U sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“ Uprave policije u toku 2025. godine, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno je vraćeno preko 4.170 komada oružja, više od 130.000 komada municije, 506 ručnih bombi, djelovi oružja i detonirajuća sredstva. - Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima građani su dobrovoljno predali policiji 1.756 komada oružja, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju dobrovoljno je vraćeno 910 komada oružja - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Gusinju, Andrijevici i Petnjici dobrovoljno je predato ukupno 794 komada oružja, dok je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Plužinama dobrovoljno predato 719 komada oružja. - Od ukupnog broja predatog oružja tokom 2025. godine 136 je automatskih pušaka, 1.696 pušaka, te 2.347 pištolja - dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Od samog početka sprovođenja ove akcije, dakle u periodu od 2015. do kraja 2025. godine, policijskim službenicima je širom Crne Gore dobrovoljno predato preko 7.300 komada oružja, skoro 195.000 komada municije i više od 100 kilograma eksploziva, kao i preko 2.500 komada različitih djelova od oružja. - Ovi podaci su, iako ohrabrujući, još jedan podsjetnik, ali i motiv svakom građaninu da pruži svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da preda oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja ima u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduje u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - ocijenili su u Upravi policije. Građani, napominju oni, mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju. - Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, već da prate prethodno navedeno uputstvo za dobrovoljnu predaju oružja. Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji što bezbjednijeg ambijenta u našoj državi - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija „Poštuj život, vrati oružje“: Građani u 2025. predali 4.100 komada oružja i preko 500 bombi

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja uhapsili su J. B. (24) i J. J. (29) iz Pljevalja zbog sumnje da su zlostavljali dvoje sugrađana ( 21 i 18 godina), saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su dobili obavještenje da je u jednom ugostoteljskom objektu došlo do fizičkog sukoba između više osoba.&nbsp;
Oni su u tom kafiću zatekli J. B, J. J. i još dvije osobe.
- Od ova četiri osobe su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja uzete izjave na zapisnik. Na osnovu izjava i sprovedene kriminalističke obrade, sumnja se da su J. B. i J. J. prišli stolu za kojim su se nalazila dva oštećena lica, te da su im prvo uputili uvrede i psovke a potom i fizički nasrnuli na njih, gurajući ih i hvatajući ih za kosu, istovremeno im prijeteći daljim fizičkim napadom - precizirano je u saopštenju.
O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je naložio da se J. B. i J. J. uhapse zbog sumnje da su, na štetu dvoje sugrađana, počinili krivično djelo zlostavljanje.
- Osumnjičeni J. B. i J. J. će, u zakonskom roku uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu - kazali su iz Uprave policije.

Policija uhapsila dvojicu Pljevljaka zbog sumnje da su zlostavljali sugrađane

Novi načelnik policije u Ulcinju je Nikola Drašković, u Herceg Novom Miodrag Knežević, a načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat je Mitar Tadić.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Drašković je bio na rukovodećim poslovima opšte nadležnosti u nadležnim organizacionim jedinicama u Podgorici i Baru i obavljao je složene poslove i zadatke na rukovodećim pozicijama u Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata.
Miodrag Knežević je dosadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
- Kroz svoju karijeru i faze hijerarhije, Miodrag Knežević je obavljao najsloženije poslove i zadatke u kriminalističkoj policiji u Boki Kotorskoj, počevši od radnog mjesta inspektora, preko šefa kriminalističke policije, pa sve do načelnika Odjeljenja bezbjednosti - kazali su u Upravi policije.
Mitar Tadić je, kažu, obavljao poslove policije opšte nadležnosti - pozorničke, dežurne službe, rad na poslovima javnog reda i mira, i kriminalističke policije - opšteg kriminaliteta i krvnih delikata, te poslove šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.
Oni su raspoređeni na današnjem kolegijumu koji je direktor policije Lazar Šćepanović održao sa rukovodstvom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“.
- Shodno viziji razvoja Uprave policije i Programu rada koji je predstavio direktor Uprave policije, započet je sveobuhvatan proces transformacije budućeg operativnog djelovanja i unapređenja materijalno-tehničke opremljenosti, sa jasnim ciljem jačanja kapaciteta za identifikaciju i efikasan odgovor na savremene i visokorangirane bezbjednosne izazove u narednom periodu - naveli su u policiji.
Osim toga, na radnom mjestu načelnika Odjeljenja za elektronske sisteme policije, čije su nadležnosti direktno vezane za direktora Uprave policije i koje svoje poslove i zadatke obavlja na teritoriji cijele Crne Gore, raspoređen je Mladen Raspopović.
- On je dugogodišnji službenik ovog Odjeljenja, čiji su poslovi i zadaci usko i specijalizovano vezani za sisteme posebne namjene, telekomunikacione i radio-sisteme, zaštitu i obradu informacija, nadzor i kontrolu prostora, zaštitu objekata i ličnosti, upotrebu bespilotnih letjelica, kao i druge visoko specijalizovane poslove i zadatke - kazali su u policiji.
Podsjetili su da su sredinom 2025. godine raspoređeni načelnici odjeljenja bezbjednosti u Baru, Budvi i Kotoru.
- Čime je dodatno osnažena i zaokružena regionalna kadrovska organizacija na ključnim rukovodećim pozicijama - naveli su u policiji.
Ova imenovanja su nastavak sveobuhvatnih kadrovskih reformi koje se sprovode u Upravi policije.
- U cilju jačanja kapaciteta i u skladu sa Programom rada, direktor Policije je, nakon detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenjem operativnog djelovanja i ukupne efikasnosti i optimizacije procesa rada, uz poseban akcenat na podizanje nivoa bezbjednosti, izvršio kadrovske promjene i alokaciju kadrova u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“ kao i Odjeljenju za elektronske sisteme Uprave policije - naveli su u policiji.
Uprava policije će, poručuju oni, nastaviti sa svojom vizijom kroz optimizaciju kadrovskih kapaciteta, plansko restrukturiranje i relokaciju unutar organizacionih jedinica.
- Čime će se ojačati i pružiti snažan i odlučan odgovor u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca - zaključili su u policiji.

Drašković načelnik ulcinjske policije, Knežević u Herceg Novom, a Tadić u Tivtu

Politički filozof Džon Rols u svom radu „Teorija pravde“ društvo posmatra kao socijalni pakt svih građana, koji počiva na principima poštovanja pravila i djelotvornog uređenja javnog shvatanja pravde. Pravde koja štiti dostojanstvo svih građana i koja ne smije biti žrtvovana zarad bilo kog pojedinačnog, grupnog, pa ni opšteg interesa. Slobodno, kritičko javno mnjenje i demokratska politička kultura stubovi su na kojima se temelji svaki demokratski poredak. Nažalost, protekla godina je pokazala da je crnogorsko društvo, bez obzira na formalno približavanje EU, daleko od navedenih demokratskih principa i principa pravde. Može se reći da su ga karakterisali, primitivizam, populizam i laži u javnim nastupima, kakistokratija i nekompetentnost u načinu vladanja, odsustvo volje i smisla za kompromis, netolerancija, socijalna bijeda, kriminalizacija političkih protivnika, agresivnost, poslušnost, neodgovornost... Eksplozija bestijalnosti prema državnom interesu, državnom identitetu, državnim resursima, razgrađuju crnogorsko društvo. Vlast ne podnosi kritičke glasove, difamiraju se i kriminalizuju nezavisni mediji i ugledni novinari i javne ličnosti, hapse se i proganjaju privrednici koji finansiraju nezavisnu i kritičku javnu riječ, pravosuđe sprovodi osvetničku „pravdu“ i predstavlja oružje u političkom revanšizmu, selektivno se procesuiraju politički protivnici postavgustovskog režima, dok se za istu vrstu djela, sa mnogo ozbiljnijom štetom po društvo, amnestiraju pripadnici postavgustovske vlasti. Kompetentni se diskretituju članstvom ili vezama sa „bivšim režimom“, dok najgori iz „bivšeg režima“ čine dobar dio vladajućih strukltura. Tzv. preletači. <h2>CRKVA SRBIJE NEDODIRLJIVA</h2> Ljudskom zdravom razumu neshvatljiv je uticaj Crkve Srbije na crnogorsko društvo, iako je predstavljaju ljudi preskromne inteligencije i obrazovanja, što stalno drži Crnu Goru u razarajućem nihilizmu, negiranju postojanja univerzalnih vrijednosti, mržnji prema demokratiji i zapadnim vrijednostima, razaranju multikulturalizma, banalizaciji duhovnosti, intelektualnoj degradaciji, ratnohuškačkom jeziku, zloupotrebi prošlosti, banalizaciji i brutalizaciji javnog života. Taj uticaj se preliva na političku sferu, jer je politički isplativ. Otuda je Crkva Srbije, za sve što čini, oslobođena bilo koje odgovornosti, uključujući i krivičnu. Dok se mnogi ljudi hapse za pomenuto ime u sky komunikacijama, Crkva Srbije je eskulpirana od veza sa organizovanim kriminalom, pominjanja nabavke sto „kalaša“, naoružanih BIL u Cetinjskom manastiru 5. septembra 2021, prilikom inaguracije Jovana Mićovića za mitropolita Cetinjske mitropolije, policijske i bezbjednosne komedije sa spomenikom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, bez posljedica i za bjesomučne napadače na prisutne novinare, etc.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_c8f8bc4f5399ec754a0d9bf57b6450be8dc1fe5f70c09d78aa5d69a9533e902f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_c8f8bc4f5399ec754a0d9bf57b6450be8dc1fe5f70c09d78aa5d69a9533e902f" data-rendition-name="original" width="1024" height="640" loading="lazy" alt="jianikije"><figcaption>OGROMAN UTICAJ CRKVE SRBIJE NA PROCESE U CRNOJ GORI: Janikije MićovićSkupština CG</figcaption></figure>  Svi događaji sa teškim kriminalnim posljedicama, koji su vezani za Crkvu Srbije ili pojedince iz njenih redova, kao što su veze sa masovnim ubicama na Cetinju, Vukom Borilovićem i Acom Martinovićem, za koje se na Cetinju zna da su imali bliske veze sa popovima Crve Srbije, stavljaju se ne „pod tepih“, već se zakopavaju duboko pod zemlju. Na Cetinju je 12. avgusta obilježena treća godišnjica od masovnog ubistva, kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, od kojih dvoje đece, šest osoba ranio, da bi dvije i po godine kasnije, 1. januara 2025. Aleksandar Martinović ubio 13 osoba, među kojima dvoje đece, a da javnost nema nijednu informaciju o pozadini ni tog ubistava. Ni najednostavniju informaciju sa kim je Aco Martinović razgovarao telefonom nakon napuštanja kafane i ko mu je dao u tako kratkom periodu oružje? A to smrdi do nebesa! Umjesto da poštuje porodice žrtava, Crkva Srbije i dalje truje usijane glave pričama kako se zao duh na Cetinju neće smiriti dok se ne postavi na Jezerski vrh lovćenski kapela Karađorđevića, kao simbol okupacije Crne Gore od strane Srbije. Izgleda da nije bitna cijena crnogorske krvi da se ostvari namjera posrbljavanja Crne Gore od strane Crkve Srbije i njenih zatočenika! Svi se śećamo 5. septembra 2021. godine, kada se Cetinje gušilo u hemijskim sredstvima, kada je policija brutalno „bolje da mi njih prvi“ napala mirne demonstrante, zasula ih suzavcem, gumenim mecima, šok bombama... Da li je SDT otvorio slučaj prekomjerne sile policije i odgovornosti za to? Naravno da ne! Ali varaju se svi da će Belveder biti zaboravljen!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103230144_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260103230144_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Spomenik Pavlu Đurišiću"><figcaption>VELIČANJE RATNIH ZLOČINACA: Pavle Đurišić(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  <h2>SUŠTINA PROPADANJA</h2> Ne čusmo da je neko rekao za Botun „pa što ako pogine 10 Zećana“?! Iako se radi o dvije potpuno vrijednosno različite stvari, jedna je inaguracija na Cetinju nepoželjnog popa, druga je civilizacijska, ekološka, ljudska, u skladu sa zahtjevima EU o rješavanju otpadnih voda, reakcija policije na Cetinju je bila brutalna, dok se u Botunu ponašala kao policija u Njemačkoj kada sam dalekih sedamdesetih učestvovao u protestu protiv nuklearke ležeći na šinama, a njemački policajci nas kulturno odnosili dalje od tog mjesta. Naravno, ne želim da pogine bilo ko od protestanata na Botunu, niti da bude prebijan, prskan suzavcem, gađan gumenim mecima i šok bombama, ali iritira količina poltronisanja protestantima većine političara iz vlasti, uključujući i predśednika Milatovića, čije javne intervencije variraju do udvaranja EU, do golog populizma i dodvoravanja najgorem i najneevropskijem dijelu društva, uključujući i Crkvu Srbije. Čak je, taj prononsirani Evropejac, iskoristio kolektor u Botunu, projekat koji finansijski i politički podržava EU, da formira partiju na podršci demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103230144_cbc12b4a2d384f2f5a9c090fc5b64a12e5e9e63f21a857ca3b0986aaed7de236.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260103230144_cbc12b4a2d384f2f5a9c090fc5b64a12e5e9e63f21a857ca3b0986aaed7de236" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija u Botunu"><figcaption>RAZLIČITI PRISTUPI POLICIJE: U Botunu blaga policijska reakcija(Photo: Portal ETV/Ana Šofranac )</figcaption></figure>  Suština crnogorskog propadanja, loših političkih izbora, neprepoznavanja prevaranata, hohšptaplera, lažljivaca, je u niskom nivou svijesti građana Crne Gore, lošem nivou obrazovanja, nerazvijanju kritičke misli, nedostatku naučne misli i kompetentnih obrazovnih i naučnih institucija, političkoj nepismenosti, neznanju o temeljnim pojmovima o politici, demokratiji, podjeli vlasti na tri nezavisne grane, neizgrađenim političkim stavovima i političkim vrijednostima, neznanju o vlastima, značaju opozicije, izborima, vlastitoj ulozi u političkom životu. Samo duboko politički i ekonomski nepismenom narodu se mogao prodati Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Kad se bave tim dvijema prevarama, iritira čak i dio onih koji se smatraju ekonomski stručnjaci kad insistiraju samo na održivosti budžeta, kao jedino važno u ekonomiji Crne Gore. Iz aviona se vidi da Crna Gora ima komparativne prednosti isključivo u oblasti turizma, energije i malih gazdinstvava za proizvodnju hrane. Kao što se vidi da je najveći problem crnogorske ekonomije ogroman platnobilansni deficit u odnosima sa inostranstvom. Tom platnom deficitu u ogromnoj mjeri su doprinijeli pomenuti programi. Umjesto da turizam bude najveći podsticaj za razvoj malih gazdinstava za proizvodnju zdrave grane, čime bi se servisirala potrošnja u turizmu i razvio śever, stalno se ponavlja ista priča u budžetu kad su u pitanju izdvajanja za poljoprivredu. Sama činjenica da se električar postavlja za ministra poljoprivrede rječito govori sve. Stalno se sanjaju fabrike, za koje u Crnoj Gori ne postoji konjuktura, a ni izvozne mogućnosti, razvojne banke u koje bi se zaposlili partijski kadrovi, a novac pretvorio u alajbegovu slamu partijskih privrednika, partijskih investitora u stanove i sl. Umjesto da se kreditiranjem bave poslovne banke, čiji je to posao, a država da subvencioniše kamate ako ima interes za tu vrstu djelatnosti, ponovo se otvara priča o razvojnoj banci u državi koja je paradigma partitokratije i korupcije. A vajni profesori sa Ekonomskog fakulteta „mudro“ ćute da se ne bi javno viđela njihova tankovina. Crna Gora mora zabraniti gradnju stanova na primoprju, jer to uništava crnogorski turizam! Svaki dogovor sa Alabarom u tom smislu bio bi kriminalni akt prema Crnoj Gori! Kao što bi bio zločin prema najljepšem dijelu Budve, Slovenskoj plaži, da se pretvara u ruglo, viđeno u prikazanim perspektivama. Slovenska plaža se mora renovirati, obnoviti u luksuznijem izdanju, samo tako će predstavljati biser čitavog Jadrana, ne samo Crne Gore. U pamet se građani Budve i Crne Gore, ne dozvolite da prljavi kapital upravlja vašim životima. To važi i za Podgoričane, jer vam betoniraše čitav grad. Grad koji ionako ima visoke temperature ljeti i koji vapi za što više zelenila, a ne betona i sterilnih zgrada, koje ionako naružuju grad. Da ne pominjemo Velje brdo i otvaranje vrata da se śever Crne Gore još više isprazni i da se svi śevernjaci „nabiju“ u Podgoricu. Čime će se baviti ti ljudi? Pa naravno, postaće partijski kadrovi i ubaciti se u javna preduzeća, sve dok ne crkne crnogorska ekonomija, a sa njom i Crna Gora!

Slobodan Jovanović

1250x600

1084x550

Godina za zaborav

U blizini Aerodroma Podgorica, gdje je u toku blokada građana Zete koji se protive postavljanju postrojenja za prečišćavanje voda u Botunu, primijećeno je pojačano prisustvo policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230151244_6b10b2df0c08b1c441b7fdb85d606ac3dd4d1e0132cd5c8cb00b10d50e32629b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230151244_6b10b2df0c08b1c441b7fdb85d606ac3dd4d1e0132cd5c8cb00b10d50e32629b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="kod aerodoma"> <figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption> </figure>  Mještani Zete blokirali su tokom dana više ključnih saobraćajnica u znak protesta zbog jutrošnje policijske akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230151244_b6b7d583b29cd1056120e397cfd3125c2a330783b6d90efe02b16295d178310b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230151244_b6b7d583b29cd1056120e397cfd3125c2a330783b6d90efe02b16295d178310b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Policija kod aerodroma"> <figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption> </figure>  Prva blokada počela je na kružnom toku kod Aerodroma Podgorica, gdje su građani napustili svoja vozila i izašli na kolovoz, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj na relaciji Podgorica – Zeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230151244_e250c8c9410ed8654bddfe189837e3cb97aeefe73b77d49b7802aa68d81fa32c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230151244_e250c8c9410ed8654bddfe189837e3cb97aeefe73b77d49b7802aa68d81fa32c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada na kružnom toku"> <figcaption>Blokada na kružnom toku(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Kako je dan odmicao, blokade su se proširile i na druge pravce. Saobraćaj je zaustavljen na više tačaka, uključujući Bistrice, Mataguže i Vukovački most. To praktično znači da se Zeta trenutno ne može proći ni iz pravca Podgorice, ni iz Virpazara, Tuzi ili Grbavaca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Zbog ovakve situacije, u značajnom dijelu Podgorice došlo je do velikih gužvi i zastoja, dok su u Tuzima i okolini kolone vozila gotovo u potpunosti zaustavljene. Zabilježene su i scene putnika koji pješače prema aerodromu kako bi uspjeli stići na planirane letove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkolaps-u-podgorici-i-tuzima-putnici-pjeske-idu-ka-aerodromu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pojačano prisustvo policije u blizini Aerodroma

Državne institucije ostaju posvećene rješavanju ključnih ekoloških izazova koji već godinama utiču na kvalitet života građana u Crnoj Gori. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predstavlja jedan od najvažnijih projekata održivog razvoja naše države, kao i bitan korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende - poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora, kako su kazali, &nbsp;planira izgradnju 30 novih postrojenja u narednoj deceniji, što je, podvlače u PES-u, preduslov za uspješno zatvaranje relevantnih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Projekti ove vrste imaju jasno definisane rokove u okviru zakonskih rješenja i međunarodnih ugovora - naglasili su oni.
Prema njihovim riječima, policijska akcija koja je jutros sprovedena u Botunu izvedena je u skladu sa zakonskim procedurama i uz puno uvažavanje demokratskih standarda.
- Profesionalno postupanje nadležnih organa pokazuje spremnost državnih institucija da zaštite javni interes i obezbijede nesmetano sprovođenje projekata od strateškog značaja. Ulaganje u ekološku infrastrukturu je ulaganje u zdravlje, razvoj i evropsku budućnost Crne Gore — budućnost koja nema alternativu - navode iz PES-a.

PES: Policijska akcija u Botunu izvedena u skladu sa zakonom i uz puno uvažavanje demokratskih standarda

Mi što smo pogriješili neka nam se vrati. Ako smo svojom voljom i mi ako smo grešni, neka nam se vrati. Mi smo ovdje samo pijuni - poručio je policajac pred građanima Botuna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDRyxauWVFxU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su mu odgovorili da se ogriješio o njih.
Policija je obezbijedila lokaciju u Botunu gdje je planiran početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Policajac je rekao direktoru Vodovoda Aleksandru Nišaviću da može reći investitoru da uvede mašine da izvode radove.
Oko tri sata iza ponoći u pratnji Komunalne policije iz Podgorice su krenule mašine Vodovoda koje treba da počnu izgradnju kolektora u Botunu, a krajnji rok je 31. decembar. Međutim mještani su spriječili da priđu lokaciji. Policija je u Botunu privela građane koji su protestovali, među kojima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

(VIDEO) Policajac mještanima Botuna dok leže na asfaltu: Mi smo ovdje samo pijuni; Građani: Ogriješili ste se

Drama u Botunu odvijala se danas kada su jake policijske snage pokušale da uklone mještane sa zemljišta na kojem je planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk9wwWj1jwX0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Na snimku Portala ETV vidi se kako policija, opremljena zaštitnom opremom, fizički potiskuje građane.
Mještani negoduju zbog policijske akcije i pritiska kojem su izloženi, zahtijevajući da policija prekine intervenciju i povuče se.

Miraš Dušević

Drama u Botunu: Policija pod punom opremom gura mještane sa zemljišta planiranog za postrojenje

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrana je 21 saobraćajna nezgoda, a poginula je jedna osoba.&nbsp;
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je teže povrijeđena jedna, a lakše 14 osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Nikšiću četiri, Budvi dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju, Šavniku i Pljevljima.
Izdato je 676 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 81 prekršajna prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kazao je da će sljedeće sedmice podnijeti zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici za dostavljanje informacije koji je tužilac u riječima „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“ vidio govor mržnje.
Nakon što je njemu i arhitekti Veselinu Batu Raduloviću, 19. decembra policija, na zahtjev Tužilaštva, uručila poziv za saslušanje, pa istog dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici zaključilo da nema krivičnog djela u sadržaju transparenta "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali", Boljević je za Antenu M rekao da ta priča nije završena.
- Iduće nedjelje ću, onako kako zakon nalaže, se obratiti Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici sa zahtjevom. Ukoliko on u pristojnom roku ne odgovori, obratiću se gospodinu Miloradu Markoviću, lično, kao vrhovnom državnom tužilicu i Tužilačkom savijetu i zatražiti od njih da mi dostave informaciju koji je to tužilac 19. decembra izdao nalog policiji. Ili da se Tužilaštvo izjasnji ako je policija to samoinicijativno uradila, a u stvari prebacila krivicu na njih. Ovo ćemo da razjasnjimo. Je li kriva policija jer je samoinicijativno nešto radila ili je krivo Tužilaštvo koje je pokrenulo tu policiju da radi nešto što je van zdrave pameti - poručio je Boljević.
On je istakao da Crna Gora mora da sazna koji je to tužilac u riječima „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, vidio govor mržnje.
- Ja sigurno neću odustati da saznam koji tužilac se usudio da u istorijskoj istini stane u odbranu fašizma, stane u odbranu četnika i ustaša. Čini mi se da zemlja koja ide u Evropu, u redovima Tužilaštva ne može imati tužioce koji u rečenici 'Ustaše i četnici, zajedno ste bježali', vidje riječi govora mržnje. Ti tužioci ne mogu u Evropu. Evropa je antifašistička, u Evropu ne mogu ljudi koji staju zaštitu fašizmu - zaključio je Boljević.

Boljević: Razjasnićemo je li kriva policija ili je Tužilaštvo uticalo da se radi nešto van zdrave pameti

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: policija