Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kazao je da će sljedeće sedmice podnijeti zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici za dostavljanje informacije koji je tužilac u riječima „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“ vidio govor mržnje.
Nakon što je njemu i arhitekti Veselinu Batu Raduloviću, 19. decembra policija, na zahtjev Tužilaštva, uručila poziv za saslušanje, pa istog dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici zaključilo da nema krivičnog djela u sadržaju transparenta "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali", Boljević je za Antenu M rekao da ta priča nije završena.
- Iduće nedjelje ću, onako kako zakon nalaže, se obratiti Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici sa zahtjevom. Ukoliko on u pristojnom roku ne odgovori, obratiću se gospodinu Miloradu Markoviću, lično, kao vrhovnom državnom tužilicu i Tužilačkom savijetu i zatražiti od njih da mi dostave informaciju koji je to tužilac 19. decembra izdao nalog policiji. Ili da se Tužilaštvo izjasnji ako je policija to samoinicijativno uradila, a u stvari prebacila krivicu na njih. Ovo ćemo da razjasnjimo. Je li kriva policija jer je samoinicijativno nešto radila ili je krivo Tužilaštvo koje je pokrenulo tu policiju da radi nešto što je van zdrave pameti - poručio je Boljević.
On je istakao da Crna Gora mora da sazna koji je to tužilac u riječima „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, vidio govor mržnje.
- Ja sigurno neću odustati da saznam koji tužilac se usudio da u istorijskoj istini stane u odbranu fašizma, stane u odbranu četnika i ustaša. Čini mi se da zemlja koja ide u Evropu, u redovima Tužilaštva ne može imati tužioce koji u rečenici 'Ustaše i četnici, zajedno ste bježali', vidje riječi govora mržnje. Ti tužioci ne mogu u Evropu. Evropa je antifašistička, u Evropu ne mogu ljudi koji staju zaštitu fašizmu - zaključio je Boljević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boljević: Razjasnićemo je li kriva policija ili je Tužilaštvo uticalo da se radi nešto van zdrave pameti

Turska policija uhapsila je više od sto ljudi koji su osumčeni da su povezani sa Islamskom državom i da su planirali napade tokom božićnih praznika, prenosi N1 Beograd.
Tužilaštvo u Istanbulu saopštilo je da su turske vlasti dobile informacije da je Islamska država pozvala na napade protiv nemuslimana tokom božićnih i novogodišnjih praznika.
Tužilaštvo je izdalo 137 naloga za hapšenje, a trenutno je uhapšeno 115 ljudi.
Zaplijenjeno je oružje, municija i organizacioni dokumenti Islamske države.
Policija još traga za još 22 osumnjičena.

Turska policija uhapsila više od 100 ljudi: Planirali napade tokom Božića

Akcija za ljudska prava (HRA) je primila odgovor Evropske komisije (EK) na pismo upućeno 19. decembra 2025, u kojem su ukazali na sporni Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore, posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije. Kako se navodi u saopštenju HRA, u odgovoru Evropske komisije potvrđuje se da se ova pitanja razmatraju kao pitanja vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Komisija je u odgovoru podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost Evropske unije i naglasila da se sve izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - stoji u saopštenju.
Komisija takođe navodi da je, navodi se, revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji i da je „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocjenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - stoji u saopštenju.
HRA upozorava da bi usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole, predstavljalo, kako se dodaje, ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava i moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija Crne Gore.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - naveli su oni.

HRA primila odgovor Evropske komisije: Politizacija policije je crvena linija

Najmanje deset ljudi je ubijeno, dok je deset ranjeno u pucnjavi u opštini Bekersdal, zapadno od Johannesburga, saopštila je danas južnoafrička policija.
Napad se dogodio preko noći u jednoj krčmi, kada su nepoznati naoružani ljudi nasumično otvorili vatru na goste unutar objekta, a ljudi su se okupili vani.
Povrijeđeni su, kako javlja Anadolija, prevezeni u obližnje bolnice na liječenje.
Policija je prvobitno potvrdila deset smrtnih slučajeva i rekla da su policajci ostali na mjestu događaja dok se istraga nastavlja.&nbsp;
Vršilac dužnosti policijskog komesara Gautenga Fred Kekana rekao je da je raspoređeno više jedinica.
Kekana je kazao da još uvijek prikupljaju izjave i utvrđuju činjenice.&nbsp;

Najmanje deset poginulih u pucnjavi u Južnoj Africi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše, a jedna teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda.
U Baru i Nikšiću evidentirane su po dvije, a u Beranama jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 13 saobraćajnih nezgoda

A.P. (35) iz Tuzi uhapšen je pošto je policija u njegovim kolima pronašla 17 kesa sa 510 manjih papirnih pakovanja u kojima je bilo oko 255 kilograma rezanog duvana. On je vozio kola beranskih registarskih oznaka, a kontrolisan je u mjestu Gošići u Zeti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e" data-rendition-name="original" width="1223" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan u Zeti"> <figcaption>Pronađeni duvan u Zeti(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  A.P. je procesuiran po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu. - Pronađeni duvan i vozilo kojim je A.P. upravljao privremeno su oduzeti - kazali su u policiji. Protiv državljanina Albanije P.B. (45) policija će podnijeti krivičnu prijavu pošto su u njegovim kolima, na Graničnom prelazu Božaj, pronađene četiri kese sa 105 pakovanja rezanog duvana ukupne mase oko 52 kilograma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan na GP Božaj"> <figcaption>Pronađeni duvan albanskog državljanina(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  I njemu se na teret stavlja nedozvoljena trgovina.

Zaplijenjeno preko 300 kilograma duvana: Uhapšen Tuzanin, albanskom državljaninu krivična prijava

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Policija je vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već da se mjeri hiljadama - i ako se budu bavili svakim pojedinačno, to kratko vrijeme koje im je ostalo biće još kraće – rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, reditelj Andro Martinović.
Donedavnu direktoricu Nacionalne biblioteke, Dragicu Lompar, Martinović poznaje kao ozbiljnu, odgovornu i posvećenu osobu koja je, kako kaže, čitav život posvetila biblioteci.
- Kada imate ljude takvog kova, sa njima je lako sarađivati i znate da je kuća u sigurnim rukama. U kulturi je teško uspostaviti i izgraditi sistem, a lako je sve rasturiti. Sjećam se kada je ona Vlada 2020. godine poslala, dok sam ja bio u Kinoteci, jednu osobu sa lažnom biografijom, bez ozbiljnog radnog iskustva, na pragu šezdesete godine. Nije vam bila potrebna nikakva moć predviđanja da biste znali kako će se to završiti, a završilo se krivičnim prijavama, sudskim presudama i rasturenom kućom koja se, nažalost, ni dan-danas nije od toga oporavila. Iz tog razloga postoji bojazan da se nešto slično ne desi i Nacionalnoj biblioteci. Tu mislim da je najveći oslonac na ljudima – profesionalcima u toj kući, koji moraju biti lojalni ne nijednom direktoru, već svojoj profesiji i instituciji - rekao je Martinović.
Smatra da Ministarstvo kulture mora biti pozvano na odgovornost, ali i svi oni koji se nalaze na nižim pozicijama u tom resoru, poput direktora direktorata, savjetnika i drugih.
- Sam sam više puta bio svjedok da su učestvovali u zataškavanju određenih skandala - istakao je Martinović.
Osvrnuo se i na procesuiranje 35 osoba koje su protestovale uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, ističući da je policija vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već, kako kaže, da se mjeri hiljadama.
- Ukoliko se budu bavili pokušajima da utišaju svakog od tih hiljada građana, mislim da će i ovo vrijeme koje im stoji na raspolaganju, a za koje vjerujem da će biti kratko, biti još kraće. Jedino što bih mogao da im poručim jeste naslov jednog teksta nekadašnjeg njemačkog ministra Joške Fišera – Avanti diletanti - poručio je Martinović.
Komentarišući pozive na razgovor zbog transparenta „Ustaše i četnici – zajedno ste bježali“ i kvalifikovanje te poruke kao govora mržnje, Martinović smatra da je riječ prije svega o pitanju novog revizionizma.
- Iako se ne radi o novom pogledu na istoriju, jer do istog zaključka dolazite bez obzira sa koje tačke posmatrate određene događaje, riječ je o odnosu prema NOB-u, partizanima i četničkom pokretu. To je svakome ko želi da pogleda istini u oči jasno. Bez obzira na to što je, kao i u svakom ratu, zločina bilo na svim stranama, priroda tih pokreta je jasna. Jedan se borio za oslobođenje jugoslovenskih naroda, dok se drugi razvijao kao kolaboracionistički i zločinački pokret. Ono što je danas možda važnije jeste ideologija koju su ti pokreti zastupali. Partizanski pokret zagovarao je ideju zajedništva, dok je s druge strane postojao šovinistički i velikodržavni koncept. Oni koji danas zagovaraju tu istu ideologiju znaju da jedini put koji vodi u Evropu ide preko Zidanog mosta, a taj put nema srećan kraj - naglasio je Martinović.
Smatra da je na sceni pokušaj prevrednovanja činjenica kako bi se, prema njegovim riječima, dobile neke bitke u prošlosti, opravdale politike iz bliže istorije i trasirao put za slične projekte u budućnosti.
Govoreći o tome da će kroz volonterski rad SPC i njeni učenici ući u Državni arhiv Crne Gore, Martinović kaže da ga to raduje, jer pristup originalnim dokumentima kod svakog razumnog čovjeka može samo da vodi spoznaji i lakšem razlikovanju istine od falsifikata.
- To ukazuje i na jednu drugu stvar koju smo kao društvo propustili, a to je pitanje obrazovanja i kulture. To su temelji svakog društva i posljedice sa kojima se danas suočavamo trpimo upravo zbog toga što smo ta dva aspekta zapustili - rekao je Martinović.
Ističe da je kultura živa i da uvijek pronalazi načine da opstane, te da, kakva god bila, predstavlja bolji dio društva.
- Ako posmatrate raspad Jugoslavije, mnogo je teže bilo razbiti kulturu nego samu zajednicu. Mnogi najistaknutiji ljudi iz kulture pomogli su obnavljanju tih spona i, na neki način, rehabilitaciji društava. Nadam se da će tako biti i u Crnoj Gori, iako nam opšte okolnosti ne idu u prilog - zaključio je Martinović.

Martinović: Policija ne može utišati hiljade nezadovoljnih građana; Jedino što mogu da im poručim je – avanti diletanti

Zakon o unutrašnjim poslovima koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnjeg zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata, Duška Stjepovića, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je tada kolegi Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju s njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa njim koji je samo izvođač radova.&nbsp;
- Danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač - istakao je Zirojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa.&nbsp;
- Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu mjesecu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. “veting” propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi. Dodatan problem predstavlja činjenica da je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore - saopštio je Zirojević.&nbsp;
U konačnom, kako je dodao, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu.&nbsp;
- Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u Parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona - zaključio je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Vlada preuzela ulogu "izvođača radova" za politički progon policajaca

Beogradski službenici u Crnoj Gori, i oni u mantijama i oni u civilu, mora da su procijenili da više nema potrebe da se doma ukrivaju da im je cilj revitalizacija fašističkih i kvislinških pokreta iz sredine XX vijeka.
Dok Andrija Mandić na inostranim susretima još uvijek divani o evropskome putu Crne Gore, uz domaći aneks "ali dostojanstveno" i "uspravne kičme", očita je procjena da je biračko tijelo toliko sluđeno i neznaveno da ne samo da neće reagovati na ponižavanje antifašističkih tekovina no ni na ponižavanje slobodarske tradicije a i slobode uopšte.
Kako drugačije shvatiti procesuiranje ljudi s mirnih građanskih protesta te kriminalizaciju slobode javno izgovorene riječi i šikaniranje urednika nezavisnih medija, poput jučerašnjega saslušavanja Tinke Đuranović i telefonskoga poziva na tužilačko saslušanje Draška Đuranovića.
Dok je slučaj Milivoja Katnića još poodavno razotkrio da je crnogorsko tužilaštvo postalo servis vlasti koja se sadistički sveti čovjeku koji je prije nekoliko godina razotkrio zavjereničku i veleizdajničku ulogu onoga u čijim je rukama cjelokupna državna vlast, jučerašnji poziv Policije, po nalogu Tužilaštva, Predragu Boljeviću i Veselinu Raduloviću na saslušanje povodom govora mržnje iskazanoga kroz transparent "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali" potvrda je metastaze velikosrpstva i fašizma u Crnoj Gori.
Ko išta zna nije mu nepoznato da su ta dva zločinačka kvislinška pokreta, iza kojih stoje klanja, masovna ubijanja, etnička čišćenja i zvjerski ratni zločini, djelovala kao nacističko-fašistička posluga na teritoriji bivše Jugoslavije ubijajući ne samo oslobodilačku partizansku vojsku no i nejač i civile.
Ko išta zna o Drugome svjetskome ratu nije mu nepoznato da se ta zločinačka banda kukavički povukla krajem rata tražeći spas kod "saveznika", a zapravo povlačeći se kao prirepak nacističke vojske, te da je u toj bježaniji bilo i paktiranja i saradnje. (Na stranu to što je u njihovim kolonama bilo i onih koji nijesu krvavili ruke i koji su bježali zbog lokalnih neprilika, a kroz čije primjere relativizatori istorije žele prikazati četnike kao nevine žrtve partizana i komunista. Ovđe je riječ o četničkome i o ustaškome pokretu.)
Dakle, u transparentu koji su gospoda Boljević i Radulović okačili povodom jučerašnjega protesta na Gorici nema ništa sporno. U njemu je lapidarno iskazana konačna istina o okupatorskim slugama iz Drugoga svjetskoga rata.
Umjesto da se Tužilaštvo i Policija bave porukama mržnje koje svakodnevno serviraju beogradski službenici u civilu i u mantijama, umjesto da se bavi povampirenjem četništva koje je sinonim za zločin na crnogorskome prostoru, umjesto da potraži kip Pavla Đurišića i prizove pravdi sve one koji ga promovišu kao heroja, oni slijede agendu Srpske crkve u Crnoj Gori, čiju je predvodnik u toku Drugoga svjetskoga rata klicao dučeu i fireru, a čiji je aktuelni predvodnik po ugledu na njega takvoga odabrao svoje duhovno ime, oni siju strah saslušanjima, privođenjima, biber sprejom i dimnim bombama onima koji Crnu Gore žele viđeti kao slobodno, prosperitetno, antifašističko, evropsko, građansko i pluralno društvo.
Da, ustaše i četnici, zajedno ste bježali. Da, sudeći po kipu Pavla Đurišića koji i danas bježi, bježanija je imanentna četnicima kad im se pokažu zubi.
Pozivamo stoga crnogorske građane da preplave društvene mreže porukom naših navijača: "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali". A onda neka nas pozovu na saslušanja i neka se uvjere da imamo što da im kažemo.

Imaju li Tužilaštvo i Policija dokaz da kvislinzi nijesu bježali nakon '44?

Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima i mora da poveća vojnu potrošnju zbog rastućih rizika koji dolaze iz Rusije, izjavio je načelnik njenih oružanih snaga Tomas Zisli u intervjuu za list NZZ, piše Rojters.
- Švajcarska je spremna za napade "nedržavnih aktera“ na ključnu infrastrukturu, kao i za sajber napade, ali se vojska i dalje suočava sa velikim nedostacima u opremi - naveo je Zisli.
Ono što ne mogu da urade je, prema njegovim riječima, da se brane od prijetnji sa distance.
- Niti od napada punog obima na našu zemlju - kazao je Zisli, koji se povlači sa funkcije krajem godine.
Opterećujuće je, kako ododaje, znati da bi u stvarnoj vanrednoj situaciji samo trećina svih vojnika bila u potpunosti opremljena.
Švajcarska povećava izdvajanja za odbranu, modernizuje artiljeriju i kopnene sisteme i zamjenjuje zastarjele borbene avione letilicama Lockheed Martin F-35A.
Međutim, plan se suočava sa prekoračenjem troškova, dok kritičari dovode u pitanje ulaganja u artiljeriju i municiju u uslovima zategnutih saveznih finansija.
Zisli je rekao da se stavovi prema vojsci nisu promijenili uprkos ratu u Ukrajini i ruskim nastojanjima da destabilizuju Evropu.

Načelnik vojske kaže da Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima

Austrijanac Marko Švarc pobjednik je četvrtog superveleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup vožen danas u italijanskom Livinju.
Specijalista za tehničke discipline do prve pobjede u superveleslalomu došao je u vremenu minut, deset sekundi i 33 stotinke.
To je njegova druga pobjeda ove sezone, ukupno osma u Svjetskom kupu.
Švarc je 20 sekundi bio brži od drugoplasiranog Švajcarca Aleksisa Monea, dok je pobjedničko postolje kompletirao njegov sunarodnik Franjo Fon Almen sa 25 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Iz Švajcarske dolazi i lider u generalnom plasmanu Marko Odermat, koji je imao četvrto vrijeme, dok je peti bio Njemac Simon Jošer.
Odermat je vodeći u poretku superveleslaloma sa 275 poena.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 209, dok treće mjesto zauzima njegov sunarodnik Rafael Hazer sa 146 bodova i ima jedan više Švarc.
U generalnom plasmanu Odermat dominira sa 855 poena i ima 404 više od drugoplasiranog Švarca.
Švajcarac Loik Mejar je treći sa 380 bodova.

Švajcarac pobijedio u Livinju, Odermatu četvrto mjesto

Snježna oluja Johanes danas je pogodila polovinu Švedske, što je za posljedicu imalo i to da je 40 hiljada domaćinstava bez električne energije. Mnoge saobraćajnice nisu prohodne zbog toga što su se stabla srušila na njih. Ima i žrtava.
Nadležni su pozvali stanovništvo gradova na sjeveru zemlje Dalarna, Gavleborga i Vasternorlanda te grada na jugu zemlje Jamtlanda da ne izlazi iz svojih domova.
U Sandvikenu je poginuo 50-godišnjak, preminuo je od posljedica povreda zadobijenih nakon što se na njega srušilo drvo.
Nekoliko osoba je povrijeđeno. Sanira se šteta sa ciljem ponovne distribucije električne energije.
U pojedinim dijelovima Švedske još je na snazi upozorenje na snažne vjetrove. Pojedine željezničke linije nisu u funkciji.

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je večeras poslije video razgovora evropskih lidera sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da su se svi složili da su za kraj rata u Ukrajini i mir ključ čvrste garancije bezbjednosti za Ukrajinu.
- Svi sagovornici su se složili da su ključne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Konkretne i čvrste. Takve garancije znače takođe bezbjedniju Poljsku - napisao je Tusk na Iksu (X) poslije razgovora evropskih lidera i predstavnika Kanade i NATO sa ukrajinskim predsjednikom, uoči sastanka Zelenskog sa američkom predsjednikom Donaldom Trampom.
On je dodao da će se razgovori evropskih lidera sa Zelenskim nastaviti sjutra ujutru, poslije sastanka sa Trampom.
Tusk je najavljujući večerašnji razgovor upozorio danas da je Rusija ponovo izvršila veliki napad na Kijev i Ukrajinu.
- Uprkos očekivanjima predsjednika Trampa i bez obzira na spremnost Ukrajine na ustupke, Rusija je ponovo brutalno napala stambene četvrti Kijeva - napisao je Tusk.
Glavne teme večerašnjih razgovora lidera Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU kojima su se pridružili i predstavnici Kanade, Skandinavija i NATO, prema najavama poljskih medija trebalo je da budu planovi za okončanje rata u Ukrajini, a prvenstveno pitanje teritorijalnih ustupaka i čvrstih garancija za Ukrajinu.

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tag: policija