Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Vrijeme je da građani i struka preuzmu odbranu prostora, poručio je član pokreta Preokret Nemanja Draganić.
- Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa – gdje zgrade niču bez plana, infrastruktura kaska, a prostor se troši kao da je neiscrpan- kazao je draganić.
Umjesto da, kako je naveo, urbanizam bude alat za održivi razvoj, on postaje alibi za legalizaciju stihije i interesa uskog kruga investitora.
- Svjedočimo paradoksu: gradnja generiše infrastrukturu, a infrastruktura povratno izaziva novu gradnju – bez vizije, bez reda, bez obzira na kvalitet života. Kvartovi se šire bez škola, parkova, ambulanti i osnovnih komunalnih sadržaja. Posljedica: rast cijena kvadrata bez realnog rasta vrijednosti, a profit odlazi van zemlje, dok građanima ostaje beton i gužva- ukazuje on.
Da stvar bude još poraznija, dodaje Draganić, ogroman dio novca koji se obrće u sektoru građevine – ne ostaje u Crnoj Gori.
- Sve više radne snage u &nbsp;građevinarstvu dolazi iz inostranstva, a veliki broj firmi angažovanih na velikim projektima su firme u stranom vlasništvu što znači da profit od masovne gradnje, umjesto da se reinvestira u lokalnu privredu, odlazi izvan granica države, dok građani ostaju da se bore sa gužvama, neuređenim kvartovima, lošim putevima i manjkom osnovnih sadržaja- istakao je.
Prema njegovim riječima, ovaj model razvoja nije slučajnost – to je sistemski problem.
- I upravo zato zahtijeva sistemski odgovor. Pozivamo sve urbaniste, arhitekte, ekološke aktiviste, zajednice, NVO i građane da se organizuju i uključe u odbranu javnog interesa- poručio je.
Kako je naglasio, prostor nije roba – to je zajedničko dobro koje određuje kvalitet života generacija koje dolaze.
- Vrijeme je da tražimo: reviziju postojećih urbanističkih planova uz učešće struke i građana, transparentnost u radu lokalnih i državnih institucija koje odlučuju o prostoru, uvođenje striktne obaveze da se stvarno, a ne samo na papiru, planira prije nego što se zida- jasan je on.
Ako prepustimo prostor samo tržištu, navodi Draganić, izgubićemo gradove, prirodu i društveni balans.
- Ako se uključimo – možemo ga još spasiti. Vrijeme je da se dignemo – za prostor, za red, za javni interes- zaključio je.

Draganić: Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Preokret Bijelo Polje pokreće inicijativu za uređenje “divljih” prelaza preko željezničke pruge koji su spontano nastali na više lokacija u našem gradu. Iako je kretanje prugom zvanično zabranjeno, brojni prelazi koriste se kao prečice koje odražavaju realne potrebe građana, kazao je predstavnik te partije Dino Ramović.&nbsp; - Ovi spontano uspostavljeni prelazi predstavljaju važne putanje za stanovnike i zato ih treba ozvaničiti i urediti. Uređenje tih prelaza podrazumijeva postavljanje ravnih pragova preko šina kako bi se olakšao prolazak osobama sa invaliditetom, roditeljima sa dječijim kolicima, biciklistima i svima koji svakodnevno koriste ove pravce - navodi Ramović.&nbsp; Uz to, kako navodi Ramović, biće obezbijeđena odgovarajuća horizontalna, vertikalna, svjetlosna i zvučna signalizacija, a postaviće se i zaštitne ograde koje će usmjeravati kretanje preko prelaza i sprječavati opasno prelaženje mimo obilježenog puta. - Potrebno je da bude planirano da se u blizini tih prelaza izgrade taksi i autobuska stajališta kako bi se dodatno unaprijedila pristupačnost i olakšala orijentacija građana kroz davanje zvaničnih imena ovim prelazima - navodi Ramović.&nbsp; Ovaj projekat uređenja prelaza dio je, kako kaže Ramović, šireg plana Preokreta za razvoj saobraćaja u Bijelom Polju.&nbsp; - Kojim želimo stvoriti održiv, pristupačan i moderan sistem javnog prevoza. Naš cilj je da zajedno doprinesemo većoj sigurnosti i kvalitetu života u Bijelom Polju. Pozivamo sve zainteresovane strane – građane, stručnjake, organizacije i institucije – da se uključe u dalje planiranje i realizaciju ovog projekta - navodi Ramović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611120640_0c1e2c50f2c1ba186b7d1323e4b1e1f41f6d444c908903e8567877c01627e072" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Željeznička pruga "> </figure>

Ramović: Potrebno urediti "divlje" prelaze preko željezničke pruge

Pokret Preokret predao je amandmane na Budžet Glavnog grada kojima traži više novca za biciklističke staze i stručno usavršavanje, saopštili su iz ovog političkog subjetka.
- Preokret je tražio bude dodijeljeno dodatnih 100.000 eura za izgradnju biciklističkih koridora. Predloženi su mogući koridori: izgradnja biciklističkog koridora od Bloka V do City kvarta kroz univerzitetski kampus ili neki od koridora koji bi povezivao pojedina naselja sa centrom grada biciklističkom infrastrukurom (Masline, Stari Aerodrom, Zagorič, Donja i Gornja Gorica)- navodi se u saopštenju Preokreta.
Ističu da izgradnja biciklističkih koridora predstavlja jedan od nužnih koraka u građenu drugačije saobraćajne kulture.
- Naime, Podgorica ima problem izrazitih saobraćajnih gužvi i da bi se to dugoročno mijenalo nužno je stvarati pretpostavke da se stimulišu oblici prevoza koji ne podrazumijevaju samo motorna prevozna srestva. S tim u vezi izrada predemetnih novih biciklističkih koridora predstavlja u prvom koraku simboličku mjeru dogoročnog poboljašanja saobraćaja, ali i stvaranje pretpostavki za kvalitetniji i zdraviji život građana Podgorice. Iz tog razloga predlažem u ovom amandmanu navedenu izmjenu- kaže se u saopštenju.
Za stručno usavršavanja zaposlenih Preokret traži da se umjesto 61.800 eura opredijeli iznos od 123.600 eura.
- Hronično zapostavljanje razvoja ljudskih resursa je nerijetko uzrokovalo to da za posljedicu da se primjećuje manjak kompetencije i odsustvo nadograđavanja znanja u određeneom broju slučajeva, zbog čega nerijetko u aktivnostima za koje je odgovorna uprava Glavnog grada, posebno onih koji imaju administrativnu kompenentu i komponentu poznavanja procedura u konačnom, imamo odlaganje ili neostvarivanje određene planirane aktivnosti- smatraju u Preokretu.
Kao što se, naglašavaju, ulaže u materijalnu infrastrukturu, tako valja ulagati i u onu koju zapravo čine znanje, sposobnost i kompetencija zaposlenih kako bi usluga koje pružaju bila na višem nivou, a čime bi se onamo gdje je ono uočeno otklanjalo nepoznavanjanje materije ili manjak poznavanja procedure, uz podrazumijevanu nadogradnju već stečenih znanja i vještina, a čime mogu biti prevenirane odlaganja i onemogućavanje ne samo redovnih aktivnosti već i aktivnosti iz oblasti kapitalnih investicija koje su bazirane na ljudskom resursu (od usko proceduralnih stavki do tenderskih aktivnosti).
- Usvajanjem ovog amandmana otpočela bi praksa adekvatnijeg ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave na teritoriji Glavnog grada- zaključuju u Preokretu.

Pokret Preokret predao amandmane na Budžet Glavnog grada: Traže adekvatnije ulaganje u razvoj ljudskih resursa gradskih službi, javnih ustanova i ukupnog sistema lokalne samopurave

Problem, kako kaže zaštitinica životinja i članica Preokreta Tamara Tomić, napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja.&nbsp;
- Ne rješava se obukama, ne rješava se projektima, ne rješava se savjetnicima. Jednako tako, ne rješava se bez sastanka sa volonterima. Problem napuštenih životinja se rješava svakodnevnim izlaskom na teren, oštrim kaznama i osnivanjem gradske službe kojoj će to biti jedini posao- poručila je Tomić.
Još jedan od, kako kaže Tomić, niza teorijskih sastanaka o problemu napuštenih životinja je održan u kancelariji potpredjednice Glavnog grada Nađe Ljiljanić.
- Još jedan teferič što bi rekli Podgoričani, a značio je nekada i priču radi priče. Opet priča o skloništu na vrelima Ribničkim koji je u moru crnila jedina relativno svijetla tačka kada je briga o napuštenim i zlostavljanjim životinjama riječ. Problem se ne rješava u azilu, azil je krajnja tačka. On ima organizaciju, ima ljude ima odgovorno lice koje ako ne vrši dušnost podliježe sankcijama- naglašava Tomić.
Problem Podgorice i čitave Crne Gore nije, ističe Tomić, kako napraviti bolji i veći azil, već su stvarni problem ulica i neodgovorni vlasnik.
- Zašto ne prošetate potpredsjednice &nbsp;Ljiljanić ulicama svoga grada kako ga zovete, zašto ne odete na željezničku stanicu, Konik i Vrela ribnička pa zađete u ulice i poljane. Na sastanak koji obećavate da će biti sa volonterima mora biti svaki makar i usamljeni čovjek koji pomazi ili nahrani biće u nevolji, radna grupa moraju biti svi, da vam prenesu u kakvim mukama svakodnevno nalazimo životinje, da vam kažu da od svih tih edukacija i projekata za ovo vrijeme ozbiljnog napretka u rješavanju ovog problema nije bilo. Jedino ćemo naučiti ako ljudi shvate da će biti kažnjeni ako su neodgovorni vlasnici, čime ćete napuniti gradsku kasu koja se svake godine prazni u stotinama hiljada eura radi ujeda pasa lutalica koji svi imaju gazde naravno, ali to niko ne može dokazati ako nemaju čip- ističe Tomić.&nbsp;
Ali ni to, poručuje Tomić, ne treba da je posao Ljiljanić.
- Već da gradske službe organizujete da izađu na ulice i kaznom edukuju ljude da poštuju zakon koji je jasno propisao kazne onome ko ne vodi brigu o životinjama, navodi zaštitinica životninja. Problem napuštenih životinja je gorući problem i on se ne gasi planovima i edukacijama jednako kao ni kada gori brdo Gorica već kaznama u suprotnom se samo potpiruje. Nužno je uputiti i javni poziv za izlazak veterinarskih ambulanti u mjesne zajednice počevši od istih Vrela Ribničkih, jer da ste prošli tuda, ali ne zagledani u papire već u okolinu vidjeli bi na desetine životinja samo glavnom ulicom. I nemojte slušati priče da trebaju godine i godine, jer za 3 godine udruženom akcijom postaćemo grad za primjer kakav i treba da bude Glavni grad države koja treba da postane ravnopravna članica Evropske Unije- zaključuje Tomić.

Tomić: Problem napuštenih životinja se ne rješava iz fotelja već svakodnevnim izlaskom na teren i oštrim kaznama

Demokratska partija socijalista (DPS) sjutra ujutru će, kao najjača partija nakon podgoričkih izbora, pozvati na razgovore za formiranje vlasti sve partije koje su proevropski i prograđanski orjentisane, a u Podgorici su osvojile mandate.
To je Portalu ETV potvrđeno iz DPS-a.
Poziv će biti upućen koaliciji „Za bolju Podgoricu“ - koju čine Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića i Građanski pokret URA; Evropskom savezu - tj. Socijaldemokratama (SD), Socijaldemokratskoj partiji (SDP) i Liberalnoj partiji, Stranci evropskog progresa (SEP) bivšeg premijera Duška Markovića i Pokretu Preokret.
Izborna komisija Glavnog grada proglasila je sinoć konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra, nakon što je Ustavni sud odbio žalbe na navodne nepravilnosti na izborima.
DPS je na izborima osvojio 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ šest, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

DPS će ujutru zvanično pozvati proevropski orjentisane partije na razgovor o formiranju vlasti u Podgorici

Glas za Preokret je glas protiv prakse političkih korporacija koji kao sve druge poslovne koproracije je klasičan politički biznis i kao svaki takav biznis on mora da obesmisli konkrenciju, kazao je nosilac liste Preokret – Ovako više ne može, Srđan Perić. Izborna lista Preokret – Ovako više ne može - Srđan Perić je sinoć održala, završnu konvenciju kod pogoričke Banje (novi most). Perić je na skupu objašnjavao poziciju Preokreta u smislu da je to koncept protestnog glasa gdje bi saučestvovanje u dilovima političkih korporacija značilo zapravo izdaju tog glasa koji prositiče iz uvjerenja da ovako više ne može i da se mora podvući crta.&nbsp; Perić je tom prilikom isticao važnost istrajnosti dok se ne zaustavi obezvrjeđivanje života i glasa građana koje je otpočelo partijskim zapošljavanjem, a okončava se političkom konstrukcijom u kojoj je nevažno koga ćete glasati jer biste uvijek dobijali istu vlast.&nbsp; On je istakao da ta borba prethodi ustanovljanu funckionalnosti sistema i da tada mogu krenuti i razvojni projekti, a da do tada imamo posla sa ljudima koji žele da neprestano vladaju i da se etabliraju kao trajna politčk klasa. Na skupu su govorili i kandidati i kandidatkinje za odobrnike Nebojša Marković, Snežana Babović, Aleksa Bigović, Nemanja Draganić, Vera Banović, Tamara Tomić, Nikola Zekić, Dragan Sošić, Mirza Krnić, te nosilac liste Srđan Perić. Prisutnima su se obratili i Darko Zarubica, član kordinacionog odbora iz Danilovgrada, Vuk Iković odbornik Preorketa u Skupštini Opštine Danilovgrad, te &nbsp;Radislav Vojvodić iz Bara i Dino Ramović iz Bijelog Polja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927060956_862cfdc049a307480e5fa75a27bad408ee9565891fd6be10b9cd7ea00a3c582e" data-rendition-name="original" width="4898" height="3265" loading="lazy" alt="Sa završne konvencije Pokreta Preokret"> <figcaption>Sa završne konvencije Pokreta Preokret(Photo: Pokret Preokret)www.jaredic.com</figcaption> </figure>  Marković je govorio o borbi protiv partitokratije i podjeli na politčke biznismene i obespravljene građane. Snežana Babović je istakla potrebu za dostajstvenim životom koji politka mora da obezbijedi.&nbsp; Aleksa Bigović je govorio o borbi za preduzetne mlade ljude, dok je Tamara Tomić govorila o zaštiti životinja.&nbsp; Nikola Zekić je govorio o sveopštem anarhičnom stanju koje vlada po osnovu prava osoba sa invaliditetom u našem gradu i zemlji i potrebi da se više ne bude pasivan na ovom polju.&nbsp; Darko Zarubica je govorio o osnovnim postulatima Preokreta, dok je Vuk Iković govorio o buntu i promjenama, te daljem širenju Preokreta, ali i snazi &nbsp;odlučnosti u iskazu da ovako više ne može što je po njegovim riječima ključ preokreta za Podgoricu i Crnu Goru.&nbsp; Radislav Vojvodić je govorio o podržavanju profesionalnog i kredibilnog kadra, a Dragan Sošić o razočarenju u nastale promjene prije svega na poljima neznanja i nerada.&nbsp; Dino Ramović je govorio o značaju aktivizma u političkom djelovanju, dok je Mirza Krnić saopštavao stavove o riješenosti Preokreta da ide do kraja politčke borbe koja preokreće politički sistem. Preokret nastupa pod rednim brojem pet na predstojećim podgoričkim izborima.

Preokret: Dati vrijednost životu i glasu

Kju groznica je van kontrole, bolest se prenosi na stoku i ljude, a od nas se skriva istina. Solidarišimo se sa stočarima i dajmo podršku komšijama, prijateljima - proizvođačima hrane. Ohrabrimo ih da se izbore sa kju groznicom i nemarom institucija. Obzirom da ne možemo da računamo na njih, preostaje nam samo ulica, kazao je Vuk Iković, odbornik Preokreta u Skupštini Opštine Danilovgrad.
Iković kaže da građani traže ono što im pripada, ono što im je garantovano zakonom.
- Zato pod hitno treba odrediti lokaciju za zakopavanje leševa krava, hitno testiranje svih susjednih gazdinstava oko farmi gdje je potvrđena Q groznica, uputiti veterinare sa juga i sjevera u Nikšić i Danilovgradu u cilju zaštite od Q groznice, uraditi dodatna testiranje mliječnih i mesnih proizvoda koji idu u prodaju, propisno sanirati jame grobnice gdje su do sada zakopane krave, tim prije jer su pojedine u blizini gradskog izvorišta - istakao je Iković.
On je dodao da, ako lokacija za jamu grobnicu ne može da se nađe najkasnije danas, onda treba razmotriti opciju da se zaražene krave do usmrćivanja prebace u adekvatni azil za zbrinjavanje životinje ili sličan objekat koji će poslužiti za izolaciju zaraženih krava i sprečavanje širenja bolesti.
- Institut za javno zdravlje nas već pet dana ne obavještava o broju oboljelih od kju groznice, dok sa terena stižu informacije da postoje novi slučajevi ali u kojoj mjeri se bolest širi možemo samo da pretpostavimo. Broj zaraženih krava u Danilovgradu i Nikšiću je davno premašio 50. Ove krave prenose bolest na drugu stoku i ljude. Lokacija za zakopavanje leševa zaraženih krava je trebala biti određena prošle sedmice ali se funkcioneri više bave podgoričkim izborima umjesto poslom za koji ih plaćaju građani. Testiranje krava se vrši po zahtjevu stočara, a trebalo bi da se radi po urgenciji veterinarske uprave i inspekcije. Direktorat zaštite i spašavanja se ne miješa u svoj posao iako je u njihovoj nadležnosti zaštita od oboljenja i uginuća većeg broja životinja od neke bolesti - naveo je Iković.
On konstatuje da su danas najveći gubitnici stočari.
- Pored toga što im se ubrzano smanjuje broj zdravih krava, sve manje imaju mlijeka koje mogu prodati, a mjesečna rata za kredit, od kojeg su formirali gazdinstvo, im dolazi na naplatu - istakao je Iković.
On je dodao i da država nema krematorijum tj. spalionicu za leševe životinja, kao ni stočno groblje. Zato, kako kaže, stoačari nedjeljama čekaju opštinsko i državno rukovodstvo da se smiluju i nađu lokaciju za zakopavanje leševa zaraženih krava. 
- Država ćuti dok se bolest širi na stoku i ljude, presotaje nam samo ulica - naglasio je Iković.
Podsjeća da se preventivno vakcinisanje životinja smatra dugoročno najboljom opcijom, ali da naša država još nema ni vakcine.
- Saradnja između veterinara, ljekara, funkcionera lokalne i državne uprave i disciplina na polju zdravlja životinja i javnog zdravstva ključna je u rješavanju posljedica i izazova koje donosi kju groznica. Uz veliku moć ide velika odgovornost. Ako je rukovodstvo zaboravilo šta je odgovornost podsjetimo ih jer ako ih nastavimo čekati dobrovoljno ćemo propasti - zaključio je Iković.

Iković: Država ćuti dok se bolest širi na stoku i ljude, preostaje nam samo ulica

Ulica slobode kao glavna gradska ulica treba da bude trajna pješačka zona kako bi Podgorica dobila nazad ono što je u posljednjim godinama izgubila – a to je korzo - poručeno je iz pokreta Preokret, koji na podgoričkim lokalnim izborima nastupa pod sloganom „Ovako više ne može.“
Jedan od ključnih prioriteta njihove lokalne politike je, kako su istakli, vraćanje života u centar grada i zaštita javnog prostora od uzurpacije.&nbsp;
- Zalažemo se za vraćanje Ulice slobode u njenu pravu funkciju, a to je šetalište poznato pod nazivom korzo – mjesto gdje se naši sugrađani mogu slobodno kretati, šetati, družiti i uživati, bez buke, zagađenja i opasnosti od saobraćaja - naveli su u Preokretu.
Podvukli su da &nbsp;je Ulica slobode nekada vrvjela od ljudi, a da danas služi kao prolazna stanica u kojoj se niko ne zadržava.
- Ključni razlog za to je činjenica da je u ovoj ulici prioritet dat motornom saobraćaju. Tokom dana se umjesto žamora i ljudskih glasova čuje zvuk motora i sirena, uz učestalo nepropisno parkiranje duž saobraćajnice i po trotoarima. Nakon 17 časova, kada ulica postaje pješačka zona, automobili redovno neovlašćeno krše pravilo zabrane prolaska za motorna vozila, ugrožavajući bezbjednost pješaka, zbog čega se ljudi sve manje kreću trasom koja je nekada bila korzo - naveli su u saopštenju.
U oživljavanje glavnog podgoričkog šetališta krenuće, dodaju, podnošenjem incijative Skupštini Glavnog grada za trajno pretvaranje Ulice slobode u pješačku zonu, u cilju obnove korzoa kao jednog od nekadašnjih zaštitnih znakova Podgorice.
- Vraćanje ove ulice njenim pravim korisnicima – pješacima – donijelo bi ne samo poboljšanje kvaliteta života, već i ekonomski, kulturni i turistički prosperitet. Brojni su primjeri u okruženju i svijetu koji pokazuju da su pješačke ulice pune ljudi, zbog čega rastu prihodi poslovnih objekata u takvim zonama. Primjera je mnoštvo u regionu, od centra Ljubljane, pa sve do poznatih primjera trgovačkih ulica u Beču i Madridu - istakli su u Preokretu.
Smatraju da pretvaranje Ulice slobode ne bi remetilo svakodnevno funkcionisanje mještana.
- Stanari Ulice slobode imaju pristup parkingu iz ulica Karađorđeve, Balšića i Hercegovačke, kao i na parkiralištu iza Beka. S druge strane, realizacija ovakvog projekta ne zahtijeva velika finansijska sredstva, budući da je samo potrebno postavljanje odgovarajućih barijera u cilju zaštite pješačkog prostora. Kao i u ostalim pješačkim zonama, poslovnim objektima se može dozvoliti dostava robe u jutarnjim časovima - dodali su oni.
Vjeruju da Podgorica može postati uzor kako se savremeni gradovi prilagođavaju potrebama svojih građana.&nbsp;
- Vraćanjem podgoričkog korzoa kao centralne pješačke zone, grad će postati prijatnije i privlačnije mjesto za život i rad. Ovo je šansa da srce grada postane prostor u kojem se ljudi okupljaju, u kojem se nove radnje otvaraju i koji privlači turiste svojom autentičnom atmosferom - zaključili su u Preokretu.

Preokret: Ulica slobode treba da bude trajna pješačka zona

Novi takmičarski ciklus za rukometašice Crne Gore počeće preksjutra, kada će otvoriti nastup u kvalifikacijama za Euro 2026. 
 
Biće to lijepa uvertira za vrhunac godine koji slijedi krajem novembra – tada će početi Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Što se Eura tiče, on će sljedeće godine biti održan u čak pet država – Češkoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Turskoj.
Na završnici ćemo pratiti 24 reprezentacije, pri čemu je osam njih direktno osiguralo plasman. Riječ je o pet domaćina i tri najbolje selekcije sa prošlog šampionata – Danskoj, Norveškoj i Mađarskoj.
Za preostalih 16 mjesta nadmetaće se 24 reprezentacije u okviru šest kvalifikacionih grupa. Iz svake će na završnicu ići direktno po dva najbolja tima, ali i četiri trećeplasirane selekcije.
Kada je u pitanju Crna Gora, ona će igrati u grupi „4“ protiv Portugala, Farskih Ostrva i Islanda.&nbsp;
Pritom, kvalifikacije ćemo otvoriti preksjutra u Bemax areni (18:00), i to protiv ekipe koja je bila nedavno naš suparnik u baražu za SP – Portugala. Tri dana kasnije, gostovaćemo Farskim Ostrvima – selekciji koja za nas donekle predstavlja nepoznanicu, a koja nas čeka i u grupi na Svjetskom prvenstvu.
Činjenica je kako bi izabranice Suzane Lazović sa dvije uvodne pobjede već jednom nogom bile na završnici. Međutim, upravo se za Portugal i Farska Ostrva može reći da su reprezentacije u usponu, a pitanje je u kakvoj je formi Island – sa tom selekcijom nijesmo se sastajali 10 godina.
Tek treba imati u vidu da su na prethodnom Euru Faranke i Islanđanke bile trećeplasirane u grupama preliminarne faze, a Portugalke posljednjeplasirane. I - uz dužno poštovanje prema svim suparnicima - jasno je kako su 'lavice' izrazite favoritkinje – naročito ako se uporedi igrački kadar.&nbsp;
U nastavku pogledajte sastav svih kvalifikacionih grupa.
Grupa „4“: CRNA GORA, Island, Farska Ostrva, Portugal.
Grupa „1“: Francuska, Hrvatska, Kosovo, Finska.
Grupa „2“: Holandija, Švajcarska, Italija, BiH.
Grupa „3“: Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Belgija.
Grupa „5“: Švedska, Srbija, Ukrajina, Litvanija.
Grupa „6“: Španija, Austrija, Grčka, Izrael.

Kreću kvalifikacije za Euro: Crna Gora je veliki favorit, ali potreban oprez

U Njegoševom parku u Podgorici, u subotu će biti zvanično otvoren četvrti „Senior fest”, manifestacija posvećena starijim sugrađanima, uz bogat i raznovrstan program. Tokom festivala biće organizovane sportske aktivnosti i takmičenja, šahovski turnir u saradnji sa Šahovskim savezom Crne Gore, kao i takmičenje u modernom plesu seniora u saradnji sa plesnim klubom Sonrisa. U subotu popodne planiran je i koncert, dok će nedjeljni spektakl biti obilježen modnom revijom Seke Martinović. – Festival svake godine raste i postaje sadržajniji i atraktivniji. U partnerstvu sa Glavnim gradom i Turističkom organizacijom Podgorice, ove godine uspjeli smo da napravimo program koji će, vjerujem, oduševiti sve posjetioce – kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E idejna tvorca festivala Vesna Radojević. <h2>Sedmica seniora – druženje, film i rekreacija</h2> Ovogodišnjem festivalu prethodi „Senior week” – Sedmica seniora, koja traje od 13. do 18. oktobra. Tokom cijele sedmice biće organizovane različite aktivnosti za starije sugrađane. – Danas je već održana filmska projekcija u Biblioteci Radosav Ljumović, jer je lijepo gledati film i družiti se. Od sjutra, svakog jutra od 10.30 do 11.30 časova, u Njegoševom parku organizujemo rekreaciju za seniore sa trenerom – navela je Radojević. Podsjetila je i da će svakog dana od utorka do petka, od 12.30 do 14.30 časova, biti organizovani obilasci muzeja i galerija u pratnji kustosa – kao prilika za druženje i kulturno uživanje. <h2>Spektakularno zatvaranje uz reviju i koncert</h2> Zvanično otvaranje „Senior festa” biće održano 18. oktobra u Njegoševom parku, dok će se završnica manifestacije održati 19. oktobra na Trgu nezavisnosti. – Zatvaranje će biti pravi spektakl, uz oko 150 učesnika, modnu reviju Vidimo se u Radovču dizajnerke Seke Martinović, kao i nastupe KIC Pop Hora i grupe Legende – kazala je Radojević. <h2>„Od generacije za generacije”</h2> Modna dizajnerka, novinarka i organizatorka Seka Martinović istakla je da je slogan ovogodišnje manifestacije „Od generacije za generacije”, dok je sama revija nazvana „Vidimo se u Radovču”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191048_6823aa417a9e365a1f85c640aef00a2024ec97d86ae8dc8e4f50e4b358717ece.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251013191048_6823aa417a9e365a1f85c640aef00a2024ec97d86ae8dc8e4f50e4b358717ece" data-rendition-name="original" width="1051" height="579" loading="lazy" alt="Radojević i Martinović"> </figure>  – Kolekcija od 15 modela urađena je posebno za učesnice revije – 15 dama i 5 muškaraca. Kompletna kolekcija ima humanitarni karakter, jer će biti poklonjena. Revija će se održati na dijelu trga gdje se nekada nalazio kultni restoran Radovče. Željela sam da oživimo duh Titograda šezdesetih i sedamdesetih godina, pa će i scenografija biti u tom retro duhu – zaključila je Martinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoBCmbVt8viU%3Fsi%3DLMnxP4eND09qZnDI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radojević: Četvrti „Senior fest” 18. i 19. oktobra u Njegoševom parku

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, uz kraće sunčane periode.
Na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje magla i niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od jedan do 14, najviša dnevna od 10 do 24 stepena.

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru oblačno

Većina srednjoškolaca u Crnoj Gori ima dobar odnos sa roditeljima, ali gotovo trećina njih doživljava neki oblik porodičnog nasilja, dok je svaki četvrti učenik/ca makar jednom neopravdano izostao iz škole cijeli dan.
To je saopšteno na konferenciji „Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas, a na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja o navikama, stavovima, uvjerenjima i iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Predstavljajući kvantitavno istraživanje izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, pojasnila je da se radi o dijelu međunarodnog istraživanja ISRD (International Self-Report Delinquency Study), koje se sprovodi u više od pedeset država.
Kako je navela, istraživanje je obuhvatilo oko tri hiljade učenika/ca srednjih škola širom Crne Gore, a nakon obrade podataka validnih je 1.416 upitnika.
„Ispitanici/e su uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina, a anketiranje je sprovedeno tokom septembra i oktobra ove godine. Mi smo gotovo ispunili uzorak kada je riječ o broju započetih anketa, ali nakon čišćenja baze ostalo je oko 1.416 važećih upitnika. To su preliminarni podaci, pa je moguće da se konačni rezultati u nekom segmentu izmijene“, pojasnila je Vujović.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku, koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola, a učenici/e su upitnik popunjavali u školskim prostorijama, na računarima i mobilnim telefonima.
Cilj istraživanja, prema riječima Vujović, bio je da se doprinese empirijskom znanju o prestupništvu i viktimizaciji mladih, da se prate i upoređuju trendovi u različitim državama i identifikuju faktori povezani sa rizičnim ponašanjem.
„Rezultati pokazuju da većina srednjoškolaca/ki ima dobar odnos sa članovima/ama porodice i roditeljskom figurom. Većina njih, čak 84,7 odsto, izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje. Roditeljski nadzor nad kretanjem i društvom mladih je, prema istraživanju, uglavnom prisutan, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika/ca smatra da roditelji znaju što rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan“, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima, istraživanje je ukazalo i na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju.
„Najčešći problemi su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima (15,4 odsto), razvod (13,2 odsto), fizički sukobi u porodici (6,8 odsto) i prisustvo problema sa alkoholom ili drogom kod jednog od roditelja (oko pet odsto). U porodicama sa težom finansijskom situacijom fizičko kažnjavanje djece javlja se značajno češće, čak i do 60 odsto slučajeva“, navela je Vujović.
Kada je riječ o školi, kako je dodala, podaci pokazuju da 54,5 odsto učenika/ca izjavljuje da im se škola sviđa, ali ih samo 30,2 odsto kaže da voli da ide na nastavu, dok njih 26,4 odsto smatra da su im časovi zanimljivi.
„Mislim da je to jedan od pravaca na koji moramo da se fokusiramo, jer pored porodice škola je mjesto gdje djeca provode najviše vremena“, naglasila je Vujović.
Ukazala je da 25 odsto učenika/ca priznaje da je makar jednom cijeli dan neopravdano izostalo iz škole.
„Kada su u pitanju negativne pojave u školama, ispitanici/e najčešće navode upotrebu psihoaktivnih supstanci (17,8 odsto), dok su krađe i tuče prisutne u manjoj mjeri. U vezi sa viktimizacijom, podaci pokazuju da je 28,7 odsto učenika/ca doživjelo da ih roditelj udari ili odgurne, a 12,3 odsto iskusilo je teže oblike nasilja u porodici. Oko 15 odsto mladih navelo je da im je ukradena neka stvar, dok između jedan i tri odsto ispitanika/ca kaže da im je bez pristanka podijeljena intimna fotografija, pri čemu su češće pogođene djevojčice. Svaki deseti učenik/ca prijavljuje ismijavanje ili uvrede putem interneta“, kazala je Vujović.
Govoreći o njihovim prijateljima i vršnjačkom okruženju, Vujović je kazala da su sitni prestupi prisutni kod oko petine učenika/ca.
„Krupniji prekršaji, poput ulaska u zgradu radi krađe, prisutni su u 3,5 odsto slučajeva. Učešće u prodaji droge navodi 2,5 odsto ispitanika/ca, a krađu vozila 2,4 odsto. Kontakt sa policijom zbog nečega što su učinili imalo je 6,2 odsto srednjoškolaca/ki, a najčešće se, prema njihovim navodima, radilo o vožnji automobila bez dozvole“, rekla je Vujović.
Ukazala je da većina ispitanika/ca jasno prepoznaje kriminalne radnje kao pogrešne.
„Srednjoškolci/ke u velikom broju osuđuju vandalizam, krađu i hakovanje tuđih profila. Ipak, dio njih pokazuje sklonost impulsivnom i osvetničkom ponašanju oko 40 odsto kaže da bi se „obračunalo“ ako ih neko naljuti, dok 53,5 odsto smatra da nije vrijedno vremena vraćati zlo onome ko ga je nanio“, navela je Vujović.
Pojasnila je da se istraživanje bavilo i načinima na koje mladi provode slobodno vrijeme i koriste internet.
„Većina svakodnevno koristi društvene mreže – 61,1 odsto njih više puta u toku sata, a 72 odsto barem jednom na sat. Igranje igrica je često, dok su posjećivanje stranica za odrasle i online kockanje rjeđi oblici ponašanja, iako je 3,2 odsto ispitanika/ca priznalo da kocka na internetu nekoliko puta na sat“, kazala je Vujović.
Govoreći o preporukama, Vujović je ukazala na potrebu da se u obrazovni sistem uvedu programi koji razvijaju kritičko mišljenje, socijalne vještine i nenasilnu komunikaciju, kao i da se osnaže školski timovi za prevenciju vršnjačkog nasilja i poveća dostupnost psihološko-pedagoških službi.
„Treba jačati saradnju između policije i obrazovnih ustanova“, poručila je Vujović, podsjećajući da su ovi podaci tek početni, ali da već sada ukazuju na važne trendove koje društvo ne smije da ignoriše.
Predstavljajući desk istraživanja srovedenih u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, istakao je da su mladi u regionu suočeni sa nizom socijalnih, ekonomskih i institucionalnih izazova koji doprinose njihovom riziku od ulaska u sukob sa zakonom.
„Došli smo do toga da postoji više faktora koji utiču na mlade i koji ih, na neki način, podstiču ili primoravaju da budu uključeni u različite kriminalne aktivnosti. To su prije svega nasilje i zlostavljanje. Najčešće upravo iz nasilja proizilaze različite kriminalne radnje koje počine mladi“, kazao je Bojović.
Prema njegovim riječima, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju ključne razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice, što je, kako je rekao, vrlo prisutan problem u našem društvu.
„Tu su i nestabilno političko okruženje i mogućnost lakog kontakta sa članovima kriminalnih organizacija, što sve zajedno pokazuje nerazvijenost institucionalnog sistema koji bi trebalo da se suprotstavi ovakvim pojavama“, naveo je Bojović.
Kada je riječ o faktorima koji mlade odvraćaju od kriminala, Bojović je istakao da najveći značaj imaju sportske i kulturne aktivnosti, obrazovanje i mentorstvo, kao i podrška civilnog sektora.
„Prepoznali smo značajan napredak u ulozi civilnog sektora, ali i problem nedostatka dugoročnog finansiranja servisa koji pružaju podršku mladima u sukobu sa zakonom“, kazao je Bojović.
Ukazao je na značaj alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu i drugih oblika restorativne pravde, koje ne uključuju mlade u zatvorski sistem.
„Time se izbjegava dodatno negativno djelovanje i kontakti sa članovima kriminalnih organizacija, koji mogu imati dugoročno loš uticaj na mlade“, rekao je Bojović.
Govoreći o pravnom okviru, Bojović je naveo da Crna Gora ima sveobuhvatan okvir od Ustava, Porodičnog i Krivičnog zakona, do Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim stvarima, ocijenjujući da je on nedovoljan u praksi.
„Srbija je otišla korak dalje kroz Zakon o maloljetnim učiniocima krivičnih djela, a Albanija ima Zakon o pravima i zaštiti djeteta. Ipak, svi sistemi se suočavaju sa istim problemom - nedovoljnom koordinacijom institucija i ograničenim kapacitetima za sprovođenje propisa“, kazao je Bojović.
Ukazao je da je istraživanje pokazalo da je nedovoljna uvezanost institucija i da takav problem postoji i u Srbiji i Albaniji.
„Takođe, rezultati istraživanja pokazuju da postoji značajan jaz između urbanih i ruralnih sredina. U Crnoj Gori su servisi podrške dostupni u urbanim područjima, prije svega u Podgorici, dok u ruralnim krajevima gotovo da ne postoje. U Albaniji je pokrivenost djelimična, a u Srbiji šira, ali i dalje neujednačenog kvaliteta“, naveo je Bojović.
Pojasnio je da je analiza pokazala potrebu za kontinuiranom obukom stručnjaka/inja u državnim institucijama, jačanjem međusektorske saradnje, kao i institucionalizacijom servisa podrške, koji se sada uglavnom finansiraju kroz projekte.
„Servisi koji se projektno finansiraju nisu održivi. Potrebno je da se uspostavi institucionalna i finansijska održivost, kako bi podrška mladima bila stalna, a ne privremena“, poručio je Bojović.
Viši policijski inspektor u odjeljenju bezbjednosti Podgorica pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Stijović, smatra da ključni problemi, kad je ova tematika u pitanju, leže u nedostatku stručnog kadra i slaboj međuresornoj saradnji, posebno u manjim sredinama.
On je naglasio da je policija, kao organ koji se prvi susreće sa problemom maloljetničke delinkvencije, uvijek poklanjala posebnu pažnju radu sa mladima, iako je riječ o veoma osjetljivoj oblasti.
„U radu sa maloljetnicima/ama angažuju se isključivo policijski službenici/e koji su visoko obrazovani i posjeduju posebne vještine, s obzirom na specifičnosti psihosocijalnog razvoja mladih i zakonske okvire koji se na njih odnose“, kazao je Stijović.
Ukazao je i da stopa kriminaliteta među maloljetnicima/ama nije značajno porasla, ali da je medijski sve više propraćena, što, kako je pojasnio, u javnosti stvara utisak da je situacija alarmantnija nego ranije.
„Javnost danas pokazuje veće interesovanje za devijantna ponašanja mladih, pa se stiče utisak da je kriminalitet u porastu. Međutim, statistički podaci pokazuju da je situacija kad je u pitanju stopa kriminaliteta na gotovo jednakom nivou“, naveo je Stijović.
On je upozorio da su oblici maloljetničkog nasilja postali agresivniji, kao i da se ono najčešće ispoljava u grupama.
„Kada je riječ o vrstama krivičnih djela koja maloljetnici najčešće čine, na prvom mjestu su djela imovinskog kriminaliteta: krađe, razbojništva i sitne krađe. Na drugom mjestu je zloupotreba droga, a na trećem nasilničko ponašanje“, precizirao je Stijović.
Ocijenio je da porodica mora biti prva linija zaštite, a zatim škola, institucije i društvo.
„Škola nije samo obrazovna, već i vaspitna ustanova, jer dijete, poslije porodice, najviše vremena provodi upravo tamo“, naglasio je Stijović.
Ocijenio je da je neophodno ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, koji zbog preopterećenosti „ne mogu na adekvatan način da odgovore“ potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni onih koji su u riziku da to postanu.
Samostalna savjetnica u Direktoratu za krivično i građansko zakonodavstvo, Ministarstva pravde, Amina Musović, naglasila je da prevencija negativnih pojava u ponašanju mladih počinje mnogo prije nego što se pojavi prvi problem – u porodici, obrazovnom sistemu i zajednici, ali i kroz način na koji institucije reaguju na potrebe mladih i štite ih od rizika.
„Ministarstvo pravde je prepoznalo svoju ključnu ulogu u ovom procesu, kako kroz zakonodavni okvir, tako i kroz jačanje institucionalnih mehanizama zaštite i podrške mladima“, kazala je Musović.
Prema njenim riječima, Ministarstvo pravde kontinuirano radi na unaprjeđenju propisa koji se odnose na zaštitu djece i mladih.
Navela je da su Krivični zakonik Crne Gore, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i Porodični zakon više puta mijenjani i dopunjavani, kako bi bili usklađeni sa međunarodnim standardima i principima najboljeg interesa djeteta.
„U okviru posljednjih izmjena Krivičnog zakonika, koji se trenutno nalazi pred Evropskom komisijom, uvedena je nova mjera – obavezan psihosocijalni tretman za učinioce/teljke krivičnih djela sa elementima nasilja. Ova mjera ima preventivni karakter, jer se njenim sprovođenjem nastoji otkloniti uzrok nasilnog ponašanja i smanjiti rizik od njegovog ponavljanja“, pojasnila je Musović, dodajući da zakon na taj način kaznu posmatra ne samo kao odgovor na djelo, već i kao priliku za rehabilitaciju i reintegraciju pojedinca/ke u društvo.
Ona je posebno istakla i pitanje govora mržnje, navodeći da je Ministarstvo pravde iniciralo uvođenje novog krivičnog djela – teškog govora mržnje, koji podrazumijeva javno ispoljavanje mržnje sa ciljem izazivanja nasilja i diskriminacije.
„Sloboda izražavanja nikada ne smije biti izgovor za nasilje, netrpeljivost i diskriminaciju“, poručila je Musović.
Musović je naglasila da su ovi zakonski koraci dio šire vizije stvaranja pravnog sistema koji ne reaguje tek kada do problema dođe, već ih predviđa i sprečava u najranijim fazama.
Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, Darko Stojanović, ukazao je da se današnje društvo suočava sa brojnim izazovima – od socioekonomskih pritisaka i digitalnih rizika, do porasta nasilja u zajednici i na internetu.
 „Mladi nisu samo pasivni posmatrači tih promjena, već često i oni koji su direktno pogođeni, a ponekad, nažalost, i uvučeni u krug devijantnog ponašanja. Zato je odgovornost svih nas: institucija, porodice, škole i lokalnih zajednica da mladima obezbijedimo prostor sigurnosti, povjerenja i podrške“, poručio je Stojanović.
Prema njegovim riječima, otpornost mladih ne podrazumijeva samo sposobnost da se odoli negativnim uticajima, već i razvoj kritičkog mišljenja, samopoštovanja i osjećaja odgovornosti prema sebi i drugima.
„Ministarstvo sporta i mladih ovu temu vidi kao jedan od prioriteta u svom radu. Naš cilj je da, u saradnji sa obrazovnim institucijama, naučnoistraživačkom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pokrenemo istraživanja koja će pomoći da bolje razumijemo potrebe mladih i kreiramo ciljane programe prevencije“, naveo je Stojanović.
Posebno je istakao moć sporta, omladinskih servisa, volonterizma i aktivnog građanstva u razvoju pozitivnih vrijednosti kod mladih.
„Kroz takve programe mladi uče vrijednosti timskog duha, poštovanja pravila i konstruktivnog rješavanja sukoba, što su vještine koje direktno jačaju otpornost prema kriminalnim aktivnostima“, rekao je Stojanović.
Programska direktorica u Juventasu, Marija Ružić Stajović, kazala je da je cilj regionalnog projekta koji se sprovodi u okviru granta SMART Balkans, a koji Juventas realizuje u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava iz Srbije i organizacijom Arsis iz Albanije doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i izgradnja nove društveno-ekonomske paradigme kroz jačanje otpornosti mladih i pružanje sistemskih rješenja i podrške.
„U početnoj fazi sprovedena su tri desk istraživanja u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, kako bi se bolje razumjeli nivoi uključenosti mladih u kriminalne aktivnosti i faktori rizika. Na kraju projekta realizovano je i kvantitativno istraživanje među oko 9.000 srednjoškolaca i srednjoškolki iz tri države, čiji će rezultati pomoći u daljem kreiranju politika i programa prevencije“, navela je Ružić Stajović.
Ukazala je da je jedan od ključnih rezultata projekta izrada Programskog plana za prevenciju kriminalizacije mladih, inspirisanog uspješnim njemačkim modelom, koji, kako je pojasnila, ima za cilj pružanje sveobuhvatne podrške i rehabilitacije mladima koji su u sukobu sa zakonom ili su u riziku da to postanu, sa fokusom na njihovu reintegraciju u društvo i smanjenje vjerovatnoće ponovnog prestupa.
„U cilju jačanja kapaciteta stručnjaka koji rade sa mladima, organizovana su tri nacionalna treninga za više od 60 policijskih službenika/ca iz Crne Gore, Srbije i Albanije, kao i regionalni treninzi za preko 20 novinara/ki i više od 30 omladinskih radnika/ca iz civilnog sektora“, rekla je Ružić Stajović. 
Sredinom godine, kako je dodala, organizovano je i takmičenje za mlade u kreiranju alata i metoda za prevazilaženje jaza između policije i mladih, uz pokretanje regionalne Instagram stranice “Resilient Youth” i sprovođenje prateće kampanje.
„U Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji postoje brojni izazovi u radu sa mladima u nevolji, koji neminovno utiču na preveniranje uključivanja mladih u kriminalne aktivnosti, ali i pružanje sistemske podrške mladima koji su u sukobu sa zakonom. Smatramo da smo ovim 18-mjesečnim projektom samo dotakli jednu veoma važnu temu kojom se svi trebamo zajednički podrobnije baviti i sačuvati svaku mladu osobu u najvećoj mogućoj mjeri“, zaključila je Ružić Stajović.
Održana konferencija je dio regionalnog projekta SMART Balkans - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM) iz Sjeverne Makedonije i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Albanije, dok ga finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Potrebno obezbijediti prostor sigurnosti, povjerenja i podrške za sve mlade kako bi ojačali njihovu otpornost prema kriminalnim aktivnostima

Advokat vlasnika kompanije „Master inžinjering“ Vladana Ivanovića, Zoran Piperović, kazao je za Portal ETV da je šokiran novim navodima iz naredbe za sprovođenje istrage protiv njegovog branjenika, koji, kako tvrdi, nijesu potkrijepljeni dokazima.
- Moj branjenik je iznio odbranu na okolnosti koje su važne za odluku o tome da li će mu biti određen pritvor ili ne, ali ima nešto što je važnije od toga, i ja sam šokiran: sada imamo novu tvrdnju u naredbi za sprovođenje istrage, a to je da je Vlado Ivanović prikrivao svoju imovinu koju je pribavio krivičnim djelom. Dakle, sve što ima i sve ono čime se bavio tokom godina, navodno je stekao baveći se kriminalom. Naravno, ne kaže se kojim kriminalom, koju imovinu, kako znaju da se bavio kriminalom – ništa, samo gola tvrdnja - rekao je Piperović.
On je dodao da je posebno sporna tvrdnja da je njegov klijent primao novac u gotovini.
- Rekao sam sudiji – ako nađete djelić, jednu riječ, jedno slovo da u spisima postoji da je uzeo keš od bračnog para koji kupuju imovinu, od nekog trećeg lica, bilo što – odredite mu pritvor i neka tamo bude do kraja života - istakao je advokat.
Piperović je izrazio uvjerenje da će sudija Višeg suda, Goran Šćepanović, ipak odrediti pritvor njegovom branjeniku.
- Mislim da će mu sudija Šćepanović ipak odrediti pritvor, te da što god pisali – to će biti dovoljno za takvu odluku, uprkos nedostatku dokaza. Iako ne postoji ništa, to tvrdim i mogu da vam pokažem da pogledate javno što piše i postoji li za to što se navodi bilo kakva pozadina, u smislu da postoji činjenica, fakat, kojim bi se potkrijepili ti navodi koji bi uticali na naredbu za sprovođenje istrage. Dakle, ja sam šokiran - rekao je Piperović.
Advokat je potom dodao da ovakav pristup „otvara mogućnost da bilo ko bude uhapšen“.
- Ako mora da bude uhapšen, i ako moraju da budu neki ljudi uhapšeni, dajte da damo spisak ko su ti ljudi i da moraju biti uhapšeni bez obzira na činjenice. Ovako možete i mene da uhapsite – samo se nešto navede, a ne mora da se zna zašto se navodi. Ko god smeta, ajde... Ovo nije dobro, ovo nije dobar put! Ja radim dugo ovaj posao – iznositi ovakve tvrdnje, a ne potkrijepiti ih bilo čim, i tražiti pritvor – to ne može. Ne postoji država u koju to može - &nbsp;poručio je Piperović.
On je upozorio da je „posebno opasno što sve prolazi“, izražavajući bojazan da bi i ovaj slučaj mogao proći na isti način.
- Ako ovo prođe, javno ću objaviti njihove tvrdnje pa neka i laička javnost sudi kako se ovdje dobijaju pritvori i kako ovdje može bilo koji advokat bilo što da pomogne. Zašto se sve ovo radi, kome se obećava – saznaćemo jednog dana - &nbsp;kazao je Piperović.
Dodao je i da mu je u sudnici uručen odgovor na žalbu, „na način koji nije primjeren“, te ponovo izrazio sumnju u način donošenja odluka.
Odluka o pritvoru za Vladana Ivanovića, vlasnika kompanije „Master inžinjering“, očekuje se u narednih sat ili dva.

Piperović: Šokiran sam novim tvrdnjama – ovako mogu da uhapse bilo koga

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Nakon što je sudija Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odredio pritvor do 30 dana vlasniku kompanije „Master inžinjering“ Vladanu Ivanoviću, njegov advokat Zoran Piperović kazao je za Portal ETV da smatra odluku neosnovanom i upozorio da je riječ o „opasnom presedanu po društvo“.
- Dakle, određen mu je pritvor zbog uticaja na svjedoke. Svjedoci su radnici jedne firme koja je opremala stanove koje je naručila Tamara Zvicer. Ivanović je kazao da je on nju uputio baš na tu firmu i da je preko svog računa platio sve te radove. SPO je prošle godine pregledao sve te račune i sve je bilo u redu, a sada se određuje pritvorski osnov da ne bi uticao na svjedoke, za koje sam kaže: ‘Ja sam tu firmu preporučio i ja sam platio’“ - &nbsp;rekao je Piperović.
On je ironično dodao:
- Ne razumijem kako sada može da utiče na njih, valjda da kaže: ‘Ja sam rekao da sam vas preporučio i da sam vam platio, a vi treba sada da kažete da vas nijesam preporučio i da vam nijesam platio’.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpiperovic-sokiran-sam-novim-tvrdnjama-ovako-mogu-da-uhapse-bilo-koga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Piperović je ocijenio da je odluka „opasna po društvo“ i najavio žalbu.
- Tužioci su pitali Ivanovića zašto je platio opremanje i on je objasnio da se dešavalo da stranka odustane od kupovine stana. Onda ima stan u vlasništvu koji je opremio čovjek koji ga ne koristi, pa mora da skida sve to. On je ugradio čak i sve klime i te stanove sada rentira kao vlasnik firme ‘Master inžinjering’. Ali sud to cijeni kao da je on uzeo keš - kazao je advokat.
Prema njegovim riječima, ovakva praksa može dovesti do zloupotreba.
- Da vam objasnim banalno: tužilac tvrdi da je Pero ubio Đura. Kako ga je ubio, to ne zna, ali kaže – ti dokaži da ga nijesi ubio. I to je to. Tako je i u ovom slučaju. Sudija Šćepanović je prihvatio da je on uzeo keš i rekao sam vam da će prihvatiti, a znam i zašto. I znam zašto je on stalno dežurni sudija, to niko neće da kaže sem mene. Možda budem sljedeći kandidat, ali neko mora da kaže. Evo, ja sam taj. Neko mora da kaže jer ovo je mnogo opasno po samo društvo - upozorio je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-odreden-pritvor-do-30-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Advokat je ponovio da podržava borbu protiv kriminala, ali da ovaj slučaj, prema njegovim riječima, „nema veze sa tim“.
- Borba protiv kriminala – da, ali ovo nije borba protiv kriminala. Ovo je dio šire agende koju naslućujem i znam gdje vodi. Čim su bili u stanju da spoje Radoja Zvicera i Vlada Ivanovića, meni je sve jasno što će da se desi u narednom periodu. Ali u redu, ovako svako može biti uhapšen - poručio je Piperović.
On je istakao da je tražio bilo kakav dokaz da je Ivanović uzeo novac, ali da, kako kaže, „nijedan nije dobio“.
- Od svjedoka koji treba da budu saslušani Ivanović ne poznaje nikog osim vlasnika firme. To su radnici te firme, ne znam zbog čega, ali tvrdim da ne postoji država u kojoj može da prođe ovo sa ovakvim optužbama - &nbsp;kazao je Piperović.
Pročitao je i dio naredbe na osnovu koje je donijeta odluka o pritvoru:
- Pri čemu je potvrđena cijena plaćena predajom gotovog novca. Vlado kaže: ‘Nikad u životu, za 30 godina, keš primio nijesam. Sve ide preko računa. Sto puta je kontrolisana njegova firma, za ovaj događaj su prošle godine vršili kontrolu i rekli da je sve u redu. Pušteno je da se stanovi ponovo rentiraju - prenio je Piperović.
On je ukazao i na još jednu stavku u naredbi.
- Navodi se da je lažno prikazao činjenicu o vlasništvu imovine za koju zna da je pribavljena kriminalnom djelatnošću. Znači, Vlado se bavio kriminalom i stekao imovinu za 30 godina. Pitao sam ih – kojim kriminalom? Da li je prodavao drogu, ubijao, krao, koja imovina? Što bi to radio? Firma mu je pod kontrolom, najčistija u Crnoj Gori, uredno plaća PDV, sve. Tražio sam sudiji najmanji dokaz, indiciju, poludokaz, bilo što... I sudiji je to OK. E pa vidite koliko je to OK - zaključio je Piperović.

Piperović nakon odluke o pritvoru: Ovo je opasno po društvo

Na nedavnome skupu predstavnika crnogorske agresije na Dubrovnik, u Morinju, visokopozicionirani član SPC u Crnoj Gori razotkrio je da ta parapolitička organizacija upravlja najvišim državnim organima u Crnoj Gori. Rizikujući sopstvenu inkriminaciju, jer citiranje članova te organizacije - kako smo svjedočili u prethodnome periodu - inkriminišuće je u tolkovanju našega tužilaštva, citiraćemo popa Backovića: "Poručujem svima onima kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. I da nijesu oni tamo zbog EU, nego zbog vas i nas. Nas moraju da slušaju, jer smo im mi posao dali. Njih prozivam". Bezbroj puta dosad u javnosti je isticana više no očigledna činjenica da državom Crnom Gorom upravljaju marionete crkve i države Srbije. Međutim, ovo je prvo javno priznanje jednoga visoko pozicioniranoga člana te crkovne organizacije da je ona poslodavac ljudima koji pokrivaju položaje u najvišim crnogorskim državnim organima: Vladi, Skupštini i Predśedništvu. Budući da jutros nije osvanula vijest da je SDT u saradnji sa SPO ranom zorom s lisicama na rukama privela popa Backovića i članove njegove grupe koji, kako on reče, śede u Vladi, Skupštini i Predśedništvu, pitamo GST i SDT kad će sprovesti tu akciju? Stiču li se nakon priznanja popa Backovića elementi sumnje da je SPC zapravo OKG u Crnoj Gori?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> </figure>  &nbsp;

Tag: pokret-preokret