Snimci nadzornih kamera, koji svjedoče o bestidnom, kukavičkom i monstruoznom činu, ne prikazuju puko narušavanje javnog reda i mira, već pokušaj ubistva, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, dodavši da je duboko zgrožena i ogorčena brutalnim napadom na mladu djevojku u Beranama.&nbsp;
Popović je pohvalila brzu i profesionalnu reakciju Uprave policije i službenika u Beranama, koji su promptno identifikovali i lišili slobode napadača.&nbsp;
- Njihovo postupanje pokazuje da kada institucije rade brzo i odgovorno, građani mogu imati povjerenja da pravda nije samo riječ, već stvarnost - podvukla je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovakva brutalnost, izvršena nad ženom na njenom radnom mjestu, zahtijeva najoštriju moguću kvalifikaciju i najstrožu kaznu koju zakon predviđa.&nbsp;
- Državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora neće i ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama tretira olako, relativizuje ili svodi na "nasilničko ponašanje" - dodaje Popović.
Kako je istakla Popović, solidarnost sa Dejanom nije dovoljna.
- Svako ko digne ruku na ženu, na radnom mjestu ili bilo gdje drugo, mora znati da će se suočiti s punom snagom zakona i moralnom osudom cijelog društva - zaključila je Popović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Popović: Napad na mladu djevojku u Beranama pokušaj ubistva, ne puko narušavanje javnog reda i mira

Sedamnaestogodišnji A.K. osuđen je na sedam mjeseci maloljetničkog zatvora jer je 7. oktobra prošle godine na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović", nožem ranio Darisa Mujića (18) nanoseći mu povrede opasne po život. Mujić je zbog toga dva puta reanimiran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaris-mujic-nakon-20-dana-provedenih-u-klinickom-centru-crne-gore-izasao-iz-bolnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
A.K. je, kako se navodi u saopštenju Višeg suda, oglašen krivim za krivično djelo ubistvo u pokušaju, a u kaznu zatvora mu se uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;u stavu II sud je donio rješenjem kojim je maloljetnom L.D zbog krivičnog djela učestvovanje u tuči izrečena krivična sankcija - vaspitna mjera - naveli su u Višem sudu.
Oni su naglasili da je, u skladu sa važećim zakonskim propisima, krivični postupak koji se vodi protiv maloljetnika tajan, u cilju zaštite interesa maloljetnika i poštovanja njihovih zakonskih prava.&nbsp;
- Shodno tome, neće biti moguće davati dodatne informacije niti komentare u vezi sa ovim postupkom. Molimo predstavnike medija i javnost za razumijevanje i poštovanje pravila koja se odnose na povjerljivost ovakvih postupaka - poručili su u Višem sudu.

500x500

Sedamnaestogodišnjaku sedam mjeseci zatvora za ranjavanje i pokušaj ubistva Darisa Mujića

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je presudu Apelacionog suda Crne Gore, kojom je Jovan Mujović oslobođen optužbi za pokušaj ubistva i vratio predmet tom sudu na ponovno suđenje.
Rješenje je donijeto nakon što je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju uložilo žalbu na presudu Apelacionog suda u junu ove godine.
Slučaj se odnosi na događaj iz juna 2020. godine u Bijelom Polju, kada je došlo do pucnjave između Mujovića i S.D.&nbsp;
Prema navodima iz optužnice, S.D. je iz vozila Reno Megan pucao iz pištolja u pravcu Mercedesa u kojem se nalazio Mujović, koji je zatim uzvratio pucnjavom. Tom prilikom u opasnost su bili dovedeni M.Č, njen nevjenčani suprug A.V. i njihovo tromjesečno dijete.
Viši sud u Bijelom Polju je 2024. godine Mujovića oglasio krivim za teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja, te ga osudio na tri godine zatvora, dok je S.D. oslobođen optužbi.&nbsp;
- Nakon žalbi tužilaštva i odbrane, Apelacioni sud je u junu ove godine preinačio prvostepenu presudu i oslobodio J.M, uz obrazloženje da djelo za koje je optužen “po zakonu nije krivično djelo” - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Na tu presudu Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je žalbu Vrhovnom sudu, navodeći da je došlo do bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Krivičnog zakonika, te predložilo da se presuda preinači i Mujovića osudi.
Vrhovni sud je, odlučujući po žalbi, utvrdio da je presuda Apelacionog suda nerazumljiva, protivrječna i bez dovoljno obrazloženja o ključnim činjenicama, posebno o tome ko je prvi započeo pucnjavu.&nbsp;
Sud je naveo i da je Apelacioni sud pogrešno označio zakonsku odredbu na koju se pozvao, te da je izreka presude nejasna do mjere da se ne može utvrditi za koje krivično djelo je okrivljeni Mujović oslobođen.
Vrhovni sud je zaključio da je time počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, zbog čega se presuda nije mogla ispitati, pa je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje Apelacionom sudu.

1250x600

1084x550

Ponovo će se suditi za pokušaj ubistva u Bijelom Polju 2020.

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, lišili su slobode dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, jedan na štetu drugoga.
Prema saopštenju policije, 8. oktobra u večernjim časovima dežurna služba Budve obaviještena je da je u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Bečićima došlo do sukoba u kojem je jedno lice drugom nanijelo povrede nožem.
Policijski službenici su odmah izašli na lice mjesta i u saradnji sa tužiocem Višeg državnog tužilaštva u Podgorici izvršili uviđaj. Utvrđeno je da su A.Z. (36) iz Bosne i Hercegovine i A.P. (29) iz Azerbejdžana zadobili povrede od upotrebe noževa, te su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.
Intenzivnim aktivnostima policije utvrđene su sve okolnosti događaja, a postupajući viši državni tužilac kvalifikovao je djelo kao ubistvo u pokušaju i naložio da se lica A.P. i A.Z. liše slobode, oba zbog sumnje da su izvršila navedeno krivično djelo, jedan na štetu drugoga.

Lišena slobode dva strana državljanina zbog sumnje za pokušaj ubistva u Budvi

U slučaju posljednjeg ubistva na Cetinju policija je našla beživotna tijela, nije saopšteno vrijeme smrti, pa se i ne zna kada se to desilo, a na jedno od tih lica je pokušano ubistvo prije petnaestak dana i dozvolilo se da ovoga puta pokušaj bude uspješan - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Ubistva se dešavaju, kaže Radulović, i u neposrednoj blizini Uprave policije što govori koliko je loša bezbjednosna situacija u Crnoj Gori.
- Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju. Svjedočimo jednom ratu kriminalnih klanova u kome možete da vidite da ti kriminalci pripadnici bilo kojeg klana nemaju nikakve bojazni da će snositi bilo kakve posljedice i da će biti spriječeni, ili eventualno otkriveni, procesuirani od strane Uprave policije - rekao je Radulović.
Dugo vremena traje ambijent, cijeni Radulović, u kome se niko ne osjeća bezbjedno, a nedavno je jedna prolaznica slučajno ranjena u toku likvidacije u blizini, podsjeća on, Uprave policije.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da će riješiti šverc cigareta iz 2000. godine, advokat kaže da je ta izjava neodgovorna, ali očekivana sa takve adrese.
- Možete se sjetiti samo kakva je bila izjava ministra Šaranovića prilikom zločina na Cetinju 1. januara ove godine. To ne odstupa od onoga što su izjava ne samo gospodina Šaranovića, nego i drugih funkcionera partije kojoj on pripada. Najblaže rečeno neozbiljna izjava, jer nema niko zdravog razuma ko će povjerovati u te priče da će gospodin Šaranović, ili neko iz njegovog okruženja riješiti neko krivično djelo koje se desilo prije 25 godina, a nijesu u stanju da spriječe ubistvo koje bilo bukvalno bilo najavljeno i za koje je sva javnost u Crnoj Gori znala da će se desiti, drugo najavljeno ubistvo. Za nepunih pola godine mi smo u Crnoj Gori imali dvije gotovo identične situacije, da se desi pokušaj ubistva i policija saopšti da zna identitet ko su ljudi koji su pokušali ubistvo i da nedugo nakon toga se prema istom oštećenom izvrši se naum koji su pokazali u samom početku - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fu2mW1x4-in8%3Fsi%3D5e8sC4gR7H-sCypk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju

Rajan Vesli Raut, koji koji je proglašen krivim po svim tačkama optužnice za pokušaj ubistva Donalda Trampa, prošle godine tokom kampanje za predsjedničke izbore, pokušao je da izvrši samoubistvo u sudnici.
Kako je preneo američki Foks News on je pokušao sebe da izbode po vratu sa olovkom.
Pokušaj samoubistva je uslijedio nakon što je saopšteno da je on proglašen krivim u sudnici na Floridi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdisclosetv%2Fstatus%2F1970561217954717796%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970561217954717796%7Ctwgr%5E943ac11ea8edaa9fa1b2ef59e9d81939e04b6897%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra prošle godine, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Tramp je kasnije rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Atentator na Trampa pokušao da se ubije nakon što je proglašen krivim: Htio da se izbode po vratu olovkom

Službenici policije su danas u Podgorici rasvijetlili pokušaj ubistva na štetu jednog lica i lišili slobode osumnjičenog, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena je jutros, oko 4:30 časova, od strane građana, da je u Bulevaru Stanka Radonjića došlo do narušavanja javnog reda i mira.
- Dolaskom policijske patrole na lice mjesta zatečena su dva lica: B.L.(32) i L.Ć.(31) koji je imao povredu u vidu ubodne rane. Licu L.Ć. je nakon medicinskog zbrinjavanja u Kliničkom centru Crne Gore, izvještajem ljekara konstatovana tjelesna povreda - ubodna rana u predjelu grudnog koša- navode u saopštenju.&nbsp;
Na licu mjesta su, dodaju, policijski službenici pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela.
- Nakon sprovedenih hitnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, B.L. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju- kazali su iz policije.
B.L. je, kako se sumnja, jutros došao do stana u kojem boravi oštećeno lice, gdje je došlo do kraće verbalne rasprave, nakon čega je B.L. više puta pokušao da oštećenog ubode nožem i tom prilikom mu zadao ubodnu ranu u predjelu grudnog koša.
- On će danas, u zakonskom roku biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost- zaključuju u saopštenju iz policije.

Podgorica: Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju kojom je Sead Brzać osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina Amila Kučevića.
- Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 5. septembra donio presudu kojom je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva i Bijelom Polju, optuženog Seada Brzaća i njegovih branilaca koje su izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 10. marta. Presudom Apelacionog suda Crne Gore preinačena je navedena presuda Višeg suda u Bijelom Polju samo u pogledu pravne ocjene djela - saopšteno je iz tog suda.
Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi Sead Brzać oglašen je krivim zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 3 mjeseca u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Apelacioni sud je našao da se radi o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud na osnovu pravilne ocjene svih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, utvrdio da je optuženi izvršio krivična djela za koja je osuđen. &nbsp;Ovakav zaključak prvostepenog suda, po nalaženju Apelacionog suda, pravilno je prvostepeni sud izveo iz dokaza provedenih tokom postupka, iskaza svjedoka oštećenog datog pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, iskaza drugih saslušanih svjedoka iz prethodnog postupka, koje je pravilno cijenio kao jasne, uvjerljive i objektivne, jer nijesu u suprotnosti sa drugim provedenim dokazima, izvještajima o sprovedenim vještačenjima Forenzičkog centra u Danilovgradu - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je, kažu, ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni, koja se osporava podnijetim žalbama, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest godina i tri mjeseca predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - naveli su oni.

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg: Seadu Brzaću šest godina i tri mjeseca zatvora za pokušaj ubistva Kučevića

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je Aleksi Rajoviću (19), osumnjičenom za pokušaj ubistva V. M. (49) u Beranama 10. juna, za još tri mjeseca - saopšteno je iz ove sudske instance.
Rajović se tereti da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, a prijedlog za produženje pritvora podnijelo je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju 5. septembra.
Vrhovni sud je prihvatanjem ovog prijedloga Rajoviću produžio pritvor do 11. decembra.
- Okrivljenom A. R. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, tako što je 10. juna ove godine u Beranama, u Ulici IV crnogorske brigade, u neposrednoj blizini dječjeg vrtića, pokušao da liši života V. M. On je, nakon što je izašao iz vozila, u pravcu oštećenog ispalio 14 projektila iz pištolja. V. M. se sklonio iza parkiranih automobila i nije pogođen, ali je A. R. doveo u opasnost život oštećenog i lica koja su se u tom trenutku nalazila u neposrednoj blizini - navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Okrivljenom A. R. pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva, mogućeg uticaja na svjedoke, kao i zbog težine krivičnog djela i uznemirenja javnosti koje je ono izazvalo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno je određen Rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 17. juna, a produžen Rješenjem vijeća tog suda 11. jula ove godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda može trajati do 11. decembra - precizirano je u saopštenju.
Podsjećamo, Rajović se četiri dana nakon pokušaja ubistva V. M. sam predao policiji.

Vrhovni sud produžio osumnjičenom za pokušaj ubistva u Beranama pritvor za tri mjeseca

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: pokusaj-ubistva