Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i dalje reflektuje jasnu opredijeljenost EU da Crna Gora bude naredna članica, uprkos istoj toj Crnoj Gori, ili tačnije uprkos njenim vlastima - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio politikolog Marko Savić.
Kako pojašnjava, Izvještaj je u određenim dijelovima bolji od prethodnih. Međutim, na više mjesta možemo naći vrlo jasna upozorenja i dokaze da EU zapravo dobro razumije situaciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izvještaj je obuhvatio period do juna ove godine. U izvještaju imamo čitave klastere u čijim potpoglavljima su navedene iste zamjerke koje čitamo godinama. To upućuje da se nije puno radilo na suštinskim reformama. U poglavlju 24, gdje se nalazi i vizna politika, jasno je ukazano na nazadovanje, odnosno nastavak vlasti da sprovode viznu liberalizaciju prema državama kojima treba viza za ulazak u zemlje EU. U izvještaju se jasno ukazuje da institucije nijesu nezavisne i podložne su političkim pritiscima. Prepoznati su odnosi u vladajućoj većini koji su uzrokovali usporavanje reformi od početka ove godine. Dodatno, prepoznati su i odnosi u Vladi gdje je konstatovan manjak koordinacije među ministrima i strateškog planiranja reformi - ukazuje Savić.&nbsp;
Zaboravljene preporuke i upozorenja koje vlast ignoriše
Prema njegovim riječima, slaveći izbornu reformu, ili parcijalnu reformu, zaboravili smo na preporuke ODIHR-a i GRECO-a, a iz javnog diskursa su se gotovo izgubile preporuke Venecijanske komisije o sastavu i načinu rada Tužilačkog savjeta.&nbsp;
- Međutim, u izvještaju se nalaze „podsjećanja“ i na ove obaveze. Izazovi prepoznati u radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, v.d. stanja Agencije za sprečavanje korupcije, preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Skupštine, jasno su iskazani i vrlo čitljivi, ko bude htio da ih čita. Evropska komisija je ukazala i na nužnost poboljšanja stanja u MUP-u, u dijelu antikorupcijskih politika ukazala je na nužnost unutrašnje reorganizacije, neodrživosti v.d. stanja u Upravi policije, zabrinutost za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u dijelu zapošljavanja i napredovanja službenika ili, konkretnije, upitne meritokratije - navodi Savić.
&nbsp;&nbsp;Teme ekonomskog državljanstva izgubljene iz javnosti, nijesu, kako dodaje, prošle ispod radara EK, i zabrinutosti za nastavak te politike Vlade.&nbsp;
- Utisak je da je Vlada svjesno odabrala rad na manje zahtjevnim tzv. tehničkim poglavljima nakon dobijanja IBAR-a, a da je to uslovljeno, i u izvještaju prepoznatim, odnosima u vladajućoj većini, odnosu premijera prema Skupštini, manjku koordinacije i strateškog usmjerenja rada ministara, telefonskim sjednicama Vlade, i značajnim problemima kojima se još uvijek ne pristupa sistemski (korupcija, trgovina drogom) - pojašnjava Savić.
<h2>Fingiranje reformi više ne prolazi&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike naglašava da je fingiranje reformi moglo biti strategija ranije, ali, kako on čita ovaj izvještaj, jasno je da nas EU želi kao narednu članicu, te da mi treba da isporučimo reforme i nikako drugačije.&nbsp;
- Mi nećemo moći da isporučujemo razultate sve dok nemamo punu ili približno punu konsolidaciju vlasti (većine) oko ovog pitanja. Politika uslovljavanja, borbe za prijesto, direktni pritisak na VDT i SDT i uticaj na autonomiju institucija, kolektor u Botunu, pokušaji Andrije Mandića da od Skupštine napravi tvrđavu iz koje će da vlada svakim dijelom vlasti, pa i rukovodi procesima u Vladi, besprizorno partijsko zapošljavanje, neozbiljnost u vanjskim poslovima i suštinska izmjena vrijednosti i principa društvenog dogovora, za koji smo smatrali da je postignut, jasno će nas svrstati u čekaonicu i nadanje da će se konačno na čelu institucija naći kadri, sposobni, prodorni, odvažni i radni ljudi - smatra Savić.
Upitan da li postoji prostor za formiranje nove, istinski proevropske većine koja bi bila oslobođena ideoloških i identitetskih podjela, Savić odgovara da vjeruje da proevropske partije treba da budu kadre da rješavaju pitanja koja su vrijednosna i identiteska, ako ta pitanja terete stvarnost.&nbsp;
- A vidimo da je to slučaj. Gotovo da nemamo političku snagu koja ima jasan prijedlog za rješavanje ovih pitanja, time i prevazilaženje podjela, osim da se one stavljaju pod tepih, od onih nedoraslih za bavljenje ovim pitanjima, ili se nameće rješenje kroz istorijski revizionizam i modifikovanje prošlosti zarad vrijednosnog oblikovanja budućnosti, do onih drugih čiji su politički uzori presuđeni ratni zločinci. Ja u ovakvom kontekstu ne vidim te snage - naglašava Savić.
<h2>Prekompozicija političke scene i ulazak u procrnogorsko biračko tijelo</h2>
Crna Gora je, podvlači, polarizovano društvo koje klizi ka afektivnoj polarizaciji gdje će i ovaj krnji dijalog, koji danas imamo, biti u potpunosti nemoguć.&nbsp;
- Prekompozicija koja se danas želi prodati kao opcija je stvaranje koalicije centra. Cilj je jasan, ulazak u procrnogorsko biračko tijelo, i nakon eventualnog boljeg rezultata na izborima, politički zagrljaj sa bivšim DF-om. To je jedina prekompozicija koju ja mogu da dokučim da bi mogla da se desi do 2027. godine - jasan je sagovornik Analitike.
U zemlji gdje se i dalje vode oštri ideološki sukobi, gdje nema stabilne većine, a evropska agenda je često predmet dnevnopolitičkih manipulacija, Savić odgovor vidi u mogućnostima krnjeg članstva u EU.&nbsp;
- Ako ne isporučimo rezultate, a pritisak geopolitičkih dešavanja i prekomozicije snaga na međunarodnom nivou i dalje budu uslovljavali važne političke odluke, bićemo članica sa statusom za koji ni EU još uvijek ne zna kako bi izgledao. Ja vjerujem u sve one posvećene službenike i službenice koji imaju institucionalnu memoriju i u procesu su više od decenije. Uprkos manjkavoj koordinaciji i liderstvu, oni nastavljaju mukotrpni rad na reformama svakog dijela ovog sistema - kaže Savić.&nbsp;
Kako dodaje, političari su tu da njihov rad obesmisle.&nbsp;
- U ekstremno pozitivnom scenariju, time i malo vjerovatnom, vidim mogućnost političke odluke za zajednički rad narednih 14 mjeseci na reformama bez političkih trgovina i uslovljavanja. I u ovom političkom blatu dozvolite da maštam - napominje on.
Funkcioneri vlasti pumpali balon dezinformacijama, vjerski faktor ključan za odmazdu
Govoreći o zabrinjavajućem porastu islamofobije i antiturske histerije, koja je kulminirala vandalizmom u Podgorici i odlukom Vlade o uvođenju viza za državljane Turske, Savić ističe da su jednostavna, brza rješenja za kompleksne probleme i sagledavanje procesa i problema na nivou crno-bijelo, odlike populizma.&nbsp;
- Kao isprazan ideološki okvir, a ne ideologija po sebi, populizmu treba sadržaj koji je ovoga puta (ali ne i prvi put)populistički premijer našao u desničarskoj orijentaciji, nativizmu, kvazi-zabrinutosti za sigurnost domicila - naglašava on.
Ovi događaji su, kako ističe, kombinacija neznanja, populizma, ali prije svega izmijenjenih vrijednosti koje već oblikuju našu stvarnost i imaju potencijal da izmijene društveni okvir u kojem ćemo živjeti u budućnosti.&nbsp;
&nbsp;- (Ne)svjesni posljedica funkcioneri vlasti su pumpali balon dezinformacijama, lažima, lažnoj zabrinutosti za radna mjesta građana, lažnoj zabrinutosti za sigurnosti građanki i građana, sve iz udobnih fotelja vlasti iz kojih ni da pisnu kako nam je i bezbjednost ugrožena svakodnevno, od bratanića i sestrića do vojvoda i obračuna klanova. Licemjerje, ksenofobija i fašizam su se izlili na ulice kad je taj balon pukao zbog događaja o kojem ni policija, pokazalo se, nije znala sve detalje - navodi Savić.
Pokazali smo, kaže, sve što je u nama i bilo, i to treba jasno reći, jer sa tim moramo živjeti.
- Narativ „mi i oni“ nije prestao ni kada je utvrđeno da Turci nemaju veze sa slučajem. A to je dokaz odnosa prema drugačijem i dokaz da je samo vjerski faktor bio ključan za odmazdu i ulične patrole - kategoričan je sagovornik Analitike.
Na pitanje da li očekivao da će Bošnjačka stranka, ali i partije albanskih manjina, napustiti Vladu u znak protesta zbog dešavanja u Podgorici, Savić ponavlja već više puta do sada iznijeti stav da će klijentelizam nadvladati u svakom od ovih ili sličnih slučajeva jer su se, kako pojašnjava, ova partije sa tim ciljem i razvijale.&nbsp;
- U jednom specifičnom istorijskom kontekstu imale su zapaženu ulogu za društvenu konsolidaciju, ali sad se vidi cilj da postanu faktor koji će moći i može sa svima. Nema korekcije unutar vlasti, samo se korigiju namještenja i to je sve - podvlači on.
<h2>Problemi ne nestaju članstvom u EU</h2>
Stava je da su identitetske i političke podjele postale duboko ukorijenjene i da apsolutno zahtijevaju novi društveni dogovor.&nbsp;
- Dodatno, suludo je razmišljati da ovi problemi nestaju eventualnim članstvom u EU. Oni mogu biti manje intenzivni, ali samo do momenta novog pucanja i izlivanja u drugačijem i razornijem obliku. Ja vjerujem da je većinska Crna Gora država suživota i međusobnog poštovanja. Vjerujem da period u kojem se nalazimo mora imati svoj završetak koji će značiti i obnovu temeljnih vrijednosti ovog društva i države. Sumnja je koje društvene snage će to i omogućiti. Neka bude da će Gen Z, eto kod njih neka bude teret nadanja za izgradnju novog društvenog dogovora - ističe Savić.
<h2>Uticaj iz Srbije za cilj ima promjenu političke agende</h2>
Upitan da prokomentariše kontinuirano oblikovanje narativa o Crnoj Gori od strane beogradskih medija i propagandnog aparata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - od istorijskih reinterpretacija do svakodnevnog političkog diskursa – Savić naglašava da je riječ o jasnim primjerima istorijskog revizonizma.
- Da su samo reinterpretacije značilo bi da Vučić i njegova klika imaju neka nova naučna saznanja kojima nas zasipaju. U svom naučnom radu, a i kroz projektne aktivnosti na regionalnim projektima, pokazali smo da je ključna karakteristika medijske scene regiona prelivanje medijskog sadržaja iz Srbije - ukazuje on.
To, kako dodaje, znači više manipulacija, više dezinformacija i više lažnih vijesti.&nbsp;
- EK je i u ovom izvještaju ukazala na značaj daljeg razvoja operativne otpornosti Crne Gore kada su u pitanju hibridne prijetnje i zaštita kritične infrastrukture. Ovaj vid meke moći, uz hibridne prijetnje, je u Crnoj Gori upošljen dugi niz godina. Razgranata mreža učesnika, i političkih i biznis aktera, medija i kvazi-nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve, dobro je poznata, jasno analizirana i istražena. Izgradnja sistemskog odgovora države je bliža ocjeni 0 nego 1 - upozorava Savić.
Ova vrsta uticaja, smatra on, ima za krajnji cilj da u potpunosti ili djelimično mijenja političku agendu i određuje političke prioritete.&nbsp;
- Dalje, insistiranjem na istorijskom revizionizmu nudi se set novih društvenih vrijednosti koje bi trebalo biti prihvaćene zarad pomirenja, dok se uvriježene vrijednosti antifašizma, suživota, solidarnosti, obesmišljavaju. Oba su pogubna, za mene ova druga vrsta uticaja je i pogubnija, ima dugoročniju strategiju i razarajuće posljedice po građansko društvo - ocjenjuje on.
<h2>Biti dio procesa odvlačenja Crne Gore od evropskog puta porazno za razum</h2>
Komentarišući činjenicu da se Crna Gora, koja je decenijama važila za faktor stabilnosti u regionu, danas sve češće pominje kao prostor preko kojeg se prelamaju interesi Beograda, Moskve i Brisela, sagovornik Analitike podsjeća da nije novost da različiti interesi u različitim okolnostima pokušavaju da utiču na proces donošenja i na same odluke.&nbsp;
- Zavisi kroz koje političke naočare to gledate, da bi takvi pritisci za vas bili prihvatljivi ili ne. Međutim, rad pod pritiskom (na primjer zahtjeva za reformama), nije isto što i rad u tuđem interesu. Interesi su prelamali vijekovima preko ovog parčeta kontintenta, ni to nije novost. Na šta su ti interesi nailazili u Crnoj Gori, e to je za analizu - kaže Savić.
Ukazuje da smo se mi svjesno odlučili da je naš politički i ekonomski i vojni i bezbjednosti put zapravo put na Zapad.&nbsp;
- U tom smisli možemo govoriti da su interesi koji vode dobijanju stolice u tom društvu, i pritisci na tom putu, zapravo i naši interesi. Za šta, da budemo potpuno precizni, dobijamo značajna ulaganja za proces reformi u Crnoj Gori. Sa druge strane, strategija odvlačenja Crne Gore od ovog puta podrazumijeva upošljavanje crkveno – političko - medijske mašinerije, koja ne daje, samo uzima, koja traži i crpi i hrani sopstvene istorijske zablude i sulude istorijske konstrukte. Biti dio tog procesa porazno je za razum. Ali je dobro za pojedine džepove. Vjerujem da se proces donošenja odluka odvija u Crnoj Gori pod izrazitim uticajem i jednih i drugih i trećih. Razlika je u čijem interesu se to radi kad se prilagodite jednima, drugima ili trećima - zaključuje Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Identitetske i političke podjele zahtijevaju novi društveni dogovor

Kao društvo moramo da shvatimo da ekstremizam i terorizam nijesu nešto što se dešava “negdje tamo”, nego je tu, jer kao što nijedan čovjek nije ostrvo, isto tako nijedna zajednica nije izolovana, posebno danas, sa dostupnošću interneta i ogromnim uticajem koji neka ideja može da ima. Ovo je ocijenjeno u CDT-ovom podkastu Akcija pod nazivom ”Polarizacija, radikalizacija, ekstremizam: Ima li kraja?”, a navedeno u saopštenju medijima.&nbsp;
Jevrosima Pejović, poslanica i potpredsjednica Odbora za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a je, komentarišući istraživanje CDT-a koje je pokazalo da se u Crnoj Gori gotovo svaka etnička zajednica osjeća žrtvom, kazala da što je zajednica zatvorenija to je podložnija percepciji da su ugroženi od strane drugih.
- To je jedan zakon iz psihoterapije zapravo. Ukoliko smo ti i ja udaljeni i ne poznajemo se, ja ću biti sklonija da neke svoje nesvjesne osobine pripišem tebi. Isti taj zakon važi i za šire grupe - kazala je Pejović i ocijenila da se sa tim problemom možemo nositi tako što o njemu razgovaramo i upoznajemo jedni druge.
Ocijenila je i da se često igra “na kartu” izazivanjem nepovjerenja i manipulisanjem osjećaja nepripadnosti, ali i identitetskim pitanjima.
- Nisam sigurna koliko svi mi na političkoj sceni doprinosimo povjerenju i koliko mi svojom retorikom zarad kratkoročnih i sitnih političkih poena, jer četiri godine je vrlo kratak period, ukoliko odigramo na govor mržnje, ukoliko odigramo na traumu, ako gađamo ljude tamo gdje su najosjetljiviji samo da bismo dobili naredni mandat ili mogućnost da zapošljavamo ili zloupotrebljavamo neke resurse, na kraju krajeva resurse svih nas, onda dugoročno ne radimo dobro sami sebi - dodala je ona.
<h2>Priča o identitetu najlakše mobiliše ljude</h2>
Pejović je kazala da ono što najlakše mobiliše ljude i što najlakše nađe put do srca je priča o identitetu, prije svega zato što mi nosimo veliki broj trauma iz prethodnog perioda.
- Mi živimo u regionu u kojem postoje porodice koje još uvijek traže svoje mrtve i ta igra sa tim sentimentom i tom traumom ne samo da je nemoralna, nego i neetična i sa te strane naravno da je najlakše dobiti glasove igrajući na tu kartu, ali na duge staze to ne donosi ništa dobro. Moj posao je da pričam sa svakim i to je ono što mi političari treba da demonstriramo. Važno je da imamo minimum civilizacijski da razmijenimo argumente, čak mislim da je naš zadatak da to promovišemo. Jer ukoliko ja promovišem to da neću da govorim sa nekim, ukoliko promovišem prezir, iako pojedine stavove – daleko od toga da ne podržavam, to je poruka svakom onom građaninu koji me gleda da se isto tako ponaša prema ljudima sa kojima živi u komšiluku - ocijenila je sagovornica CDT-ovog podkasta.
<h2>Političke elite profitiraju od konflikata</h2>
Pejović je kazala da je diplomatija zapravo umjetnost prepoznavanja zajedničkog interesa, te da ono što važi za odnose u regionu, važi i za bilo koju drugu državu na svijetu.
- Nama niko neće doći da nas spasi, da nam pomogne bez nekog svog interesa, mislim da tu nema ništa loše. Sad se to stavi u kontekst vrijednosti i onda pravimo prijateljstva, saradnju i tako je bilo odvajkada. Nažalost političke elite profitiraju od konflikta sa nekom drugom državom i zastrašivanjem “e oni će da nas napadnu”... Moj stav je da ništa ne može da bude gore nekoj zemlji regiona ukoliko je Crnoj Gori dobro, čak naprotiv -- dodala je poslanica.
<h2>Najranjivija su djeca</h2>
Govoreći o iskustvu rada u Odboru za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a kazala je da izabrani parlamentarci iz Crne Gore razmjenjuju iskustva sa brojnim kolegama iz različitih zemalja svijeta, upoznaju različite sisteme na koje kao država možemo da se ugledamo kada govorimo o problemima iz oblasti terorizma.
- Jedna stvar koja je mene prilično zaprepastila jeste koliko su naša djeca ranjiva, čak i kada su u našoj kući. Zabilježeni su slučajevi regrutacije djeteta od samo osam godina. To je ono što samo prolazi mimo nas, zato što ni roditelji nemaju tu previše pristup tom svijetu i načinu na koji se dijete povezuje i potencijalno može da se poveže sa terorističkim grupama. Naravno da se plasira sadržaj koji uvijek izaziva određenu emociju - dodala je ona.
Pejović je ocijenila i da se u velikoj mjeri koristi vještačka inteligencija, te da nam brzina razvoja novih tehnologija zaista govori da mi moramo da uhvatimo korak sa novim trendovima.
<h2>Svaki stav je legitiman, ali moramo imati granicu</h2>
Sagovornica CDT-a je kazala da se svi mi borimo za svoje vrijednosti i za ono u šta neko vjeruje, bar bi tako trebalo da bude.
- Tako da bi možda valjalo i da podsjetimo sebe s vremena na vrijeme da je svaki stav zapravo legitiman, ali da ono što prelazi granicu je šovinizam, govor mržnje... Većina ljudi zna šta je ispravno. Ovdje je problem u onima koji bez sankcija promovišu nešto što nije u redu. Dodatan problem je kada se u političkom životu promoviše nešto što nije u redu, jer političari imaju mnogo više odgovornosti - dodala je ona.
Ocijenila je da se tačno vidi “ko reaguje iz svoje partijske nesvijesti, a ko po zadatku”.
- Čak i u kreiranju narativa žrtve ide se na to da se neko oslabi (politički), jer žena, u politici naročito, ali i u svakom drugom segmentu, nema kredibilitet dok se ne dokaže suprotno, a muškarac ga ima dok se ne dokaže suprotno. U tom kontekstu je govorila i o tome da dolazimo iz kulture gdje su naše babe nosile puške, da nam je feminizam u tradiciji. Neko se izborio za ova prava, neko se izborio za to da meni i tebi danas život bude lakši, na nama je da tu borbu nastavimo - kazala je Pejović.
<h2>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)</h2>
Podkast je, kako se navodi, snimljen u okviru projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

500x500

1250x600

1084x550

Ekstremizam nije daleka prijetnja, manipulisanje identitetskim pitanjima vodi u polarizaciju

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.
On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;
- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.
Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;
- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.
Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.
- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47), saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.&nbsp;
- Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.&nbsp;
- Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG- kazali su iz Matice crnogorske.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u prostorijama Matice crnogorske Ogranak Herceg Novi

Od ponoći važiće nove cijene goriva, odnosno eurodizel će pojeftiniti dva centa, a tri centa manje koštaće lož ulje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena benzina ostaće neprimijenjena.
Eurosuper 98 ostaje 1,47 eur, a Eurosuper 95 1,43 eur.
Ove cijene važiće naredne dvije sedmice, kazali su iz resornog ministarstva.

Od ponoći nove cijene goriva: Eurodizel i lož ulje jeftiniji

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj oglasio se povodom medijskih napisa o procesu priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, reagujući na pokušaje Bošnjačke stranke da sebi pripiše isključive zasluge za napredak u ovom postupku, ističući da je to zapravo rezultat dugogodišnjeg procesa.
Iz ovog &nbsp;Saveza podsjećaju da je riječ o dugogodišnjem i složenom procesu u kojem su brojni akteri — od više ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava do organizacija dijaspore — kontinuirano radili na postizanju međudržavnog sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
U javnosti se, kako ističu, šire pogrešne interpretacije i politička svojatanja jednog dugotrajnog i tehnički zahtjevnog procesa.
- Potpisivanje Deklaracije nije automatsko priznavanje crnogorske vozačke dozvole. Ona predstavlja prvi korak, a ne završetak procedure. Poslije nje slijedi dug administrativni, tehnički i bezbjednosni proces, u kojem Njemačka primjenjuje stroge kriterijume – uključujući stalno praćenje broja saobraćajnih nezgoda, stepena saobraćajne kulture, kao i uvida u to koliko su naši vozači savjesni i poštuju propise - kazali su iz Saveza patriota.
Njemačka vlada je, kako pišu mediji već spremna da 19. decembra potpiše Deklaraciju, nakon čega će se ići u dalju proceduru.
- Sada je, međutim, važno i da naša administracija uradi svoj dio posla, kako bi se proces okončao i kako bi naši građani u Njemačkoj konačno dobili praktičnu korist, a ne samo naslove u medijima. Zbog toga je potpuno pogrešno predstavljati ovaj trenutak kao konačnu pobjedu ili pripisivati zasluge jednoj političkoj opciji. Ovaj proces se vodi godinama, uz rad više ministarstava, ekspertskih timova, diplomatskih kanala i organizacija dijaspore. Mnogi su učestvovali, mnogi su urgirali i mnogi su radili – i niko nema pravo da sada sve te napore predstavi kao sopstvenu, usamljenju zaslugu. Naši građani koji polažu preskupe ispite sa stotine teorijskih pitanja, dodatnim časovima i dugim procedurama, znaju koliko je ova tema ozbiljna i koliko je preuveličavanje opasno i neodgovorno - poručuju.
Iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj ističu da uvijek djeluju odgovorno, bez političkog marketinga i bez potrebe za prisvajanjem tuđeg rada.
- Nastavićemo da insistiramo na tačnim informacijama, transparentnosti i realnom napretku, jer samo tako štitimo interese naše zajednice u Njemačkoj- zaključuje se u saopštenju.

Savez patriota: Priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj je rezultat rada institucija, a ne uspjeh samo Bošnjačke stranke

Ministarstvo finansija uspješno je obezbijedilo 450 miliona EUR isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za narednu i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu i ovogodišnjom Odlukom o zaduživanju.
- Na ovaj način osigurana je stabilna i pravorevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga- navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ukupne potrebe finansiranja države u narednoj i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde EUR, od čega se oko 1,6 milijardi odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona EUR, odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja.
- Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi EUR. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu- smatraju u Ministarstvu.
&nbsp;Ugovor o kreditnom aranžmanu zaključen je sa renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama (Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg) što potvrđuje visok nivo kredibiliteta Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu.
Iz Ministarstva su kazali da je aranžman ugovoren pod izuzetno povoljnim tržišnim uslovima - šestomjesečni Euribor uvećan za marginu od 2,5 odsto, što prema aktuelnim tržišnim kretanjima odgovara ukupnoj kamatnoj stopi od oko 4,5 odsto.
&nbsp;- Kredit je ugovoren na rok od pet godina uz polugodišnju dinamiku otplate. Ovakvi uslovi omogućavaju stabilno planiranje otplate duga, smanjenje rizika refinansiranja i jaču otpornost javnih finansija u godinama sa većim fiskalnim pritiscima- poručili su iz Ministarstva.
Zaključenju aranžmana prethodila je sveobuhvatna analiza međunarodnih finansijskih kretanja, koju Ministarstvo finansija kontinuirano sprovodi radi obezbjeđivanja najpovoljnijih uslova finansiranja.
Tokom oktobra ove godine sprovedene su konsultacije sa više međunarodnih komercijalnih banaka, praćene detaljnim analizama pristiglih ponuda, što je omogućilo izbor najpovoljnijeg i najstabilnijeg modela za obezbjeđenje fiskalne rezerve za naredne dvije godine.
&nbsp;- Zaključivanjem ovog kreditnog aranžmana Ministarstvo finansija potvrđuje dosljedan, odgovoran i planski pristup upravljanju javnim sredstvima. Pravovremeno obezbijeđena sredstva za fiskalnu rezervu doprinose urednom servisiranju obaveza po osnovu duga, očuvanju fiskalne sigurnosti i ukupne ekonomske stabilnosti Crne Gore u periodu pojačanih obaveza i značajnih razvojnih ulaganja- zaključuje se u saopštenju.

MF: Obezbijeđeno 450 miliona EUR za stvaranje fiskalne rezerve

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: polarizacija