da vršite promociju propagande koja ubija Palestince, slobodan narod - koji je slobodan - poručila je Kuljak ambasadorki Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan. Ona se obratila političarima, dodajući da ne mogu uticati na ambasadorku Izraela.&nbsp; - Gospodine Mandiću, predsjedniče Skupštine, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore. Crna Gora ima obraz ali nije mogla da ga pokaže jer vi kontrolišete medije i političke inicijative. Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - kazala je Kuljak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razglas"> </figure>  Mekić je zamolio da okupljeni ostanu kod KIC-a do kraja filma. Kreće šetnja do zadnjeg ulaza jer su tamo neki ušli na projekciju.&nbsp;

(FOTO/VIDEO) Kuljak: Mandiću, Spajiću spasite obraz Crne Gore, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima; Mekić: Naši preci su uvijek bili na strani antifašizma

Danas stojimo ovde sa dubokim osjećajem tuge, ali i odgovornosti – da se sjećamo, da priznamo, da osudimo i da gradimo pravednije društvo. Obilježavamo 33 godine od nehumanog čina koji se smatra jednim od najmračnijih poglavlja naše savremene istorije - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
To je Đeka kazao ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novi, danas je obilježena 33. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje.
Kako kaže, izražava duboko saučešće i pijetet prema svim žrtvama, a posebno prema porodicama onih koji su izgubili svoje najmilije.
- Njihova patnja nas obavezuje – da istina ne bude zaboravljena, da se zločini ne relativizuju, da se pravda ne izbjegava - rekao je.
Kao ministar ljudskih i manjinskih prava, ponavlja posvećenost da rade na izgradnji društva u kojem se svaki građanin i građanka osjećaju bezbjedno, dostojanstveno i poštovano, bez obzira na porijeklo, vjeru, nacionalnost ili bilo koju drugu posebnost.
- Smatram da je suočavanje sa prošlošću je pokazatelj moralne zrelosti jednog društva i s tim u vezi, pozivam sve nas da učimo iz grešaka prošlosti i da gradimo kulturu sjećanja i poštovanja koja će biti temelj mira, pomirenja i suživota među narodima - saopštio je.
On je kazao da dio odgovornih je procesuiran, ali da ipak, mnogi niži počinioci nisu odgovarali, te da postoji stalna potreba za domaćim i međunarodnim naporima ka potpunoj istini i pravdi.
- U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore, 2023. godine Predsjednik Crne Gore uputili su izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama. Zvanična izvinjenja nisu stigla pravovremeno. I sama nisu dovoljna. Izostaju konkretne pravne posljedice - istakao je Đeka.
On je podsjetio da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala utvrđeno je da je su civili nezakonito uhapšeni i izručeni, navodi se u saopštenju MLJMP.
Ministar je ponovio da je Crna Gora je kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, žrtvama Deportacije priznala status civilnih žrtava i donijela Odluku o isplati jednokratne naknade porodici stradalog u ovom zločinu, Osmana Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. Ovaj čin predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
- Naša je dužnost i moralna obaveza da buduće generacije naučimo da se bore protiv nacionalizma i širenja vjerske netrpeljivosti i mržnje. Istorija nas uči, ukoliko želimo da učimo. Ne dozvolimo nikada više da se da se ovakvi zločini ponavljaju, da nevini ljudi stradaju, da ljudskost i humanost zažmure - zaključio je Đeka.

Đeka: Obilježavamo 33 godine od nehumanog čina koji se smatra jednim od najmračnijih poglavlja naše savremene istorije

Turistička sezona u Crnoj Gori neće donijeti mnogo razloga za optimizam, smatra dugogodišnji turistički radnik u penziji Branko Diki Kažanegra. U razgovoru za M portal upozorava da brojni problemi – od nedovoljne dostupnosti zemlje, preko infrastrukturnih zastoja, do nesnalaženja i amaterizma u upravljačkim strukturama – prijete da kompromituju i ovu turističku godinu.
- Dobićemo onakvu sezonu kakvu smo zaslužili. Obično to tako biva. Nijesmo se pripremili za tu sezonu uopšte. Isto kao što se nijesmo pripremili ni za par prethodnih. Jer vidite u kakvom je sve stanju - kazao je Kažanegra bez imalo optimizma.
Prema njegovim riječima, ključ uspješnog turizma leži u dostupnosti destinacije – a Crna Gora je, kako ističe, sve manje dostupna.
- Osnovna stvar, turizam je počeo onda kad je postala mogućnost da ljudi brzo pređu iz jednog mjesta u drugo. Mi smo svake godine, umjesto da smo dostupniji, sve nedostupniji. S jedne strane zbog toga što nemamo dovoljno adekvatnih avioprevoza, a onda napravili smo da je praktično Crna Gora nedostupna. Ne možemo ni mi da se krećemo normalno, jer su svuda radovi na putevima i blokade - navodi on.
Posebno ga zabrinjavaju pojedine odluke institucija koje smatra apsurdnim u postojećim okolnostima.
- I na sve ovo u situaciji kad vlada potpuni haos imate i to, što pomalo zvuči kao vic, ideju ministarstva da počne da naplaćuje tranzitnu taksu. Ovim ljudima koji se usude da krenu treba platiti da prođu - ističe Kažanegra.
<h2>Resetovanje je jedina opcija</h2>
Upozorava da je situacija toliko loša da više ne postoji nijedan djelotvoran kratkoročni odgovor, osim temeljne promjene pristupa.
- Ali izgleda da nema ko da povuče kočnicu. Pravo da vam kažem ja bih volio da je posrijedi samo neznanje, jer tu ipak ima lijeka. Ali ako je namjera, onda je zla namjera - kazao je Kažanegra.
Iako se povukao iz aktivnog rada, njegova porodica i dalje je duboko uključena u sektor turizma, zbog čega se, kaže, teško miri s trenutnim stanjem.
- Moje djeca to rade i to gledam. I žao mi je što je njima mnogo teže sad nego što je nekada bilo. Žalosno je kad jedna generacija ustanovi da je svojoj djeci ostavila lošiju situaciju nego što je prethodna generacija ostavila nama - kaže on.
Smatra da Crna Gora, kao zemlja koja u velikoj mjeri zavisi od turizma, mora imati snažno Ministarstvo turizma, ali i šire društveno uključivanje u razvoj tog sektora.
- U zemlji kao što je naša svi moraju da se brinu o turizmu, jer je to djelatnost koja traži uključivanje i brigu cijelog društva. Turizam je takav da svi moraju da vode brigu, i ministar saobraća, i ministar targovine, a ne samo ministar turizma - naglašava Kažanegra.
<h2>Turizam bez ljudi ne postoji</h2>
Upozorava i na demografske i radne izazove, posebno u kontekstu razvoja sjevera zemlje.
- Crnu Goru smo sveli samo na primorje, Podgoricu i to je to. Na sjeveru nema ko da radi, iako zbog klimatskih promjena turizam ide prema zelenom. Da bi razvijali turizam na sjeveru države morate da imate ljude. Ljudi, oni koji rade i pružaju uslugu, kao i ljudi koji dolaze čine turizam. Turizam su ljudi. A vi ako nemate domaćina, ko će vam doći? Za hotel, primjera radi od 200-300 soba, visoke kategorije, treba vam 500 ljudi, da to sve opsluže. Gdje ćete na sjeveru naći te ljude? - pita se sagovornik M portala.
<h2>Dozvolili smo diletantima da zavladaju</h2>
Kažanegra otvoreno kritikuje partijsko zapošljavanje i nedostatak profesionalizma u ključnim sektorima.
- Svi iz naše generacije, moje generacije, treba da se osjećaju odgovornim. Jer ipak smo mi na neki način dozvolili da dođe do ovoga. Dozvolili smo diletantima da zavladaju. Ovo je jedan totalni, ne znam kako bih ga nazvao, amaterizam, diletantizam. Da svako može sve, svako zna sve. Važno je samo u kojoj si partiji i da je ta partija dobila to mjesto. Onda nađemo nekoga ko će prihvatiti to da radi i koga neće biti sramota ako to ne valja - kaže rezignirano.
<h2>Vrijeme za ozbiljnu strategiju</h2>
Za izlaz iz krize vidi samo jednu mogućnost – temeljnu i dobro promišljenu strategiju, u čijem središtu mora biti turizam.
- Ne vidim bez nekog ozbiljnog resetovanja da mi možemo naprijed. Potreban nam je ozbiljan program gdje treba uključiti i domaću i inostranu pamet, a ministar turizma treba da bude najjači faktor u vladi. Kad ministar kaže nešto vlada treba „da stane mirno“ - poručuje Kažanegra.
Podsjeća i na prošlogodišnji pad prihoda u turizmu, koji, kako kaže, nije izazvao potrebnu reakciju.
- Mislim da je prošle godine bila prva sezona kada smo bili u minusu u odnosu na prethodnu. Trebala je cijela država tada da skoči na noge, a mi smo to pustili tako. I sada se hvalimo time da su neki hoteli puni - zaključio je Branko Diki Kažanegra u razgovoru za M portal.

Kažanegra: Turistička sezona će biti onakva kakvu smo zaslužili

Novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović kazala je danas na ročištu u Osnovnom sudu da joj je skandaloznim uratkom - BIRN-ovom mapom krajnjih desničara - koji je sačinila novinarka Vijesti Jelena Jovanović, a odobrila bivša urednica BalkanInsight Dušica Tomović, narušen društveni, porodični, duševni i profesionalni mir.
- Na svakom nivou sam oštećena nakon što su objavile taj uradak - kazala je Krsmanović.
Ona je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je u novembru 2022. godine, objavio skandolozni izveštaj Jovanović za Crnu Goru u dvije iteracije, a u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“, u kojima su Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski ekstremisti.
Novinarka Krsmanović se, pred sudijom Brankom Dujovićem, detaljno osvrnula na posljedice koji je ta skandalozna mapa imala na sve segmente njenog života.
- U novembru 2022. godine istraživačka agencija BIRN objavila je izvještaj o ekstremističkim i desničarskim organizacijama sa Balkana. Prezentacija je bila u Sarajevu. Prijatelj me je tokom te prezentacije pozvao i rekao da sam se našla u tom izvještaju desničarsko radikalnih ekstremista. Doživjela sam šok, bila sam zaprepašćena - ispričala je Krsmanović.
Ona je dodala da je nakon tog saznanja osjetila uznemirenost i da bi zaštitila svoje roditelje da ne bi čuli detalje razgovora izašla je u drugi dio kuće i pozvala prijatelja. Saopštio joj je da je Jelena Jovanović autorka i da je ona taj izvještaj predstavila, a da je Tomović urednica.
Nakon toga, odmah je pošla kod izabranog doktora koji joj je dao uput za psihijatra.
- Bila sam na terapiji, to je jedan strašan atak na integritet, ugled, čast, slobodu izražavanja. Mediji su zvečali o tom izvještaju, jer su se u njemu našle dvije novinarke i građanski aktivisti. Morala sam i roditeljima da objasnim sve u vezi spornih navoda tog izveštaja. Svi su bili šokirani, a moja najuža porodica živjela je u strahu da mi se nešto ne desi. Oni koji su bili bliski sa mnom govorili su mi da će proći i sa mnom su dijelili te teške trenutke - ispričala je Krsmanović.
Ona se osvrnula i na na neke komentare koji su bili na društvenim mrežama: „ti si ekstremista, BIRN je sve rekao, znaš li ti ko je BIRN...".
- To mi je smetalo i sprečavalo da funkcionišem. Jovanović i Tomović u to vrijeme su bile na Televiziji Vijesti i istrajavale u toj priči. Bile su aktivne u medijima - kazala je Krsmanović.
Ona je ukazala na činjenicu da ta mapa više ne postoji, odnonso da je u cjelosti povučena nakon revizije projekta koju su, prema njenim saznanjima, radili međunarodni eksperti, BIRN je objavio novu mapu u kojoj nije bilo ni njenog, niti imena ostalih osmoro aktivista iz Crne Gore.
- Zar to nije dovoljna činjenica koja govori o istinitosti te mape i tih navoda - ukazala je novinarka Krsmanović.
Ona je istakla da se u profesionalnom radu zalagala protiv diskriminacije, protiv radikalnih i desničarskih ideja.
- Onda osvanem u toj mapi. Upravo za ono protiv čega sam se borila - kazala je Krsmanović.
Brinula je, kako je dodala, o svojoj porodici, prijateljima sa kojima je sjela da popije kafu da ne budu imali neprijatnost jer je predstavljena kao čudovište.
- Od tog događaja ne objavljujem fotografije djece od sestre i brata da ih neko od stvarnih ekstremista ne bi prepoznao i da ne bi imali neprijatnost - ispričala je Krsmanović. Ne usuđuje se, kako kaže, sa njima da sjedne u lokal jer živimo u duboko klerikalizovanom društvu.
Poslije te mape prvi put je u lokal sjela sa svojim sestričinama i brataničnama u oktobru 2023. godine.
-Strah me bilo da njih neko ne napadne kada ih vidi sa mnom. Narušen mi je kompletan mir i život mi se naglavačke promijenio - ispričala je Krsmanović. Zaključila je da joj je stvorena mrlja na svim životnim nivoima.
Na današnjem ročištu nijesu bile prisutne tužene Jovanović i Tomović, iako ih je njihova advokatica obavijestila o terminu.
Ročište se nastavlja 15. septembra, a spisi predmeta biće dostavljeni vještaku neuropsihijatru Željku Goluboviću.
Općinski sud u Sarajevu donio je četiri prvostepene presude kojima je proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete.
Osim Krsmanović spor su dobili i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović Didi &nbsp;i Tanja Knežević-Perišić.
I pred Osnovnim sudom u Podgorici izrečena je prvostepena osuđujuća presuda. Novinarka Tanja Pavićević tužila je Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Krsmanović: Skandaloznim uratkom bacile su mrlju na sve segmente moga života

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>