Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da neće ponovo staviti u skupštinsku proceduru rezoluciju o osudi izraelskih zločina u Palestina, te pozvao poslanike Bošnjačke stranke da preuzmu inicijativu - kazali su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Zirojević je, kako se navodi u saopštenju, na tribini "Vrijeme bez svjetlosti" u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, podjsetio da su poslanici Bošnjačke stranke kada je on inicirao ovu rezoluciju nudili podršku.
Istakao je i da će on dati potpis i podršku kao poslanik.
- Peticija kojom se traži osuda izraelskih zločina nad palestinskim narodom sakupila je više od 7.000 potpisa u roku od 24 sata, što je najbrže potpisana peticija u istoriji Crne Gore. Ta inicijativa je pravno valjana i demokratski legitimna. Odbijanje da se njena suština uopšte uvrsti na dnevni red Skupštine predstavlja gaženje demokratije i ponižavanje volje hiljada građana - navodi se u saopštenju.
Crna Gora je, kao članica Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i potpisnica Ženevskih konvencija, Konvencije o genocidu (1948), te Povelje UN, jasno obavezana da preduzme mjere za sprječavanje i kažnjavanje genocida, osudi sve oblike sistematskog nasilja nad civilima, te ne bude saučesnik u zločinima kroz ćutanje ili neutralnost.
- Zato pozivamo i Bošnjačku stranku, ali i sve druge partije koje se pozivaju na ljudska prava i pravdu, da hitno preuzmu ovu građansku inicijativu i upute rezoluciju u skupštinsku proceduru - poručili su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Dodaju da, dok svijet gleda kako se u Gazi nastavlja genocidna kampanja, bombardovanje bolnica, izgladnjivanje civila, ubistva djece, crnogorski parlament i dalje ćuti.
- Svako novo odlaganje čini Crnu Goru sve odgovornijom za pasivnost pred zločinom. Istorija neće zaboraviti ko je bio na strani žrtava, a ko na strani tlačitelja - ocijenili su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Podsjećaju da su na protestima širom Crne Gore - u Ulcinju, Baru, Podgorici, Bijelom Polju, Plavu, Rožajama, Beranama - hiljade građana tražile hitnu osudu izraelskih zločina, kao i na velikim građanskim skupovima prošle godine u Podgorici i zahtijevali usvajanje rezolucije.
- Ova volja ne smije ostati ignorisana. Njeno nepoštovanje znači gubitak povjerenja u institucije. Vrijeme je da crnogorski poslanici pokažu da predstavljaju narod, a ne kalkulišu po diktatu političkog komfora ili partikularnih interesa - istaknuto je u saopštenju.
Palestinski narod, kako se dodaje, više ne može da čeka.&nbsp;
- Žrtve ne mogu da čekaju. Pravda ne može da čeka. Zato nećemo stati, sve dok naša država ne preduzme konkretne mjere protiv izraelskog režima i dok se glas pravde ne čuje iz naših institucija - kazali su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević pozvao BS da u skupštinsku proceduru stavi rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Pokret solidarnosti sa Palestinom uspješno je organizovao prvi Zbor solidarnosti sa palestinskim narodom danas na Barutani kod Spomenika palim borcima Lješanske nahije u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Pokreta, uprkos hladnom i kišovitom vremenu, zboru je prisustvovao značajan broj građana.
- Time je još jednom potvrđeno da solidarnost ne poznaje vremenske prepreke, posebno kada je u pitanju borba za pravdu, život i dostojanstvo palestinskog naroda koji se suočava sa sve težim genocidom - saopšteno je iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom. 
 
Moderator skupa bio je izvršni koordinator Pokreta Denis Mekić, koji je otvorio skup riječima da su se okupili zbog istine i pravde.
- Posebno danas vidimo da Izrael, okupatorska sila nastavlja svoj genocid i da želi potpuno istrijebiti palestinski narod. Želimo da nastavimo dalje naše akcije i naša djelovanja kako bi dali punu podršku narodu Palestine. Došli smo da osudimo i preduzmemo sve ono što je u našoj moći i pošaljemo poruku našim predstavnicima da su dužni da djeluju i urade nešto - kazao je Mekić. 
 
On je kazao da traže od poslanika i Skupštine Crne Gore da stave u skupštinsku proceduru rezoluciju, koju, kako je rekao, više od godinu i po građani očekuju. 
 
Reditelj Mladen Ivanović podsjetio je na moralnu dužnost svakog pojedinca i zapitao: „Za koga zvona zvone?“ – poručivši da je vrijeme za reakciju već stiglo.&nbsp;
- Nijedan izbrisan život nije broj, već rana u tkivu ljudskosti - istakao je on. 
 
Umjetnik murala i borac simbolike otpora povezao je Crnu Goru i Palestinu slikom i riječju, rekavši: „Možda je politički vrh na strani Izraela, ali narod je srcem uz Palestinu.“ 
 
Kustoskinja Natalija Vujošević govorila je o vezama Pokreta nesvrstanih, palestinske i jugoslovenske umjetnosti, naglašavajući važnost kulture kao sredstva otpora i pamćenja. 
 
Psiholog Al-Ammar Kašić ukazao je na toplinu ljudskog srca uprkos hladnoći, ističući važnost svijesti i pronalaženja sebe u vremenu nepravde. 
 
Građanski aktivista Petar Knežević kazao je da naše veze sa Izraelom nijesu nimalo benigne.
- Svaki potez saradnje je saučesništvo - istakao je Knežević i pozvao prisutne da se priključe Pokretu i nastave sa konkretnim djelovanjem. 
 
Građanski aktivista i istoričar Dževdet Pepić, dugogodišnji borac za palestinska i ljudska prava, kao i uvijek temeljom istorijskih veza svojim govorom duboko je prodro u budućnost onakvu kakva mora biti između ostalog i rekavši da "ne može se graditi rizort na kostima đece". 
 
Na kraju zbora, okupljeni su razmijenili ideje o budućim akcijama, sa željom da se Zborovi solidarnosti prošire na sve gradove Crne Gore, kako bi se stvorio snažan front građanskog otpora i humanosti. 
 
Iz Pokreta je još jednom upućen poziv građanima na konkretne akcije, kroz proteste, javne skupove, obraćanje poslanicima, razotkrivanje saučesništva političara i bojkot proizvoda i institucija koje podržavaju izraelski režim.

Možda je politički vrh na strani Izraela, ali narod je srcem uz Palestinu

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je sve građane, aktiviste, nevladine organizacije, da učestvuju na prvom Zboru solidarnosti sa palestinskim narodom, koji će biti održan u nedjelju, 6. aprila, u 14 sati na lokaciji Barutana kod Spomenika palim borcima Lješanske nahije u Podgorici.
Kako su rekli u Pokretu solidarnosti, ovaj skup organizuju sa ciljem da ponovo izraze snažnu solidarnosti sa palestinskim narodom, razmotre mjere koje ćemo preduzeti protiv politika i postupaka crnogorskih zvaničnika koji, tvrde, sve intenzivnije sarađuju sa Izraelom i podržavaju zločine i genocid nad palestinskim narodom. 
 
- Govorićemo o antifašističkoj prošlosti Crne Gore i osnaživanju ovih vrijednosti u modernom društvenom kontekstu. Govorićemo o edukaciji i artikulisanju zahtjeva građana Crne Gore u podršci pravima palestinskog naroda, preduzimanju neophodnih akcija prema genocidu koji iz dana u dan sve postaje brutalniji i veći, kao kršenju relevantnih konvencija i međunarodnog prava od strane okupatorske sile, Izraela - navedeno je u saopštenju Pokreta solidarnosti sa Palestinom. 
 
Pozivali su sve građane Crne Gore da učestvuju u ovom važnom građanskom zboru.
- Vaša podrška je ključna za jačanje solidarnosti, poštovanju ljudskih prava kao i pravednijem pristupu naše države u međunarodnim odnosima - poručuju iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.

U nedjelju Zbor solidarnosti u Podgorici: Razmotriće mjere protiv postupaka crnogorskih zvaničnika koji podržavaju genocid nad palestinskim narodom

Pokret solidarnosti sa Palestinom osuđuje svaki vid saradnje crnogorskih zvaničnika sa Izraelom koji doprinosi normalizaciji ili opravdavanju izraelskih zločina. U tom kontekstu, čin sadnje drveta od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u Izraelu u znak sjećanja na žrtve Nova Festivala, smatraju "duboko sramnim i licemjernim potezom".
- Dok Mandić tim činom pruža simboličku podršku izraelskom narativu i postaje saučesnik u izraelskoj propagandi, istovremeno potpuno ignoriše ogromnu patnju palestinskog naroda koji prolazi kroz genocid - saopšteno je iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Podsjećaju da je tragični događaj na festivalu Nova, na koji se Mandić poziva, iskorišćen od strane izraelske vlasti kao izgovor za pokretanje brutalne kampanje kažnjavanja čitavog jednog naroda u Gazi.&nbsp;
Dok je Mandić u Izraelu sadio drvo i izražavao saučešće izraelskim žrtvama, izraelska vojska je, kažu u Pokretu, nastavila da uništava čitave porodice u Gazi.
- On se ni jednog trenutka nije javno osvrnuo na hiljade palestinske djece čiji su životi ugašeni u proteklim mjesecima, niti na stotine hiljada ljudi protjeranih iz svojih domova. Takav jednostran i bešćutan pristup pokazuje ne samo manjak diplomatske uravnoteženosti, već i potpuno odsustvo ljudskosti i saosjećanja prema nedužnim žrtvama druge strane - naglašeno je u saopštenju.
Kako su rekli, Mandićevo sađenje drveta, pa makar ono bilo i predstavljeno kao čin saosjećanja, u stvarnosti je uvreda za sve žrtve. Time se, smatraju u Pokretu, šalje poruka da su jedne žrtve vrijedne pomena, dok druge, enormno brojnije, nisu vrijedne ni spomena.&nbsp;
- Takav čin predstavlja moralni sunovrat jednog državnog funkcionera Crne Gore i bacanje ljage na ime naše zemlje. Crna Gora ne smije biti dovedena u poziciju da, zahvaljujući neodgovornim potezima svojih predstavnika, izgleda kao saučesnik okupatora i tlačitelja - naglašavaju u Pokretu solidarnosti za Palestinu.
Poručuju da Skupština Crne Gore treba da se ogradi od samovolje svog predsjednika i da jasno stavi do znanja da njegovi lični postupci podrške Izraelu ne odražavaju stavove većine poslanika niti građana Crne Gore.
Takođe, očekuju od drugih političkih aktera, pa i samog državnog vrha, da se distanciraju od Mandićevih postupaka, jer, kako kažu u Pokretu, ćutanje u ovom slučaju znači odobravanje.&nbsp;
- Nijedan državni funkcioner ne smije partikularne interese staviti ispred međunarodnih obaveza i humanitarnih principa - naglašeno je u saopštenju.
Smatraju da je Mandić svojim potezima moralno diskvalifikovan za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
- Pozivamo poslanike i nadležne institucije da preispitaju njegovu dalju ulogu na toj poziciji, jer Crna Gora zaslužuje na čelu svog zakonodavnog doma osobu od integriteta koja će zastupati principe mira i pravde, a ne nekoga ko otvoreno staje na stranu genocida, represije i okupacije - zaključeno je u saopštenju.

1084x550

Pokret solidarnosti sa Palestinom: Mandićeva saradnja sa Izraelom je izdaja pravde i humanosti, preispitati njegovu poziciju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.
- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su osnivača i vođu neformalne organizacije "Fortis" N. K. (36) iz Zete, kao i jednog pripadnika ove grupe - državljanina Republike Srbije sa boravkom u Podgorici Đ. A. (38), dok je više osoba identifikovano i u odnosu na njih se preduzimaju procesne mjere i radnje, saopšteno je iz Uprave policije.
Hapšenje je, kako navode, rezultat višemjesečnih opsežnih i intenzivnih operativnih aktivnosti usmjerenih na neutralizaciju nezakonitog djelovanja ove organizacije.
N. K. i Đ. A. su, kako preciziraju, uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivična djela nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu.
- Kako se sumnja, N. K. je ovo krivično djelo izvršio na način što je tokom 2025. formirao organizaciju "Fortis Crna Gora", te sa Đ. A. i drugim pripadnicima ove organizacije, čije je lociranje predmet procesnih mjera i radnji, u toku marta na dvije lokacije u Podgorici na prevaran način naveo na dolazak, a potom grubo vrijeđao i fizički napao dvojicu oštećenih, zadajući im udarce u predjelu glave i tijela, usljed čega su dobili tjelesne povrede. Sumnja se da je N. K. na svom mobilnom telefonu dokumentovao ove radnje, u kojima pripadnici ove organizacije nezakonito, primjenom fizičke sile, prijetnje i ponižavajućih metoda, zlostavljaju i kažnjavaju oštećene sa ciljem iznuđivanja iskaza, njihovog javnog poniženja i diskreditacije, nakon čega je takav sadržaj postavljan na internet stranice organizacije "Fortis" - precizirano je u saopštenju Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Nikšić su u saradnji sa službenicima Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove do sada identifikovali više pripadnika ove organizacije i nadležnim tužilaštvima podnijeli krivične prijave protiv dvije osobe zbog sumnje da su počinile krivična djela zlostavljanje i nasilničko ponašanje.
- Naglašavamo da ovaj oblik destruktivnog djelovanja karakteriše inostrani element te da je ova grupa djelovala pod izgovorom pomoći u identifikaciji osumnjičenih za seksualno uznemiravanje maloljetnika, lažno se predstavljajući i zlostavljajući osobe koje su navodno počinile krivična djela na štetu maloljetnika putem društvenih mreža, služeći se pri tome bezobzirnim diskriminatorskim metodama, ugrožavajući osnovna ljudska prava, kao i prava pojedinaca na pravičnu i fer odbranu u dokaznom postupku - ističu iz Uprave policije.
Uprava policije će, kako dodaju, i narednom periodu preduzimati aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju nezakonitog djelovanja koje proizvodi štetne posljedice po društvenu zajednicu i koje promoviše destabilizaciju pravnog poretka, upotrebu nasilja i ugrožavanje ljudskih prava.
- Pozivamo građane da kroz odnos saradnje sa policijom prijave saznanja ili sumnju na počinjena krivična djela koja se odnose na seksualno uznemiravanje maloljetnika i druga krivična iz oblasti polnih sloboda i na taj način pruže zakonitu pomoć sa ciljem identifikacije i procesuiranja izvršilaca krivičnih djela ili prekršaja, bez samoinicijativnog preduzimanja radnji i "prava" u svoje ruke - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen osnivač i vođa organizacije "Fortis Crna Gora", kao i jedan od pripadnika grupe: Osumnjičeni za nasilničko ponašanje

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: pokret-solidarnosti-sa-palestinom

Zirojević pozvao BS da u skupštinsku proceduru stavi rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Možda je politički vrh na strani Izraela, ali narod je srcem uz Palestinu

U nedjelju Zbor solidarnosti u Podgorici: Razmotriće mjere protiv postupaka crnogorskih zvaničnika koji podržavaju genocid nad palestinskim narodom

Pokret solidarnosti sa Palestinom: Mandićeva saradnja sa Izraelom je izdaja pravde i humanosti, preispitati njegovu poziciju

Zirojević pozvao BS da u skupštinsku proceduru stavi rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Uhapšen osnivač i vođa organizacije "Fortis Crna Gora", kao i jedan od pripadnika grupe: Osumnjičeni za nasilničko ponašanje

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

PRATITE TVe UŽIVO