Pokret Preokret upozorava, u svjetlu aktuelne bezbjednosne situacije u zemlji, da Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama.
Kako navode, u tom procesu nužno moramo razgraničiti interes države da ima očuvanu bezbjednost, održivu imigracionu politiku i da se ne probudi mržnja prema bilo kom pojedincu zbog njegove pripadnosti bilo koje vrste.
- Nužno je biti pribran kako se predrasude ne bi širile po zajednici i kako ne bismo prešli u etiketiranja - smatraju oni.
Ovo nije, smatraju oni, pitanje nacije ni vjere, već pitanje bezbjednosti, povjerenja i vladavine prava.
- Podsjećamo, u proteklom periodu svjedočimo naglom porastu broja stranih državljana koji dobijaju boravak, nekretnine ili državljanstvo, bez dovoljno javne kontrole i institucionalne provjere. Građani imaju pravo da znaju ko ulazi u sistem, pod kojim uslovima, i da budu sigurni da se među one koji žele pošteno da žive i rade ne provuku pojedinci sa kriminalnim ili koruptivnim vezama - stoji u saopštenju Preokreta.
Iz tog razloga je, tvrde oni, neophodno uvesti stroge provjere porijekla kapitala i ličnih podataka, garantovati javnost i digitalnu dostupnost svih odluka o boravku i državljanstvu, ustanoviti međunarodnu saradnju u razmjeni bezbjednosnih podataka te snažiti demokratsku kontrolu nad imigracionim politikama.
- Crna Gora jeste otvorena, ali mora biti uređena država — zemlja koja poštuje različitosti, ali ne toleriše nered. Samo kroz jake institucije možemo zaštititi i građane i one koji časno žele da postanu dio našeg društva - zaključuje se u saopštenju Preokreta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preokret: Crna Gora hitno mora uspostaviti uređen i transparentan sistem upravljanja imigracijama

Pokret Preokret podnio je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 73 odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada Podgorica koji omogućava da vlast direktno imenuje predsjednike savjeta mjesnih zajednica, čime se poništava pravo građana na neposredan izbor i vraća partijska kontrola nad mjesnim zajednicama.
Podsjećaju da se članom 73 odluke o mjesnim zajednicama propisuje da Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na prijedlog predsjednika Skupštine, određuje vršioce dužnosti predsjednika Savjeta u mjesnim zajednicama, čime se direktno obesmišljava direktan izbor za organe u mjesnim zajednicama što je trebalo biti jedna od osnovnih namjera ove odluke.
- Ovakvim konačnim tekstom odluke o mjesnim zajednicama i kasnijim postupanjem aktuelne vlasti u Podgorici otvoren je put da mjesne zajednice ponovo budu podređene partijama, a aktivnosti u tom pravcu omogućava član čiju smo ocjenu ustavnosti tražili, odnosno za koji smo predložili Ustavnom sudu da taj član 73 odluke bude stavljen van snage kako bi se konačno počeli sprovoditi neposredni izbori za mjesne zajednice i time spriječilo dalje prolongiranje tog procesa - navodi Preokret.
U obraloženju inicijative za ocjenu ustavnosti, između ostalog, navedeno je da Ustav Crne Gore garantuje pravo na lokalnu samoupravu i učešće građana u upravljanju javnim poslovima, a da se osporenim članom 73 odluke prenosi se izbor predstavnika mjesnih zajednica u nadležnost Skupštine Glavnog grada, čime se uskraćuje pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike u organima mjesne zajednice, što odluku čini nesaglasnom sa zakonom i Ustavom.
U inicijativi se navodi i da posebnu zabrinutost zbog ovakve odredbe člana 73 odluke predstavlja mogućnost uvođenja predstavnika političkih partija u način rada mjesnih zajednica, što je u suprotnosti sa njenom svrhom i načelima samostalnosti i autonomije mjesnih zajednica.

Preokret podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti kako bi se zaštitilo pravo građana da neposredno biraju organe u mjesnim zajednicama

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

1250x600

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Vrijeme je da građani i struka preuzmu odbranu prostora, poručio je član pokreta Preokret Nemanja Draganić.
- Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa – gdje zgrade niču bez plana, infrastruktura kaska, a prostor se troši kao da je neiscrpan- kazao je draganić.
Umjesto da, kako je naveo, urbanizam bude alat za održivi razvoj, on postaje alibi za legalizaciju stihije i interesa uskog kruga investitora.
- Svjedočimo paradoksu: gradnja generiše infrastrukturu, a infrastruktura povratno izaziva novu gradnju – bez vizije, bez reda, bez obzira na kvalitet života. Kvartovi se šire bez škola, parkova, ambulanti i osnovnih komunalnih sadržaja. Posljedica: rast cijena kvadrata bez realnog rasta vrijednosti, a profit odlazi van zemlje, dok građanima ostaje beton i gužva- ukazuje on.
Da stvar bude još poraznija, dodaje Draganić, ogroman dio novca koji se obrće u sektoru građevine – ne ostaje u Crnoj Gori.
- Sve više radne snage u &nbsp;građevinarstvu dolazi iz inostranstva, a veliki broj firmi angažovanih na velikim projektima su firme u stranom vlasništvu što znači da profit od masovne gradnje, umjesto da se reinvestira u lokalnu privredu, odlazi izvan granica države, dok građani ostaju da se bore sa gužvama, neuređenim kvartovima, lošim putevima i manjkom osnovnih sadržaja- istakao je.
Prema njegovim riječima, ovaj model razvoja nije slučajnost – to je sistemski problem.
- I upravo zato zahtijeva sistemski odgovor. Pozivamo sve urbaniste, arhitekte, ekološke aktiviste, zajednice, NVO i građane da se organizuju i uključe u odbranu javnog interesa- poručio je.
Kako je naglasio, prostor nije roba – to je zajedničko dobro koje određuje kvalitet života generacija koje dolaze.
- Vrijeme je da tražimo: reviziju postojećih urbanističkih planova uz učešće struke i građana, transparentnost u radu lokalnih i državnih institucija koje odlučuju o prostoru, uvođenje striktne obaveze da se stvarno, a ne samo na papiru, planira prije nego što se zida- jasan je on.
Ako prepustimo prostor samo tržištu, navodi Draganić, izgubićemo gradove, prirodu i društveni balans.
- Ako se uključimo – možemo ga još spasiti. Vrijeme je da se dignemo – za prostor, za red, za javni interes- zaključio je.

Draganić: Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Preokret Bijelo Polje pokreće inicijativu za uređenje “divljih” prelaza preko željezničke pruge koji su spontano nastali na više lokacija u našem gradu. Iako je kretanje prugom zvanično zabranjeno, brojni prelazi koriste se kao prečice koje odražavaju realne potrebe građana, kazao je predstavnik te partije Dino Ramović.&nbsp; - Ovi spontano uspostavljeni prelazi predstavljaju važne putanje za stanovnike i zato ih treba ozvaničiti i urediti. Uređenje tih prelaza podrazumijeva postavljanje ravnih pragova preko šina kako bi se olakšao prolazak osobama sa invaliditetom, roditeljima sa dječijim kolicima, biciklistima i svima koji svakodnevno koriste ove pravce - navodi Ramović.&nbsp; Uz to, kako navodi Ramović, biće obezbijeđena odgovarajuća horizontalna, vertikalna, svjetlosna i zvučna signalizacija, a postaviće se i zaštitne ograde koje će usmjeravati kretanje preko prelaza i sprječavati opasno prelaženje mimo obilježenog puta. - Potrebno je da bude planirano da se u blizini tih prelaza izgrade taksi i autobuska stajališta kako bi se dodatno unaprijedila pristupačnost i olakšala orijentacija građana kroz davanje zvaničnih imena ovim prelazima - navodi Ramović.&nbsp; Ovaj projekat uređenja prelaza dio je, kako kaže Ramović, šireg plana Preokreta za razvoj saobraćaja u Bijelom Polju.&nbsp; - Kojim želimo stvoriti održiv, pristupačan i moderan sistem javnog prevoza. Naš cilj je da zajedno doprinesemo većoj sigurnosti i kvalitetu života u Bijelom Polju. Pozivamo sve zainteresovane strane – građane, stručnjake, organizacije i institucije – da se uključe u dalje planiranje i realizaciju ovog projekta - navodi Ramović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Željeznička pruga "> </figure>

Ramović: Potrebno urediti "divlje" prelaze preko željezničke pruge

Pokret Preokret predao je amandmane na Budžet Glavnog grada kojima traži više novca za biciklističke staze i stručno usavršavanje, saopštili su iz ovog političkog subjetka.
- Preokret je tražio bude dodijeljeno dodatnih 100.000 eura za izgradnju biciklističkih koridora. Predloženi su mogući koridori: izgradnja biciklističkog koridora od Bloka V do City kvarta kroz univerzitetski kampus ili neki od koridora koji bi povezivao pojedina naselja sa centrom grada biciklističkom infrastrukurom (Masline, Stari Aerodrom, Zagorič, Donja i Gornja Gorica)- navodi se u saopštenju Preokreta.
Ističu da izgradnja biciklističkih koridora predstavlja jedan od nužnih koraka u građenu drugačije saobraćajne kulture.
- Naime, Podgorica ima problem izrazitih saobraćajnih gužvi i da bi se to dugoročno mijenalo nužno je stvarati pretpostavke da se stimulišu oblici prevoza koji ne podrazumijevaju samo motorna prevozna srestva. S tim u vezi izrada predemetnih novih biciklističkih koridora predstavlja u prvom koraku simboličku mjeru dogoročnog poboljašanja saobraćaja, ali i stvaranje pretpostavki za kvalitetniji i zdraviji život građana Podgorice. Iz tog razloga predlažem u ovom amandmanu navedenu izmjenu- kaže se u saopštenju.
Za stručno usavršavanja zaposlenih Preokret traži da se umjesto 61.800 eura opredijeli iznos od 123.600 eura.
- Hronično zapostavljanje razvoja ljudskih resursa je nerijetko uzrokovalo to da za posljedicu da se primjećuje manjak kompetencije i odsustvo nadograđavanja znanja u određeneom broju slučajeva, zbog čega nerijetko u aktivnostima za koje je odgovorna uprava Glavnog grada, posebno onih koji imaju administrativnu kompenentu i komponentu poznavanja procedura u konačnom, imamo odlaganje ili neostvarivanje određene planirane aktivnosti- smatraju u Preokretu.
Kao što se, naglašavaju, ulaže u materijalnu infrastrukturu, tako valja ulagati i u onu koju zapravo čine znanje, sposobnost i kompetencija zaposlenih kako bi usluga koje pružaju bila na višem nivou, a čime bi se onamo gdje je ono uočeno otklanjalo nepoznavanjanje materije ili manjak poznavanja procedure, uz podrazumijevanu nadogradnju već stečenih znanja i vještina, a čime mogu biti prevenirane odlaganja i onemogućavanje ne samo redovnih aktivnosti već i aktivnosti iz oblasti kapitalnih investicija koje su bazirane na ljudskom resursu (od usko proceduralnih stavki do tenderskih aktivnosti).
- Usvajanjem ovog amandmana otpočela bi praksa adekvatnijeg ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave na teritoriji Glavnog grada- zaključuju u Preokretu.

Pokret Preokret predao amandmane na Budžet Glavnog grada: Traže adekvatnije ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave

Problem, kako kaže zaštitinica životinja i članica Preokreta Tamara Tomić, napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja.&nbsp;
- Ne rješava se obukama, ne rješava se projektima, ne rješava se savjetnicima. Jednako tako, ne rješava se bez sastanka sa volonterima. Problem napuštenih životinja se rješava svakodnevnim izlaskom na teren, oštrim kaznama i osnivanjem gradske službe kojoj će to biti jedini posao- poručila je Tomić.
Još jedan od, kako kaže Tomić, niza teorijskih sastanaka o problemu napuštenih životinja je održan u kancelariji potpredjednice Glavnog grada Nađe Ljiljanić.
- Još jedan teferič što bi rekli Podgoričani, a značio je nekada i priču radi priče. Opet priča o skloništu na vrelima Ribničkim koji je u moru crnila jedina relativno svijetla tačka kada je briga o napuštenim i zlostavljanjim životinjama riječ. Problem se ne rješava u azilu, azil je krajnja tačka. On ima organizaciju, ima ljude ima odgovorno lice koje ako ne vrši dušnost podliježe sankcijama- naglašava Tomić.
Problem Podgorice i čitave Crne Gore nije, ističe Tomić, kako napraviti bolji i veći azil, već su stvarni problem ulica i neodgovorni vlasnik.
- Zašto ne prošetate potpredsjednice &nbsp;Ljiljanić ulicama svoga grada kako ga zovete, zašto ne odete na željezničku stanicu, Konik i Vrela ribnička pa zađete u ulice i poljane. Na sastanak koji obećavate da će biti sa volonterima mora biti svaki makar i usamljeni čovjek koji pomazi ili nahrani biće u nevolji, radna grupa moraju biti svi, da vam prenesu u kakvim mukama svakodnevno nalazimo životinje, da vam kažu da od svih tih edukacija i projekata za ovo vrijeme ozbiljnog napretka u rješavanju ovog problema nije bilo. Jedino ćemo naučiti ako ljudi shvate da će biti kažnjeni ako su neodgovorni vlasnici, čime ćete napuniti gradsku kasu koja se svake godine prazni u stotinama hiljada eura radi ujeda pasa lutalica koji svi imaju gazde naravno, ali to niko ne može dokazati ako nemaju čip- ističe Tomić.&nbsp;
Ali ni to, poručuje Tomić, ne treba da je posao Ljiljanić.
- Već da gradske službe organizujete da izađu na ulice i kaznom edukuju ljude da poštuju zakon koji je jasno propisao kazne onome ko ne vodi brigu o životinjama, navodi zaštitinica životninja. Problem napuštenih životinja je gorući problem i on se ne gasi planovima i edukacijama jednako kao ni kada gori brdo Gorica već kaznama u suprotnom se samo potpiruje. Nužno je uputiti i javni poziv za izlazak veterinarskih ambulanti u mjesne zajednice počevši od istih Vrela Ribničkih, jer da ste prošli tuda, ali ne zagledani u papire već u okolinu vidjeli bi na desetine životinja samo glavnom ulicom. I nemojte slušati priče da trebaju godine i godine, jer za 3 godine udruženom akcijom postaćemo grad za primjer kakav i treba da bude Glavni grad države koja treba da postane ravnopravna članica Evropske Unije- zaključuje Tomić.

Tomić: Problem napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja već svakodnevnim izlaskom na teren i oštrim kaznama

Demokratska partija socijalista (DPS) sjutra ujutru će, kao najjača partija nakon podgoričkih izbora, pozvati na razgovore za formiranje vlasti sve partije koje su proevropski i prograđanski orjentisane, a u Podgorici su osvojile mandate.
To je Portalu ETV potvrđeno iz DPS-a.
Poziv će biti upućen koaliciji „Za bolju Podgoricu“ - koju čine Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića i Građanski pokret URA; Evropskom savezu - tj. Socijaldemokratama (SD), Socijaldemokratskoj partiji (SDP) i Liberalnoj partiji, Stranci evropskog progresa (SEP) bivšeg premijera Duška Markovića i Pokretu Preokret.
Izborna komisija Glavnog grada proglasila je sinoć konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra, nakon što je Ustavni sud odbio žalbe na navodne nepravilnosti na izborima.
DPS je na izborima osvojio 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ šest, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

DPS će ujutru zvanično pozvati proevropski orjentisane partije na razgovor o formiranju vlasti u Podgorici

Glas za Preokret je glas protiv prakse političkih korporacija koji kao sve druge poslovne koproracije je klasičan politički biznis i kao svaki takav biznis on mora da obesmisli konkrenciju, kazao je nosilac liste Preokret – Ovako više ne može, Srđan Perić. Izborna lista Preokret – Ovako više ne može - Srđan Perić je sinoć održala, završnu konvenciju kod pogoričke Banje (novi most). Perić je na skupu objašnjavao poziciju Preokreta u smislu da je to koncept protestnog glasa gdje bi saučestvovanje u dilovima političkih korporacija značilo zapravo izdaju tog glasa koji prositiče iz uvjerenja da ovako više ne može i da se mora podvući crta.&nbsp; Perić je tom prilikom isticao važnost istrajnosti dok se ne zaustavi obezvrjeđivanje života i glasa građana koje je otpočelo partijskim zapošljavanjem, a okončava se političkom konstrukcijom u kojoj je nevažno koga ćete glasati jer biste uvijek dobijali istu vlast.&nbsp; On je istakao da ta borba prethodi ustanovljanu funckionalnosti sistema i da tada mogu krenuti i razvojni projekti, a da do tada imamo posla sa ljudima koji žele da neprestano vladaju i da se etabliraju kao trajna politčk klasa. Na skupu su govorili i kandidati i kandidatkinje za odobrnike Nebojša Marković, Snežana Babović, Aleksa Bigović, Nemanja Draganić, Vera Banović, Tamara Tomić, Nikola Zekić, Dragan Sošić, Mirza Krnić, te nosilac liste Srđan Perić. Prisutnima su se obratili i Darko Zarubica, član kordinacionog odbora iz Danilovgrada, Vuk Iković odbornik Preorketa u Skupštini Opštine Danilovgrad, te &nbsp;Radislav Vojvodić iz Bara i Dino Ramović iz Bijelog Polja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e" data-rendition-name="original" width="4898" height="3265" loading="lazy" alt="Sa završne konvencije Pokreta Preokret"> <figcaption>Sa završne konvencije Pokreta Preokret(Photo: Pokret Preokret)www.jaredic.com</figcaption> </figure>  Marković je govorio o borbi protiv partitokratije i podjeli na politčke biznismene i obespravljene građane. Snežana Babović je istakla potrebu za dostajstvenim životom koji politka mora da obezbijedi.&nbsp; Aleksa Bigović je govorio o borbi za preduzetne mlade ljude, dok je Tamara Tomić govorila o zaštiti životinja.&nbsp; Nikola Zekić je govorio o sveopštem anarhičnom stanju koje vlada po osnovu prava osoba sa invaliditetom u našem gradu i zemlji i potrebi da se više ne bude pasivan na ovom polju.&nbsp; Darko Zarubica je govorio o osnovnim postulatima Preokreta, dok je Vuk Iković govorio o buntu i promjenama, te daljem širenju Preokreta, ali i snazi &nbsp;odlučnosti u iskazu da ovako više ne može što je po njegovim riječima ključ preokreta za Podgoricu i Crnu Goru.&nbsp; Radislav Vojvodić je govorio o podržavanju profesionalnog i kredibilnog kadra, a Dragan Sošić o razočarenju u nastale promjene prije svega na poljima neznanja i nerada.&nbsp; Dino Ramović je govorio o značaju aktivizma u političkom djelovanju, dok je Mirza Krnić saopštavao stavove o riješenosti Preokreta da ide do kraja politčke borbe koja preokreće politički sistem. Preokret nastupa pod rednim brojem pet na predstojećim podgoričkim izborima.

Preokret: Dati vrijednost životu i glasu

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Crnogorski dugometražni dokumentarni film „Planina“ (To Hold a Mountain), u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića, selektovan je za predstojeće izdanje Filmskog festivala Sandens u okviru takmičarskog programa međunarodnog dokumentarnog filma. Film će premijerno biti prikazan 26. januara 2026. godine, što predstavlja istorijski uspjeh – riječ je o prvom crnogorskom filmu ikada selektovanom na Sandensu.
Projekat je inicijalno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje kinematografskih djela 2018. godine.
<h2>Priča o ženama koje brane planinu i tradiciju</h2>
Radnja filma smještena je u zabitim predjelima Crne Gore, gdje majka i kćerka uporno čuvaju svoju nomadsku stočarsku tradiciju i brane planinu od planiranog pretvaranja u vojni poligon NATO-a, suočavajući se istovremeno sa nasiljem nad ženama i nad prirodom.
Selektor Sandensa ovako opisuje film:
„U filmu Planina, korežiseri Biljana Tutorov i Petar Glomazić oblikuju nježan, vizuelno zadivljujući portret udaljene planinske zajednice žena koje pokreće naporan rad i snažna želja za otporom. Uprkos svakodnevnim teškoćama i trajnim posljedicama generacijske traume, one ostaju pune ljubavi i dostojanstva, njegujući ne samo jedna drugu, već i životinje od kojih zavisi njihov opstanak. Film snažno dočarava značaj ljubavi i istrajnosti u vremenu kada prošlost progoni, a budućnost djeluje neizvjesno.“
<h2>Međunarodni tim i snažna produkcija</h2>
Autorsku i produkcijsku ekipu filma čine:
Koscenaristi i koreditelji: Biljana Tutorov i Petar Glomazić
Direktorka fotografije: Eva Kraljević
Montažer: Žorž Kreg (George Cragg)
Originalna muzika: Draško Adžić
Dizajn zvuka: Julij Zornik
Kolor korekcija: Emil Svetlik
Producentkinja filma je Biljana Tutorov, a izvršne producentkinje Megan Gelštajn i Bianka Oana. Producenti su Petar Glomazić, Kentin Loran i Rok Biček, koproducentkinja Dijana Cetina Mlađenović, a pridruženi producent Veliša Popović.
U filmu glavne uloge nose protagonistkinje Mileva Gara Jovanović i Nada Stanišić.
<h2>Međunarodna koprodukcija i široka institucionalna podrška</h2>
„Planina“ je međunarodna koprodukcija Crne Gore, Srbije, Slovenije i Francuske. Nakon inicijalne podrške Filmskog centra Crne Gore, projekat su podržali i:
Filmski centar Srbije
CNC France – Cinéma du Monde
Slovenački filmski centar
Hrvatski audiovizuelni centar
PACA fond regiona Južna Francuska
RTV Slovenija
Tax Shelter Belgium program
InMaat fondacija
Doc Society Climate Story Fund
Uniqua See Future Fondation
Catapult Film Fund
Chicken &amp; Egg Films
Diane Weyermann Fellowship
IDA Enterprise Grant
Eurimaž
Film je sniman od 2018. godine, a prethodno je razvijan kroz brojne prestižne radionice i filmske markete.
<h2>Sandens – kuća američkog nezavisnog filma</h2>
Filmski festival Sandens, osnovan 1978. godine, najznačajniji je globalni festival američkog nezavisnog filma, sa fokusom na autorska ostvarenja nastala izvan sistema velikih filmskih studija. Ovogodišnje izdanje biće održano u Park Sitiju, Utah, od 22. januara do 1. februara 2026. godine.

Crnogorski dokumentarni film „Planina“ selektovan za Filmski festival Sandens

Ministarstvo javne uprave – Odjeljenje upravne inspekcije potvrdilo je za Standard da je otvoren predmet povodom inicijative za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Miloša Rajkovića za v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i da je slučaj, “saglasno proceduri”, dodijeljen nadležnom inspektoru, koji provjerava navode iz prijave.
To je najvažnija nova činjenica u slučaju koji već duže izaziva kontroverze u javnosti, a sada dobija i jasnu institucionalnu dimenziju. Pitanje imenovanja Rajkovića više nije samo političko ili kadrovsko, već i formalno-pravno, sa mogućim posljedicama po zakonitost odluka koje Uprava donosi dok je on na čelu institucije.
<h2>INSPEKCIJSKI TRAG OD 2023. GODINE</h2>
U istom odgovoru, Upravna inspekcija podsjeća na raniji slučaj iz aprila 2023. godine, kada je elektronskim putem podnijeta anonimna inicijativa da je u tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija za v.d. generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj imenovano lice koje ne ispunjava uslove.
Nakon sprovedenog nadzora, Upravna inspekcija je u zapisniku konstatovala nepravilnosti koje se odnose na radno iskustvo i stručni ispit. Prema navodima inspekcije, nijesu dostavljeni dokazi o najmanje dvije godine rukovodećeg iskustva na traženom nivou kvalifikacija, a od dana diplomiranja do sačinjavanja zapisnika nije protekao propisani period, uz napomenu da nije dostavljen ni dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
Drugim riječima, država je već jednom formalno utvrdila problem u vezi sa ispunjenošću uslova u jednom Rajkovićevom ranijem imenovanju. Upravo zbog toga, nova inicijativa koja se odnosi na sektor šumarstva ima dodatnu težinu. Ne polazi se od glasina, već od ranije institucionalno zabilježenog nalaza koji otvara legitimnu sumnju da isti obrazac može biti ponovljen.
<h2>KANKARAŠEVA INICIJATIVA</h2>
Inspekcija u dopisu Standardu navodi da je inicijativu za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Rajkovića na čelo Uprave za gazdovanje šumama i lovištima podnio Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predmet je, kako je saopšteno, dodijeljen u rad nadležnom inspektoru.
Ovaj detalj pokazuje da se spor unutar samog resora prelio u formalni nadzor. U pitanju nije samo javna polemika o učinku Uprave ili odnosu prema Zakonu o šumama, već direktno osporavanje zakonitosti kadrovskog rješenja na vrhu institucije.
<h2>JAVNI INTERES</h2>
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima upravlja resursom od ogromnog ekonomskog, ekološkog i bezbjednosnog značaja. Sve odluke o planovima sječe, kontroli terena, odnosu prema koncesijama i državnim šumama imaju neposredne posljedice po lokalne zajednice, budžet i zaštitu prirode.
Zato pitanje da li v.d. direktor ispunjava propisane uslove nije birokratska formalnost. Ako se utvrdi da uslovi nijesu ispunjeni, otvara se prostor za sumnje u zakonitost rukovođenja i za političku odgovornost onih koji su takvo imenovanje predložili i usvojili.
Dodatni problem je u načinu na koji se institut “vršioca dužnosti” često koristi kao dugotrajno rješenje, umjesto kao privremeni mehanizam do izbora direktora u punom mandatu. Takva praksa slabi povjerenje u sistem i ostavlja prostor za sumnju da se formalni uslovi zaobilaze radi partijske ili političke lojalnosti.
U ovom trenutku, ključna činjenica je da inspekcijski postupak traje i da nadležni inspektor provjerava navode iz inicijative. Ishod te provjere mora biti jasan, obrazložen i javno saopšten, jer je riječ o instituciji koja upravlja jednim od najosjetljivijih državnih resursa.

Otvorena istraga o imenovanju Rajkovića za v.d. direktora Uprave za šume

U prethodnom periodu imali smo različite prijedloge o pristupanju regiona – od tretiranja Zapadnog Balkana kao cjeline do ideja o ulasku nekoliko država zajedno. Ti modeli, međutim, nisu dali rezultate, jer nijesu bili zasnovani na pojedinačnom napretku svake države, poručuje ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u odgovoru Anteni M na pitanje da prokomentariše ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da cijeli Zapadni Balkan uđe zajedno u Evropsku uniju.
- Sa novom metodologijom proširenja Evropske unije i jasnim pristupom zasnovanim na zaslugama, konačno vidimo konkretne pomake. Svaka država napreduje onoliko brzo koliko ispunjava obaveze, i taj princip se pokazao kao najefikasniji. Crna Gora snažno podržava evropsku perspektivu cijelog regiona i vjeruje da sve države Zapadnog Balkana treba da budu članice Evropske unije – ako to žele i ako isporučuju rezultate - &nbsp;kazala je Gorčević.
Dodaje da je Crna Gora na svom evropskom putu odlučna, posvećena i potpuno fokusirana na ispunjavanje obaveza.
- Kao država koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja, spremni smo da podijelimo svoje znanje i iskustva sa svima u regionu, jer uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti i napretku cijelog Zapadnog Balkana. Crna Gora će nastaviti da bude ozbiljan i odgovoran partner Evropskoj uniji i državama regiona - &nbsp;zaključila je Gorčević.
Nakon Vučićeve izjave, podsjetimo, oglasio se premijer Milojko Spajić.
On je na Iksu predsjedniku Srbije poručio:&nbsp;
- Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja.
Predsjedniku crnogorske Vlade sinoć je Vučić odgovorio.&nbsp;
- Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi što sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to. Ja sam govorio to iz racionalnih razloga, ne iz iracionalnih ili političkih, ne zato što će neko prije nas da bude, nego zbog toga što mislim da je to najbolje rješenje. Ja nisam rekao da mi svi čekamo svi zajedno, nego da svi mi na vrijeme ili prije vremena budemo dio EU. Zašto je to nekome zasmetalo? - naveo je Vučić.
Povodom Vučićeve ideje oglasio se i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, poručujući da Crna Gora, kao lider u regionu, nema pravo zbog svog prosperiteta da bilo koga čeka na putu ka Uniji.

Gorčević o Vučićevoj ideji: Sve države ZB treba da budu članice Unije ako to žele i ako isporučuju rezultate

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: pokret-preokret